Sjedinjene Američke Države izdale su opću licencu kojom se omogućava trenutno ublažavanje sankcija Siriji, saopćilo je u petak Ministarstvo finansija, javlja Anadolu.- Kao što je predsjednik Trump obećao, Ministarstvo finansija i State Department provode mjere kojima se podstiču nova ulaganja u Siriju. Sirija, takođe, mora nastaviti raditi na tome da postane stabilna i miroljubiva zemlja, a današnje mjere trebale bi je usmjeriti ka svijetloj, prosperitetnoj i stabilnoj budućnosti", rekao je ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) u saopćenju.Tokom prošlosedmične posjete Bliskom istoku, predsjednik Donald Tramp (Trump) najavio je ukidanje, kako je naveo, brutalnih i parališućih američkih sankcija Siriji kako bi toj zemlji dao priliku za veličinu.

Sjedinjene Američke Države izdale su opću licencu kojom se omogućava trenutno ublažavanje sankcija Siriji

SAD ublažio sankcije Siriji

Ako bi se nekada pravila lista najbogatijih porodica u Bosni i Hercegovini, nema sumnje da bi porodica Ahmetlić bila na samom vrhu, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/sta-sve-ima-najbogatija-porodica-u-bih/?fbclid=IwY2xjawKdsvxleHRuA2FlbQIxMAABHoPGz2Hl9TnpFO7GADhPOaMrszLAVbF33PIhpy5ND_FTqx8hvxHehX7jROnV_aem_ulkzQ8X130ShIrxTaPByPg">Biznisinfo.ba</a>.Petorica braće - Hajrudin, Izudin, Hasan, Husein i Fahrudin, rođeni su i odrasli u dosta skromnim uslovima u selu Vukovo kod Tešnja. Nisu naslijedili bogatstvo, ali su od najranijih dana pokazivali veliku energiju i sklonost ka biznisu.U njihovom vlasništvu nalazi se više desetina kompanija koje, ukupno gledajući, ostvaruju godišnje prihode od nekoliko milijardi KM.Jedan od prvih biznisa bio je mali pogon za proizvodnju betonskih blokova, a onda se posao širio u raznim smjerovima. Na početku su zajedno krenuli u poslovne avanture, ali nešto kasnije donose odluku da je najbolje da svi vode svoje odvojene biznise, piše BiznisInfo.ba.Zbog toga danas ima veći broj kompanija koje u svom nazivu imaju riječ Hifa, ali ne postoji jedinstvena Hifa grupacija. Postoje Hifa Oil Grupacija i Hifa Petrol Holding, koje obuhvataju više firmi. Ove kompanije danas su ne samo odvojene, već nerijetko i konkurentne u svojim poslovnim aktivnostima.<h2>Hifa Oil Grupacija</h2>Izudin Ahmetlić vlasnik je kompanije Hifa Oil koja je prošle godine imala ukupne prihode 813 miliona KM i dobit od 8,1 miliona maraka. Ova kompanija je najznačajniji privatni naftni distributer u Bosni i Hercegovini. No, njegova Hifa Oil grupacija je mnogo veća i obuhvata još 15 kompanija.Hifa Oil Crna Gora je sa nalazi na 34. poziciji najvećih kompanija u toj državi po ukupnim prihodima ostvarenim u 2024. godini. Hifa Oil CG lani je imala prihode od 48.787.873 eura u dobit od 916.788 eura, te je upošljavala 100 radnika.Grupacija se bavi i instalacijom solarnih elektrana i jedan su od lidera na tom polju u BiH. Njihova kompanija Hifa-Oil Solar Team prošle godine je imala prihode od 9,7 miliona KM i dobit od 451.225 KM.Snažno su prisutni u metalskom sektoru preko kompanija Euro - Metali i Euro - Roal. Firma Euro - Roal lani je imala prihode od oko 55 miliona KM i dobit od oko 4 miliona a upošljavala je 91 radnika, dok su Euro - Metali imali prihode od 71,7 miliona i isti broj radnika. Obje ove kompanije posluju i u zemljama regiona, prvenstveno u Crnoj Gori i Hrvatskoj gdje imaju kćerke firme.Osim toga, prije nekoliko godina kupili su njemačku kompaniju LB Profile GMBH koja se bavi proizvodnjom PVC sistema za prozore i vrata. Ova kompanija danas posluje u BiH gdje ima godišnje prihode od oko 9 miliona KM i upošljava 70 ljudi, ali i u njemačkoj kao odvojena kompanija.Još jedna njihova firma koja se bavi PVC stolarijom je Bowido čije je sjedište u Matuzićima i koja je prošle godine imala prihode od 28,3 miliona KM i dobit od preko pola miliona KM. Istoimenu firmu Bowido imaju i u