Na trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 54.281,14 KM. U sklopu 16 transakcija ukupno je prometovano 1.914 vrijednosnih papira.Indeksi SASE danas su zabilježili pad svojih vrijednosti pa je tako vrijednost BIFX-a pala za 1,32 posto, indeksa SASX-10 za 0,43 posto, a indeksa SASX-30 za 0,12 posto. SASE Islamski indeks – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, u padu je 0,23 posto, dok je vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN, pala za 0,06 posto u odnosu na prošlo trgovanje.Promet na Kotaciji iznosio je 11.604,46 KM i u sklopu tri transakcije prometovano je 591 vrijednosni papir.Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama Bosnalijeka d.d Sarajevo u iznosu 11.262,50 KM i u sklopu dvije transakcije prometovano je 425 dionica. Kurs emitenta je iznosio 26,50 KM.Na Kotaciji fondova trgovalo se dionicama ZIF Bonus d.d. Sarajevo u iznosu 341,96 KM i u sklopu jedne transakcije prometovano je 166 dionica po cijeni od 2,06 KM.Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je promet 22.494,18 KM. U sklopu 10 transakcija prometovano je 1.277 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama BH Telecoma d.d. Sarajevo u iznosu 15.942,40 KM. Kurs emitenta iznosio je 15,26 KM.Na Slobodnom tržištu - ST2 ostvaren je promet dionicama NLB Banke d.d. Sarajevo u iznosu 20.182,50 KM i u sklopu tri transakcije prometovano je 46 dionica po cijeni od 438,75 KM.Porast vrijednosti dionica danas nije zabilježen, dok je najveći pad registrirao ZIF Bonus od 9,65 posto, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Promet na Kotaciji iznosio je 11.604,46 KM i u sklopu tri transakcije prometovano je 591 vrijednosni papir

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren promet od 54.281,14 KM

Federalni premijer Nermin Nikšić kazao je danas u Neumu da postoje naznake da bi se mogao prolongirati rok uvođenja karbonske takse (CBAM).Uvođenje CBAM-a trebalo je stupiti na snagu 1. januara 2026. godine, a riječ je o taksi koju će domaći izvoznici plaćati prilikom ulaska u EU zbog korištenja energije zasnovane na upotrebi fosilnih goriva.- Postoje neke naznake da bi se mogao prolongirati rok početka CBAM takse, ali mi se u to ne možemo pouzdati već moramo stvoriti pretpostavke da imamo dovoljne količine energije iz obnovljivih izvora koje će onda osigurati da naši ekonomski subjekti ne plaćaju takse prilikom izvoza tih proizvoda – rekao je Nikšić. Kaže da su ekonomski subjekti kojih je za 3,2 posto više u FBiH u ovom razdoblju nego prošle godine, ostvarili značajno povećanje izvoza u zemlje Evropske unije i zemlje CEFTA-e, što je, smatra, sigurno znak da kao mala i otvorena ekonomija i gospodarstvo imamo prednosti i šanse u preživljavanju i prilagođavanju zahtjevnom tržištu i da to trebamo iskoristiti.Govoreći o Nacrtu Zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji Bosne i Hercegovine, premijer FBiH kazao je kako je želja Vlade FBiH da se nakon javne rasprave koja je završena 7. svibnja dođe do najkvalitetnijeg mogućeg zakona.- Naša je želja da u najkraćem roku sublimiramo sve ono što je rečeno u javnoj raspravi i da dođemo do najkvalitetnijeg mogućeg zakona kako bi u zadnjem kvartalu krenula probna implementacija. Također želja nam je da eventualno, počekom godine, imamo punu implementaciju, što bi bio i preduvjet okončanja fiskalne reforme i donošenja Zakona o porezu na dohodak, kako bismo konačno došli na onu razinu opterećenja, tj. rasterećenje poslodavaca koju smo planirali i obećali - naglasio je Nikšić.&nbsp; &nbsp;

Postoje neke naznake da bi se mogao prolongirati rok početka CBAM takse, ali mi se u to ne možemo pouzdati, kaže Nikšić 

Nikšić: Ekonomski subjekti u FBiH ostvarili značajno povećanje izvoza u zemlje EU-a i CEFTA-e

<a href="http://www.almacareer.com/">Alma Career</a>, tržišni lider koji posluje u više zemalja Srednje i Istočne Evrope, nedavno je proveo međunarodno istraživanje o zadovoljstvu platom putem platforme Paylab (<a href="http://www.plata.ba/">Plata.ba</a> u BiH), obuhvativši stavove oko 15.000 učesnika iz devet zemalja (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litvanija i Latvija).„Istraživanje pokazuje da je samo 27% ispitanika zadovoljno svojom trenutnom platom, dok se 56% osjeća potcijenjeno. Ovakvi stavovi su izraženiji u zemljama Baltika i Balkana, dok su građani Češke, Slovačke i Estonije nešto zadovoljniji“, komentariše Jozef Plško, direktor za odnose s javnošću i komunikacije Alma Career-a, te dodaje: „Na pitanje istim ispitanicima da li u narednih šest mjeseci razmatraju promjenu posla, 77% je odgovorilo potvrdno, što ukazuje na široko rasprostranjeno nezadovoljstvo. I ovdje je spremnost za promjenu posla izraženija u balkanskim zemljama, dosežući i do 90%. Naravno, na ovakve stavove mogu uticati brojni faktori, poput nivoa plata u odnosu na kupovnu moć.“Samo jedan od četiri radnika je zadovoljan platomIstraživanje pokazuje različite stepene zadovoljstva među ispitanicima – samo 27% navodi da su zadovoljni svojom platom, 33% je nezadovoljno, dok je 40% neutralno. Žene su manje zadovoljne od muškaraca – zadovoljstvo platom izražava 24% žena, naspram 30% muškaraca. <h2>Samo jedan od četiri radnika je zadovoljan platom</h2>Istraživanje pokazuje različite stepene zadovoljstva među ispitanicima – samo 27% navodi da su zadovoljni svojom platom, 33% je nezadovoljno, dok je 40% neutralno. Žene su manje zadovoljne od muškaraca – zadovoljstvo platom izražava 24% žena, naspram 30% muškaraca.

U BiH je procenat zadovoljstva platom čak i manji te iznosi 24%. Kada je riječ o dobi, osobe mlađe od 45 godina pokazuju veće zadovoljstvo (blizu 30% ih je zadovoljno ili potpuno zadovoljno), dok je među osobama starijim od 45 godina taj procenat oko 23%. Istraživanje pokazuje da nezadovoljstvo platom raste s godinama, što je donekle iznenađujuće, s obzirom na to da se na višim pozicijama obično nude veće plate. Među zemljama učesnicama, najveći stepen zadovoljstva platama zabilježen je u Češkoj i Estoniji (oko 32%), dok je u Hrvatskoj, Latviji i Litvaniji zadovoljstvo palo na svega 22%. <h2>Više od polovine ispitanika osjeća se potcijenjeno</h2>Više od polovine ispitanika (56%) izjavilo je da se osjeća potcijenjeno kada je riječ o visini primanja, što predstavlja porast od 3% u odnosu na 2023. godinu, kada je Alma Career provela slično istraživanje.Nasuprot tome, sada je svega 21% učesnika navelo da smatraju svoju platu primjerenom – što je pad od 5% u odnosu na prošlogodišnje rezultate.

