Fond za zaštitu okoliša FBiH dodijelio je sredstva iz budžetske podrške EU za ublažavanje negativnih posljedica energetske krize u iznosu 24.964.912,45 KM, od čega 12.444.806,39 KM za mikro, mala i srednja poduzeća te 12.520.106,06 KM za stambeni sektor - domaćinstva.Pomoć su ostvarila ukupno 391 mikro, mala i srednja poduzeća od 683 prijavljena te 2.852 domaćinstva od 6.292 zaprimljene prijave.<h2>Vraćanje u budžet&nbsp;</h2>Zbog otkazivanja ugovora i utroška sredstava u manjem iznosu od ugovorenog, Fond će neutrošeni dio sredstava vratiti u budžet FBiH. Neutrošeni dio sredstava kada se govori o mikro, malim i srednjim poduzećima je 467.508 KM, a kada se govori o domaćinstvima taj iznos je 392.243,94 KM.Direktor Fonda Slađan Bevanda izjavio je da sufinansiranjem mikro, malih i srednjih poduzeća osim krajnjih korisnika objekata, značajnu korist ostvaruje i budžet Federacije BiH s obzirom na to da je provođenjem tog Programa i realizacijom navedene investicije registrovano 5.512.175,84 KM pripadajućeg PDV-a budući da su navedeni subjekti investirali vlastitih 25.491.933,20 KM, što u konačnici rezultira ukupnom investicijom koja je realizacijom Programa implementirana, u iznosu 37.936.739,59 KM.<h2>Efikasno korištenje energije&nbsp;</h2>- Kada govorimo o domaćinstvima za zatvaranje finansijske konstrukcije svojih projekata korisnici su dodatno ukupno investirali vlastitih 16.601.332,54 KM, što u konačnici rezultira ukupnom investicijom koja je realizacijom Programa implementirana u iznosu 29.121.438,60 KM. Provođenjem ovog Programa i realizacijom navedene investicije je registrovano 4.231.320,14 KM pripadajućeg PDV-a - naveo je Bevanda.Efikasno korištenje energije je obaveza svakog pojedinca i institucije, a Fond je opredijeljen saradnji i partnerskom odnosu sa svim korisnicima sredstava, domaćim i međunarodnim partnerima, te će i u budućnosti nastaviti provoditi projekte od značaja za društvo u cjelini, saopćeno je iz te institucije.&nbsp;

Pomoć su ostvarila ukupno 391 mikro, mala i srednja poduzeća od 683 prijavljena te 2.852 domaćinstva od 6.292 zaprimljene prijave

Efikasno korištenje energije je obaveza svakog pojedinca i institucije

Fond za zaštitu okoliša FBiH dodijelio 24.964.912,45 KM za projekte energetske efikasnosti

Vlada Kanade jučer je saopćila da će ova zemlja ukinuti porez na digitalne usluge, što je način oporezivanja internetskih kompanija, u pokušaju da ponovo pokrene trgovinske pregovore sa Amerikom.Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) u petak je otkazao trgovinske pregovore između dvije države.<h2>"Napad na zemlju"</h2>On je okrivio porez, koji je nazvao "direktnim i očiglednim napadom na njihovu zemlju."Vlada Kanade je u svom saopćenju navela kako odustaje od poreza kako bi pomogla u vraćanju zemalja za pregovarački sto.-	Kako bi podržali te pregovore, ministar finansija i nacionalnih prihoda Fransois-Filipe Šampejn (François-Philippe Champagne) danas je najavio da će Kanada ukinuti porez na digitalne usluge (DST) u iščekivanju uzajamno korisnog sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma sa SAD-om. U skladu s ovom odlukom, premijer Karni (Carney) i predsjednik Tramp su se složili da će strane nastaviti pregovore s ciljem postizanja sporazuma do 21. jula 2025. godine - navodi se u saopćenju.Porezi na digitalne usluge predstavljaju način da zemlje oporezuju internetske usluge, za razliku od poreza na fizičke proizvode.Tramp je poreze na digitalne usluge svrstao u ono što naziva "necarinskim trgovinskim barijerama", načine na koje druge zemlje ograničavaju konkurenciju unutar svojih granica, a često, kako Tramp tvrdi, na štetu američkih kompanija.Kanadski DST je trebalo da stupi na snagu u ponedjeljak, s retroaktivnim dejstvom od 2022. godine.<h2>Trgovinski partneri&nbsp;</h2>Kanada i SAD su veliki trgovinski partneri, ali je Tramp narušio taj odnos ubrzo nakon povratka na funkciju u januaru.Kanada je najveći kupac američke robe, a ova zemlja je uvezla robu u vrijednosti od 349 milijardi dolara prošle godine, prema podacima Ministarstva trgovine SAD-a.

Američki sud blokirao sve Trampove carine

U međuvremenu, Kanada je izvezla robu u vrijednosti od 413 milijardi dolara u SAD prošle godine, što je treći najveći izvor strane robe.