Holandiji.Izudin Ahmetlić je vlasnik i firme Euro - Stil u Doboju koja također ima godišnje prihode od preko 20 miliona KM, a bavi se prodajom drvnih energenata, veleprodajom ukapljenog naftnog plina i transportom.Dio Hifa Oil Grupacije je i firma Bitrol u Sloveniji. Firma se bavi prodajom i distribucijom bitumena, kao i prodajom raznih proizvoda firmi iz grupacije Hifa Oil. Osim toga bavi se i veleprodajom električne energije.Grupacija je snažno prisutna i u sektoru namještaja preko brenda Nostro. Kompanija nazvana AS Nostro prošle godine je ostvarila prihode od oko 6,6 miliona KM i dobit od 40.256 KM. Ova firma je upošljavala 82 radnika.Pored svih pobrojanih, Izudin Ahmetlić vlasnik je još nekoliko manjih kompanija.<h2>Hifa Petrol Holding</h2>Kompanija Hifa Petrol, iza koje stoji Hajrudin Ahmetlić, imala je prošle godine prihode od rekordna 804 miliona KM i neto zaradu od 10 miliona maraka. Upošljavala je 555 radnika.Kompanija je stalno u novim investicijama a uskoro otvara novu benzinsku pumpu na samom ulazu u Travnik. Osim toga, u sklopu HP Holdinga posluje 10 kompanija lociranih u BiH, Sloveniji, Njemačkoj i SAD-u.Hajrudin Ahmetlić je prije tri godine kupio firmu za proizvodnju premium masivnog namještaja InterProcess Tešanj i firmu Mobello u Sloveniji.InterProcess je lider u preradi hrastovog drveta u Jugoistočnoj Evropi, a kompanija je prije dvije godine najavila i velike planove izgradnje fabrike namještaja u Maglaju uz investicije od 20 miliona KM i plan zapošljavanja 400 uposlenika. Nije poznato u kojoj je fazi ovaj projekt. InterProcess je lani imao prihode od 11,5 miliona KM i dobit od 74 hiljada maraka. Upošljavao je 112 radnika.Ahmetlići su većinski vlasnici i firme Pobjeda Tešanj. Riječ je o fabrici pumpi i dijelova koja je lani imala prihode od 23,3 miliona KM i dobit od oko milion maraka.Prošle godine ušli su i u sektor maloprodaje otvaranjem Ami marketa u Zenici. Najavili su i širenje ove mreže. U prošloj godini je firma Mon Ami koja upravlja ovim marketom imala prihode od 872 hiljade KM i dobit od 3.889 KM.Hajrudin Ahmetlić je vlasnik i firme All Risk Sarajevo koja se bavi posredništvom u osiguranju a lani je imala prihode od 150 hiljada KM i dobit od nešto preko sto hiljada maraka.Dio grupacije je i njemačka firma Arctic Holz koja se bavi prodajom masivnih drvenih ploča i srodnih proizvoda za drvnu industriju, te još neke firme.Vjerovatno najveća njihova investicija izvan Hife je preuzimanje udjela u najvećoj domaćoj kompaniji iz oblasti namjenske industrije. Ahmetlići su, naime, vlasnici oko 33,3 posto dionica Igmana i najveći su privatni dioničari ove firme kojom upravljaju zajedno s Vladom Federacije. Njihov udio u kompaniji, prema trenutnim tržišnim cijenama, vrijedi oko 35 miliona KM. Konkretno, vlasnici ovih dionica su Hajrudinovi sinovi, što govori o tome da se poslovi polako prenose na sljedeću generaciju Ahmetlića.Više članova porodice Ahmetlić su vlasnici još jedne posebne firme Hifa d.o.o. koja se također bavi prometom motornih goriva. Ova kompanija je prošle godine imala prihode od 97 miliona maraka i dobit od oko 2,2 miliona KM.<h2>Ostale kompanije</h2>U Tešnju posluje i firma Hifa-Oktan u vlasništvu Huseina Ahmetlića, koja je prošle godine ostvarila prihode od oko 2 miliona KM i zaradu od 68.797 KM.Postoji i kompanija Hifa Tank čiji je vlasnik Hasan Ahmetlić, a koja je prošle godine imala prihode od oko 3,5 miliona maraka i zabilježila je gubitak od 152.810 KM. Ova firma se bavi uzgojem pilića i ima svoje farme u Tešnju.Tu je i firma Hifa-Benz koja je lani imala prihode od 4,6 miliona KM i dobit od 8.220 KM. Vlasnik firme bio je Fahrudin Ahmetlić, a nakon njegove smrti vlasništvo je preneseno na njegovu suprugu Almu Ahmetlić. Ova firma ima benzinsku pumpu kod ulaza u Travnik gdje će joj ozbiljnu konkurenciju uskoro praviti nova pumpa Hifa Petrola.

