Realizacijom nove emisije obveznica na Sarajevskoj berzi, FBiH je prikupila 30 miliona KM, po ponderisanoj prosječnoj kamatnoj stopi od 5,25 posto i rokom dospijeća 2036. godine. Na isti način i na istoj berzi&nbsp;FBiH se i 24. marta zadužila za blizu 30 miliona maraka, koje mora vratiti s kamatom od oko 2,3 posto. Nekoliko dana ranije Vlada FBiH je donijela odluku da se putem Londonske berze izvrši emisija euroobveznica, i to u iznosu do 800 miliona eura.<h2>Propali fondovi</h2>Ove i druge odluke dio su rekordnog, budžetom predviđenog zaduženja od 2,3 milijarde KM iz domaćih i međunarodnih izvora.&nbsp;FBiH na ovaj način slijedi RS, koja se nedavno, kako bi vratila ranije dugove i sanirala budžetski deficit, na Londonskoj berzi zadužila za blizu milijardu KM po kamati od 6,25 posto. Nevjericu ekonomskih stručnjaka, ali i građana, izaziva činjenica da se iz planiranih zaduženja ne stvara nova vrijednost, već se s desetinama miliona koji će se vraćati s kamatama popunjavaju budžetske praznine i osigurava redovno funkcioniranje institucija.- Sama emisija obveznica nije neuobičajena, niti trenutno predstavlja ozbiljan rizik, posebno imajući u vidu da je nivo javnog duga, bez obzira na sve, i dalje relativno nizak u odnosu na većinu evropskih zemalja. Međutim, zabrinutost izaziva činjenica da se istovremeno planiraju značajna nova zaduženja, a istovremeno, iz političkih razloga, ne koristimo sredstva iz evropskih fondova i Plana rasta za Zapadni Balkan, koja su sigurno povoljniji i dugoročno održiviji izvor finansiranja – kaže ekonomski stručnjak Ermin Cero, profesor menadžmenta i finansija na Internacionalnom Burch Univerzitetu.

<h2>Fiskalni pritisak</h2>U apsurdnoj situaciji vlasti u oba entiteta praktično odbijaju bespovratna sredstva i povoljne kredite Evropske komisije, dok se zadužuju pod nepovoljnim uvjetima, a infrastrukturne projekte realiziraju dodatnim zaduženjima. Cero naglašava da ključno pitanje nije samo visina zaduženja, već način korištenja tih sredstava.

- Ako se zaduženje koristi za razvojne investicije, infrastrukturu i jačanje privrede, njegovi efekti mogu biti pozitivni. Međutim, ako se zaduženje dominantno koristi za pokrivanje tekuće potrošnje i budžetskih potreba, dugoročno može povećati fiskalne pritiske i usporiti ekonomski razvoj. Nažalost, dosadašnji trendovi ukazuju na ovo drugo – ističe profesor Cero.

Budžetske rupe krpe kreditima s debelim kamatama

Nova emisija obveznica na Sarajevskoj berzi

Zaduženje do rekordnih 2,3 milijarde maraka: Guše nas kreditima, a propuštaju milione

Američki Senat ove sedmice ulazi u jednu od najvažnijih rasprava za budućnost tržišta digitalne imovine, dok se u Vašingtonu sve ozbiljnije pokušava definirati regulatorni okvir koji bi mogao promijeniti način funkcioniranja kriptoindustrije u SAD.Senatski Odbor za bankarstvo razmatra tzv. „Clarity Act”, zakon koji bi po prvi put jasnije odredio ko nadzire pojedine dijelove tržišta kriptovaluta, stablecoina i digitalnih tokena. Za industriju koja je godinama djelovala u regulatornoj sivoj zoni, riječ je o historijskom trenutku.Glavno pitanje se odnosi na podjelu ovlasti između američke Komisije za vrijednosne papire i berzu (SEC) i Komisije za trgovinu robnim terminskim ugovorima (CFTC). Upravo je nejasna nadležnost između tih institucija posljednjih godina bila jedan od glavnih razloga brojnih sudskih sporova, regulatornih istraga i nesigurnosti među investitorima i tehnološkim kompanijama.Kripto sektor već dugo tvrdi da SAD riskira gubitak tehnološkog vodstva jer kompanije i projekti zbog regulatorne neizvjesnosti sve češće sele poslovanje u jurisdikcije s jasnijim pravilima, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Singapura pa čak i dijelova Evrope.No prijedlog zakona ne dolazi bez kontroverzi. Velike američke banke intenzivno lobiraju protiv pojedinih dijelova ovog zakonskog prijedloga, posebno onih koji se odnose na stablecoine. Finansijski sektor strahuje da bi digitalni tokeni vezani uz dolar mogli postati ozbiljna konkurencija klasičnim bankovnim depozitima i dodatno ubrzati transformaciju finansijskog sistema.Istovremeno, dio senatora iz Demokratske stranke upozorava da zakon još uvijek ostavlja previše prostora za zloupotrebe, posebno u području sprječavanja pranja novca, zaštite malih ulagača i potencijalnih sukoba interesa povezanih s političarima i ulaganjima u digitalnu imovinu.Rasprava dolazi u trenutku kada se odnos službenog Vašingtona prema kriptovalutama vidljivo mijenja. Nakon nekoliko godina obilježenih kolapsima poput FTX-a, agresivnim regulatornim pristupom i skepticizmom dijela političke elite, tržište digitalne imovine ponovno dobiva institucionalnu podršku.Bitcoin je posljednjih mjeseci ponovno blizu rekordnih nivoa, a interes Wall Streeta za digitalnu imovinu dodatno je ojačan uspjehom spot bitcoin ETF-ova i rastućim interesom velikih fondova i institucionalnih investitora.U pozadini svega nalazi se i snažan politički faktor. Kriptoindustrija postala je jedna od najagresivnijih lobističkih sila u Vašingtonu, s rekordnim izdvajanjima za političke kampanje i utjecaj na zakonodavce uoči izbora 2026. godine.