Kanadski DST je trebalo da stupi na snagu u ponedjeljak, s retroaktivnim dejstvom od 2022. godine

Kanada želi nove pregovore sa Trampom, ukidaju sporni zakon

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za Fox News da je pronašao kupca za društvenu mrežu TikTok, kojeg je opisao kao grupu "jako bogatih ljudi" čije će identitete otkriti za oko dvije sedmice.Tramp je to izjavio u intervjuu u emisiji "Nedjeljom ujutro s Marijom Bartiromo" na Fox Newsu. Naveo je da bi prema sporazumu na kojem radi vjerojatno trebali kinesko odobrenje te je predvidio da bi kineski predsjednik Si Đinping vjerovatno odobrio prodaju.Tramp je ranije u junu produžio rok do 17. septembra kompaniji ByteDance sa sjedištem u Kini da proda američku podružnicu TikToka uprkos zakonu koji nalaže prodaju ili gašenje ako ne dođe do značajnog napretka.Dogovor je bio u povojima ovog proljeća prema kojem bi se američka podružnica TikToka odvojila i prešla u američku kompaniju, kojoj bi vlasnici bili i kojom bi većinski upravljali američki investitori, ali to je stavljeno na čekanje nakon što je Kina dala do znanja da neće odobriti prodaju nakon Trampovih najava o uvođenju visokih carina na kinesku robu.- Usput, imamo kupca za TikTok. Mislim da ću vjerovatno trebati odobrenje Kine. Mislim da će se predsjednik Si vjerovatno složiti - istaknuo je.Američki zakon iz prošle godine nalagao je TikToku da prestane s radom 19. januara ako se ByteDance u cijelosti ne riješi američkog dijela aplikacije ili ne pokaže značajan napredak prema prodaji. Tramp, koji ovoj aplikaciji daje zaslugu za jačanje svoje podrške među mladim glasačima, što mu je pomoglo u osvajanju predsjedničkih izbora, produžio je rok za njenu prodaju tri puta.

Tramp je ranije u junu produžio rok do 17. septembra kompaniji ByteDance sa sjedištem u Kini da proda američku podružnicu

Tramp: Imamo kupca za TikTok

Bihać, prelijepi grad na rijeci Uni, koji je bogat prirodnim ljepotama iz godine u godinu privlači sve veći broj domaćih, ali i stranih turista iz svih krajeva svijeta. Svi se rado vraćaju u ovaj kraj kako bi uživali u netaknutim dijelovima prirode.Osim samog pogleda na Unu i kupanja u njoj, turisti imaju priliku uživati u raftingu, koji vremenom privlači sve više pažnje, a jučer je i najbolji bh. košarkaš Jusuf Nurkić uživao u čarima ove rijeke.Direktorica Turističke zajednice Bihaća Dijana Pečenković ističe da je turistička sezona počela, a da je i sama predzona bila vrlo uspješna.

- Prvi statistički podaci u odnosu na prethodnu godinu, za isti vremenski period su obećavajući, odnosno bilježimo porast od 11 posto u broju noćenja. I dalje su tu vodeći gosti iz BiH, zatim iz arapskih zemalja, a onda su tu zemlje iz regije, pa Njemačka, Austrija i Italija, a novost je i sve veći broj turista iz Poljske – kaže Pečenković za „Avaz“.Treba naglasiti da su brojke prošle sezone obarale sve rekorde, pa je samim time ovaj rezultat još impresvniji. Pečenković poručuje da se nada da će brojke i ostati na ovim obećavajućim parametrima s početka sezone, a da će u tome pomoći i vremenske prilike.- Najviše ih privlači rijeka Una i netaknuta priroda, usporeniji način života u odnosu na zemlje odakle dolaze i to je ono što mi uvijek nastojimo i prezentirati. Tu su zelenilo koje nas okružuje, mir koji osjetimo čim malo izađemo iz jezgre grada. Međutim, kulturna baština i bogata historija je ono što ih ostavlja bez teksta – priča Pečenković.

Ističe da su turisti zadovoljni i gastro ponudom te srdačnošću ljudi koji se u sve većem broju bave turizmom. Pojašnjava da su objavili javni poziv za sve organizatore događaja da im se obrate, kako bi imali bogat program, kako bi svako mogao pronaći nešto za sebe.- Mnogo toga je i iza nas, od sportskih dešavanja do festivala, a bogat program je i ispred nas. Najsvježije je otvaranje „Bihaćkog ljeta“, a prvog jula počinje Bihać Summer Fest. Tu su i Imperium festival, Una regata i brojna sportska dešavanja – ističe Pečenković za „Avaz“.

Una regata počinje krajem jula i tada se očekuje najveći priliv turista.Što se tiče Bihać Summer festa, Pečenković kaže da se prošle godine to pokazao kao puni pogodak, a cilj je da ove godine budu još bolji. Na otvaranju će pjevati Amel Ćurić, a na zatvaranju Nermin Puškar.Novost ove godine u Bihaću je i zabavni park za mlade, koji smo obišli, a tu se nalazi i veliki panoramski točak, koji je najveći u regiji. To je atrakcija koja se vidi iz svih uglova grada.Zatekli smo tu turistu iz Orašja, koji kaže da se rado vraća tu, ne samo zbog dragih ljudi, nego i zbog prirodnog ambijenta. Turista iz iz Saudijske Arabije kaže za "Dnevni avaz" da je Bihać prelijep grad, a posebno su ga oduševili vodopadi na Uni.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Najviše ih privlači rijeka Una i netaknuta priroda, usporeniji način života u odnosu na zemlje odakle dolaze, kaže Pečenković iz TZ Bihaća

Video / Impresivne brojke za turizam u Bihaću na početku sezone, a najbolje tek slijedi: Spremljeni brojni sadržaji 