U njihovom vlasništvu nalazi se više desetina kompanija koje, ukupno gledajući, ostvaruju godišnje prihode od nekoliko milijardi KM

Šta sve posjeduje najbogatija porodica u BiH

Poslovno raspoloženje kompanija u Nemačkoj se malo poboljšalo u odnosu na prošli mjesec, prije svega zahvaljujući većim očekivanjima od budućnosti, zaključeno je u danas objavljenom izvještaju Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena za maj.Vrijednost indeksa koji mjeri biznis raspoloženje njemačkih kompanija je u maju porasla sa aprilskih 86,9 poena na 87,5 poena.Firme u Njemačkoj su svoju aktuelnu poslovnu situaciju ocijenile kao nešto goru nego prošlog mjeseca, ali njihova očekivanja povodom razvoja biznisa u narednih šest mjeseci su se poboljšala.Rast poslovnog raspoloženja među njemačkim kompanijama je zabilježen u svim sektorima - proizvodnji, uslugama, maloprodaji i građevinarstvu.Nedavni nagli porast neizvjesnosti među kompanijama se donekle smanjio, a njemačka privreda se polako vraća na pravi put, prokomentarisao je rezultate predsjednik IFO Klemens Fust na web stranici te organizacije.Prema najnovijim proljećnim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), njemačka ekonomija će ove godine stagnirati, a sljedeće zabilježiti rast od 0,9 posto, prenosi Tanjug.

Vrijednost indeksa koji mjeri biznis raspoloženje njemačkih kompanija je u maju porasla sa aprilskih 86,9 poena na 87,5 poena

Raste poslovno raspoloženje kompanija u Njemačkoj

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) u petak je zaprijetio Appleu carinom od 25 posto, ako se mobilni telefoni iPhone koje kompanija prodaje u Sjedinjenim Državama ne budu proizvodili u SAD.U objavi na Truth Socialu, Tramp je rekao da je "davno obavijestio Tima Kuka (Cook) iz Applea da očekuje da će njihovi mobilni telefoni iPhone koji će se prodavati u Sjedinjenim Američkim Državama, biti proizvedeni i izgrađeni u Sjedinjenim Državama, a ne u Indiji ili bilo gdje drugdje".- Ako to nije slučaj, Apple mora platiti SAD carinu od najmanje 25 posto - naveo je.<h2>Uzbrukana globalna tržišta</h2>Trampove opsežne tarife glavnim američkim trgovinskim partnerima uzburkale su globalna tržišta i preokrenule međunarodnu trgovinu.- Imao sam mali problem s Timom Kukom - rekao je Tramp 15. maja.Tramp je rekao da je glavnom izvršnom direktoru Applea Kuku rekao: "Nismo zainteresirani da gradite u Indiji... želimo da gradite ovdje, a oni će povećati svoju proizvodnju u Sjedinjenim Državama."<h2>Neizvjestan utjecaj</h2>Kuk je upozorio je na neizvjestan utjecaj američkih carina od 145 posto na proizvode iz Kine - dugogodišnjeg proizvodnog centra kompanije - uprkos privremenom odgađanju uvoza visokotehnološke robe poput pametnih telefona i računala.Iako su dovršeni pametni telefoni za sada izuzeti od Trampovih tarifa, nisu pošteđene sve komponente koje ulaze u Appleove uređaje.Apple očekuje da će američke tarife koštati 900 milijuna dolara u tekućem tromjesečju, iako je njihov utjecaj bio "ograničen" početkom ove godine, prema Kuku.

Imao sam mali problem s Timom Kukom, rekao je Tramp 15. maja

Tramp prijeti carinom od 25 posto Appleu, ako se mobilni telefoni iPhone ne budu proizvodili u SAD

Javnost u BiH, ali i nadležne institucije, zbunjeni su kontradiktornim informacijama iz entitetskih udruženja poljoprivrednika o zabrani izvoza mlijeka iz BiH u susjednu Srbiju.&nbsp;Iz Udruženja poljoprivrednika FBiH tvrde da izvoz mlijeka stoji, dok u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača, ali i Federalnom ministarstvu poljoprivrede i nadležnim državnim organima nemaju zvaničnih informacija tome, niti prijavljenih problema s izvozom.Obratili smo se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije i dobili odgovor da se ne radi o bilo kakvoj zabrani, već o novim mjerama, o kojima se zvaničnim saopćenjem za javnost ovo Ministarstvo oglasilo 10. maja. - Obavještavamo vas da se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 10. maja oglasilo zvaničnim saopćenjem u vezi sa izdavanjem rješenja kojim se utvrđuju veterinarsko - sanitarni uslovi za uvoz ili tranzit pošiljaka, a u kojem je navedeno da promjene u režimu uvoza ili tranzita pošiljaka u Republiku Srbiju, koje podliježu veterinarsko - sanitarnoj kontroli, ne predstavljaju zabranu uvoza, već uvođenje pojačane kontrole izdavanja predmetnih rješenja - navodi se u odgovoru Ministarstva poljoprivrede Srbije.Promjene u režimu uvoza ili tranzita pošiljaka u Srbiju, koje podliježu veterinarsko-sanitarnoj kontroli, odnose se na uvođenje pojačanih kontrola izdavanja rješenja, "u skladu sa aktuelnom epizootiološkom situacijom u svijetu, kao i na osnovu analize rizika, kojom se, između ostalog, detaljnije utvrđuju geografske i druge karakteristike zemlje izvoznice, odnosno zemlje provoza, a koje utiču na pojavu, širenje i opstanak bolesti".- Ova mjera donijeta je kao odgovor na pojavu zaraznih bolesti životinja u određenim zemljama i ima isključivo preventivni karakter - sprječavanje unošenja zaraznih bolesti koje nisu prisutne na teritoriji Republike Srbije. Cilj je da se, kroz pojačanu veterinarsko - sanitarnu kontrolu i dodatnu procjenu zdravstvene ispravnosti proizvoda, obezbjedi najviši nivo bezbjednosti. Uvoz pošiljaka odvijaće se na osnovu detaljnije analize rizika - navodi se u informaciji ovog ministarstva.