Ni u Bosni i Hercegovini situacija nije drugačija – 53% ispitanika iz naše zemlje izjavilo je da se osjeća potcijenjeno u odnosu na svoje radne zadatke i odgovornosti.<h2>Koja plata bi zadovoljila zaposlene?</h2>Istraživanje je pokazalo i koliki rast plate bi ispitanici smatrali zadovoljavajućim.U BiH, 40% radnika navodi da bi bili zadovoljni s povećanjem plate od 21 do 50%, dok je 30% njih izjavilo da bi za osjećaj zadovoljstva trebalo povećanje između 11 i 20%. Dodatno, 11% ispitanika zadovoljilo bi se s rastom plate od 6 do 10%, dok bi svega 6% zaposlenika željelo udvostručiti svoja primanja.Rezultati cjelokupnog istraživanja jasno pokazuju koliko ispitanici smatraju da bi im trebala rasti plata da bi bili zadovoljni. Najveći broj, njih 40%, smatra kako bi im bilo dovoljno povećanje od 11 do 20%. Daljnjih 27% ispitanika očekuje povišicu u rasponu od 21 do 50%, dok bi 17% zadovoljilo i manje povećanje od 6 do 10%. Zanimljivo je da samo 2% ispitanika smatra da bi ih zadovoljilo udvostručenje trenutne plate.Podaci pokazuju i povezanost između nižih prihoda i većih očekivanja – ispitanici s nižim platama skloniji su očekivati veća povećanja kako bi dostigli zadovoljavajući nivo primanja.Upoređujući regije i zemlje – tri od četiri ispitanika iz Češke, Slovačke, Estonije i Slovenije žele povećanje plate do 20%, dok u ostalim zemljama čak polovina ljudi priželjkuje povećanje veće od 20%. Ove razlike vjerovatno su povezane s nivoom plata u odnosu na troškove života. <h2>Rekordan broj radnika u BiH razmišlja o promjeni posla</h2>Uzimajući u obzir potencijalni uticaj nezadovoljstva platom na fluktuaciju zaposlenih, istraživanje je postavilo pitanje planiraju li ispitanici potražiti novi, bolje plaćen posao u narednih šest mjeseci.Čak 89% ispitanika iz BiH odgovorilo je potvrdno - 49% njih ozbiljno razmatra promjenu, a 40% kaže da je to moguće. Samo 11% ispitanika izjavilo je da sigurno neće tražiti novi posao. Slična je situacija u našoj regiji što pokazuje mnogo veći rizik od fluktuacije radnika u odnosu na Baltičke zemlje i zemlje Srednje Evrope.Ukupni rezultati za svih devet zemalja pokazuju da 77% razmatra ovu opciju, što ukazuje na izraženu želju za boljom kompenzacijom.

O istraživanju Istraživanje je provedeno tokom februara i marta 2025. godine u devet zemalja u kojima Alma Career posluje: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litvanija i Latvija. Istraživanje je realizirano putem <a href="https://www.paylab.com/">Paylab</a> platforme, međunarodnog servisa za prikupljanje informacija o platama i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama.

Istraživanje pokazuje da je samo 27% ispitanika zadovoljno svojom trenutnom platom, dok se 56% osjeća potcijenjeno

Samo 27% ljudi je zadovoljno svojom platom, dok 77% razmatra promjenu posla

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) od početka mandata donio je brojne odluke uključujući one o carinama, zbog čega se za njega počeo vezati termin TACO.<h2>Prijetnje, pa povlačenje</h2>Termin je prvi put upotrijebio kolumnista Financial Timesa Robert Armstrong koji je rekao kako TACO znači - "Trump Always Chickens Out", odnosno "Tramp se uvijek uplaši".Tim izrazom se u određenoj mjeri ruga sklonosti američkog predsjednika da prijeti visokim carinama na uvoznu robu, samo da bi ih kasnije povukao.

<h2>Četiri koraka</h2>Za investitore i tržišne analitičare, ovaj obrazac je postao priznati priručnik za trgovanje: dionice u početku padaju kada Tramp iznese prijetnje tarifama, a zatim se oporavljaju kada on odustane - ciklus koji se više puta ponavljao tokom njegove vladavine.Također, navedeno je kako TACO trgovina funkcionira u praksi.U prvom koraku, američki predsjednik Donald Tramp najavljuje visoke carine i agresivnu trgovinsku politiku. Nakon toga slijedi reakcija tržišta i pad dionica.Treći korak podrazumijeva to da Tramp odgađa ili mijenja odluku o carinama pozivajući se na tekuće pregovore ili ustupke trgovinskih partnera. Četvrti, ujedno posljednji korak, dovodi do oporavka tržišta i kupovine dionica po nižim cijenama.Jedan od novinara, tokom press konferencije u Bijeloj kući, pitao je Trampa šta misli o ovom izrazu, a što je izazvalo veliko negodovanje američkog predsjednika.- Ja se plašim? Nikad nisam čuo za to. To se zove pregovaranje. Ovo je jedno od najgnusnijih pitanja. Nemojte više to postavljati - poručio je Tramp.