Senatski Odbor za bankarstvo razmatra tzv. „Clarity Act”, zakon

Kriptoindustrija na pragu najveće regulatorne pobjede u SAD

Njemački sud presudio je da nove Milka čokolade smanjene težine krše zakon o tržišnom takmičenju i ne smiju se stavljati na tržište u svom trenutnom obliku, čime je pristao na tužbu koju je podnijela agencija za zaštitu potrošača.Regionalni sud u Bremenu rekao je da je proizvođač Mondelez International smanjio težinu mnogih Milka varijanti sa 100 grama na 90 grama, uz minimalne promjene u pakovanju.Sudije su presudile da se čokolade od 90 grama ne smiju prodavati u istom pakovanju ako su u prethodna četiri mjeseca ponuđene verzije od 100 grama. Presuda još nije konačna i još uvijek se može uložiti žalba.Međutim, sud je rekao da odluka nema neposredne praktične posljedice, jer je četveromjesečni prijelazni rok nakon promjene pakovanja već istekao.Stoga ne postoji obaveza izmjene proizvoda koji su već na policama trgovina, rekao je glasnogovornik suda za dpa.Ipak, presuda ima značaj za buduće slučajeve i vjerovatno će doprinijeti kontroli takozvane „šrinkflacije“, gdje proizvođači smanjuju veličinu proizvoda bez jasnog signaliziranja promjene potrošačima.Tokom saslušanja prije tri sedmice, sud je već naznačio da bi potrošači mogli biti zavedeni novim pakovanjem.&nbsp;- Ovo je oblik obmanjujućeg pakovaanja. Potrošač ne može prepoznati razliku“, rekao je tada predsjedavajući sudija.Hamburška agencija za zaštitu potrošača tvrdila je da manja veličina nije bila očita, jer je nova pločica samo oko 1 milimetar tanja, a dizajn pakovanja ostaje gotovo identičan.Milka je jedan od najpoznatijih evropskih brendova čokolade. Njegov vlasnik, američki proizvođač grickalica Mondelez, koji ima njemačko sjedište u sjevernom gradu Bremenu, odbacio je kritike, rekavši da je težina jasno navedena i na prednjoj i na stražnjoj strani ambalaže.

Sporna težina popularnih čokolada

Njemački sud podržao potrošače u slučaju protiv Milke

Južnokorejski proizvođač poluvodiča SK Hynix nadomak je tržišne vrijednosti od 1.000 milijardi dolara, svega nekoliko sedmica nakon što je i elektornički div Samsung Electronics premašio tu brojku, budući da je snažna potražnja za čipovima pozicionirala Južnu Koreju u centar azijskog procvata umjetne inteligencije.Cijena dionice SK Hynixa ove je godine i više nego utrostručena, nakon što su u cijeloj 2025. porasla za nevjerovatnih 274 posto, potaknuta potražnjom sektora umjetne inteligencije i za konvencionalnim memorijskim čipovima i za memorijskim čipovima visoke propusnosti (HBM), koji se upotrebljavaju u serverima za AI.Ako SK Hynix premaši vrijednost 1.000 milijardi dolara i tako se pridruži Samsungu, Južna Koreja postat će prva država uz SAD koja ima više od jedne kompanije tako velike tržišne vrijednosti.O kakvoj je golemoj vrijednosti riječ, može za usporedbu poslužiti vrijednost hrvatskog BDP-a u tekućim cijenama, koji je lani iznosio oko 93 milijarde eura ili otprilike 108 milijardi dolara.Početkom mjeseca Samsung je postao prva južnokorejska kompanija čija je vrijednost premašila bilion dolara. Ipak, prvo mjesto na ljestvici najvećih azijskih kompanija po tržišnoj vrijednosti, uz vrijednost od 1.830 milijardi dolara, drži tajvanski TSMC.Ta tri proizvođača čipova i njihovi rekordni prihodi stavili su u prvi plan ključnu ulogu azijskih kompanija u svjetskom lancu opskrbe za AI.Prije 16 mjeseci SK Hynix vrijedio je manje od 100 milijardi dolara, a sada se po tržišnoj vrijednosti približava američkom maloprodajnom divu Walmartu i kompaniji Berkshire Hathaway, investicijskom instrumentu legendarnog investitora Warrena Buffetta.Tržišna kapitalizacija SK Hynixa iznosila je otprilike 948 milijardi dolara, prema cijeni dionica od srijede. U četvrtak je cijena dionice SK Hynixa kliznula za 0,48 posto.