Ova mjera donijeta je kao odgovor na pojavu zaraznih bolesti životinja u određenim zemljama i ima isključivo preventivni karakter, naveli su

Iz Ministarstva poljoprivrede Srbije za "Avaz": Uvoz mlijeka nije zabranjen, uvedene su pojačane kontrole izdavanja rješenja

Hotel Internacional u Zenici uskoro će dobiti novog vlasnika, nakon što je na današnjoj licitaciji Zeničanin Eldin Vrače, odnosno njegova firma AE Sigurnost, kupio ovaj objekat za nešto više od 5,6 miliona KM.Nakon više neuspješnih pokušaja prodaje, licitacija za Hotel Internacional danas je uspješno okončana s cijenom od preko 5,6 miliona KM, potvrdio je za naš portal stečajni upravnik Željezare Zenica Jasmin Hadžirašidović.On je istakao da novi vlasnik, firma AE Sigurnost, mora u predviđenom roku uplatiti puni iznos vrijednosti hotela s licitacije, čime će i zvanično postati vlasnik objekta.Hotel koji se nalazi pored Bilinog Polja, nekada u vlasništvu Željezare, trebao bi zadržati svoju hotelsku namjenu. Eldin Vrače je izjavio da mu je cilj vratiti staru slavu i ugled ovog hotela, ali u moderniziranom izdanju.&nbsp;- Cilj mi je vratiti stari sjaj i imidž nekadašnjeg vremena u novom ruhu - rekao je Vrače.

Nakon više neuspješnih pokušaja prodaje, licitacija za Hotel Internacional danas je uspješno okončana

Eldin Vrače kupio Hotel Internacional u Zenici za 5,6 miliona KM

Na Sarajevskoj berzi na današnjem trgovanju ostvaren je ukupan promet od 37.025,95 KM, a u sklopu 12 transakcija je prometovano 2.288 vrijednosnih papira.Vrijednost BIFX-a ostala je nepromijenjena u odnosu na prethodno trgovanje. Vrijednost indeksa SASX-10 porasla je za 0,08 posto, a SASE Islamskog indeksa - u saradnji sa BBI, SASX-BBI, za 0,32 posto. Indeks SASX-30 zabilježio je pad svoje vrijednosti od 0,28 posto kao i indeks SASX-Fundamentals, SASX-FN, od 0,37 posto. Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je promet 26.005,95 KM i u sklopu 11 transakcija prometovano je 1.908 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama BH Telecoma d.d. Sarajevo u iznosu 16.065 KM. Kurs emitenta iznosio je 15,30 KM. Na Slobodnom tržištu - ST2 trgovalo se dionicama Rudnika soli Tuzla d.d. Tuzla u iznosu 11.020 KM i u sklopu jedne transakcije prometovano je 380 dionica po cijeni 29 KM. Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo od 4,38 posto i dostigle su cijenu od 10,96 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao Energoinvest d.d. Sarajevo od 6,55 posto sa cijenom 2,71 KM.

Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je promet 26.005,95 KM i u sklopu 11 transakcija prometovano je 1.908 dionica