Termin je prvi put upotrijebio kolumnista Financial Timesa Robert Armstrong

Zbog odluka o carinama za Trampa se počeo vezati termin TACO: Evo šta to znači

Usvajanjem zakona o gasu Federacije BiH uspostavlja se zakonski okvir za funkcionisanje sektora prirodnog gasa. Novi zakon o gasu reguliše ključne aktivnosti u gasnom sektoru - od proizvodnje do distribucije i skladištenja. Cilj zakona je osigurati energetsku sigurnost, zaštititi prava potrošača i unaprijediti gasnu infrastrukturu u skladu sa evropskim standardima. Zakon predviđa povećanu transparentnost, jaču regulatornu ulogu FERK-a, te posebne mjere Vlade u slučaju tržišnih poremećaja, što čini važan korak ka modernizaciji energetskog sektora FBiH.- Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je Nacrt zakona o gasu Federacije BiH kojim se uređuju ključni aspekti proizvodnje, distribucije, skladištenja i snabdijevanja prirodnim gasom. Usvajanjem zakona o gasu Federacije BiH uspostavlja se zakonski okvir za funkcionisanje sektora prirodnog gasa. Ovaj zakon ima za cilj zaštitu interesa krajnjih potrošača, jačanje energetske sigurnosti i očuvanje životne sredine u kontekstu korištenja prirodnog gasa - istakao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.<h2>Energetska politika</h2>Dodao je da zakon igra ključnu ulogu u oblikovanju energetske politike, uvođenje efikasne regulacije, unaprijeđenje pravnog okvira, uvođenje novih prava i mehanizama za zaštitu krajnjih kupaca prirodnog gasa i razvoj gasne infrastrukture u Federaciji BiH.Njegovo donošenje predstavlja važan korak ka usklađivanju sa standardima Evropske unije, smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva, podsticanju tržišne konkurencije, povećanju transparentnosti i zaštiti prava potrošača.Posebna pažnja posvećena je podjeli nadležnosti između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta, kako bi zakon obuhvatao isključivo pitanja iz nadležnosti Federacije BiH, uključujući proizvodnju, distribuciju, snabdijevanje i skladištenje gasa. Također, zakon sadrži odredbe koje potvrđuju opredijeljenost Federacije BiH za donošenje propisa u sektoru prirodnog gasa i na nivou Bosne i Hercegovine.- Predloženim zakonskim rješenjem uvodi se regulacija sektora prirodnog gasa od FERK-a, čime će se unaprijediti funkcionisanje ovog sektora, a posebno zaštita prava građana kao krajnjih kupaca. U zakon su ugrađeni mehanizmi koji osiguravaju da Ministarstvo i FERK kontinuirano nadziru rad subjekata u sektoru prirodnog gasa i preduzimaju mjere za jačanje sigurnosti snabdijevanja - naglasio je Lakić.<h2>Mehanizam zaštite</h2>Kao dodatni mehanizam zaštite sigurnosti snabdijevanja, zakon propisuje mogućnost da Vlada Federacije proglasi stanje ugrožene sigurnosti snabdijevanja u slučaju poremećaja u isporuci, nedovoljne ponude prirodnog gasa, naglog rasta cijena na tržištu ili drugih okolnosti koje ugrožavaju stabilnost snabdijevanja. U takvim situacijama, Vlada može uvesti posebne mjere za kontrolu i formiranje cijena kako bi ublažila posljedice tržišnih poremećaja na krajnje kupce.Nacrt Zakon treba da potvrdi i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je Nacrt zakona o gasu Federacije BiH

Novi zakon o gasu FBiH: Zaštita potrošača i jačanje energetske sigurnosti

Američki sud jučer je blokirao stupanje na snagu carina predsjednika SAD Donalda Trampa (Trumpa) koje on naziva Danom oslobođenja, presuđujući da je on prekoračio svoje ovlasti.Sud za međunarodnu trgovinu sa sjedištem na Menhetnu kazao je da američki Ustav daje Kongresu ekskluzivne ovlasti da regulira trgovinu s drugim zemljama koje nisu nadjačane predsjednikovim vanrednim ovlastima za zaštitu američke ekonomije.-	Sud ne donosi odluku o mudrosti ili mogućoj učinkovitosti predsjednikove upotrebe carina kao poluge. Ta upotreba je nedopustiva ne zato što je nerazumna ili neučinkovita, već zato što (savezni zakon) to ne dopušta - navelo je tročlano sudsko vijeće u odluci.Presuda je donesena u dvije tužbe, jednoj koju je podnio Liberty Justice Center u ime pet malih američkih kompanija koje uvoze robu iz zemalja na koje se primjenjuju carine, a drugu je podnijelo 13 američkih saveznih država.<h2>Štetnost za poslovanje</h2>Kompanije su rekle da će carine naštetiti njihovoj sposobnosti poslovanja.Najmanje pet drugih tužbi još nije riješeno.Glavni državni advokat Oregona Den Rejfild (Dan Rayfield), demokrat čiji ured vodi tužbu država, nazvao je Trampove carine nezakonitim, nepromišljenim i ekonomski pogubnim.-	Ova presuda ponovno potvrđuje da su naši zakoni važni i da se trgovinske odluke ne mogu donositi na predsjednikov hir - rekao je on.Tramp tvrdi da ima široke ovlasti za nametanje carina prema Zakonu o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), koji je namijenjen rješavanju "izvanrednih" prijetnji tokom nacionalne izvanredne situacije.Zakon se historijski koristio za nametanje sankcija neprijateljima SAD-a ili zamrzavanje njihove imovine. Tramp je prvi američki predsjednik koji ga koristi za nametanje carina.Uvodeći carine početkom aprila, Tramp je trgovinski deficit nazvao nacionalnom vanrednom situacijom, što je opravdalo njegovu 10 postotnu općenitu carinu na sav uvoz, s višim stopama za zemlje s kojima Sjedinjene Države imaju najveće trgovinske deficite, posebno Kinu.<h2>Ulaganje žalbe</h2>Mnoge od tih carina specifičnih za pojedine zemlje pauzirane su sedam dana kasnije.Tramp je u petak kazao da je nezadovoljan brzinom trgovinskih pregovora s EU-om i zaprijetio da će od 1. juna uvesti carine od 50 posto na svu robu iz EU-a. Ipak, potom je pristao produžiti rok za trgovinske pregovore do 9. jula.Trampova administracija rekla je da će se žaliti na presudu.

Sud ne donosi odluku o mudrosti ili mogućoj učinkovitosti predsjednikove upotrebe carina kao poluge, navodi se u odluci

Američki sud blokirao sve Trampove carine

Turistička zajednica Kantona Sarajevo (TZKS) nastavlja intenzivnu promociju glavnog grada Bosne i Hercegovine na najvažnijim svjetskim tržištima. Ove sedmice Sarajevo se predstavlja na prestižnom sajmu ITB China 2025, koji se održava od 27. do 29. maja u Šangaju, jednom od ključnih središta globalne turističke industrije.Na ovom B2B događaju, posvećenom isključivo kineskom turističkom tržištu, TZKS izlaže zajedno s turističkim agencijama Zoom Travel, Elegance Tours i Explore Mostar Adventures, s ciljem daljeg jačanja saradnje s kineskim turoperatorima, agencijama i medijima.ITB China okuplja više od 600 izlagača iz preko 80 zemalja, te više od 15.000 poslovnih posjetilaca, među kojima je i više od 1.000 pažljivo odabranih kupaca, kao i oko 250 medijskih predstavnika. Sajam nudi brojne poslovne mogućnosti kroz unaprijed zakazane sastanke, sesije umrežavanja i stručni konferencijski program.Kineski turisti su u prva četiri mjeseca 2025. godine postali jedno od tri najznačajnija emitivna tržišta za Kanton Sarajevo. U poređenju s istim periodom prošle godine, zabilježen je porast od 82,5% u broju dolazaka i 101,8% u broju noćenja.- Sarajevo nudi spoj Istoka i Zapada, bogatu historiju, prirodne ljepote i srdačnu dobrodošlicu – a kineski gosti to sve više prepoznaju - poručuju iz TZKS.Poseban interes kineski turisti pokazuju za kulturno-historijske znamenitosti, prirodne pejzaže, kao i specifične lokacije povezane s legendarnim filmom "Valter brani Sarajevo", koji u Kini ima kultni status. Dodatni vjetar u leđa promociji Sarajeva dolazi i od priznanja čitatelja magazina National Geographic Travel, koji je Sarajevo proglasio jednom od najpoželjnijih destinacija za posjetiti u 2025. godini – "Best of the World 2025".Nastupom na ITB China, Turistička zajednica Kantona Sarajevo nastoji dodatno pozicionirati grad kao autentičnu i atraktivnu destinaciju za kineske putnike, u vremenu kada interesi kineskih turista sve više nadilaze klasične evropske rute, u potrazi za novim iskustvima i pričama.