Cijena dionice SK Hynixa ove je godine i više nego utrostručena

Još jedna kompanija nadomak tržišne vrijednosti od 1.000 milijardi dolara

Cijene nafte u četvrtak su na međunarodnim tržištima bilježile tek neznatne promjene i kreću se i dalje iznad 100 dolara, uz fokus ulagača na razvoj situacije na Bliskom istoku i važan samit američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Pekingu.Na londonskom tržištu barelom nafte marke Brent se trguje po cijeni od 106 dolara, za 0,3 posto višom nego na zatvaranju trgovine dan ranije. Barel marke WTI na američkom tržištu prodaje se po cijeni od 101,47 dolara, višoj za 29 centi ili za gotovo 0,3 posto.Referentne cijene na oba tržišta zadržavaju se oko ili iznad 100 dolara za barel od početka američko-izraelskog rata s Iranom krajem februara i posljedične blokade Hormuškog morteuza, ključnog plovnog puta za transport energenata s Bliskog istoka.Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u srijedu je snizila prognozu rasta svjetske potražnje za naftom u 2026. godini, pridruživši se nizu drugih organizacija, poput Međunarodne organizacije za energiju (IEA), koje su srezale očekivanja uslijed rata u Iranu. Grupa proizvođača očekuje manji utjecaj na potražnju nego IEA, koja je ranije u srijedu povisila prognozu pada potrošnje nafte u ovoj godini. OPEC očekuje da će se potrošnja kasnije oporaviti i povisio je prognozu rasta potražnje u 2027. godini.

Fokus ulagača na razvoj situacije na Bliskom istoku i važan samit Donalda Trumpa i Xi Jinpinga

Cijene nafte i dalje iznad 100 dolara za barel

Njemačka multinacionalna kompanija Porsche SE izvijestila je o neto gubitku od 923 miliona eura u prvom tromjesečju nakon velikog otpisa svog udjela u Volkswagen grupi.Holding kompanija sa sjedištem u Stuttgartu zabilježila je blagi pad gubitaka s 1,08 milijardi eura u prvom tromjesečju 2025.Kompanija, u vlasništvu porodice Porsche i Piech, otpisala je svoj udio u Volkswagen grupi za 1,3 milijarde eura.I najveći evropski proizvođač automobila, Volkswagen, i njegov drugi veliki holding, proizvođač sportskih automobila Porsche, trenutno se bore s teškim tržišnim uvjetima i previranjima u automobilskoj industriji.Izvršni direktor Porsche SE Hans Dieter Pötsch rekao je da je kompanija ostvarila dobit na konsolidiranoj osnovi prilagođenu otpisima i da je uspjela dodatno ojačati svoju strukturu finansiranja.- Početak fiskalne godine u skladu je s našim očekivanjima. Istodobno, poslovne modele koji su dugo dobro služili našim temeljnim ulaganjima sada je potrebno preusmjeriti. To zahtijeva dosljednu implementaciju inteligentnih rješenja za održivo jačanje konkurentnosti i profitabilnosti, rekao je.Konsolidirana dobit, prilagođena za amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti, pala je za nešto više od petine u prvom tromjesečju na 382 miliona eura.Neto dug iznosio je 5,15 milijardi eura, što je nešto više od 5,10 milijardi eura zabilježenih krajem 2025.Holding kompanija Porsche SE i dalje cilja na prilagođenu konsolidiranu dobit između 1,5 i 3,5 milijardi eura za cijelu godinu i neto dug između 4,7 i 5,2 milijarde eura do kraja godine.

Kompanija izvijestila o rezultatima koji su po njima u skladu s očekivanjima

Porsche SE bilježi gubitak od gotovo milijardu eura

KJKP "Toplane–Sarajevo" d.o.o. uspješno su završile proces recertifikacije međunarodnih standarda ISO 9001:2015, ISO 14001:2015 i ISO 45001:2018, čime je još jednom potvrđena opredijeljenost preduzeća prema kvalitetnom, sigurnom i odgovornom poslovanju.Proces audita proveden je u skladu sa zahtjevima svih navedenih standarda, a tokom kontrole nisu zabilježena značajna odstupanja. Time je potvrđeno da su sistemi upravljanja u potpunosti usklađeni s propisanim međunarodnim kriterijima.KJKP "Toplane–Sarajevo" predstavljaju moderno organizovano preduzeće iz oblasti energetike i jedan su od ključnih nosilaca sistema javnog grijanja u glavnom gradu BiH. Integrisani sistem upravljanja kvalitetom, zaštitom okoliša, zdravljem i sigurnošću primjenjuje se u svim organizacionim segmentima kompanije, što potvrđuje kontinuiranu primjenu savremenih standarda u svakodnevnom radu.Standard ISO 9001:2015 odnosi se na upravljanje kvalitetom i osigurava da se usluge realizuju kroz jasno definisane i efikasne procese, uz stalno unapređenje zadovoljstva korisnika.ISO 14001:2015 potvrđuje posvećenost preduzeća zaštiti okoliša, odgovornom korištenju resursa i održivom poslovanju, dok standard ISO 45001:2018 reguliše oblast zdravlja i sigurnosti na radu te potvrđuje aktivnosti usmjerene ka unapređenju uslova rada i zaštiti zaposlenih.Novi menadžment kompanije, predvođen direktorom Haris Džihanić, pružio je snažnu podršku kontinuiranim edukacijama iz oblasti zaštite na radu, zaštite okoliša i upravljanja kvalitetom. U preduzeću ističu da međunarodne standarde vide kao važan alat za unapređenje poslovnih procesa, povećanje organizacione efikasnosti i podizanje kvaliteta usluga.Uspješno završena recertifikacija potvrđuje da KJKP "Toplane–Sarajevo" nastavljaju dosljedno primjenjivati međunarodne standarde i unapređivati sve segmente poslovanja u interesu građana i zajednice.