Na Sarajevskoj berzi ukupan promet 37.025,95 KM

U prostorijama Uprave ŠPD "Unsko-sanske šume" d.o.o. Bosanska Krupa danas je potpisan kolektivni ugovor između Uprave preduzeća i Sindikata. Dokument su potpisali direktor i predsjednik Uprave Haris Koljić, te predsjednik Sindikalnog povjereništva ŠPD-a Samir Bahtić, uz prisustvo predsjednice Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira u BiH Lejle Ćatić.Kolektivni ugovor regulira prava i obaveze iz radnog odnosa, a prethodno je dobio saglasnost Vlade Unsko-sanskog kantona. Ugovor je zaključen na period od tri godine i usklađen je s važećim zakonskim i podzakonskim aktima. Stupit će na snagu osam dana nakon objave u Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona.Iz ŠPD-a navode da je dogovor postignut uz obostranu saglasnost i u okviru redovnog socijalnog dijaloga.- Zaključenjem Kolektivnog ugovora stvorene su osnove za stabilniji odnos između poslodavca i zaposlenih. Proces je vođen u partnerskom duhu, s ciljem postizanja obostrano prihvatljivog rješenja- kažu u ŠPD "Unsko-sanske šume".Nakon potpisivanja, održan je sastanak s predstavnicima svih sindikalnih povjereništava na kojem su razmatrane teme poput primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH, proširenja ponude proizvoda ŠPD-a za prodaju na rate članovima Sindikata, kao i planirane nabavke lične zaštitne opreme (HTZ) za 2025. godinu.Uprava je najavila ulaganje od 250.000 konvertibilnih maraka u HTZ opremu, što predstavlja dvostruko veći iznos u poređenju s prethodnim godinama. Po završetku sastanka dogovoreni su i zaključci koji će biti provedeni u narednom periodu.

Iz ŠPD-a navode da je dogovor postignut uz obostranu saglasnost i u okviru redovnog socijalnog dijaloga

ŠPD "Unsko-sanske šume" ulaže u radnike, potpisan trogodišnji Kolektivni ugovor

Da se „Neretvi“ , hotelu bogate historije u Mostaru vraća stari sjaj vidljivo je iz dana u dan. Tako je na radost brojnih Mostaraca, hotel koji je izgrađen 1892.godine u specifičnom pseudomaurskom stilu, koji je tada bio dominantan, zadržao svoju autentičnu fasadu.-Fasaderski radovi su u samoj završnici, a paralno se izvode unutrašnji radovi. Naredna faza je enterijersko uređenje- rekao nam je kratko Halim Zukić, vlasnik kompanije Interšped Sarajevo, koja je sredinom 2023.godine zaključila franšizni ugovor s jednim od najvećih svjetskih lanaca hotela Hilton.

Tim ugovorom je, podsjetimo, najavljeno otvaranje dva hotela u BiH, Hotel Neretva Mostar, Tapestry Collection by Hilton i Hampton by Hilton, Sarajevo City Centre.Nakon tog ugovora su se, praktično, i zahuktali radovi na rekonstrukciji hotela „Neretva“ koji se odvijaju pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika F BiH, budući da se objekt nalazi na Privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH te je investitor bio u obavezi zadržati autentičnost objekta.Kapacitet hotela je 82 sobe od kojih većina, kako nam je ranije rečeno, spada u „standard“ kategoriju, a poseban akcenat je stavljen na terasu koja bi trebala postati jedan od najprivlačnijih sadržaja. Investitori vjeruju da će, upravo, terasa ponajviše oživjeti duh bogate historije hotela.Ovaj hotel koji će se naći pod kišobranom Hiltona tokom rata je gotovo u potpunosti bio razoren.U njemu su svojevremeno odsjedali brojni svjetski lideri, od cara Franje Josipa do Josipa Broza Tita.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Hotel pod kišobranom Hiltona svoja vrata otvara naredne godine

"Neretva" dobila svoju prepoznatljivu fasadu

Zadužbina Miodraga Kostića i projekat Palata nauke dobitnici su prestižne nacionalne nagrade "Đorđe Vajfert" za 2024. godinu, koju Privredna komora Srbije dodjeljuje deseti put zaredom. Ovaj projekat osvojio je prvo mjesto.Miodrag Kostić, osnivač MK Group, bio je jedan od najuspješnijih privrednika u regionu i vizionar koji je vjerovao u moć znanja koje pomjera granice. Kroz projekat Palata nauke poslao je poruku mladima da je znanje najvrijednija stvar koju im niko ne može oduzeti. S ciljem promocije i popularizacije nauke, osnovana je Zadužbina Miodraga Kostića i Palata nauke, koja je krajem prošle godine otvorila svoja vrata javnosti u srcu Beograda.– Raduje nas što je prepoznat značaj osnivanja Zadužbine Miodraga Kostića – Palate nauke. Stvaranjem prostora koji slavi snagu ljudskog uma i inspiriše znatiželju i strast za znanjem, Miodrag Kostić, poput velikih zadužbinara u srpskoj istoriji, ostavio je trajnu vrijednost narodima ovih prostora. Zahvaljujući najvećem pojedinačnom i kapitalnom filantropskom darivanju od 25 miliona evra, Palata nauke je prvi centar za istraživanje i popularizaciju nauke u Srbiji i najveći te vrste u regionu. Mladim naučnicima i istraživačima pružili smo priliku da rade u vrhunskim uslovima u svojoj zemlji i da postanu lideri tehnološkog napretka Srbije - rekla je Aleksandra Stojanović, direktorka projekta Palate nauke i direktorka korporativnih poslova MK Group.Nacionalna nagrada "Đorđe Vajfert", koju Privredna komora Srbije dodjeljuje od 2007. godine, predstavlja najviše priznanje za društveno odgovorno poslovanje u Srbiji. Nagrada nosi ime po Đorđu Vajfertu, jednom od najznačajnijih industrijalaca, humanista i guvernera u historiji Srbije, a dodjeljuje se kompanijama koje svojim radom doprinose održivom razvoju, unapređenju društvene zajednice i etičkom poslovanju. Ovo priznanje potvrđuje posvećenost kompanija društvenoj odgovornosti i njihov dugoročni pozitivan utjecaj na privredu i društvo u cjelini.