Ove sedmice Sarajevo se predstavlja na prestižnom sajmu ITB China 2025, koji se održava od 27. do 29. maja u Šangaju

Turistička zajednica Kantona Sarajevo promoviše destinaciju na sajmu ITB China 2025

Energoinvest d.d. Sarajevo i britanska kompanija UKSOL Energy potpisali su Sporazum o poslovnoj saradnji kojim Energoinvest postaje ekskluzivni distributer UKSOL solarnih panela na području Balkana. Ova saradnja predviđa i zajedničku realizaciju projekata u regijama Bliskog istoka i Afrike, s posebnim fokusom na tržište Kraljevine Saudijske Arabije.Sporazum je potpisan uz podršku Povjerenika Ujedinjenog Kraljevstva za trgovinu sa Evropom, Krisa Bartona, te britanskog ambasadora u Bosni i Hercegovini, Džulijana Rajlija.UKSOL Energy, sa sjedištem u Gerrards Crossu u britanskom Bakingemšajru, osnovan je 2015. godine i danas posluje u više od 50 zemalja širom svijeta. Riječ je o kompaniji specijaliziranoj za dizajn i proizvodnju solarnih panela za stambene i komercijalne potrebe, koja već ima zavidno prisustvo na tržištu Bliskog istoka, preko svoje kćerke firme UKSOL KSA.- Zadovoljstvo nam je potpisati ugovor o poslovnoj saradnji s Energoinvestom kako bismo zajedno radili na projektima solarne energije u Bosni i Hercegovini, kao i u drugim dijelovima svijeta, uključujući Bliski istok. Uzbuđeni smo zbog novih prilika koje će nam ova saradnja omogućiti u budućnosti - izjavio je direktor UKSOL-a Endru Mur.<h2>Poticanje rasta</h2>Direktor Energoinvesta, Mirza Ustamujić, naglasio je stratešku važnost partnerstva: "Spoj tehnološkog znanja i međunarodnog iskustva UKSOL-a sa našom ekspertizom u projektovanju i inženjeringu predstavlja snažnu sinergiju, posebno u kontekstu velikih infrastrukturnih projekata u zemljama Zaljeva. Ova saradnja omogućava i plasman opreme iz naše proizvodnje, čime se dodatno osnažuje pozicija Energoinvesta kao regionalnog lidera u sektoru energetike."Povjerenik za trgovinu Chris Barton poručio je: "Sa zadovoljstvom pozdravljam ovu uzbudljivu saradnju između Energoinvesta i UKSOL-a. Ovo je sjajan primjer kako trgovina i investicije mogu potaknuti rast, podržati energetsku tranziciju i produbiti odnose između Ujedinjenog Kraljevstva i Bosne i Hercegovine."<h2>Prilike energetske tranzicije</h2>Podršku projektu pružio je i britanski ambasador u BiH, Džulijan Rajli, koji je izjavio: "Brza i efikasna energetska tranzicija nije dobra samo za ekonomski rast u BiH. Ona predstavlja priliku da BiH postane nositelj evropske energetske sigurnosti. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva i britanske kompanije pozdravljaju priliku da budu dio ovog puta ka čistijoj i sigurnijoj budućnosti za sve."Nova inicijativa potvrđuje posvećenost obje kompanije razvoju obnovljivih izvora energije, jačanju industrijskog kapaciteta i širenju poslovanja na međunarodnim tržištima, s ciljem izgradnje održivije i energetski efikasnije budućnosti.

Ova saradnja predviđa i zajedničku realizaciju projekata u regijama Bliskog istoka i Afrike, s posebnim fokusom na tržište Saudijske Arabije

Energoinvest i britanski UKSOL sklopili strateško partnerstvo

Završetak projekta ANC BiH - "Održivi ekonomski razvoj i zaštita okoliša područja s prirodnim ograničenjima u BiH", zvanično je obilježen danas na Jahorini u prisustvu predstavnika institucija Bosne i Hercegovine, međunarodnih partnera i eksperata.Tom prilikom ujedno je najavljen i početak novog projekta ProBio BiH - "Promovisanje lokalne bioraznolikosti kroz inovativne akcije na prirodnoj osnovi u poljoprivredno-prehrambenom sektoru BiH".Oba projekta finansira Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije, a implementira ih Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS) putem organizacije CIHEAM Bari, u saradnji s institucijama Bosne i Hercegovine na svim nivoima vlasti.<h2>Važni projekti</h2>Obraćajući se prisutnima, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac istakao je da se radi o vrlo važnim projektima održivog razvoja u ruralnim sredinama.- Danas smo imali priliku čuti od opština koje su bile korisnici ANC projekta da se radi o projektu koji je bio možda i najefikasniji i sa najboljim postignutim rezultatima. Na ovome sigurno nećemo stati, zajedno sa talijanskim partnerima nastavljamo raditi i na drugim projektima, a ProBio je jedan od njih - kazao je Košarac te dodao da je na nivou BiH razvijena okvirna strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja, a u narednom periodu će se pristupiti i akcionim planovima kroz entitetske nivoe.<h2>Razvojni potencijal</h2>Ambasadorica Republike Italije u BiH Sarah Eti Kastelani (Castellani) navela je da biološka raznolikost prisutna u Bosni i Hercegovini ima značajan razvojni potencijal, i raduje što će zajedno trasirati put za stvaranje novih i prepoznatljivih proizvoda u poljoprivrednom sektoru, kroz njihovu valorizaciju i promociju.- Istovremeno, nastavit ćemo jačati institucije i podržavati usklađivanje zakonodavnog okvira s pravnom stečevinom EU, pri čemu će se naša podrška ogledati i u jačanju tehničkih kapaciteta kroz opremanje i obuku osoblja - naglasila je Kastelani.<h2>Strateško ulaganje</h2>Direktorica regionalnog ureda AICS Tirana Stefania Vicakaro (Vizzaccaro) istakla je da je taj projekt predstavljao strateško ulaganje u lokalni ljudski kapital, jer je ciljano jačao i valorizirao ljudske resurse iz područja obuhvaćenih projektom, obučivši više od 250 lokalnih službenika i aktera, pružajući im sve potrebne alate za podršku zajednicama koje žive na područjima s prirodnim ograničenjima. Novi projekt ProBio BiH ima za cilj unaprijediti kapacitete javne uprave u sektorima poljoprivrede, ruralnog razvoja i zaštite bioraznolikosti, u skladu sa standardima Evropske unije. Fokus je na jačanju poduzetništva mladih, inovacijama u agro-prehrambenom sektoru, te valorizaciji lokalnih sorti i proizvoda. Projekt će omogućiti edukaciju više od 200 javnih službenika i istraživača, direktno uključiti 100 poljoprivrednih proizvođača, te podržati start-upove i mlade preduzetnike koji razvijaju proizvode i rješenja utemeljena na prirodi.Projekat ANC BiH, koji je sada uspješno završen, investirao je više od 1.000.000 KM u 11 općina: Bužim, Berkovići, Bratunac, Donji Žabar, Glamoč, Goražde, Fojnica, Kupres, Posušje, Rudo i Brčko distrikt.Osim infrastrukturnih ulaganja i nabavke opreme, urađena je socio-ekonomska analiza 109 općina, 62 stručnjaka su obučena u Italiji, a izrađene su strategije ruralnog razvoja za devet općina, saopćeno je iz tog projekta.

