Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na telefonskoj sjednici donijela Odluku kojom se utvrđuje konačna lista korisnika finansijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima za maj 2025. godine.Ova odluka donesena je na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Osim konačne liste korisnika, odlukom je definisan i iznos dodijeljenih sredstava po Uredbi o mjerama finansijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u Federaciji BiH s ciljem održavanja postojećih radnih mjesta za 2025. godinu.Sastavni dio konačne liste je i lista korisnika kojima je usvojen prigovor na Odluku o utvrđivanju konačne liste korisnika finansijske pomoći za april 2025. godine. Ukupna sredstva za realizaciju ove odluke u iznosu od 8.428.600 KM osigurana su u Budžetu Federacije BiH Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta i dodjeljuju se za 12.194 korisnika.Dio ovih sredstava u iznosu od 536.650 KM dodjeljuje se za 462 korisnika kojima je usvojen prigovor na Odluku o utvrđivanju konačne liste korisnika finansijske pomoći za april 2025. godine. Konačna lista korisnika finansijske pomoći će biti objavljena na web stranicama Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.Transfer sredstava finansijske pomoći na transakcijske račune korisnika će izvršiti Union Banka u saradnji sa Federalnim ministarstvom finansija i Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta na osnovu ove odluke. Za realizaciju Odluke zadužuju se Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo finansija, Porezna uprava Federacije BiH i Union Banka, svako u okviru svoje nadležnosti i obaveza u skladu sa Uredbom. Kako je navedeno u obrazloženju, razlog za donošenje ove odluke je realizacija Uredbe koja za cilj ima održivost, očuvanje postojećih radnih mjesta i osiguranje podrške likvidnosti za 2025. godinu za privatne poslodavce, obrte i ostale samostalne djelatnosti.

Dio ovih sredstava u iznosu od 536.650 KM dodjeljuje se za 462 korisnika kojima je usvojen prigovor

Vlada FBiH izdvojila 8,4 miliona KM za pomoć više od 12.000 poslodavaca

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine okončale su postupak izbora izvođača dodatnih radova na LOT-u 5 brze ceste Lašva – Nević Polje, a ukupna vrijednost tih radova iznosi 5,8 miliona KM s PDV-om.Posao vrijedan 4,97 miliona KM bez PDV-a dodijeljen je kompaniji Hering iz Širokog Brijega, i to putem pregovaračkog postupka. Postupak je pokrenut 8. maja, a 18. maja Hering je pozvan da dostavi inicijalnu ponudu. Uslijedili su pregovori početkom juna, nakon čega je donesena odluka o dodjeli ugovora.Podsjetimo, još u aprilu je najavljeno da se radovi na poddionici petlja Vitez – Nević Polje privode kraju, te da se njeno puštanje u saobraćaj očekuje tokom narednih mjeseci.Ova dionica, duga oko 4,8 kilometara, počela se graditi 2022. godine nakon brojnih kašnjenja izazvanih izmjenama projektne dokumentacije. Uz glavnu trasu, završeni su i brojni prateći radovi – izmještanje korita rijeke, njegovo uređenje, izgradnja potputnjaka, dodatnih saobraćajnica i drugih infrastrukturnih elemenata u okviru javno-privatnog partnerstva.

Ova dionica, duga oko 4,8 kilometara, počela se graditi 2022. godine

Hering će dobiti još 5,8 miliona za dodatne radove na dionici puta Lašva-Nević Polje

Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, Edin Forto, danas je u Sarajevu održao radni sastanak s Upravom Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).Sastanku su prisustvovali i predstavnici oblasne kontrole, s ciljem razmjene stavova i zajedničkog pronalaska rješenja za aktuelne probleme u radu Agencije.Tijekom razgovora razmatran je koncept minimuma procesa rada, odnosno operativnog nivoa koji BHANSA mora održavati i u vanrednim situacijama poput bolovanja, tehničkih kvarova ili štrajka. Predstavljene su i analize mogućih finansijskih posljedica ograničenog kapaciteta: prema procjenama, smanjenje operacija od svega 10 posto u vršnim periodima moglo bi dovesti do gubitaka većih od 5 miliona KM, dok bi veći poremećaji dugoročno mogli rezultirati preusmjeravanjem zračnog saobraćaja izvan granica BiH.- Siguran i pouzdan zračni saobraćaj je temelj naše povezanosti s Evropom i svijetom i od strateškog je značaja za cijelu državu. Zato je važno da se kroz profesionalan i otvoren dijalog unutar sistema kontinuirano jačaju kapaciteti i unapređuju uslovi rada. Uvjeren sam da zajedničkim naporima možemo sačuvati visoke standarde koje građani i međunarodni partneri očekuju. Istovremeno, svjesni smo ozbiljnih izazova koje je izazvala blokada računa uslijed slučaja Viaduct, i zato je Ministarstvo u stalnoj komunikaciji sa svim relevantnim akterima kako bi se što prije otklonile posljedice i osigurala finansijska stabilnost sistema - poručio je ministar Forto.Kako bi se stabiliziralo poslovanje i osigurao kontinuitet usluga, BHANSA je predstavila sveobuhvatan Plan mjera koji obuhvata kratkoročne i dugoročne aktivnosti usmjerene na jačanje internih kapaciteta i unapređenje operativne organizacije.Među ključnim prijedlozima nalaze se regulatorne izmjene, usklađivanje minimuma procesa rada te formiranje stručnog tima za optimizaciju sektorskih konfiguracija i raspoloživosti osoblja.- Sastanak je potvrdio zajedničku opredijeljenost ka održavanju visokog nivoa operativne pouzdanosti i profesionalnih standarda u oblasti pružanja usluga u zračnoj plovidbi. Ministarstvo prometa i komunikacija BiH ostaje snažan partner u procesu stabilizacije i modernizacije sistema, s jasnim ciljem da Bosna i Hercegovina zadrži reputaciju pouzdanog i sigurnog zračnog prostora u regiji i šire - saopćeno je iz Ministarstva.

Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, Edin Forto, danas je u Sarajevu održao radni sastanak s Upravom BHANSA-e

Uprava BHANSA-e na sastanku s ministrom Fortom

BHANSA upozorava: Smanjenje operacija za 10 posto može donijeti gubitke veće od 5 miliona KM

Izvoz plina iz Azerbejdžana pao je u razdoblju od januara do juna za 4,7 posto, prateći u stopu smanjene isporuke u Evropu, pokazali su preliminarni podaci ministarstva energetike.U prvoj polovini godine Azerbejdžan je izvezao ukupno 12,1 milijardu kubnih metara plina, citira ruska novinska agencija Interfax podatke azerbejdžanskog ministarstva.<h2>Plin iz polja Šah Deniz II</h2>Otprilike pola pošiljki otpremljeno je u Evropu, ukupno 6,1 milijardi kubnih metara. Slijedi Turska s otpremljenih 4,9 milijardi kubnih metara plina i udjelom u isporukama od 41 posto.Više od polovine izvoza plina u Tursku otpremljeno je Transanadolskim plinovodom (TANAP), napominje Interfax.Na trećem je mjestu odredišta azerbajdžanskog plina Gruzija s otpremljenom 1,1 milijardom kubika i udjelom u isporukama od devet posto.Isporuke plina u Evropu smanjene su u prvoj polovini ove godine za 4,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Izvoz u Tursku pao je za dva posto, a u Gruziju za 15,4 posto.Azerbajdžan je počeo izvoziti plin u Evropu 31. decembra 2022., napominje Interfax.Prirodni plin iz polja Šah Deniz II u azerbejdžanskom dijelu Kaspijskog mora doprema se u Evropu Transjadranskim plinovodom (TAP), završnim dijelom Južnog plinskog koridora.<h2>Postupno udvostručenje</h2>TAP se nadovezuje na TANAP na grčko-turskoj granici, prolazi kroz sjevernu Grčku i Albaniju, spušta se u Jadransko more i izlazi na kopno na jugu Italije. Otvoren je krajem 2020. godine.Početni kapacitet plinovoda TAP iznosio je 10 milijardi kubnih metara godišnje, a planira se postupno udvostručenje kapaciteta do 2030.Azerbejdžan plin u Tursku izvozi TANAP-om i Južnokavkaskim plinovodom (SCP). Pošiljke u Gruziju stižu SCP-om i plinovodom Gazimagomed-Gazakh.Baku planira uskoro započeti s isporukama plina u Siriju, prema memorandumu potpisanom 12. jula ove godine, podsjeća Interfax.

Isporuke u Evropu smanjene su u prvoj polovini ove godine za 4,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje

Azerbejdžan smanjio izvoz plina

U Kiseljaku su započeli radovi priključenja na transportni sistem BH-Gasa pod projektantskim nadzorom IGT d.o.o. Sarajevo u skladu s podnesenim zahtjevom od strane investitora VIK Kiseljak. Radovi su počeli nakon što se ispunjeni uslovi na temelju izdate Energetske saglasnosti od 04.07 2023. godine i izabrani izvođači radova Fagas d.o.o. Sarajevo i Ceste-Company d.o.o. Kiseljak.BH-Gas je prije i poslije izvođenja radova izvršavao operativne radnje ispuštanja i zapunjavanja gasa na MRS, dok su ostale aktivnosti bile na izvođaču i nadzoru. Vrijeme dozvoljeno za izvođenje navedenih radova priključenja je bilo 24 sata, što je bilo sasvim dovoljno obzirom da su radovi izvršeni za 10 sati, počev od trenutka obustave gasa postojećem potrošaču na gasovodu Visoko-Brnjaci.U narednom periodu se očekuje nastavak radova na uređenju gradilišta unutar kruga MRS Brnjaci kao i povezivanje odorizatorskog postrojenja na mjernu liniju prema Kiseljaku.Operator transportnog sistema i investitor priključka sklopiti će ugovor kojim uređuju međusobna prava i obaveze u odnosu na vanredno stvaranje tehničkih uslova u transportnom sistemu uzimajući u obzir činjenice iz Glavnog projekta priključka plinovoda za područje Općine Kiseljak na MRS Brnjaci, urađen od strane IGT Sarajevo.Uslovi za gasifikaciju Kiseljaka su stečeni još prije 15 godina, ali su radovi na realizaciji projekta izgradnje distributivne gasne mreže počeli tek dolaskom nove vlasti. Nakon što su izvršene sve pripremne radnji i dobijene sve potrebne dozvole, delegacija BH-Gasa na čelu s direktorom Dževadom Bečirevićem je početkom juna ove godine, zajedno s federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije Vedranom Lakićem prisustvovala početku izgradnje distributivne gasne mreže u Kiseljaku. Tom prilikom su s općinskim načelnikom Mladenom Mišurićem – Ramljakem utvrdili dinamiku izgradnje i priključenja distributivne mreže na postojeću MRS. Nakon Kiseljaka planirano je širenje gasne mreže i na Općinu Fojnica, što će dodatno povećati energetsku sigurnost i ekonomski razvoj ovog regiona.

Nakon Kiseljaka planirano je širenje gasne mreže i na Općinu Fojnica, što će dodatno povećati energetsku sigurnost i ekonomski razvoj ovog regiona

Kiseljak konačno dobija gas nakon 15 godina čekanja

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za juni 2025. godine iznosi 3.180,40 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za april ove godine iznosila je 1.545 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku).Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 1.000 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 48,58 posto. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 31,44 posto.Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.Potrošačku korpu čine prehrana, stanovanje i komunalne usluge i drugo.Tako je procenat učešča u sindikalnoj korpi u kategoriji prehrane iznosio 45,32 posto, stanovanje i komunalne usluge – 14,20 posto, higijena i održavanje zdravlja – 9,67 posto, obrazovanje i kultura – 8,17 posto, odjeća i obuća – 11,32 posot, prijevoz – 5,03 posto i održavanje domaćinstva – 6,29 posto.U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, saopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za april ove godine iznosila je 1.545 KM

Sindikalna potrošačka korpa za juni iznosila 3.180 KM

Na prvom spratu Terminala B Međunarodnog aerodroma Sarajevo izvršeno je premještanje kućica pasoške kontrole, a sve u svrhu unapređenja putničkog iskustva i bržeg protoka putnika u odlaznom procesu.Pasoška kontrola na Terminalu B Međunarodnog aerodroma Sarajevo nalazi se neposredno ispred novoizgrađenog Duty Free Shopa. Ovime se pospješuje protočnost unutar putničke zone.&nbsp;Osim toga, u prostoru pasoške kontrole postavljen usmjerivači kretanja, čime se efikasnije koristi raspoloživi prostor i dodatno doprinosi protočnosti u periodima povećanog saobraćaja.- Međunarodni aerodrom Sarajevo kontinuirano poboljšava efikasnost i kvalitet usluga, posebno tokom ljetne sezone kada je avio-saobraćaj najintenzivniji. Zahvaljujemo se putnicima na razumijevanju i pozivamo ih da na vrijeme dođu na aerodrom kako bi na miran i siguran način obavili sve predviđene procedure prije leta, saopćeno je iz Aerodroma Sarajevo.

Kućice prebačene na drugo mjesto

Po uzoru na svjetske aerodrome: Novi raspored pasoške kontrole u Sarajevu

Direktor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje MIO/PIO Halil Subašić održao je radni sastanak s članom Upravnog odbora FZ MIO ispred Saveza udruženja penzionera Esadom Čengićem, na kojem je razgovarano o mogućim izmjenama Zakona o MIO, s fokusom na novu formulu usklađivanja penzija.Kako navode iz Zavoda, na sastanku se razgovaralo o mogućem prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju, s posebnim naglaskom na izmjenu formule za usklađivanje penzija. U tom kontekstu, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike formiralo je radnu grupu zaduženu za izradu prijedloga. Također se raspravljalo o različitim modelima i mogućim rješenjima koja bi mogla doprinijeti unapređenju položaja penzionera u Federaciji BiH. Sudionici sastanka složili su se o važnosti kontinuiranog dijaloga i suradnje između institucija i predstavnika penzionera s ciljem osiguranja pravednijeg i održivog penzionog sustava.&nbsp;

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike formiralo je radnu grupu zaduženu za izradu prijedloga

Subašić i Čengić o izmjenama Zakona o MIO PIO: U fokusu nova formula usklađivanja penzija