Ilon Mask (Elon Musk) otpustio je šefa Teslinog poslovanja za Sjevernu Ameriku i Evropu zbog kontinuiranog pada prodaje i sve slabijeg imidža brenda električnih vozila u tim regionima, prema navodima izvora upoznatih sa situacijom.Omid Afšar (Omead Afshar), koji je počeo karijeru u Tesli kao inženjer 2017. godine, postao je jedan od najbližih Maskovih saradnika i u oktobru prošle godine unaprijeđen je na poziciju potpredsjednika zaduženog za nadgledanje poslovanja u dvije ključne regije. Afšarovo otpuštanje uslijedilo je svega nekoliko dana nakon što su objavljeni podaci da prodaja Teslinih električnih vozila u Evropi pada već peti mjesec zaredom.Prodaja u Sjedinjenim Američkim Državama takođe je pala tokom ove godine, dok je Kina — Teslino najveće tržište kompanije — u maju zabilježila pad od 15%. Analitičari predviđaju pad isporuka Teslinih vozila od najmanje 10% u drugom kvartalu ove godine, što bi značilo oko 392.800 isporučenih jedinica u poređenju sa 443.956 iz istog perioda prople godine, piše Forbes.<h2>Udarac za imidž brenda</h2>Tesla Bliska povezanost Ilona Maska s američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Donald Trump) i njegovo izdašno finansijsko podržavanje političkih inicijativa, negativno su uticali na ugled kompanije Tesla — naročito tokom njegovog vođenja savezne inicijative DOGE (Odajek za efikasnost vlade) za smanjenje broja zaposlenih.Kompanija se sada očajnički trudi da unaprijedi svoju ponudu, naročito nakon neuspjeha modela Sajbertrak (Cybertruck). Međutim, umjesto da uvede nove modele električnih automobila kako bi povećao prodaju, najbogatiji čovjek u svijetu pokušava da ubijedi investitore da budućnost Tesle leži u robotaksi usluzi, humanoidnim robotima i vještačkoj inteligenciji. Takav zaokret je rizičan, jer električna vozila, baterije i usluge punjenja čine gotovo cjelokupan prihod kompanije Tesla.Kompanija je 22. juna u Ostinu pokrenula pilot verziju svoje robotaksi usluge. Iako za sada nije bilo nezgoda ili povreda, brzo je postalo jasno da Tesla još nije spremna za nadmetanje sa Vejmom (Waymo), servisom koji pripada kompaniji Alfabet (Alphabet).Mali broj Tesla vozila modela Y, koji su uključeni u pilot program u Ostinu, omogućavao je automatizovane vožnje uz prisustvo sigurnosnih tehničara na prednjem sjedištu. Usluga je bila dostupna samo unaprijed izabranoj grupi korisnika i obuhvatala je područje grada veličine oko 30 kvadratnih milja. Uprkos tom strogo kontrolisanom okruženju, zabilježeno je nekoliko prijava o neispravnom ponašanju testnih vozila, a Nacionalna uprava za bezbjednost saobraćaja na autoputevima (NHTSA) izjavila je u ponedjeljak da preispituje te incidente.<h2>Akcije Tesle skočile 8% nakon Maskove objave o uspješnom lansiranju robotaksija u Ostinu</h2>Afšar — nekadašnji ključni čovjek kompanije Wall Street Journal nazvao je u novembru 2024. godine Omida Afšara „Maskovim čovjekom za krizne situacije” i jednim od najmoćnijih rukovodilaca unutar kompanije. Prošle godine preselio se u sjedište Tesle u Ostinu nakon što je Mask izvršio reorganizaciju svog užeg tima.Afšar je 23. juna na društvenoj mreži X objavio proslavu lansiranja robotaksi usluge: „Apsolutno historijski dan za Teslu. Ovo su godine napornog rada unutar kompanije. Hvala ti, Ilone, što nas stalno inspirišeš!” Njegov odlazak, o kojem je takođe izvijestio Blumberg (Bloomberg), uslijedio je nedugo nakon što je Milan Kovač, rukovodilac Teslinog tima za humanoidne robote Optimus, napustio kompaniju ranije ovog mjeseca.Cijena akcija Tesle u četvrtak se nije znatno mijenjala — trgovala se po 325,78 dolara. Ipak, dionica je od početka godine pala ukupno 19%.

Prodaja u Sjedinjenim Američkim Državama takođe je pala tokom ove godine

Mask otpustio jednog od najbližih saradnika zbog pada prodaje Teslinih vozila

Početak izgradnje jedne od najvažnijih saobraćajnica u cijeloj Bosni i Hercegovini veoma je blizu.Riječ je o brzoj cesti koja će od Mostara, preko Širokog Brijega i Gruda, ići ka granice s Hrvatskom. Cesta će u Hrvatsku ulaziti u makarskom zaleđu, pa će za Hercegovinu, ali i druge dijelove BiH, praktično cijela Makarska rivijera biti “kao na dlanu”, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/krece-gradnja-brze-ceste-kroz-bih-duge-60-kilometara-makarska-na-dlanu/">BiznisInfo.ba</a>.Svakako će je koristiti i mnogobrojni putnici iz Sarajeva koji idu ka Makarskoj i okolnim mjestima.Brza cesta Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s Hrvatskom planirana je kao moderna saobraćajnica sa po dvije trake u oba smjera ukupne dužine 60,7 kilometara. Procijenjena ukupna vrijednost projekta premašuje 900 miliona konvertibilnih maraka.<h2>Uskoro kreću radovi</h2>Da radovi kreću veoma brzo govori činjenica je već izabran izvođač radova za dvije dionice ove ceste ukupne dužine od desetak kilometara, i ukupne vrijednosti preko sto miliona KM.“Autoceste Federacije BiH” izabrale su za gradnju obje dionice, u odvojenim tenderima, konzorcij kojeg čine kompanije Hering Široki Brijeg i KTM-Brina Posušje.Prva je dionica Polugrno – Podledinac dužine oko 5,5 kilometara. Vrijednost ovog ugovora je oko 55 miliona maraka. Druga dionica je Podledinac – Grude istok u dužini od 6,36 km, za koju je također najpovoljniju ponudu dostavio konzorcij Hering i KTM-Brina. Njihova ponuda iznosi oko 58 miliona KM bez PDV-a.Izgradnja ove brze ceste će značiti mnogo za turiste iz Hercegovine ili one koji preko Hercegovine putuju na more, kao i one koji se kreću u suprotnom smjeru, odnosno koji žele posjetiti Mostar ili pak Sarajevo.Ova saobraćajnica će značiti mnogo i za privredni privredni razvoj Zapadne Hercegovine, koja je svakako jedna od najrazvijenijih regija u Bosni i Hercegovini, sa najvećim brojem velikih kompanija.<h2>Bolja veza&nbsp;</h2>Zapadna Hercegovina, odnosno gradovi poput Širokog Brijega ili Gruda, dobit će bolju vezu sa Hrvatskom, Evropskom unijom, ali i sa Mostarom, Sarajevom i drugim dijelovima BiH.