Osim infrastrukturnih ulaganja i nabavke opreme, urađena je socio-ekonomska analiza 109 općina

Završen projekt ANC BiH koji je investirao više od 1.000.000 KM u 11 općina

Ekonomija Bosne i Hercegovine je ostvarila solidan ekonomski rezultat u 2024. godini mjereno rastom bruto društvenog proizvoda koji je uvećan za realnih 2,5% u poređenju sa prethodnom godinom i to uprkos nizu izazova s kojima se Bosna i Hercegovina suočavala tokom godine. Kao ključni izazovi mogu se izdvojiti slab oporavak tražnje za bh. izvoznim proizvodima od strane zemalja Eurozone, poplave iz oktobra koje su odnijele ljudske žrtve, nanijele značajnu materijalnu štetu, te prekinule ključni željeznički pravac ka luci Ploče u Hrvatskoj, a sve praćeno pogoršanom političkom situacijom i zastojem na EU integracijskom putu. „Kao i mnogo puta do sada, finalna potrošnja je jedan od nosilaca rasta jer je učešće ove komponente u ukupnom BDP-u na nivou 83%, te bilježi realan rast od 2,1% na godišnjem nivou, što je ekvivalent realnoj vrijednosti od 760 miliona KM. Ipak, najznačajnija pozitivna dimenzija ekonomskog privređivanja u Bosni i Hercegovini u 2024. godini predstavlja rast investicija od 13,6% (+1,45 milijardi KM) što je ohrabrujući znak i solidna osnova za budući ekonomski razvoj. Kao i obično, negativan uticaj na kretanje BDP-a dolazi sa strane vanjskotrgovinske razmjene gdje Bosna i Hercegovina i dalje bilježi značajan trgovinski deficit (2024.: 12,58 milijardi KM) ali i nepovoljnu dinamiku rasta komponenti razmjene na način da je u 2024. godini uvoz uvećan za 3,2%, a da je izvoz smanjen za 3,7% na godišnjem nivou. Negativna tendencija iz robne vanjskotrgovinske razmjene je djelimično ublažena kroz rast izvoza u segmentima usluga kao što je turizam (9,6%) i IT usluge (6,6%), a tu su i tradicionalno rastuće doznake iz inostranstva (9,2%), te uvećan obim direktnih stranih investicija (12,1%). Osim navedenog, treba izdvojiti činjenicu da je Bosna i Hercegovina u 2024. godini bila u grupi zemalja sa najmanjom prosječnom inflacijom (1,7%), dok su npr. zemlje iz regiona uglavnom bile iznad nivoa od 2% (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija)“, istakli su analitičari sektora Istraživanje, strategija i ESG upravljanje Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.Ipak, prvi kvartal 2025. godine donosi određene promjene na način da je napravljen pozitivan iskorak na planu vanjskotrgovinske razmjene kroz rast izvoza od 6,9% što je nakon dužeg perioda veći nivo rasta u odnosu na dinamiku uvoza (5,5%), što ukazuje na oporavak potražnje za bh. proizvodima od strane EU (5,2%) i CEFTA zemalja (13,4%) i služi kao osnova za pozitivno predviđanje daljeg razvoja ovog segmenta BDP-a. S druge strane, ostali makroekonomski indikatori bilježe određena negativna pomjeranja u smislu da je inflacija značajno ubrzala (3,3%), dinamika prometa maloprodaje je potonula u negativnu zonu (-2,9%), industrijska proizvodnja je ostala u negativnom području (-2,5%), dok je tržište rada pokazalo određeno smanjenje broja zaposlenih u poređenju sa krajem 2024. godine što je dijelom posljedica cikličnog kretanja na tržištu rada, a dijelom i rezultat povećanja iznosa minimalne plaće na 1.000 KM. Ovi trendovi očigledno predstavljaju izazove za ekonomsku otpornost Bosne i Hercegovine, ali smatramo da će doći do stabilizacije u preostalom dijelu tekuće godine kroz oporavak maloprodaje, industrijska proizvodnja bi trebala osjetiti benefite rasta izvoza, dok tržištu rada treba određen period za stabilizaciju nakon promjene legislative u tom dijelu. Konkretno, u 2025. godini očekujemo dalji postupni oporavak ekonomije sa realnim rastom BDP-a od 2,7% godišnje, vođen privatnom potrošnjom, investicijama i poboljšanjem izvozne komponente. U tom smislu predviđa se blagi oporavak industrijske proizvodnje i izvoza nakon godinu i po negativnih recesijskih trendova, uz blagi rast prometa maloprodaje od 3% godišnje, podržan daljim rastom prosječnih plaća od 10%, te daljim rastom kreditiranja stanovništva od 8%. Uz navedeno, predviđa se dalji stabilan doprinos uslužnog sektora koji je povezan sa rastućim segmentom turizma. Istovremeno očekujemo da će se cjenovni pritisak produžiti na cijelu tekuću godinu prvenstveno kroz segmente hrane i usluga, a također postoje određene najave da bi moglo doći do daljih korekcija cijena električne energije i vode što bi nivo potrošačkih cijena svakako podigao iznad 2% koji se smatra ekonomski prihvatljivim (projekcija inflacije za 2025 je 3% na prosječnom nivou). Posebnost nastupajućeg perioda je u tome što se očekuje povećan interes za ulaganja u zelenu energiju, energetsku efikasnost i digitalizaciju izvozno orijentiranih, ali i velikih domaćih kompanija zbog uticaja i usklađivanja sa novim EU ESG regulativama. U tom smislu treba naglasiti energetski sektor Bosne i Hercegovine kao strateški sektor ekonomije, koji ima ključnu ulogu u procesu tranzicije na obnovljive izvore. Bosna i Hercegovina se potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. godine, u uvjetima kada energetski bilans zemlje još uvijek uveliko ovisi o termoelektranama. Planirana su značajna ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije (solari, vjetroelektrane, hidroelektrane, biomasa i dr.), uz ulaganja u optimizaciju rada termoblokova u tranzicijskom periodu.“Konačno, ispred Bosne i Hercegovine predstoji vrlo izazovan period rješavanja političkog zastoja koji se prvenstveno manifestuje kroz parlamentarnu krizu i stagnaciju na putu EU integracija. Svakako da bi usvajanje preostala dva EU zakona, imenovanje glavnog pregovarača za proces pregovora o pristupanju sa EU i formalno otpočinjanje pregovora sa EU bilo vjetar u leđa daljem ekonomskom razvoju, investicijskoj klimi, ali i kreditnom rejtingu Bosne i Hercegovine. Ekonomski aspekt daljeg napretka na EU integracijskom putu bi posebno bio vidljiv kroz usvajanje Reformske agende BiH koja je preduvjet za učešće u Planu rasta za Zapadni Balkan, a koji je vrijedan 6 milijardi EUR i koji nudi finansijske poticaje za ubrzanje reformi, pri čemu Bosna i Hercegovina može računati na 1,5 milijardi EUR iz navedenog Plana”, navode analitičari Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.&nbsp;

Umjereni oporavak uprkos izazovima: Rast BDP-a i investicija uz znakove inflatornih pritisaka u 2025.