Ekonomija Kine zbog trgovinskih previranja izazvanih carinama predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump) je usporila.Krize na tržištu nekretnina opterećuju rast, a prema zvaničnim podacima, druga najveća svjetska ekonomija porasla je za 5,2 posto u tri mjeseca do kraja juna. U poređenju s istim periodom prošle godine, to je pad u odnosu na 5,4 posto u prethodnom kvartalu.Ipak, Kina je do sada izbjegla nagli pad privrede, dijelom zbog mjera koje je Peking najavio kako bi pomogao ekonomiji i zbog krhkog primirja s Vašingtonom (Washingtonom) kada je riječ o carinama.Kineski Nacionalni zavod za statistiku saopćio je da je ekonomija "izdržala pritisak i ostvarila stalan napredak uprkos izazovima".Zvaničnici su rekli da je ekonomski rast potpomognut rastom proizvodnje od 6,4 posto, s većom potražnjom za 3D uređajima za štampanje, električnim vozilima i industrijskim robotima. Sektor usluga u zemlji, koji uključuje oblasti poput transporta, finansija i tehnologije, također je ostvario dobitke.Međutim, u junu je rast maloprodaje usporio na 4,8 posto u odnosu na prethodnu godinu i u odnosu na porast u maju koji je iznosio 6,4 posto. Službeni podaci su također pokazali pad cijena novih kuća u Kini tokom juna.Neki ekonomisti očekuju da Kina ove godine neće ostvariti svoj godišnji cilj rasta od "oko pet posto": -	Pravo pitanje je za koliko. Vjerujemo da će odbraniti donju granicu od četiri posto, što ostaje minimalni politički prihvatljiv nivo – izjavio je za BBC Den Veng (Dan Wang), direktor za Kinu u konsultantskoj kompaniji Eurasia Group.Rat carinama između kineskog predsjednika Si Đinpinga (Xi Jinpinga) i Trampa doveo je do toga da su SAD uvele carinu od 145 posto na kineski uvoz. Zauzvrat, Peking je uveo carinu od 125 posto na neku američku robu. Te carine su pauzirane nakon pregovora u Ženevi i Londonu. Dvije strane sada imaju rok do 12. avgusta da postignu dugoročni trgovinski sporazum. Vašington je također uveo visoke poreze na zemlje koje imaju bliske ekonomske veze s Kinom.

Kina je do sada izbjegla nagli pad privrede

Problemi za ekonomiju Kine: Usporen rast zbog Trampovih carina

Evropska unija upozorila je u ponedjeljak da bi najavljena carina od 30 posto na robu iz EU, koju planiraju uvesti Sjedinjene Američke Države od 1. augusta, u suštini onemogućila trgovinu između dviju strana, javlja Anadolu.Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Briselu, evropski komesar za trgovinu i ekonomsku sigurnost Maroš Šefčovič i ministar vanjskih poslova Danske Lars Loke Rasmusen naglasili su kako EU i dalje daje prednost dijalogu, ali da je jedinstvo Unije nepokolebljivo.<h2>Ugroženi pregovori</h2>Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) je u subotu najavio da će SAD uvesti 30 posto carina na robu iz EU i Meksika od početka augusta, što prijeti da u potpunosti ugrozi tekuće pregovore o trgovinskom sporazumu koji su trebali biti finalizirani ovog mjeseca.- EU, kao što vrlo dobro znate, nikad ne odustaje bez iskrenog napora.&nbsp;S obzirom na uloženi trud, koliko smo blizu dogovoru i kolike su koristi od rješenja putem pregovora – jasno je da vrijedi pokušati do kraja. Ali, kao što sam već rekao: za aplauz su potrebne dvije ruke - poručio je Šefčovič.Naglasio je da su pregovori s američkim partnerima i dalje u toku, uključujući i razgovore s predsjednikom Trampom i zvaničnicima Bijele kuće.- Iskoristit ćemo svaki dan, svaku mogućnost i svaku minutu do 1. augusta kako bismo postigli rješenje - dodao je.Šefčovič je poručio da bi carina od 30 posto bila "potpuno destimulativna za bilo kakvu trgovinu", te da je cilj EU zaštititi radna mjesta, firme i evropsku ekonomiju.<h2>Potreba pravednog sporazuma</h2>Također je istakao da svaki trgovinski sporazum mora dobiti podršku država članica i Evropskog parlamenta, te mora biti prihvatljiv za EU.Evropska komisija je, u međuvremenu, predložila zemljama članicama da počnu razmatrati drugi paket mjera za kompenzaciju, kojim bi bile obuhvaćene američke robe u vrijednosti od 72 milijarde eura (84,2 milijarde dolara) kao odgovor na moguće carine.Rasmussen je rekao da članice EU-a smatraju najavu američkih carina potpuno neprihvatljivom i neopravdanom, te istakao jedinstven stav bloka i spremnost na odgovor ako pregovori propadnu.- Ne želimo trgovinski rat sa SAD-om. Želimo ga izbjeći – i još uvijek možemo. Ali moramo poslati jasnu poruku: sporazum mora biti pravedan za sve strane. Ako to ne bude moguće, nećemo isključiti nijednu opciju - poručio je.