Svakako će je koristiti i mnogobrojni putnici iz Sarajeva koji idu ka Makarskoj i okolnim mjestima

Kreće izgradnja brze ceste kroz BiH duge 60 kilometara: Makarska "na dlanu"

Poznati bh. poduzetnik Mario Leko preminuo je u 58. godini života. Kako njegovi sugrađani kažu, bio je dobra duša sela Dragićina u lokalnim okvirima, a u širim okvirima uspješan poduzetnik i čovjek s kojim je uvijek bilo ugodno sjesti i porazgovarati, čovjek koji bi uvijek priskočio u pomoć čovjeku u nevolji, piše "Grude.com".S braćom je 1994. godine pokrenuo "AX Soling", kompaniju koja je postala sinonim za alat u Bosni i Hercegovini.Posao se razvijao vrijednim radom cijele porodice i angažmanom radnika, a Mario je bio i ostao neumoran kako u kompaniji tako i u svojoj Dragićini u kojoj je postao pokretač brojnih akcija, nesebično se dajući za druge.Ispraćaj je danas krenuo od 18 sati ispred mrtvačnice Grude, a ukop je na groblju Krstina u Dragićini.

Ispraćaj je danas krenuo od 18 sati ispred mrtvačnice Grude, a ukop je na groblju Krstina u Dragićini

Preminuo Mario Leko, poznati poduzetnik iz BiH

Duplo više proizvoda od izvoza u Hrvatsku i Srbiju, Bosna i Hercegovina je od ove dvije države u pet mjeseci ove godine uvezla.Ako je suditi prema podacima koji su objavljeni na stranici Vanjskotrgovinske komore BiH, posljednjih pet mjeseci, iz Hrvatske je uvezeno proizvoda za čak 2,32 milijarde KM, pišu Nezavisne novine.Ipak, s druge strane, u ovu zemlju je u pet mjeseci izvezeno robe za 1,28 milijardi KM.<h2>Najviše uvezeno mineralnih goriva&nbsp;</h2>Kada su u pitanju proizvodi koji se uvoze iz Hrvatske, najviše je uvezeno mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije za oko 866 miliona KM.Slijedi izvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za oko 129 miliona KM, te električnih mašina, opreme i njihovih dijelova za 119 miliona KM.U Hrvatsku je najviše plasirano rudača, troske i pepela za 129 miliona KM, aluminijuma i proizvoda od aluminijuma za oko 125 miliona KM, te mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije za 116 miliona KM.Prema ovim podacima, Bosna i Hercegovina je za pet mjeseci ove godine iz Srbije uvezla proizvoda za 1,66 milijardi KM, dok je u istom periodu u ovu zemlju izvezla robe za ukupno 757 miliona KM.Najviše su se iz Srbije uvozila mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije za oko 171 miliona KM. Dalje slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za oko 96 miliona KM, te pića, alkohola i sirćeta za oko 90 miliona KM.U Srbiju je najviše izvezeno mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije za oko 200 miliona KM, željeza i čelika za 99 miliona KM, te drva i proizvoda od drveta, te drvenog uglja za oko 50 miliona KM.<h2>Opravdanje uvoza&nbsp;</h2>Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je ovoliki deficit sa susjednim zemljama neopravdan, prije svega kada je riječ o uvozu, jer on se velikim dijelom odnosi na proizvode koje ili i sami proizvodimo ili bismo ih lako mogli proizvoditi iz domaćih resursa.-	Puno je lakše objasniti pa i opravdati uvoz iz Kine ili Japana, jer takve ekonomije izvoze visokotehnološke proizvode koje sami niti imamo niti možemo u dogledno vrijeme (ili ikada) proizvesti. Svakako da moramo raditi i na povećanju izvoza jer i izvoz je najlakši u susjedstvu gdje poznajemo tržište i troškovi prevoza su najniži, ali mislim da je sa susjednim državama ipak najveći problem u prekomjernom uvozu. Dio problema sigurno leži i u pogrešnoj percepciji dijela građana BiH da su proizvodi iz ovih država u stvari "domaći" jer ne razumiju da njihovom kupovinom nepovratno umanjuju raspoloživa sredstva u svojoj ekonomiji. Kupujući uvozno, prije svega potičemo neke druge ekonomije, a ne vlastito okruženje -naglasio je Gavran za "Nezavisne novine".<h2>Višegodišnji deficit&nbsp;</h2>Ekonomista Admir Čavalić smatra da sa susjednim zemljama već tradicionalno godinama imamo deficit u vanjskotrgovinskoj saradnji.-	Imamo potpuno različite strukture ponude na tržištu. Hrvatska i Srbija plasiraju proizvode za tržište finalne potrošnje i posmatraju BiH kao takvo tržište. Sa druge strane, naša ponuda je orijentisana tradicionalno na tržište industrijske potrošnje, plasiramo naše usluge za određena poduzeća, a ne toliko ka krajnjem potrošaču. U tom slučaju, Hrvatska i Srbija ne nude mogućnosti za adekvatan plasman na njihova tržišta, odnosno nismo konkurentni na tržištu finalne potrošnje. Dugoročno, mislim da će se stabilizirati situacija u koristi BiH - istakao je Čavalić za <a href="https://www.nezavisne.com/ekonomija/analize/Iz-Srbije-i-Hrvatske-uvozimo-enormne-kolicine-Sta-nam-najvise-stize-od-susjeda/912759">"Nezavisne"</a>.