Test ekonomske otpornosti za Bosnu i Hercegovinu u 2025. godini

Ovaj forum je važan događaj zato što ima cilj jačanje saradnje između malih i srednjih preduzeća iz Kine, Evrope, posebno Njemačke, izjavio je za "Avaz" ministar privrede ZDK Samir Šibonjić.&nbsp;S kolegama iz TK, Privredne komore FBiH, AS Holdinga, sajma ZEPS i drugima, Šibonjić prisustvuje Kinesko-njemačkom privrednom forumu "Skriveni šampioni 2025” u Pekingu.<h2>Najveće tržište </h2>- Ciljevi su promocija inovacija, trgovine, ulaganja između Kine i Evrope, s fokusom na mala i srednja preduzeća s jakim tehnološkim i industrijskim kapacitetima. Učesnici su ljudi iz Kine i Evrope, kreatori industrija, investitori, članovi akademske zajednice, a mi smo pozvani kao njihovi gosti. Veliki broj firmi iz ZDK već radi s Kinom, a Njemačka je naše najveće tržište, i tu je naša veza. Ne postoji nijedan automobil u Evropi da u njemu nije neki dio iz ZDK – kazao nam je Šibonjić.Digitalna transformacija, zelena tehnologija i održivi razvoj, prekogranična ulaganja, inovacije u naprednoj proizvodnji, samo su neke od tema o kojima je razgovarano tokom događaja koji je okupio više od 500 poduzetnika, političara i ekonomista iz Kine, Evrope i Njemačke.<h2>Druga ekonomija</h2>- U ovoj globalnoj situaciji naš cilj je da sačuvamo naša radna mjesta i naše kupce širom Evrope i Kine. Odnos uvoza i izvoza s Njemačkom i Austrijom je dobar, ali s Kinom nije. Kina je ogromno tržište. Osim što prezentujemo BiH kao dobru zemlju za investicije, promovišemo i njene turističke potencijale, jer s Kinom imamo bezvizni režim. Od zemlje u razvoju Kina je postala druga ekonomija svijeta, a osim što su veliki proizvođači, oni su i veliki investitori, posebno u proizvodnju energije. A BiH treba energija – ističe Šibonjić.<h2>Primjer cijeloj BiH</h2>Kada je riječ o ekonomiji ZDK, naš sagovornik kaže da ovaj kanton može predstavljati primjer cijeloj BiH. Na malom prostoru razvijene su 24 industrijske zone.- Imamo veliki broj firmi u metalnoj industriji, lideri smo u proizvodnji čelika, a u drvnoj industriji od prije par godina razvijaju se kompanije koje rade stilski namještaj, koje osvajaju nagrade. Imamo velike proizvođače hrane, lideri smo u proizvodnji papira i celuloze. S vama ću podijeliti lijepu vijest da će „Natron Hayat“ imati veliku investiciju od 120 miliona KM u novi lužni kotao. Možemo se nadati povećanju proizvodnje u samom „Natronu“. Imamo i naše mineralne vode, proizvođače mesa, najveći smo proizvođači pilećeg mesa na Balkanu. U ZDK su tri rudnika, a imamo i nove rudnike, Rudnik olova u Olovu je jedan od najvećih izvoznika u Kinu, a Adriatic Metals je jedan od najvećih investitora nakon rata u regionu – kaže ministar Samir Šibonjić.&nbsp; &nbsp;

Veliki broj firmi iz Zeničko-dobojskog kantona već radi s Kinom, a Njemačka je naše najveće tržište i tu je naša veza, kaže Šibonjić

Šibonjić (desno): Prezentujemo BiH kao dobru zemlju za investicije 

Samir Šibonjić iz Pekinga za "Avaz": Ne postoji nijedan automobil u Evropi da u njemu nije neki dio iz ZDK

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić primio je danas u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu povjerenika Ujedinjenog Kraljevstva za trgovinu s Evropom Krisa Bartona (Chris) i ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Bosni i Hercegovini Džulijana Rajlija (Julian Reilly).Tokom sastanka razgovarano je o jačanju ekonomske saradnje s fokusom na dosadašnje i mogućnostima za buduće investicije britanskih kompanija u Bosni i Hercegovini, te o mogućnostima saradnje sa Britanskom izvozno-kreditnom agencijom (UKEF).<h2>Privlačenje britanskih investicija</h2>- Ambasador Rajli izrazio je opredijeljenost Ujedinjenog Kraljevstva da sa Vladom Federacije BiH nastavi stvarati uslove koji će dodatno otvoriti mogućnosti za privlačenje novih britanskih investicija. Naveo je pozitivne primjere britanskih investitora koji već ostvaruju značajne ekonomske i društvene benefite u lokalnim zajednicama, poput onih u Jajcu i Varešu, gdje je otvoren značajan broj novih radnih mjesta.Premijer Nikšić je izrazio zadovoljstvo posjetom, kao i prepoznavanjem Federacije BiH pouzdanim partnerom, ocijenivši politiku Ujedinjenog Kraljevstva prema Bosni i Hercegovini kao iskreno prijateljsku što predstavlja dodatni podsticaj za intenziviranje saradnje. Iskazao je i spremnost Vlade Federacije BiH da nastavi pružati punu podršku britanskim investitorima, kako već prisutnim u našoj zemlji, tako i novim koji su zainteresirani za ulaganja, a posebno u infrastrukturu.

Povjerenik Barton je naglasio značaj nastavka investicija britanskih kompanija koje već imaju prisustvo u Bosni i Hercegovini.Kazao je da se njegova posjeta odvija u okviru opredjeljenja Ujedinjenog Kraljevstva da intenzivira trgovinske i investicijske odnose sa Evropom u cjelini, pri čemu Bosna i Hercegovina ima posebno mjesto.<h2>Otvorenost za saradnju</h2>Premijer Nikšić je istakao otvorenost Vlade FBiH za saradnju koja vodi ka jačanju ekonomije i unapređenju životnog standarda građana. Naglasio je da mala zaduženost Federacije stvara snažnu osnovu za finansijsku stabilnost, kao i garanciju stranim investitorima. Posebno je naglasio mogućnosti ulaganja u izgradnju brzih cesta i autocesta, ocijenivši da infrastrukturni projekti predstavljaju strateški potencijal za ekonomski rast.Tokom susreta predstavljene su i mogućnosti saradnje sa Britanskom izvozno-kreditnom agencijom koja već aktivno podržava značajne infrastrukturne projekte u zemljama regiona. U tom kontekstu iskazan je i obostrani interes za uključivanje Federacije BiH u razvojne programe, a s ciljem ekonomskog rasta, podrške privredi, kao i jačanja ukupnih odnosa dvije države - saopćeno je nakon sastanka.