Standard ISO 9001:2015 odnosi se na upravljanje kvalitetom i osigurava da se usluge realizuju kroz jasno definisane i efikasne procese

Sarajevske Toplane zadržale međunarodne standarde kvaliteta

Potvrđen kvalitet poslovanja: Toplane Sarajevo prošle recertifikaciju bez odstupanja

Sarajevska berza (SASE) zakazala je vanrednu aukciju na zahtjev člana berze VGT Broker d.o.o. Visoko, a koja će biti održana 21. maja.Predmet prodaje na aukciji je 10.000 dionica emitenta HM Cement BiH d.d. Kakanj, a aukcija će biti realizovana uz primjenu metode jedinstvene cijene (M1).Kao klijent u ovoj transakciji naveden je ZIF Prof Plus d.d. Sarajevo, koji spada u kategoriju investicionih fondova.Cijena je 118 KM po dionici, a simbol vanredne aukcije TCMKRA.Iz berze napominju da će unos naloga biti moguć isključivo na dan održavanja aukcije, odnosno 21. maja ove godine.

Iz berze napominju da će unos naloga biti moguć isključivo na dan održavanja aukcije

Sarajevska berza zakazala vanrednu aukciju dionica HM Cementa BiH

Vanjskotrgovinski deficit BiH raste i u prva četiri mjeseca ove godine veći je od 4,72 milijardi KM. U odnosu na isti period prošle godine deficit u robnoj razmjeni s inostranstvom porastao je za više od 132 miliona maraka. <h2>Neumoljivi podaci</h2>Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u periodu januar – april u BiH je uvezeno proizvoda u vrijednosti od 10,58 milijardi KM, dok je u istom periodu vrijednost izvoza iznosila 5,8 milijardi KM. Najviše smo uvozili iz Hrvatske (2,11 milijardi KM), Srbije (1,29 milijardi KM) i Njemačke (889 miliona KM). U prvom kvartalu najviše smo izvozili u Hrvatsku (1,12 milijardi KM), Njemačku (872 miliona KM) i Austriju (593 miliona KM).Profesor Internacionalnog univerziteta u Sarajevu Ognjen Riđić kaže da se bh. ekonomija suočava s kombinacijom strukturalnih ekonomskih slabosti, visokim stepenom ovisnosti o uvozu, posebno skupih, sofisticiranih proizvoda, uz ograničenu izvoznu kompetitivnost, ali i kardinalne greške vlasti. Podaci iz prva četiri mjeseca bit će mnogo lošiji za ostatak godine, nakon gašenja proizvodnje u najvećim izvoznicima, poput Koksare u Lukavcu i Željezari Zenica.

- Podaci će definitivno biti lošiji radi domino efekta, jer su mnoge podržavajuće industrije i biznisi bili uvezani s Koksarom i Željezarom, legendarnom kompanijom koja je u svojih 130 godina postojanja preživjela tri rata, a sada je lošim prodajama i odlukom politike ugašena. Mislim da je njeno spašavanje strateški interes BiH, a birači bi trebali kazniti ove koji su doveli do toga – kaže Riđić.<h2>Udar na najjače</h2>Uz naftu i plin, kojih nemamo, Riđić podsjeća da smo počeli uvoziti i struju, koju pored koksa i čelika smatra fundamentalnim proizvodom.- Zbog slabog otpora i nepatriotskog stava dozvolili su udar na najjače proizvođače – termoelektrane u Kaknju, Gacku i Tuzli. Zavrtanjem ruke, zbog zelene agende i ne znam kakvog cilja od izvoznika struje postali smo uvoznik, a možete zamisliti šta će s nama biti nakon što smo izgubili koks, čelik, rudnik željezne rude u Ljubiji, a sada nemamo ni dovoljno struje. Idemo ka potpunoj ovisnosti, što je forma neokolonijalizma. Krivim političare, ali i narod koji im ne daje do znanja da to tako ne može – ističe profesor Ognjen Riđić.