Svaki trgovinski sporazum mora dobiti podršku država članica i Evropskog parlamenta, te mora biti prihvatljiv za EU, poručili su zvaničnici

EU upozorava: Američka carina od 30 posto značila bi kraj trgovine

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je u ponedjeljak u Mostaru kako je plin ključan energent za "prijelazno razdoblje" energetske tranzicije Federacije BiH, te istaknuo važnost donošenja Zakona o plinu koji je trenutačno u fazi javne rasprave u deset kantona u FBiH.Javna rasprava o Nacrtu zakona o plinu FBiH održala se u ponedjeljak u prostorijama Gospodarske komore FBiH u Mostaru, a na kojoj su predstavljene dvije teme.<h2>Uvođenje plina</h2>- Danas smo javnosti u Mostaru govorili o Zakonu o plinu Federacije BiH, koji je prošao proceduru i usvojen na Vladi, na oba Doma Parlamenta jednoglasno i trenutno je u javnoj raspravi u deset kantona FBiH. Ovdje smo htjeli čuti najbolje sugestije i otvoriti pitanja kada je riječ o ovom zakonu i konačno napraviti da Federacija ima ovaj, vrlo bitan energetski zakon - kazao je Lakić.Također, ministar ističe kako je ovom prilikom prezentiran i razvoj plinske infrastrukture kroz prezentaciju "Infrastrukturni projekti i reforma BH Gasa", tijekom koje su predstavljeni konkretni planovi i projekti iz oblasti plinske infrastrukture, uključujući plinske interkonekcije, odnosno nove pravce opskrbljivanja prirodnim plinom.- Smatramo da ugljen sve više i više ide prema prošlosti. Nažalost, u prethodnih desetak godina nismo razvijali neki drugi energent i smatramo da je plin taj koji treba biti energent za ovaj, uvjetno rečeno, prijelazni period. Kompanija BH Gas pripremila je razvojni koncept s tri interkonekcije u Federaciji BiH, a to su južna, sjeverna i istočna interkonekcija, to smo htjeli prezentirati javnosti i čuti glas i gospodarstva, ali i građana - kazao je ministar.Lakić naglašava kako je cilj svega ovoga uvođenje plina kao energenta u energetsku tranziciju Federacije BiH, što će pomoći gospodarstvu, ali i građanima da imaju niže cijene energenta za svoje potrebe.Kad je u pitanju navedeni zakon, ministar dodaje kako je on tehničkog karaktera, te da sudionici javnih rasprava, koje su jako dobro posjećene, nisu imali zamjerke.- Iznimno nam je bitno što na javnim raspravama sudjeluju stručne osobe akademske zajednice, kao i osobe koje pripadaju parlamentima Federacije, ali zainteresirani su i niži nivoi vlasti, županijske, općinske i gradske vlasti, što nam je vrlo bitno jer je ovo zakon koji treba regulirati distribuciju plina na nivou lokalnih zajednica, odnosno županija - kazao je Lakić.<h2>Dobar odnos</h2>Ministar se također osvrnuo i na najave Sjedinjenih Američkih Država za uvođenje carina od 30 posto za Bosnu i Hercegovinu istaknuvši da to, ako se dogodi, neće biti povoljno za bh. industriju, a posebno za namjensku industriju.- Mi smo pred kraj analize što bi se trebalo dogoditi ako ovaj namet krene u narednom periodu i vrlo brzo ćemo ih prezentirati javnosti. Naravno, iskreno se nadam da do ovoga neće doći, odnosno da će doći do promjene odluke kada je u pitanju SAD, jer imamo izuzetno dobar odnos i dosta trgovinske razmjene s SAD-om, tako da uvođenje ovog iznosa carina zasigurno bi zaprijetilo našoj industriji - kazao je Lakić.

Ministar dodaje kako je on tehničkog karaktera, te da sudionici javnih rasprava, koje su jako dobro posjećene, nisu imali zamjerke