Nikšić se sastao s povjerenikom Ujedinjenog kraljevstva za trgovinu s Evropom Bartonom te ambasadorom Rajlijem

Sastanak u sjedištu Vlade FBiH: Britanci žele više ulagati u Bosnu i Hercegovinu

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Prijedlog sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 81,7 miliona eura.Cilj ovog projekta je poboljšanje ključne mreže magistralnih cesta u Republici Srpskoj, čime će se osigurati bolja saobraćajna povezanost i unaprijediti upravljanje cestovnom infrastrukturom s fokusom na klimatsku otpornost i sigurnost na cestama.U okviru projekta predviđeno je poboljšanje uvjeta na putnom pravcu od Broda na Drini (Foča) do Huma (Šćepan Polje), u skladu s najvišim standardima otpornosti na klimatske promjene.Sredstva zajma bit će usmjerena Republici Srpskoj, odnosno Javnom preduzeću Putevi Republike Srpske, s rokom otplate od 32 godine i periodom odgode od sedam godina.Prijedlog sporazuma, zajedno s osnovama za njegovo zaključivanje, proslijedit će se Predsjedništvu BiH na daljnje razmatranje, a za potpisnika iz BiH predložen je ministar financija i trezora Srđan Amidžić.

Cilj ovog projekta je poboljšanje ključne mreže magistralnih cesta u Republici Srpskoj

Vijeće ministara BiH odobrilo 81,7 miliona eura za unapređenje puteva u Republici Srpskoj

Zatvaranje rudarskih jama u RMU Kakanj predstavlja važan korak u tranziciji ka sigurnijem i održivijem upravljanju rudarskom infrastrukturom u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, navodi se u saopćenju RMU Kakanj.Jame koje pripadaju bazenu Trstionica imaju dugu historiju, jer su otvorene neposredno nakon Drugog svjetskog rata: Ričica 1946. godine, Haljinići 1948, a Seoce 1956. godine. Od 1973. godine, ove tri jame bile su povezane u jedinstven ventilacioni sistem, s tri glavna ventilatorska postrojenja koja su se nalazila na površini.Rad glavnog ventilatora u jami Seoce zaustavljen je 1994. godine kao dio mjera za borbu protiv požara koji je izbio u starim dijelovima te jame.<h2>Porces počeo 2013.</h2>Proces zatvaranja ovih jama počeo je 2013. godine formiranjem stručnog tima koji je analizirao stanje u pogonu Haljinići. Na osnovu izrađene tehničke dokumentacije, 2014. godine obustavljen je rad glavnog ventilatorskog postrojenja u jami Ričica. Konačna odluka o trajnom prekidu svih rudarskih aktivnosti u ove tri jame donesena je u aprilu 2022. godine.Na osnovu dopunskog rudarskog projekta iz februara 2023. godine, započela je demontaža i izvlačenje rudarske opreme. Prvo je oprema iznesena iz jame Seoce, a zatim su izgrađena četiri izolaciona zida od šljakobetonskih elemenata radi zatvaranja pojedinih ventilacionih odjeljenja. Dozvola za njihovu upotrebu pribavljena je u maju 2024. godine. Nakon što je izvučena i preostala oprema, stvoreni su uslovi za izgradnju dodatnih sedam betonskih izolacionih zidova na ulazima u jame i ventilatorska postrojenja. Na osnovu izvedenih radova i tehničkog pregleda, u aprilu 2025. godine izdata je dozvola za upotrebu rudarskih objekata.Sredinom maja 2025. godine, na području nekadašnjeg pogona Ričica uspješno je demontirana trafostanica 35/6/0,4 kV s kompletnom visokonaponskom opremom. U narednom periodu planirano je pribavljanje stalne upotrebne dozvole i definisanje statusa objekata na površini.<h2>Tranzicija energetskog sektora FBIH</h2>Preostaje realizacija završnih mjera koje uključuju sanaciju terena i rekultivaciju površine, s ciljem vraćanja zemljišta u bezbjedno i potencijalno korisno stanje.- Likvidacija jama Ričica, Seoce i Haljinići je složen i dugotrajan poduhvat, ali i važan korak ka sigurnijem upravljanju naslijeđenom rudarskom infrastrukturom - navodi se u saopćenju Rudnika mrkog uglja Kakanj.U konačnici, kako poručuju iz Rudnika, cilj je zaštita ljudi i okoliša te stvaranje pretpostavki za buduće održive projekte na ovom području.Zatvaranje ovih jama dio je šire tranzicije energetskog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine, a kompletan proces finansiran je vlastitim sredstvima Rudnika.

U konačnici, kako poručuju iz Rudnika, cilj je zaštita ljudi i okoliša te stvaranje pretpostavki za buduće održive projekte na ovom području.

Zatvaranje rudarskih jama Haljinići, Seoce i Ričica

Britanska kompanija Cindrigo prisiljena je obustaviti radove na geotermalnoj bušotini Slatina 3 zbog pokretanja stečaja nad tvrtkom EES Dravacel, nositeljem koncesije za istraživanje, izjavio je za Hinu stečajni upravitelj Verko Kutleša.Veličina ulaganja očituje se u četiri milijuna eura dosad uloženih u projekt, no Kutleša izražava čuđenje zbog nedostatka detaljnog poslovnog plana investitora, što ih je dovelo u financijski ćorsokak.Stečaj je pokrenut jer poslodavac tri mjeseca zaredom nije isplatio plaće zaposlenima, a inicijativu za to pokrenuli su sami radnici zbog neisplaćenih primanja.<h2>Investitori bez financijske podrške</h2>- Pomalo je suluda priča da su investitori nakon toliko uloženog novca ostali bez sredstava ili da ih nije sa strane podržavao neki pomoćni investitor - smatra stečajni upravitelj.Kutleša pojašnjava da su investitori više puta tražili od Agencije za ugljikovodike produženje koncesije, ali su naišli na problem zbog nedostatka sredstava za plaćanje daljnjih istraživanja s tvrtkom Crosco, koja su bila ključna za procjenu protočnosti bušotine i mogućnosti eksploatacije.Kako nisu uspjeli finalizirati dogovor s Croscoom, što je zahtijevalo odobrenje Ministarstva gospodarstva, koncesija im je ukinuta. Iako je jednom produžena, njihov drugi zahtjev prošle godine odbijen je.<h2>Potreba za većom fleksibilnošću</h2>Kutleša smatra da je Ministarstvo trebalo pokazati više razumijevanja, s obzirom na značaj investicije i potencijalne koristi, poput proizvodnje električne energije i mogućeg zagrijavanja staklenika za uzgoj povrća.On tvrdi da bi se brzo pronašao novi investitor, što potvrđuje razgovorima s francuskim i islandskim kompanijama koje su spremne odmah preuzeti radove na bušotini Slatina 3.Problem vidi i u uvjetima ugovora prema kojima britanski investitor mora vratiti istražno polje u prvobitno stanje.&nbsp;- Britanci su pripremili teren, izbetonirali mjesto na kojem će Crosco ili neka druga kompanija bušiti za novog investitora. Sada sve to treba izravnati da bi se ponovno betoniralo što je uzalud bacanje novca - ističe Kutleša. Ne razumije zašto država nije dodatno produžila koncesiju, s obzirom na to da je riječ o unosnom poslu u kojem bi investitor vjerojatno pronašao dodatna sredstva.<h2>Kaos u državnoj upravi</h2>Kutleša, koji godinama radi kao stečajni upravitelj, smatra da u državnoj upravi vlada potpuni nered i da postupci nisu standardizirani.Za razliku od propale investicije u Virovitičko-podravskoj županiji, u Međimurskoj županiji istraživanja teku nesmetano, prema riječima župana Matije Posavca.&nbsp;- Jedna od njih je otišla najdalje pa su se iskoristili europski fondovi za izgradnju elektrane koja će geotermalnu vodu pretvarati u električnu energiju - rekao je Posavec za Hinu.Država je raspisala natječaj, a koncesiju za istraživanja dobile su tri kompanije. Trenutno se provode analize čiji će rezultati pokazati mogućnosti za daljnje investicije, zaključio je Posavec.