Hrvatska i Srbija plasiraju proizvode za tržište finalne potrošnje i posmatraju BiH kao takvo tržište, kaže Čavalić 

Iz Srbije i Hrvatske uvozimo enormne količine: Šta nam najviše stiže od komšija?

Kompanija Heidelberg Materials Cement BiH, članica prestižne njemačke grupacije Heidelberg Materials grupacije, proslavila je u subotu jubilarni 20. Dan otvorenih vrata, koji je ove godine protekao u znaku porodične radosti, dječje igre i vedrog duha zajedništva.&nbsp;Više od 2.000 posjetilaca uživalo je u raznovrsnim sadržajima, dok je više od 500 učesnika pokazalo sportski duh u prijateljskim takmičenjima, saopćeno je iz ove kompanije.<h2>Festival zajednice&nbsp;</h2>Manifestacija je bila pravi mali festival zajednice ispunjena dječjim smijehom, balonima, bojama, muzikom i kreativnim radionicama koje su oživjele prostor cementare i pretvorile ga u mjesto susreta, zabave i međusobnog poštovanja. Poseban fokus bio je na najmlađima, koji su svojim prisustvom i energijom dali posebnu radost ovom događaju.- Ovaj dan za nas ima posebno značenje jer uvijek osjetimo koliko je snažna veza između naše tvornice i zajednice u kojoj radimo i živimo. Djeca, porodice, komšije, naši radnici, svi su danas bili dio jedne velike priče o povjerenju, otvorenosti i zajedničkoj budućnosti. Ponosni smo što smo našim sugrađanima i našim radnicima mogli pružiti dan ispunjen osmijesima, igrom i pozitivnom energijom. Hvala svima koji su došli i učinili ovaj jubilej nezaboravnim - izjavio je ovom prilikom Izudin Neimarlija, član Uprave i izvršni direktor za proizvodnju i tehnička pitanja.Dan otvorenih vrata kakanjske cementare još jednom je potvrdio da industrija može i treba biti otvorena, pristupačna i društveno odgovorna, s posebnim naglaskom na podršku mladima, obrazovanju i održivom razvoju.<h2>Vodeći bh. proizvođač&nbsp;</h2>Kompanija Heidelberg Materials Cement BiH vodeći je bosanskohercegovački proizvođač visokokvalitetnih tipova cementa, a od 2000. godine i član njemačke prestižne kompanije Heidelberg Materials, jednog od najvećih proizvođača građevinskih materijala na svijetu.&nbsp;U protekle dvadeset tri godine u proizvodnju cementa i povezane djelatnosti uloženo je više od 250 miliona KM. Heidelberg Materials Cement BiH vlasnik je kompanije Heidelberg Materials Beton BiH, kompanije za proizvodnju i distribuciju betona, koja ima šest betonara u Sarajevu, Zenici, Lukavcu, Banjaluci i Mostaru, te kompaniju Heidelberg Materials Beton Hrvatska sa sedam betonara u Republici Hrvatskoj. Ovlašteni uvoznik cementa za Hrvatsku je kompanija Heidelberg Materials Cement Hrvatska.

Ovaj dan za nas ima posebno značenje jer uvijek osjetimo koliko je snažna veza između naše tvornice i zajednice u kojoj radimo, kaže Neimarlija

Dvadeseti po redu Dan otvorenih vrata kakanjske cementare

Kompanija Nike saopćila je investitorima da bi njeni troškovi tokom ove godine mogli porasti za čak milijardu dolara, ukoliko carine koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) ostanu na snazi u sadašnjem obimu.Nike je još prošlog mjeseca najavio povećanje cijena zbog uvoznih carina. Kompanija aktivno radi na smanjenju troškova, uključujući smanjenje isporuka iz Kine u Sjedinjene Američke Države. Cilj je smanjiti udio obuće proizvedene u Kini i uvezene na američko tržište s trenutnih 16 posto na „visok jednocifreni“ procenat, pri čemu bi se proizvodnja iz Kine preusmjerila u druge zemlje.Prema postojećem trgovinskom sporazumu između Vašingtona i Pekinga, carine na kinesku robu iznose 30 posto. Kompanija predviđa da će potrošači efekte poskupljenja početi osjećati na jesen. Ovo novo upozorenje dolazi nakon što je Nike objavio najlošije tromjesečne rezultate u više od tri godine.Ukupni prihodi iznosili su 11,1 milijardu dolara, što je najniži nivo još od trećeg kvartala 2022. godine.Generalni direktor kompanije Eliot Hil (Elliott Hill), koji se prošle godine vratio iz penzije kako bi ponovo preuzeo rukovodstvo Nikea, izjavio je da su se najteže posljedice trgovinskih sukoba već osjetile, te vjeruje da će u nastavku godine „početi puhati povoljniji vjetrovi“ koji bi mogli ublažiti negativne posljedice carinskih mjera.