Miodrag Kostić je kroz projekat Palata nauke poslao poruku mladima da je znanje najvrijednija stvar koju im niko ne može oduzeti

Zadužbina Miodraga Kostića i projekat Palata nauke osvojila nagradu "Đorđe Vajfert"

Navodi da Turska i dalje trguje s Izraelom su lažni, saopćilo je u četvrtak Ministarstvo trgovine, javlja Anadolu.- Tvrdnje osobe koja je optužena za razna teroristička djela, koja je pobjegla iz zemlje i djeluje kao agent stranih obavještajnih službi s ciljem da na društvenim mrežama stvori percepciju da Turska i dalje trguje s Izraelom, temelje se na potpunim lažima i iskrivljenim informacijama - navodi se u saopćenju.Ministarstvo podsjeća da je Turska, pod vodstvom predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), u posljednjih godinu i po dana bila globalni predvodnik u odlučnoj borbi, putem diplomatije, trgovine, prava, zdravstva i humanitarne pomoći, protiv izraelskog genocida u Gazi i agresije na Zapadnoj obali, u Libanu i Siriji.- Palestinci, palestinska vlada, cijeli islamski svijet i svi ljudi savjesti cijene ovu borbu - dodaje se.<h2>Laži i klevete</h2>Turska se, kako se navodi, već godinu i pol suočava s lažima i klevetama po ovom pitanju, te će nastaviti odlučno braniti istinu, što je do sada učinila stotinama puta kroz javno objavljene podatke, brojke i dokumente.Ministarstvo ističe da je Turska u prvih sedam mjeseci nakon 7. oktobra 2023. godine smanjila trgovinu s Izraelom za oko 30 posto, dok su trajali diplomatski napori za postizanje primirja u Gazi.<h2>Trgovina na nuli</h2>Odlukom vlade, 9. aprila 2024. godine obustavljen je izvoz prema Izraelu za 1.019 proizvoda u 54 kategorije, a 2. maja 2024. potpuno su prekinuti izvoz, uvoz i tranzitna trgovina između Turske i Izraela za sve kategorije proizvoda.- Trgovinske transakcije s Izraelom ne mogu se obavljati ni na carinama ni u slobodnim zonama. Trgovina s Izraelom je na nuli od 2. maja 2024. godine - jasno je navedeno.Vijest u kojoj se navodi da je turski izvoz u Izrael u 2024. godini iznosio 2,8 milijardi dolara je netačna - stvarna vrijednost izvoza u prva četiri mjeseca bila je 1,52 milijarde dolara, uključujući izvoz za Palestinu.

Trgovina s Izraelom je na nuli od 2. maja 2024. godine, saopćilo je u četvrtak Ministarstvo trgovine Republike Turske

Turska odlučno odbacila navode o nastavku trgovine s Izraelom

Izvršni direktor banke največe američke banke "JPMorgan Chase" Džejmi Dajmon (Jaime Dimon) izjavio je danas da je recesija u Sjedinjenim Američkim Državama i dalje realna mogućnost i mogla bi da se pojavi kao posljedica tržišnih potresa izazvanih trgovinskim merama administracije Donalda Trampa (Trump).Govoreći na godišnjoj konferenciji u Parizu, Dajmon je upozorio da, iako postoji nada da će se recesija izbeći, ne bi trebalo isključiti takav scenario, prenio je Bloomberg.<h2>Apel na ministra finansija</h2>Istakao je da su klijenti njegove banke sve oprezniji i da odlažu investicione odluke zbog rastuće nestabilnosti na tržištu usljed uvođenja carina.Dajmon je već ranije apelovao da američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) preuzme vođenje pregovora sa Kinom, a u svom godišnjem pismu akcionarima pozvao je na brzo riješavanje trgovinskih neizvjesnosti.Banka "JPMorgan Chase" uprkos napetoj situaciji bilježi rekordne prihode u sektoru trgovanja akcijama i očekuje dobre rezultate i u drugom kvartalu 2025.<h2>Nekonzistentna trgovinska politika</h2>Inače, Federalne rezerve (FED), koje u Americi imaju ulogu centralne banke, nisu mijenjale referentnu kamatnu stopu od januara zbog Trampove nekonzistentne trgovinske politike.Dejmon je istakao kako je američka kompanija "trenutno relativno dobra", ali da joj je upitna budućnost.&nbsp;Agencija za kreditni rejting Moody's je prošle sedmice smanjila kreditni rejting Sjedinjenih Američkih Država, navodeći kako je razlog za to rastuče opterećenje državnim dugom.