Lakić: Američke carine bi ozbiljno zaprijetile namjenskoj industriji u BiH

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 63.959,54 KM. U sklopu 13 transakcija ukupno je prometovano 3.256 vrijednosnih papira. Vrijednosti BIFX-a i indeksa SASX-30, nisu se mijenjale u odnosu na prethodno trgovanje. Ostali indeksi su u blagom padu, pa je tako vrijednost indeksa SASX-10 pala za 0,05 posto , SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, za 0,03 posto, dok je indeks SASX-Fundamentals, SASX-FN, u minusu od 0,01 posto.Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama BOSNALIJEK DD SARAJEVO u iznosu od 5.336 KM; u sklopu 2 transakcije prometovane su 184 dionice po cijeni od 29 KM.Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je promet od 11.882,34 KM; u sklopu 9 transakcija prometovano je 146 dionica. Najviše se trgovalo dionicama emitenta SOLANA DD TUZLA u iznosu 6.720 KM. Kurs emitenta iznosio je 105 KM. Na Slobodnom tržištu - ST2 ostvaren je promet od 46.741,20 KM; u sklopu 2 transakcije prometovano je 2.926 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta VINARIJA ČITLUK DD u iznosu od 42.990 KM. Kurs emitenta iznosio je 15 KM. Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta ENERGOINVEST DD SARAJEVO od 0,35 posto i dostigle su cijenu od 2,90 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao BH TELECOM DD SARAJEVO od 0,30 post,o sa cijenom od 14,36 KM, saopćeno je iz SASE.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;

Vrijednosti BIFX-a i indeksa SASX-30, nisu se mijenjale u odnosu na prethodno trgovanje

Na Sarajevskoj berzi promet 63.959,54 KM

Na trgovanju na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 578.368,60 KM, kroz 22 transakcije.Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za 0,79 posto i iznosi 840,19 poena. Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 5.275,60 KM, po prosječnoj cijeni 1,09 KM. Time je ostvaren pad, u odnosu na prošlo trgovanje, za -0,91 posto.Ukupan promet obveznicama, na današnjem trgovanju, iznosio je 572.703 KM. Od obveznica, najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska 5,5 posto 05/06/30 u vrijednosti 500.000 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene - navodi se iz Banjalučke berze.&nbsp;

Najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka

Banjalučka berza: Ostvaren promet od 578.368,60 KM, kroz 22 transakcije

U periodu januar – maj 2025. godine turisti su Bosni i Hercegovini ostvarili 653.247 posjeta, što je za 4,5 posto više u odnosu na isti period 2024. godine. Domaći turisti ostvarili su 1,8 posto posjeta manje u odnosu na isti period 2024. godine, dok su strani turisti ostvarili 7,8 posto posjeta više u odnosu na isti period prethodne godine.U periodu januar – maj ove godine turisti su u BiH ostvarili 1.376.759 noćenja, što je za 5,3 posto više u odnosu na isti period 2024. godine. Domaći turisti ostvarili su 0,6 posto noćenja više u odnosu na isti period 2024. godine, dok je broj noćenja stranih turista viši za 7,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine.U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 31,1 posto dok je učešće stranih turista iznosilo 68,9 posto.U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske sa 20,9 posto, Srbije sa 13,7 posto, Turske sa 9,3 posto, Slovenije sa 7,6 posto, Kine sa 4,2 posto, Njemačke sa 3,9 posto i Italije i Crne Gore sa po 3,3 posto noćenja, što čini 66,2 posto ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su preostalih 33,9 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku.Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,4 posto.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,4 posto

Za pet mjeseci u BiH boravilo više od 650 hiljada turista, ostvareno više od 1,37 miliona noćenja