Stečaj je pokrenut jer poslodavac tri mjeseca zaredom nije isplatio plaće zaposlenima, a inicijativu za to pokrenuli su sami radnici

Propast strane investicije u Hrvatskoj: Geotermalni projekat pred stečajem

Vlada Tuzlanskog kantona usvojila je danas program subvencioniranja aviolinija s ciljem povećanja broja dolaznih putnika na Međunarodni aerodrom Tuzla, kao i odluku o raspodjeli sredstava za sufinansiranje turističkih manifestacija na području Kantona u 2025. godini.Program subvencioniranja aviolinija izrađen je po uzoru na praksu velikih evropskih aerodroma, a njegov javni poziv objavila je u ponedjeljak Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. Riječ je o strateškom dokumentu na kojem je, prema riječima ministra trgovine, turizma i saobraćaja Almira Žilića, resorno ministarstvo radilo četiri mjeseca.- Nije bilo lako uraditi istraživanje tržišta, doći do podataka o visini subvencija i strateškim rutama. Ali smo uspjeli. Javni poziv je objavljen i nadamo se da će se u narednih 15 dana javiti neka od aviokompanija, kako bismo što prije pokrenuli letove ka zemljama Evropske unije - kazao je Žilić.<h2>Povezivanje sa dijasporom</h2>U fokusu su aviolinije koje gravitiraju prema šest zemalja: Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj i zemljama Beneluxa, s ciljem povezivanja dijaspore, turističkog sektora i privrede sa Tuzlanskim kantonom.Žilić je istakao i ključne kriterije.- Subvencionisanje je postavljeno po dolazećem putniku – šest eura po osobi. To je praksa u evropskim zemljama i u skladu je sa preporukama USAID-ovog strateškog dokumenta za subvencioniranje aerodroma - pojasnio je.Poseban akcenat stavljen je na baziranje aviona na Međunarodnom aerodromu Tuzla.– Jedan od najvažnijih kriterija jeste da zainteresovana kompanija mora imati dva bazna aviona na našem aerodromu. To će biti garant sigurnosti i dugoročnosti saradnje - naveo je Žilić, dodajući da je optimalan scenario odabir jedne kvalitetne niskobudžetne kompanije kao strateškog partnera u naredne četiri godine, uz mogućnost produženja saradnje.<h2>Razvoj turizma</h2>U sklopu mjera za razvoj turizma, Vlada TK je usvojila i Odluku o raspodjeli budžetskih sredstava za sufinansiranje turistički značajnih manifestacija. Za tu namjenu planirano je 50.000 KM.Pravo apliciranja imaju lokalne turističke zajednice i neprofitne organizacije koje u statutu imaju djelatnosti iz oblasti turizma. Manifestacije će se bodovati po kriterijima poput broja posjetilaca, prisustva stranih gostiju, medijske vidljivosti i doprinosa promociji kantona. Javni poziv bit će otvoren 15 dana, a nakon zatvaranja slijedi potpisivanje ugovora s odabranim aplikantima.- Ovim programima pokazujemo opredijeljenost za strateški i održivi razvoj turizma, te nastojimo vratiti i nadmašiti rekorde iz 2022. godine, kada je aerodrom zabilježio gotovo 700.000 putnika - zaključio je Žilić.

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren promet od 54.281,14 KM

Nikšić: Ekonomski subjekti u FBiH ostvarili značajno povećanje izvoza u zemlje EU-a i CEFTA-e

Samo 27% ljudi je zadovoljno svojom platom, dok 77% razmatra promjenu posla

Zbog odluka o carinama za Trampa se počeo vezati termin TACO: Evo šta to znači

Novi zakon o gasu FBiH: Zaštita potrošača i jačanje energetske sigurnosti

Američki sud blokirao sve Trampove carine

Turistička zajednica Kantona Sarajevo promoviše destinaciju na sajmu ITB China 2025

Energoinvest i britanski UKSOL sklopili strateško partnerstvo

Završen projekt ANC BiH koji je investirao više od 1.000.000 KM u 11 općina

Test ekonomske otpornosti za Bosnu i Hercegovinu u 2025. godini

Samir Šibonjić iz Pekinga za "Avaz": Ne postoji nijedan automobil u Evropi da u njemu nije neki dio iz ZDK

Sastanak u sjedištu Vlade FBiH: Britanci žele više ulagati u Bosnu i Hercegovinu

Vijeće ministara BiH odobrilo 81,7 miliona eura za unapređenje puteva u Republici Srpskoj

Zatvaranje rudarskih jama Haljinići, Seoce i Ričica

Propast strane investicije u Hrvatskoj: Geotermalni projekat pred stečajem

Vlada TK pokreće program subvencioniranja aviolinija i izdvaja sredstva za turističke manifestacije

Biznis

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren promet od 54.281,14 KM

Nikšić: Ekonomski subjekti u FBiH ostvarili značajno povećanje izvoza u zemlje EU-a i CEFTA-e

Samo 27% ljudi je zadovoljno svojom platom, dok 77% razmatra promjenu posla

Zbog odluka o carinama za Trampa se počeo vezati termin TACO: Evo šta to znači

Novi zakon o gasu FBiH: Zaštita potrošača i jačanje energetske sigurnosti

Američki sud blokirao sve Trampove carine

Turistička zajednica Kantona Sarajevo promoviše destinaciju na sajmu ITB China 2025

Energoinvest i britanski UKSOL sklopili strateško partnerstvo

Završen projekt ANC BiH koji je investirao više od 1.000.000 KM u 11 općina

Test ekonomske otpornosti za Bosnu i Hercegovinu u 2025. godini

Samir Šibonjić iz Pekinga za "Avaz": Ne postoji nijedan automobil u Evropi da u njemu nije neki dio iz ZDK

Sastanak u sjedištu Vlade FBiH: Britanci žele više ulagati u Bosnu i Hercegovinu

Vijeće ministara BiH odobrilo 81,7 miliona eura za unapređenje puteva u Republici Srpskoj

Zatvaranje rudarskih jama Haljinići, Seoce i Ričica

Propast strane investicije u Hrvatskoj: Geotermalni projekat pred stečajem

Vlada TK pokreće program subvencioniranja aviolinija i izdvaja sredstva za turističke manifestacije