Ovo novo upozorenje dolazi nakon što je Nike objavio najlošije tromjesečne rezultate u više od tri godine

Nike: Trampove carine mogle bi nas ove godine koštati milijardu dolara

Na prigodnoj svečanosti, u sjeni Starog mosta, večeras je predstavljen "Stone Embrace", parfem inspiriran tim simbolom Mostara.Na predstavljanju je istaknuto kako su po prvi put jedan evropski grad i njegova baština simbolično predstavljeni kroz parfem u koji je utkana suština Mostara.<h2>Inspiracija&nbsp;</h2>Po riječima Madžide Drljević, idejnog tvorca kreiranja parfema inspiriranog Starim mostom, u njegovom mirisu može se osjetiti proljetni povjetarac s Neretve, svježina vode, malo citrusa, zagrijan hercegovački kamen i mineralna nota oplemenjena smokvinim listom i ružom, uz ambru i kap maslinovog drveta.- Sve je krenula kada sam pomirisala parfem parfem "Scent of Jerusalem" i pomislila zašto i Mostar ne bi imao svoj parfem. Oba ova grada čuvaju mostove, jedan prema nebu, drugi preko rijeke, i oba su svjetionici susreta kultura. Tako je nastao ovaj jedinstven most mirisa, most između Mostara i Jeruzalema, između istoka i zapada, između sjećanja i nade - kazala je Drljević.Dodala je kako večeras svjedočimo povijesnom trenutku kada po prvi put jedna svjetska kulturno-povijesne ikona pod zaštitom UNESCO-a biva namirisana, oplemenjena autentičnim parfemom koji joj je posvećen.- Stari most nikada nije bio samo građevina. U njemu je šapat naših predaka, smjeh djece, odraz mjesečine u Neretvi i puls svakog Mostarca, osobito onih u dijaspori kojima ova kamena elegija nedostaje. Zato smo osmislili nešto što mogu ponijeti sa sobom. Ne fotografiju, ne suvenir, već dašak koji otvara srce brže od riječi – poručila je.<h2>Podrška projektu</h2>Zlatni sponzor i partner na ovom projektu Louaai Tomalieh, kreator luksuznog brenda Tomavicci, istaknuo je kako je parfem "Stone Embrace" duboko inspiriran zadivljujućim Starim mostom.- Dok crpimo inspiraciju iz Starog mosta, u naš miris smo utkali elemente koji odražavaju njegovu veličanstvenu gracioznost i bogatu povijest koja ga okružuje. Gornje note prizivaju svjež, okrepljujući zrak koji obavija most, dok glavne note dočaravaju toplinu sunčevim zracima obasjanog kamena i živahni duh rijeke ispod. Na kraju, bazne note utjelovljuju snagu i postojanost samog mosta – podsjetnik na našu povezanost s prirodom, poviješću i jedni s drugima - kazao je Tomalieh.Po njegovim riječima, svaka kap ovog mirisa je pozivnica da se prigrli ljepota, njeguju veze i slavi životno putovanje.Kantonalni ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Emil Balavac poručio je kako će Vlada i Turistička zajednica HNŽ-a podržavati ove i slične projekte.- Ovo je samo mali korak koji smo napravili ovoga ljeta u cilju promocije našeg Mostara i Starog mosta. Do sada smo imali priliku u svijet nositi slike i suvenire, a od danas možemo po svim dijelovima planeta širiti miris Mostara - kazao je Balavac.

Na predstavljanju je istaknuto kako su po prvi put jedan evropski grad i njegova baština simbolično predstavljeni kroz parfem

Mostar dobio svoj parfem

Potpisan je ugovor o rekonstrukciji i modernizaciji olimpijske dvorane Zetra u Sarajevu, Vlada Sarajevskog kantona i Federalno ministarstvo kulture i sporta zajednički ulažu u sportsku infrastrukturu, saopćila je Služba za protokol i press Kantona Sarajevo.Potpisnici ugovora su premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk i federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević.Ovim projektom je planirano unapređenje jedne od najvažnijih sportskih i kulturnih lokacija u Kantonu Sarajevo, čime se stvaraju preduslovi za održavanje domaćih i međunarodnih takmičenja, ali i jača lokalna sportska zajednica.- Rekonstrukcija Zetre nije samo ulaganje u objekat već u budućnost sporta u Sarajevu. Drago mi je što će upravo ovdje Košarkaški klub "Bosna" igrati utakmice ABA lige i vjerujem da će Zetra ponovo postati simbol velikih sportskih uspjeha i okupljanja građana oko zajedničkih vrijednosti. Hvala ministrici Vlaisavljević i Federalnom ministarstvu kulture i sporta za podršku - izjavio je premijer Nihad Uk.Nakon potpisivanja ugovora, on i ministrica Vlaisavljević razgovarali su o daljnjoj saradnji, izazovima u realizaciji zajedničkih projekata i mogućnostima novih ulaganja. Poseban fokus u razgovoru bio je na transparentnom upravljanju javnim novcem i dugoročnoj održivosti sportske infrastrukture.