Istakao je da su klijenti njegove banke sve oprezniji i da odlažu investicione odluke zbog rastuće nestabilnosti na tržištu usljed uvođenja carina

Šef najveće američke banke: Recesija u SAD i dalje moguća zbog Trampovih carina

Odbor Evropskog savjeta za plaćanja (EPC) odobrio je u četvrtak uključivanje Srbije u geografski obuhvat SEPA platnih šema, javlja Anadolu.SEPA (Single Euro Payments Area) je inicijativa Evropske unije za pojednostavljenje bankovnih transfera u eurima. Geografski obuhvat SEPA platnih šema sada pokriva 41 zemlju.Prema EPC kalendaru, pristupanje finansijskih institucija iz Srbije SEPA platnim šemama biće omogućeno od novembra 2025. godine.Najraniji datum operativne spremnosti (ORD) za pružaoce platnih usluga (PSP) iz Srbije je maj 2026. godine.Kao rezultat toga, svi postojeći učesnici EPC platnih šema trebali bi moći slati ili primati SEPA kreditne transfere (SCT), SEPA instantne kreditne transfere (SCT Inst) i SEPA direktna zaduženja (SDD) ka i iz Srbije, onako kako institucije iz te zemlje budu pristupale ovim šemama, saopćio je EPC.- Cilj je učiniti plaćanja u eurima unutar Evrope jednako brzim i sigurnim kao i nacionalna plaćanja. To znači da građani i kompanije mogu izvršavati i primati plaćanja u eurima u bilo kojoj zemlji SEPA-e s istim uvjetima kao i kod domaćih transakcija - navodi se.U saopćenju se navodi da će tačan ORD biti saopćen naknadno.

Pristupanje finansijskih institucija iz Srbije SEPA platnim šemama biće omogućeno od novembra 2025. godine

Srbija uključena u geografski obuhvat SEPA-e

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto predstavio je tehnološki sektor BiH na prvom zvaničnom paviljonu naše zemlje na prestižnom sajmu "GITEX Europe 2025" koji se održava u Berlinu.To je prvi put da Bosna i Hercegovina organizirano nastupa na ovom najvećem evropskom sajmu tehnologije i inovacija, koji okuplja više od 60.000 stručnjaka i 2.500 izlagača iz cijelog svijeta.<h2>Više od 30 kompanija iz BiH</h2>Više od 30 tehnoloških kompanija iz BiH učestvuje na sajmu, što pokazuje kapacitet domaće IT industrije i njenu spremnost za izlazak na evropsko i globalno tržište.U obraćanju, ministar Forto je istakao da digitalna transformacija nije samo pitanje napretka već i ključni korak ka evropskoj integraciji Bosne i Hercegovine.- Digitalizacija znači da firme i građani više ne moraju čekati u redovima. To je konkretan pomak ka modernoj, efikasnoj državi. Jedan od najavljenih iskoraka je uvođenje digitalnog novčanika tokom 2026. koji će građanima BiH omogućiti korištenje elektronskih verzija ključnih dokumenata, uključujući e-pasoš, e-ličnu kartu i e-vozačku dozvolu, putem mobilne aplikacije - naveo je ministar Forto.<h2>Sustižemo evropske digitalne standarde</h2>Dodao je da BiH aktivno sustiže evropske digitalne standarde i koristi digitalizaciju kao alat za jačanje institucija, transparentnosti i konkurentnosti.GITEX Europe 2025 fokusiran je na inovacije u oblastima vještačke inteligencije, pametnih gradova, održivog razvoja i e-uprave, a pruža priliku bh. firmama da se povežu s investitorima, partnerima i klijentima iz cijelog svijeta, saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina organizirano nastupa na ovom najvećem evropskom sajmu tehnologije, koji okuplja više od 60.000 stručnjaka

Forto predstavio bh. tehnološki sektor na sajmu "GITEX Europe 2025"