Zbog slabog otpora i nepatriotskog stava dozvolili su udar na najjače proizvođače – termoelektrane u Kaknju, Gacku i Tuzli, kaže Riđić

Udar na Željezaru izazvat će domino efekt

Bez Koksare i Željezare bit će još gore: Vanjskotrgovinski deficit BiH veći od 4,7 milijardi maraka

Planovi za izgradnju Tramp Tornja (Trump Towera) na australijskoj Zlatnoj obali propali su svega nekoliko mjeseci nakon što su predstavljeni javnosti, a obje strane sada međusobno razmjenjuju optužbe o razlozima prekida saradnje.Investitor David Jang (David Young) iz Altus Property Groupa ranije je s velikim entuzijazmom promovisao projekat vrijedan 1,5 milijardi dolara, ističući da je Trampov brend simbol luksuza i kvaliteta te da će pomoći u izgradnji najvišeg tornja i jednog od najprestižnijih resorta u Australiji.Erik Tramp (Eric Trump) je tada objavio fotografiju predloženog svjetlucavog monolita vrijednog 1,5 milijardi dolara, na kojem je ukrašeno njegovo porodično ime, a koji se poput fatamorgane uzdiže iznad tornjeva "svjetlucave trake".- Veoma sam ponosan što mogu najaviti ono što će uskoro biti najviša zgrada u Australiji - poručio je tada Erik Tramp.Međutim, hvalisanje i tapšanje po leđima pretvorilo se u upiranje prstom.Jang, koji je bankrotirao u dva prethodna navrata, prijavio se na LinkedIn i u utorak navečer velikim slovima ispravio naslov koji je glasio "Tramp odustaje od plana za toranj na Gold Coastu".U objavi, Jang&nbsp; je rekao da je američki rat u Iranu učinio Trumpov brend toksičnim za Australce, što je opisao kao krajnje nepravedno prema brendu koji nije imao nikakve veze s predsjednikom.- Ne postoji gorčina između porodice Tramp i mene, zašto bi je bilo nakon što ih poznajem 19 godina, kada niko ovdje tada nije ni znao ko je Donald Tramp. To je čisti posao - naveo je on.O svemu se oglasila i Trampova organizacija iz koje je saopćeno da, iako je Trampova organizacija bila veoma uzbuđena zbog prilike da na Zlatnu obalu donese razvoj svjetske klase, njen licencni partner Altus nije bio u mogućnosti da ispuni svoj dio dogovora.- Nakon višemjesečnih pregovora i praznih obećanja o navodnom projektu vrijednom 1,5 milijardi dolara, Altus Property Group nije bila u mogućnosti da ispuni najosnovniju finansijsku obavezu koja dospijeva nakon potpisivanja ugovora. Jangov pokušaj da okrivi određene svjetske događaje za naš raskid sporazuma samo je taktika da odvrati pažnju od vlastitih propusta i neuspjeha - istakli su.Jang je negirao da je raskid bio uzrokovan njegovim "neispunjavanjem obaveza".Obje strane su tvrdile da napreduju s planovima za izgradnju tornjeva u Australiji.

Veoma sam ponosan što mogu najaviti ono što će uskoro biti najviša zgrada u Australiji, poručio je tada Erik Tramp

Propao plan za izgradnju Trump Towera u Australiji

Propao plan za Trampov toranj u Australiji: Investitor tvrdi da je brend postao "toksičan"

Njemački proizvođač automobila Mercedes-Benz prodao je sve svoje izložbene salone u Berlinu kanadskom preduzetniku Kuldipu Bilanu, šefu Alfa Auto grupe, prenosi <a href="https://www.bild.de/news/inland/8000-mitarbeiter-betroffen-mercedes-benz-verkauft-autohaeuser-an-kanadier-6a035ff49e875c402d54ecaf">Bild </a>pozivajući se na izvore iz poslovnih krugova.<h2>Sedam filijala</h2>U pitanju je sedam filijala u njemačkom glavnom gradu, koje zapošljavaju oko 1.500 ljudi.Među pogođenima su filijale u Špandau i Marijenfeldeu.Zaposleni u prodavnicama u Berlinu su obaviješteni o sporazumu putem e-maila, a ponuđen im je izbor između novčane nadoknade ili garancije za posao na samo godinu dana.&nbsp;Nakon toga, njihovi trenutni ugovori bi bili raskinuti i potpisani novi, piše Bild.<h2>Nude se i otpremnine</h2>Također, u većini slučajeva zaposlenima se nude otpremnine do 30.000 eura.Izvori navode da će sutra biti održani sastanak osoblja, što bi moglo da bude ključno.Mercedes-Benz takođe planira da proda centre u drugim gradovima - Hamburgu, Minhenu i regionu Rajna-Rur, što bi moglo da ugrozi ukupno 8.000 radnih mjesta.Prema riječima dobro obaviještenih izvora, ostaje da se vidi u kojoj mjeri će se novi vlasnik pridržavati sporazuma o platama.Bild podsjeća da su zaposleni u berlinskim salonima Mercedes-Benza dvije godine pokušavali da zaustave prodaju, ali su svi njihovi napori bili bezuspješni.