Poseban fokus u razgovoru bio je na transparentnom upravljanju javnim novcem i dugoročnoj održivosti sportske infrastrukture

Uoči utakmica ABA lige: Potpisan ugovor o rekonstrukciji i modernizaciji olimpijske dvorane Zetra u Sarajevu

Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), dr. Jasmina Selimović, ugostila je ambasadoricu Švedske u Bosni i Hercegovini, NJ.E. Helenu Lagerlöf.Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnim ekonomskim kretanjima, ulozi CBBiH u očuvanju monetarne i finansijske stabilnosti, te o značaju međunarodne saradnje i evropskih integracija. Ambasadorica Lagerlöf izrazila je punu podršku reformskim procesima u BiH, kao i nezavisnosti Centralne banke, naglašavajući da je njena institucionalna stabilnost ključna za ekonomski razvoj i integraciju u Evropsku uniju.Guvernerka Selimović zahvalila se na kontinuiranoj podršci Švedske, ističući da je stabilan i nezavisan finansijski sektor jedan od ključnih preduslova za ispunjavanje kriterija iz EU agende. Poseban naglasak stavljen je na važnost transparentnosti, odgovornosti i usklađivanja s evropskim standardima.Posjeta je protekla u konstruktivnoj atmosferi, uz izraženu spremnost za nastavak i produbljivanje saradnje između CBBiH i švedskih institucija, posebno u kontekstu podrške evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnim ekonomskim kretanjima, ulozi CBBiH u očuvanju monetarne i finansijske stabilnosti

Ambasadorica Švedske u posjeti Centralnoj banci Bosne i Hercegovine

U prostorijama Centralne banke Bosne i Hercegovine održano je državno finale Ekonomske olimpijade 2025 - takmičenja iz oblasti ekonomije i finansijske pismenosti za učenike srednjih škola.Ovaj završni događaj, koji predstavlja kulminaciju petog izdanja Ekonomske olimpijade u Bosni i Hercegovini, realizovan je u organizaciji Liberalnog foruma i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.<h2>Ocjenjivani od stručne komisije</h2>Najuspješniji srednjoškolci, koji su se plasirali kroz prethodne krugove takmičenja, demonstrirali su svoja znanja kroz pismeni i usmeni dio ispita.Njihove rezultate ocjenjivala je stručna komisija koju su činili profesori Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu: Kasim Tatić, Tea Mioković Polić, Adnan Muminović i Anes Hrnjić.Na osnovu ukupnog rezultata proglašeni su pobjednici državnog finala.Prvo mjesto osvojio je Muris Čerkez, drugo mjesto pripalo je Emini Hodžić, dok je treće mjesto zauzeo Annur Mešić,Četvrtoplasirani i petoplasirani finalisti su Faris Ćerim i Benjamin Mulić.Za izuzetan doprinos u pripremi učenika nagrađeni su i profesori: Emir Ustvadić, Mihreta Mujezinović i Azemina Efendić, dok su kao najuspješnije škole u ukupnom plasmanu istaknute: JU Srednja ekonomska škola Sarajevo, JU Mješovita srednja škola Banovići i JU Druga gimnazija Sarajevo.<h2>Institucionalna podrška</h2>Prisutnima se obratila guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović, naglašavajući ulogu institucije u podršci obrazovanju."Pružanjem institucionalne podrške ovakvim inicijativama, Centralna banka Bosne i Hercegovine potvrđuje važnost ulaganja u znanje i obrazovanje mladih. Ekonomsku olimpijadu prepoznajemo kao platformu koja motiviše srednjoškolce da razvijaju ekonomsko razmišljanje, razumiju savremene izazove i aktivno učestvuju u izgradnji buduće finansijski pismene generacije. Posebno nas raduje što su mladi prepoznali vrijednost ovog takmičenja, kao i činjenica da se dijalog o finansijskoj edukaciji sve više institucionalno afirmiše", kazala je. <h2>Svečana dodjela nagrada</h2>Dekanesa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Meliha Bašić, ovom prilikom izjavila je:"Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu od samog početka s ponosom učestvuje u ovom projektu, prepoznajući njegovu vrijednost u osnaživanju budućih lidera. Posebno nas raduje što se ove godine inicijativi pridružuje i važna institucija poput Centralne banke Bosne i Hercegovine, što smatramo izuzetno značajnim iskorakom u povezivanju akademske zajednice s ključnim akterima ekonomskog sistema zemlje. Takmičenja poput Ekonomske olimpijade ne samo da podstiču znanje, već razvijaju kritičko mišljenje, analitičke vještine i spremnost mladih da razumiju i oblikuju savremene ekonomske tokove. U temelju ove inicijative prepoznajemo vrijednosti koje naš Fakultet njeguje: akademsku izvrsnost, istraživački duh i snažno povezivanje teorije s praksom."Završna ceremonija obilježena je svečanom dodjelom priznanja finalistima, njihovim profesorima i školama, čime je zaokruženo još jedno uspješno izdanje Ekonomske olimpijade - inicijative koja afirmiše znanje, kritičko mišljenje i finansijsku pismenost kao temelj osnaživanja mladih u BiH.

Učenik Druge gimnazije Sarajevo

Muris Čerkez pobjednik Ekonomske olimpijade 2025.