Direktor Agencije za unaprjeđenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) Marko Kubatlija primio je delegaciju predstavnika institucija i privrednika Kraljevine Saudijske Arabije, koju je predvodio Abdulaziz Alsakran, rukovodilac Sektora za međunarodnu saradnju Privredne komore, saopćeno je iz FIPA-e.Razgovarano je o mogućnostima jačanja ekonomske saradnje dviju zemalja.Direktor Kubatlija je informisao prisutne da je Kraljevina Saudijske Arabije u Bosnu i Hercegovinu uložila dosad 201,1 milion eura te da time zauzima 13. mjesto na listi zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH, s učešćem od 2% u ukupnim investicijama. Oko 50% investicija je realizovano u okviru poslovanja nekretninama, potom u sektoru bankarstva i turizma.Najznačajnije investicije su: Bosna Bank International d.d. Sarajevo (BBI), BBI Real Estate d.o.o. Sarajevo, Al Shiddi Group, Malak Group i druge.Istakao je da Agencija uspješno sarađuje, između ostalog, s diplomatsko-konzularnom mrežom BiH u svijetu, na promociji potencijala Bosne i Hercegovine te da je i ova posjeta rezultat zajedničkih napora nadležnih institucija BiH u segmentu privlačenja stranih investicija.Abdulaziz H. Algifaili, predstavnik Ministarstva investicija Kraljevine Saudijske Arabije, naveo je da su privrednici ove zemlje zainteresovani za ulaganje u Bosnu i Hercegovinu, o čemu će se bliže razgovarati u narednom periodu.Delagacija privrednika je u trodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini povodom Sarajevo Business foruma 2025.&nbsp;

Najznačajnije investicije su: Bosna Bank International d.d. Sarajevo (BBI), BBI Real Estate d.o.o. Sarajevo, Al Shiddi Group, Malak Group i druge

Delegacija privrednika iz Saudijske Arabije posjetila FIPA-u

Na Banjalučkoj berzi na današnjem trgovanju ostvaren je promet od 4.012.158,19 KM, kroz 21 transakciju.Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za 0,16 posto i iznosi 848,57 poena.Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama ODS Elektro Doboj a.d. Doboj, trgovalo se u iznosu 1.791,81 KM, po prosječnoj cijeni 1,05 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 0,96 posto.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 9.790,22 KM. Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama MKD Pro Fin d.o.o. Istočno Sarajevo - 11. emisija u vrijednosti 9.790,22 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene. U javnoj ponudi obveznica Prijedorputevi a.d. Prijedor - javna ponuda obveznica 1 danas je upisano 4.000 obveznica u vrijednosti 4.000.000 KM.

SAD ublažio sankcije Siriji

Šta sve posjeduje najbogatija porodica u BiH

Raste poslovno raspoloženje kompanija u Njemačkoj

Tramp prijeti carinom od 25 posto Appleu, ako se mobilni telefoni iPhone ne budu proizvodili u SAD

Iz Ministarstva poljoprivrede Srbije za "Avaz": Uvoz mlijeka nije zabranjen, uvedene su pojačane kontrole izdavanja rješenja

Eldin Vrače kupio Hotel Internacional u Zenici za 5,6 miliona KM

Na Sarajevskoj berzi ukupan promet 37.025,95 KM

ŠPD "Unsko-sanske šume" ulaže u radnike, potpisan trogodišnji Kolektivni ugovor

"Neretva" dobila svoju prepoznatljivu fasadu

Zadužbina Miodraga Kostića i projekat Palata nauke osvojila nagradu "Đorđe Vajfert"

Turska odlučno odbacila navode o nastavku trgovine s Izraelom

Šef najveće američke banke: Recesija u SAD i dalje moguća zbog Trampovih carina

Srbija uključena u geografski obuhvat SEPA-e

Forto predstavio bh. tehnološki sektor na sajmu "GITEX Europe 2025"

Delegacija privrednika iz Saudijske Arabije posjetila FIPA-u

Promet na Banjalučkoj berzi oko četiri miliona KM, kroz 21 transakciju

Biznis

SAD ublažio sankcije Siriji

Šta sve posjeduje najbogatija porodica u BiH

Raste poslovno raspoloženje kompanija u Njemačkoj

Tramp prijeti carinom od 25 posto Appleu, ako se mobilni telefoni iPhone ne budu proizvodili u SAD

Iz Ministarstva poljoprivrede Srbije za "Avaz": Uvoz mlijeka nije zabranjen, uvedene su pojačane kontrole izdavanja rješenja

Eldin Vrače kupio Hotel Internacional u Zenici za 5,6 miliona KM

Na Sarajevskoj berzi ukupan promet 37.025,95 KM

ŠPD "Unsko-sanske šume" ulaže u radnike, potpisan trogodišnji Kolektivni ugovor

"Neretva" dobila svoju prepoznatljivu fasadu

Zadužbina Miodraga Kostića i projekat Palata nauke osvojila nagradu "Đorđe Vajfert"

Turska odlučno odbacila navode o nastavku trgovine s Izraelom

Šef najveće američke banke: Recesija u SAD i dalje moguća zbog Trampovih carina

Srbija uključena u geografski obuhvat SEPA-e

Forto predstavio bh. tehnološki sektor na sajmu "GITEX Europe 2025"

Delegacija privrednika iz Saudijske Arabije posjetila FIPA-u

Promet na Banjalučkoj berzi oko četiri miliona KM, kroz 21 transakciju