Zaposleni u prodavnicama u Berlinu su obaviješteni o sporazumu putem e-maila

Mercedes-benz rasprodaje imovinu: Više od 1.000 ljudi pred otkazom

Prije deset godina povezivanje Sarajeva i Beograda predstavljeno je kao jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata. Podršku njegovoj realizaciji ponudila je Turska, na trilateralnom poslovnom forumu BiH – Srbija –Turska u Istanbulu. Polaganjem kamena temeljca je označen početak radova u oktobru 2019. godine, u prisustvu predsjednika Turske i Srbije, Redžepa Taipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) i Aleksandra Vučića, te tadašnjih članova Predsjedništva BiH&nbsp;Željka Komšića, Šefika Džaferovića i Milorada Dodika.&nbsp;Iste godine su BiH i Srbija potpisale sporazum o saradnji na projektu vrijednom četiri milijarde eura.<h2>Samo rasprave</h2>Godinama poslije, uz podršku Turske, gradi samo Srbija. U završnoj je fazi izgradnja dionice Kuzmin - Sremska Rača, sa mostom preko Save. Do 2022. godine, BiH nije bila u stanju odrediti ni trasu autoputa, pa su na kraju usaglašene dvije - jedna preko Tuzle i Bijeljine i druga preko Pala, Rogatice i Višegrada. Međutim, gradi se samo&nbsp;dionica Bijeljina – Rača, gdje s Vladom RS radove većim dijelom također finansira Srbija.- Srbija je uradila autoput do graničnog prelaza Rača, a finansira i dionicu od Rače do Bijeljine. Iz drugog pravca, Srbija je izgradila autoput do Požege, a projektuje i ugovara dionice ka Užicu i graničnom prelazu Kotroman kod Višegrada. Za to vrijeme u BiH se ništa vidljivo nije uradilo. Godinama traju rasprave oko trase na području Brčko distrikta s jedne strane, dok RS i FBiH nisu konačno usaglasile trasu od Višegrada do Sarajeva – kaže delegat u Domu naroda PSBiH Nenad Vuković (PDP).Podsjeća da je autoput 2019. godine najavljen kao “Autoput mira i prijateljstva”, te da za sedam godina u BiH nije urađeno gotovo ništa. To potvrđuje i odgovor koji je dobio na delegatsko pitanje o statusu ovog projekta. Tuzlanski kanton je u komunikacijskoj izolaciji, pa se insistiralo da trasa autoputa Sarajevo – Beograd obuhvati i ovaj kanton. <h2>Svjesna opstrukcija</h2>Prema riječima Midhata Čauševića&nbsp;(SDA),&nbsp;zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH iz Tuzle, gradi se treća traka kroz Kladanj. Zaobilaznica kroz Živinice će se samo dijelom graditi, zbog statusa državne imovine. Sve ostale dionice tek su u fazi idejnih projekata. Međutim, riječ je o ranije planiranim projektima, neki su i iz 2010. godine, koji samo slučajno imaju veze s autoputem. &nbsp;- Ovdje se radi o svjesnoj opstrukciji sa ciljem da nepovezani ostanu veliki centri u kojim dominantno žive Bošnjaci. Ove opstrukcije provode politike koje godinama upravljaju Cestama i Autocestama FBiH. Za razliku od brojnih drugih projekata koji se realiziraju u Hercegovini, gdje dominantno žive Hrvati. Vrlo brzo ćemo imati situaciju, što je pohvalno, da će Hercegovina biti povezana s Hrvatskom s nekoliko jako kvalitetnih saobraćajnica – ističe Čaušević.Pompezno najavljivani autoput, koji je trebao povezati glavne gradove tri susjedne države, u konačnici bi mogao povezati Beograd s Banjom Lukom, umjesto sa Sarajevom. - Ako ne bude dodatnog interesa i pritiska od Turske, moglo bi se to završiti na tom nivou. Očito je da nije interes strateško povezivanje našeg glavnog grada s bilo kojim centrom, pa i Beogradom. Nažalost, političke elite koje predstavljaju Sarajevo ne odlučuju o tim pitanjima i nemaju mogućnost donošenja konačnih odluka – ističe Čaušević.<h2>Dvije dionice</h2>Vuković potvrđuje da je izgradnja autoputa Beograd – Banja Luka izvjesnija. &nbsp;- S obzirom na to da je izgrađen autoput Banja Luka - Doboj, ostaje još da se izgrade dionice od Doboja do Modriče i Brčkog, kako bi se kompletirao autoput Banja Luka - Beograd. Sporo i tromo radi RS, ali se ipak čini da će prije biti uspostavljen taj autoput nego bilo koja od dvije trase Sarajevo – Beograd – ističe Vuković.