Razvoj zračnog saobraćaja odavno je prepoznat kao jedan od ključnih pokretača turizma, investicija i sveukupnog ekonomskog rasta. U kontekstu Bosne i Hercegovine, a posebno Federacije BiH, unapređenje avioprometa postaje pitanje strateškog ulaganja u budućnost regije. Brže i dostupnije veze s evropskim i svjetskim destinacijama znače ne samo više turista, već i jačanje poslovne mobilnosti, bolju povezanost s dijasporom i privlačniji ambijent za strane investicije.Vlada Federacije BiH je kroz budžet za 2025. godinu usvojila tri odluke kojima se u aviopromet investira ukupno 19,3 miliona konvertibilnih maraka.<h2>Budžetska izdvajanja</h2>Najveći dio sredstava, 12 miliona KM, usmjeren je ka JP “Aerodrom Bihać”, za izgradnju aerodromskog kompleksa i izradu potrebne planske dokumentacije. Uz to, ovo preduzeće dobija i dodatnih 300.000 KM za pokrivanje tekućih troškova. Time se nastavlja višegodišnja podrška ovom projektu, koji se smatra ključnim za ravnomjerniji regionalni razvoj i otvaranje sjeverozapada zemlje prema tržištima EU.Drugi dio sredstava, sedam miliona KM, ima direktan efekat na ono što građani i turisti već sada mogu osjetiti: subvencioniranje postojećih i uspostavljanje novih aviolinija. Od ovog iznosa, Međunarodni aerodrom Sarajevo dobit će 3,01 milion KM, aerodrom Mostar 2,03 miliona KM, a aerodrom Tuzla 1,96 miliona KM.<h2>Pozitivni pokazatelji</h2>Dobar primjer kako budžetska izdvajanja mogu brzo donijeti konkretne rezultate je sarajevski aerodrom. Pa tako, Međunarodni aerodrom Sarajevo je u prvoj polovini ove godine zabilježio povećanje broja putnika za čak 31 posto, dok je broj aviooperacija porastao za 23 posto u odnosu na isti period 2024. godine. Simbolično, milioniti putnik dočekan je gotovo mjesec dana ranije nego prethodne godine, što jasno govori o rastućoj atraktivnosti Sarajeva kao regionalnog aviosaobraćajnog čvorišta.Direktor MAS-a, Sanin Remezić, ranije je za medije istakao da Sarajevo trenutno zauzima drugo mjesto među evropskim srednjim aerodromima po rastu broja putnika prema podacima ACI EUROPE za prva četiri mjeseca 2025. godine.Pozitivan trend zabilježen je i na aerodromu u Mostaru, gdje je u maju 2025. godine evidentirano 6.755 putnika, što je rast od 41,9 posto u odnosu na isti mjesec 2024. kada ih je bilo 4.759.Ovakvim mjerama, kako poručuju iz Vlade Federacije BiH, šalje se jasna poruka da zračni saobraćaj nije prateći segment razvoja, već njegov stub.- Svaka nova aviolinija je direktna investicija u ekonomiju. Ovakva ulaganja nisu tu zbog forme, već zato što znamo da turizam, trgovina i strani kapital dolaze avionom. Federacija BiH mora biti dostupna, brza i povezana, jer to je osnova savremenog razvoja - izjavio je premijer Nermin Nikšić.<h2>Potencijal aerodroma</h2>Federalna ministrica prometa i komunikacija, Andrijana Katić, istakla je važnost odgovornog trošenja budžetskih sredstava.- Ne radi se samo o finansijskoj pomoći aerodromima, već o strateškom partnerstvu koje mora donijeti konkretne rezultate. Svaka linija koju subvencioniramo treba imati pozitivan efekt, više turista, više potrošnje, više prihoda za lokalne zajednice - poručila je ministrica Katić.Poseban potencijal, kako navode iz Ministarstva prometa i komunikacija, leži u aerodromima u Mostaru i Tuzli.- Mostarski aerodrom, s obzirom na blizinu Međugorja i bogato kulturno naslijeđe Hercegovine, postaje regionalno središte vjerskog i kulturnog turizma. Tuzla, sa svojom pozicijom i dugogodišnjim iskustvom u low-cost saobraćaju, već igra važnu ulogu u povezivanju BiH s brojnim evropskim gradovima. Bihać, kao budući aerodrom, mogao bi značajno ojačati turističku ponudu Unsko-sanskog kantona. Vidite, sve su to potencijali koje moramo i želimo iskoristiti - zaključila je Katić.<h2>Budućnost zračnog saobraćaja</h2>Osim toga, kako je zaključio Nikšić, iako se radi o subvencijama koje u kratkom roku mogu izgledati kao budžetski izdaci, u dugoročnom smislu one su investicije s višestrukim povratom.Iako postoje pozitivni trendovi, budućnost razvoja aerodroma i zračnih linija u Federaciji BiH ostaje otvorena tema, a pravi učinak ovih investicija i subvencija tek treba da se jasno pokaže kroz naredne sezone.

Vlada Federacije BiH je kroz budžet za 2025. godinu usvojila tri odluke kojima se u aviopromet investira ukupno 19,3 miliona konvertibilnih maraka

Aerodromi Federacije BiH dobijaju novi život: Šta to znači za ekonomiju i turizam?

Od 1. avgusta počinje primjena odluka predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump) po kojoj se za proizvode iz BiH uvode carine od čak 30 posto. Bit će ovo novi izazov za krhku bh. ekonomiju, posebno namjensku industriju, kojoj izvoz na američko otvara i druga tržišta u svijetu koji se intenzivno naoružava.Sve su glasnije inicijative da domaće vlasti poduzmu diplomatske korake u pravcu postizanja sporazuma o bescarinskom izvozu u i iz SAD.<h2>30 posto skuplji</h2>

- Amerikanci jačaju svoju poziciju i žele pokazati da su dominantni. U masi uvoza BiH njima i nije toliko interesantna, ali mi moramo odvagati možemo li to izdržati ili ne. Imajući u vidu slične odluke i za druge zemlje, možemo reći da smo u fazi klasičnog trgovinskog rata. U svakom slučaju trebamo nešto poduzeti, na diplomatskom planu, zamoliti ih da to ne rade. Svaki izvoz nama je važan, posebno u zemlju od autoriteta, jer kad se pohvalimo da izvozimo u SAD imamo dostupna i druga tržišta, a naša namjenska industrija, koja je za nas značajan potencijal, neće moći da se održi u ovim novim uslovima, jer će njeni proizvodi biti 30 posto skuplji – kaže ekonomski stručnjak, profesor Željko Rička.S druge strane, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Aziz Šunje smatra da američke carine neće izazvati značajnije probleme domaćoj ekonomiji.