Predsjednik SAD, Donald Tramp (Trump), uputio je Kongresu prijedlog budžeta za odbranu za fiskalnu 2026. godinu, vrijedan 892,6 milijardi dolara, kojim se predviđa povećanje plata za pripadnike američke vojske, dodatna ulaganja u napredne raketne sisteme i bespilotne letjelice, ali i smanjenje broja brodova, borbenih aviona i radnih mjesta u Mornarici.Budžet, koji ostaje na istom nivou kao prethodne godine, uključuje i sredstva za nuklearne aktivnosti Ministarstva energetike, kao i povećana izdvajanja za unutrašnju bezbjednost, piše Reuters.Prema saopštenju Bijele kuće, sredstva će biti usmjerena na odvraćanje kineskih aktivnosti u indo-pacifičkom regionu i jačanje domaće odbrambene industrije.Trampov plan predviđa kupovinu 47 aviona F-35 i tri ratna broda, što je manje u odnosu na prijedlog budžeta njegovog prethodnika Džo Bajdena (Joe Biden).Istovremeno, planirano je i povlačenje iz upotrebe starijih brodova i aviona, dok bi broj zaposlenih u Mornarici bio smanjen za više od 7.000.Povećanje vojničkih plata iznosi 3,8 posto, a dodatna sredstva predviđena su za nabavku savremenih raketnih sistema dužeg dometa i malih dronova, koji su se, prema navodima zvaničnika, pokazali efikasnim u ratu u Ukrajini.Iako dio finansiranja za kontroverzni protivraketni sistem "Zlatna kupola" nije obuhvaćen ovim prijedlogom, već posebnim budžetskim zahtjevom, Predstavnički dom je već usvojio zakon kojim se tom projektu dodjeljuje dodatnih 25 milijardi dolara.

Projektu "Zlatna kupola" odvojeno je dodijeljeno 25 milijardi dolara

Tramp uputio prijedlog budžeta za odbranu: Ulaže milijarde za dodatno naoružanje

Početne razgovore o preuzimanju rivala BP-a vodi Shell, a to bi predstavljalo najveći naftni dogovor u posljednjih nekoliko decenija, objavio je Wall Street Journal.Razgovori između predstavnika kompanija su aktivni, izjavili su izvori za WSJ, a BP pažljivo razmatra pristup.U jaču poziciju da se suprotstavi većim konkurentima kao što su Exxon Mobil i Chevron stavilo bi preuzimanje BP-a kada je u pitanju Shell. Potencijalni uslovi bilo kakvog dogovora nisu poznati, a povezivanje je daleko od sigurnog. WSJ tvrdi da se "pregovori odvijaju sporo."Trenutna tržišna vrijednost BP-a iznosi oko 80 milijardi dolara. Uzimajući u obzir premiju, dogovor bi mogao postati najveći korporativni naftni sporazum još od megaspajanja vrijednog 83 milijarde dolara koje je stvorilo Exxon Mobil krajem prošlog stoljeća.Također bi to bilo ubjedljivo najveće spajanje i akvizicija godine, do sada, u tržištu koje je uzdrmano trgovinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa (Trumpa) i drugim geopolitičkim tenzijama.

Fond za zaštitu okoliša FBiH dodijelio 24.964.912,45 KM za projekte energetske efikasnosti

Kanada želi nove pregovore sa Trampom, ukidaju sporni zakon

Tramp: Imamo kupca za TikTok

Video / Impresivne brojke za turizam u Bihaću na početku sezone, a najbolje tek slijedi: Spremljeni brojni sadržaji

Mask otpustio jednog od najbližih saradnika zbog pada prodaje Teslinih vozila

Kreće izgradnja brze ceste kroz BiH duge 60 kilometara: Makarska "na dlanu"

Preminuo Mario Leko, poznati poduzetnik iz BiH

Iz Srbije i Hrvatske uvozimo enormne količine: Šta nam najviše stiže od komšija?

Dvadeseti po redu Dan otvorenih vrata kakanjske cementare

Nike: Trampove carine mogle bi nas ove godine koštati milijardu dolara

Mostar dobio svoj parfem

Uoči utakmica ABA lige: Potpisan ugovor o rekonstrukciji i modernizaciji olimpijske dvorane Zetra u Sarajevu

Ambasadorica Švedske u posjeti Centralnoj banci Bosne i Hercegovine

Muris Čerkez pobjednik Ekonomske olimpijade 2025.

Tramp uputio prijedlog budžeta za odbranu: Ulaže milijarde za dodatno naoružanje

Spajanje dva giganta naftne industrije: Shell razmatra kupovinu BP-a

Biznis

Fond za zaštitu okoliša FBiH dodijelio 24.964.912,45 KM za projekte energetske efikasnosti

Kanada želi nove pregovore sa Trampom, ukidaju sporni zakon

Tramp: Imamo kupca za TikTok

Video / Impresivne brojke za turizam u Bihaću na početku sezone, a najbolje tek slijedi: Spremljeni brojni sadržaji

Mask otpustio jednog od najbližih saradnika zbog pada prodaje Teslinih vozila

Kreće izgradnja brze ceste kroz BiH duge 60 kilometara: Makarska "na dlanu"

Preminuo Mario Leko, poznati poduzetnik iz BiH

Iz Srbije i Hrvatske uvozimo enormne količine: Šta nam najviše stiže od komšija?

Dvadeseti po redu Dan otvorenih vrata kakanjske cementare

Nike: Trampove carine mogle bi nas ove godine koštati milijardu dolara

Mostar dobio svoj parfem

Uoči utakmica ABA lige: Potpisan ugovor o rekonstrukciji i modernizaciji olimpijske dvorane Zetra u Sarajevu

Ambasadorica Švedske u posjeti Centralnoj banci Bosne i Hercegovine

Muris Čerkez pobjednik Ekonomske olimpijade 2025.

Tramp uputio prijedlog budžeta za odbranu: Ulaže milijarde za dodatno naoružanje

Spajanje dva giganta naftne industrije: Shell razmatra kupovinu BP-a