Gradi samo Srbija, dok BiH nije uradila ništa


Gradnja dionice Kuzmin - Rača u završnoj fazi

Pompezno najavljen prije deceniju: Umjesto Sarajeva, Banja Luka - Beograd

Porezni obveznici u Federaciji BiH od januara do aprila 2026. godine uplatili su ukupno 2,9 milijardi KM javnih prihoda, saopćila je Porezna uprava FBiH.U odnosu na isti period prošle godine naplaćeno je 34,5 miliona KM manje, pa ukupna naplata trenutno iznosi 98,85 posto prošlogodišnjeg nivoa.Najveći udio u ukupnim prihodima i dalje ima Sarajevski kanton sa više od 1,09 milijardi KM ili 37,01 posto ukupne naplate. Slijede Tuzlanski kanton sa gotovo 497 miliona KM i Zeničko-dobojski kanton sa više od 380 miliona KM.Prihodi od direktnih poreza povećani su za više od 45 miliona KM i iznose 706,6 miliona KM. Rast je zabilježen kod poreza na dohodak, poreza na promet nepokretnosti i prava, kao i poreza na imovinu, naslijeđe i poklon.S druge strane, doprinosi su manji za skoro 80 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine te trenutno iznose 1,96 milijardi KM.Prema podacima Porezne uprave FBiH, krajem aprila u Federaciji BiH bilo je aktivno 136.212 poslovnih subjekata, uključujući poslovne jedinice i podružnice. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika iznosio je 544.873, od čega je više od 166 hiljada mlađe od 35 godina.U prva četiri mjeseca ove godine obavljeno je 2.195 inspekcijskih nadzora. Tom prilikom evidentirano je 39 slučajeva rada bez odobrenja, 209 neprijavljenih radnika, 23 neinstalirana fiskalna uređaja te 533 slučaja neevidentiranja prometa.Zbog utvrđenih nepravilnosti izdato je 705 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu većem od 2,3 miliona KM.Na području Federacije BiH zaključno sa 30. aprilom bilo je instalirano 110.991 fiskalnih uređaja. Samo tokom aprila preko njih je evidentiran promet veći od 6,6 milijardi KM, a najveći broj fiskalnih uređaja registrovan je u Općini Centar Sarajevo, dok je najveći promet evidentiran u Općini Ilidža.

Iako su prihodi od direktnih poreza povećani, ukupna naplata manja je za 34,5 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine

Za četiri mjeseca u FBiH prikupljeno skoro tri milijarde KM javnih prihoda

Nova evropska pravila o pročišćavanju otpadnih voda mogla bi dovesti do rasta cijena lijekova širom Evrope, a stručnjaci upozoravaju da bi najveći udar mogao pogoditi generičke lijekove koji se najviše koriste u svakodnevnom liječenju.Prema novim pravilima, farmaceutska i kozmetička industrija trebale bi snositi najveći dio troškova dodatnog uklanjanja ostataka lijekova iz otpadnih voda. Cilj je smanjiti zagađenje rijeka, jezera i podzemnih voda, ali proizvođači upozoravaju da bi dodatni troškovi mogli ozbiljno opteretiti proizvodnju jeftinijih terapija.Posebno su ugroženi generički lijekovi jer imaju niske cijene i malu zaradu, a koriste se za liječenje najčešćih bolesti poput dijabetesa, visokog pritiska, srčanih oboljenja i infekcija. Stručnjaci upozoravaju da bi dio proizvođača mogao odustati od proizvodnje pojedinih lijekova, što povećava rizik od nestašica na tržištu.S druge strane, naučnici upozoravaju da su ostaci antibiotika i drugih lijekova sve prisutniji u vodi i okolišu, što povećava opasnost od razvoja otpornosti bakterija na antibiotike. Zbog toga smatraju da su dodatne mjere pročišćavanja neophodne za zaštitu javnog zdravlja.Iako trenutno nema ozbiljnih nestašica lijekova, stručnjaci upozoravaju da bi naredne godine mogle donijeti skuplje terapije i veći pritisak na zdravstvene sisteme ukoliko se ne pronađe balans između zaštite okoliša i dostupnosti lijekova.

Nova evropska pravila o pročišćavanju otpadnih voda mogla bi povećati troškove proizvodnje lijekova, a stručnjaci upozoravaju i na moguće nestašice 

Među najprodavanijim lijekovi iz grupe analgetika

Prijeti rast cijena lijekova: Prvi na udaru generički koji se svakodnevno koriste

Bivši predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas (David Malpass) izjavio je za BBC da bi Kina trebala prestati gomilati zalihe hrane i gnojiva kako bi se ublažila globalna kriza snabdijevanja izazvana ratom s Iranom i poremećajima u Hormuškom moreuzu.Malpas je naglasio da Kina raspolaže najvećim svjetskim zalihama hrane i gnojiva, dok se brojne države trenutno bore da osiguraju dovoljno gnojiva pred proljetnu sjetvu. Situaciju dodatno otežava zatvaranje Hormuškog moreuza, koje je ozbiljno poremetilo transport i isporuke.Podsjetio je i da je Kina od marta obustavila izvoz pojedinih vrsta gnojiva, uz obrazloženje da želi zaštititi domaće zalihe, što je nastavak restrikcija koje postepeno uvodi još od 2021. godine. Kina je prošle godine činila četvrtinu svjetske proizvodnje gnojiva, a izvoz ove industrije premašio je 13 milijardi dolara.Malpas, koji je vodio Svjetsku banku od 2019. do 2023. godine, također je rekao da tvrdnja Pekinga da je zemlja u razvoju više nije kredibilna.- Oni se predstavljaju kao zemlja u razvoju, a ujedno su druga najveća ekonomija na svijetu i u mnogim aspektima bogati -&nbsp; rekao je Malpas.O primirju u Iranu, koje je Tramp u ponedjeljak opisao kao stanje na "masovnim aparatima za održavanje života", Malpas je rekao da bi se svijet trebao ujediniti oko Sjedinjenih Američkih Država i zahtijevati rješenje.Malpas je izrazio nadu da će Kina pomoći u pronalaženju rješenja za zastoj u Hormuškom moreuzu, rekavši da je slobodno kretanje brodova u njenom ekonomskom interesu:- Kina ima koristi od otvorenih plovnih puteva širom svijeta. Oni upravljaju brodskim linijama, posjeduju kontejnere i ostvaruju ogroman profit od trgovine s ostatkom svijeta. Dakle, bili bi veliki gubitnici ako bi Iran na neki način imao kontrolu nad Hormuškim moreuzom - poručuje Malpas.&nbsp;O ekonomskim izgledima za Amerikance uoči podataka o inflaciji u SAD za april, Malpas je rekao da cijene rastu.- Očekujem određeni porast, da, cijene će porasti kod mnogih proizvoda - rekao je.