<h2>Trgovinski partner</h2>- Prošle godine smo izvezli u SAD gotovo 234 miliona KM, što je oko 1,42 posto našeg ukupnog izvoza, a uvezli smo blizu 190 miliona. Tako da SAD za nas nisu značajniji trgovinski partner. U našem izvozu oko 60 posto je namjenska industrija, pa carine mogu pogoditi te biznise koji trguju sa SAD. S obzirom na to da namjenska industrija ima visoke profite, oni se mogu uklopiti da mogu i dalje biti konkurentni i to može biti jedna vrsta izazova da se podigne produktivnost – kaže profesor Šunje.S druge strane, od 1. avgusta primjenjivat će se i carinska stopa od 30 posto i za sve proizvode iz EU, koja je najveći i najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH.- Ta odluka posredno može uticati na BiH u dijelu izvoza naših proizvoda, koji su inkorporirani u evropske i namijenjene izvozu u SAD. Kako će se EU postaviti ostaje da se vidi – ističe profesor Šunje.<h2>Generalno pasivni</h2>Naši sagovornici se slažu s ocjenom da su bh. vlasti isuviše pasivne, jer su najave uvođenja carina stigle prije nekoliko mjeseci, a da konkretno ništa nisu poduzele da barem iniciraju razgovore o izbjegavanju novog udara na bh. ekonomiju.- To je trebalo ranije poduzimati. Mi smo za SAD promil promila i oni su te carine nametnuli linearno. Ali generalno smo pasivni. Djelovanje vlade u svakoj sferi je vrlo loše, inertno, bez koncepta i vizije, na svim nivoima – naglašava prof. dr. Aziz Šunje.

Amerikanci jačaju svoju poziciju i žele pokazati da su dominantni

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 76 posto

Vlada FBiH izdvojila 8,4 miliona KM za pomoć više od 12.000 poslodavaca

Hering će dobiti još 5,8 miliona za dodatne radove na dionici puta Lašva-Nević Polje

BHANSA upozorava: Smanjenje operacija za 10 posto može donijeti gubitke veće od 5 miliona KM

Azerbejdžan smanjio izvoz plina

Kiseljak konačno dobija gas nakon 15 godina čekanja

Sindikalna potrošačka korpa za juni iznosila 3.180 KM

Po uzoru na svjetske aerodrome: Novi raspored pasoške kontrole u Sarajevu

Subašić i Čengić o izmjenama Zakona o MIO PIO: U fokusu nova formula usklađivanja penzija

Problemi za ekonomiju Kine: Usporen rast zbog Trampovih carina

EU upozorava: Američka carina od 30 posto značila bi kraj trgovine

Lakić: Američke carine bi ozbiljno zaprijetile namjenskoj industriji u BiH

Na Sarajevskoj berzi promet 63.959,54 KM

Banjalučka berza: Ostvaren promet od 578.368,60 KM, kroz 22 transakcije

Za pet mjeseci u BiH boravilo više od 650 hiljada turista, ostvareno više od 1,37 miliona noćenja

Aerodromi Federacije BiH dobijaju novi život: Šta to znači za ekonomiju i turizam?

Carinski cunami kreće prema BiH i Evropi: Vlast nijema pred novim udarom na bh. ekonomiju

Biznis

Vlada FBiH izdvojila 8,4 miliona KM za pomoć više od 12.000 poslodavaca

Hering će dobiti još 5,8 miliona za dodatne radove na dionici puta Lašva-Nević Polje

BHANSA upozorava: Smanjenje operacija za 10 posto može donijeti gubitke veće od 5 miliona KM

Azerbejdžan smanjio izvoz plina

Kiseljak konačno dobija gas nakon 15 godina čekanja

Sindikalna potrošačka korpa za juni iznosila 3.180 KM

Po uzoru na svjetske aerodrome: Novi raspored pasoške kontrole u Sarajevu

Subašić i Čengić o izmjenama Zakona o MIO PIO: U fokusu nova formula usklađivanja penzija

Problemi za ekonomiju Kine: Usporen rast zbog Trampovih carina

EU upozorava: Američka carina od 30 posto značila bi kraj trgovine

Lakić: Američke carine bi ozbiljno zaprijetile namjenskoj industriji u BiH

Na Sarajevskoj berzi promet 63.959,54 KM

Banjalučka berza: Ostvaren promet od 578.368,60 KM, kroz 22 transakcije

Za pet mjeseci u BiH boravilo više od 650 hiljada turista, ostvareno više od 1,37 miliona noćenja

Aerodromi Federacije BiH dobijaju novi život: Šta to znači za ekonomiju i turizam?

Carinski cunami kreće prema BiH i Evropi: Vlast nijema pred novim udarom na bh. ekonomiju