Oni se predstavljaju kao zemlja u razvoju, a ujedno su druga najveća ekonomija na svijetu i u mnogim aspektima bogati, rekao je Malpas

Bivši šef Svjetske banke upozorio: Kina gomila hranu i gnojivo dok svijetu prijeti nestašica

U Republici Srpskoj tokom prva tri mjeseca 2026. godine prodato je ukupno 957 novih stanova, što predstavlja rast od čak 80,9 posto u odnosu na isti period prošle godine.Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, riječ je o rekordnoj prodaji kada se uporede prva tromjesečja u posljednjih deset godina. Građani su za kupovinu novih stanova izdvojili oko 146 miliona KM.Iz Zavoda navode da je jedan od razloga velikog rasta i pomjeranje završetka pojedinih stambenih projekata s kraja 2025. na početak ove godine.Prosječna cijena novih stanova u prvom tromjesečju iznosila je 2.882 KM po kvadratnom metru, što je za 6,4 posto manje u odnosu na isti period prošle godine.Najskuplji kvadrati zabilježeni su u Banjoj Luci i Trebinju, gdje cijena prelazi 3.000 KM po kvadratu. U Banjoj Luci prodato je najviše stanova - 189, po prosječnoj cijeni od 3.881 KM po kvadratu, dok je u Trebinju prodato 94 stana po prosječnoj cijeni od 4.577 KM.Među gradovima s najvećim brojem prodanih stanova nalaze se i Prnjavor, Prijedor, Doboj, Foča, Modriča, Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo.

Zabilježena rekordna prodaja novih stanova u prvom tromjesečju 2026. godine.

Građani za tri mjeseca kupili nove stanove vrijedne 146 miliona KM

Zaduženje do rekordnih 2,3 milijarde maraka: Guše nas kreditima, a propuštaju milione

Kriptoindustrija na pragu najveće regulatorne pobjede u SAD

Njemački sud podržao potrošače u slučaju protiv Milke

Još jedna kompanija nadomak tržišne vrijednosti od 1.000 milijardi dolara

Cijene nafte i dalje iznad 100 dolara za barel

Porsche SE bilježi gubitak od gotovo milijardu eura

Potvrđen kvalitet poslovanja: Toplane Sarajevo prošle recertifikaciju bez odstupanja

Sarajevska berza zakazala vanrednu aukciju dionica HM Cementa BiH

Bez Koksare i Željezare bit će još gore: Vanjskotrgovinski deficit BiH veći od 4,7 milijardi maraka

Propao plan za Trampov toranj u Australiji: Investitor tvrdi da je brend postao "toksičan"

Mercedes-benz rasprodaje imovinu: Više od 1.000 ljudi pred otkazom

Pompezno najavljen prije deceniju: Umjesto Sarajeva, Banja Luka - Beograd

Za četiri mjeseca u FBiH prikupljeno skoro tri milijarde KM javnih prihoda

Prijeti rast cijena lijekova: Prvi na udaru generički koji se svakodnevno koriste

Bivši šef Svjetske banke upozorio: Kina gomila hranu i gnojivo dok svijetu prijeti nestašica

Građani za tri mjeseca kupili nove stanove vrijedne 146 miliona KM

Biznis

Zaduženje do rekordnih 2,3 milijarde maraka: Guše nas kreditima, a propuštaju milione

Kriptoindustrija na pragu najveće regulatorne pobjede u SAD

Njemački sud podržao potrošače u slučaju protiv Milke

Još jedna kompanija nadomak tržišne vrijednosti od 1.000 milijardi dolara

Cijene nafte i dalje iznad 100 dolara za barel

Porsche SE bilježi gubitak od gotovo milijardu eura

Potvrđen kvalitet poslovanja: Toplane Sarajevo prošle recertifikaciju bez odstupanja

Sarajevska berza zakazala vanrednu aukciju dionica HM Cementa BiH

Bez Koksare i Željezare bit će još gore: Vanjskotrgovinski deficit BiH veći od 4,7 milijardi maraka

Propao plan za Trampov toranj u Australiji: Investitor tvrdi da je brend postao "toksičan"

Mercedes-benz rasprodaje imovinu: Više od 1.000 ljudi pred otkazom

Pompezno najavljen prije deceniju: Umjesto Sarajeva, Banja Luka - Beograd

Za četiri mjeseca u FBiH prikupljeno skoro tri milijarde KM javnih prihoda

Prijeti rast cijena lijekova: Prvi na udaru generički koji se svakodnevno koriste

Bivši šef Svjetske banke upozorio: Kina gomila hranu i gnojivo dok svijetu prijeti nestašica

Građani za tri mjeseca kupili nove stanove vrijedne 146 miliona KM