Amerika i Evropska unija blizu su dogovora o trgovinskom sporazumu kojim bi se izbjeglo nametanje carine od 30 posto na evropsku robu koja se izvozi u Ameriku.Kako piše Reuters, pozivajući se na evropske diplomate, postignut je dogovor kojom će carina na robu iz EU biti 15 posto.Također, ovaj sporazum će biti identičan onom kojeg je Japan potpisao sa Amerikom.Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp (Trump) najavio je da će roba iz brojnih država, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, od 1. augusta biti carinjena u iznosu koji je on objavio još u aprilu ove godine. Iako je prvobitni rok bio početak jula, Tramp ga je produžio do augusta, a u tom periodu je Amerika postigla dogovor s Japanom i Filipinima.Ako se materijalizuje dogovor s Evropskom unijom, bit će izbjegnut trgovinski rat između ova dva ogromna tržišta. Ovim sporazumom je, osim američke, izbjegnuta i evropska carina na robu iz SAD-a, koja je trebala pogoditi robu vrijednosti veće od 92 milijarde eura.

Također, ovaj sporazum će biti identičan onom kojeg je Japan potpisao sa Amerikom

Diplomate tvrde: Uskoro dogovor između SAD i EU

Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Janja već 12 godina bavi se uzgojem raznih poljoprivrednih sorti na vakufskom zemljištu. Posljednje dvije godine je rekorder po proizvodnji kukuruza u bh. entitetu RS sa 12,5 tona po dulumu. Cilj nije stati ovdje, nego, kako poručuju vrijedni Janjani, ići dalje, ka većim i boljim rezultatima.Projekt koji je krenuo kao donacija Crvenog polumjeseca, kada je kupljen jedan mali traktor i plug, prešao je u prepoznatljivu aktivnost kojom se unapređuje vakuf.Kako je aktivnost Medžlisa napredovala, kupljene su i dodatne mašine i priključci, čime je kvalitet obrade oko 130 duluma doveden na značajno veći nivo.<h2>Vremenske (ne)prilike</h2>Glavni imam Medžlisa Janja Omer ef. Camić, kazao je da se na vakufskom zemljištu uvijek vrijedno radi, a plan rada na poljima jasno je definisan - imami koji imaju obavezu u džamijama donose ručak, večeru, kafu i osvježenje onima koji rade u poljima. Kada stigne vrijeme žetve, uključuju se i druge džematlije. – Sijemo pšenicu, kukuruz i krompir, a određena količina krompira sije se za potrebe obrazovnih institucija Islamske zajednice. Na zemlji vrijedno rade naši članovi Izvršnog odbora, imami te dio džematlija – kazao je Camić za Agenciju MINA.Prinosima pšenice u Medžlisu Janja su zadovoljni, iako im vremenske prilike nisu išle na ruku.– Konkretno ove godine, pšenica je stvarno dobro rodila, dobro nas je poslužilo vrijeme, osim ovih zadnjih dana kad su bile velike vrućine, pa je zrno nazor sazrelo. Ali, prinos je opet rekordan u odnosu na prethodne godine. Prosjek sa svim njivama bio 870 kilograma po dulumu. Poređenja radi, prošle godine na istoj površini imali smo za četiri tone manje. Bilo je i njiva koje su dale više od 900 kilograma pšenice – naveo je Cemić.<h2>Popravak stanja&nbsp;</h2>Kao i svi poljoprivrednici, Camić navodi kako i Medžlis Janja ima dosta problema s očekivanim prinosom kukuruza, ali, uprkos sušama, usjevi se dobro drže te se nadaju da će se, uz Božju pomoć i malo kiše, stanje popraviti.Svih 12 godina otkako rade poljoprivredne poslove, Medžlis se suočava sa istim problemom – otkupom, a to se najbolje pokazuje u žetvi pšenice.– Dužni smo da predamo mlinarima pšenicu, a i ne znamo koja je cijena. I nakon što se preda, oni odrede cijenu i isplate. Međutim, nekoliko godina radimo na projektu izgradnje silosa i mislimo da će do jeseni, ako Bog da, biti postavljeni. Tako da ćemo moći skladištiti pšenicu u našim silosima i onda čekati povoljan trenutak za prodaju – ističe Camić.Projekt izgradnje silosa i sušare je u svom zamahu, navodi Camić, pojašnjavajući da su sušare kapaciteta 10 tona po satu uvezli iz Turske, dok su silosi uvezeni iz Italije.<h2>Sušara i silosi&nbsp;</h2>Čim, kako je najavio, urade temelje, firma će postaviti sušaru i silose. Tako da će svoju pšenicu i žitarice tu skladištiti, kao i pšenicu od džematlija koji izraze želju za čuvanjem ili prodajom.Uveliko u radu im pomažu i kompanije i zadruge, s kojima se savjetuju oko usjeva i većih prinosa, javlja Preporod info.

Sijemo pšenicu, kukuruz i krompir, a određena količina krompira sije se za potrebe obrazovnih institucija Islamske zajednice, kaže Camić

Kvalitet obrade oko 130 duluma doveden na značajno veći nivo

Medžlis Islamske zajednice Janja rekorder u proizvodnji kukuruza

Izvoz iz Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ove godine (januar – juni) iznosio je osam milijardi i 432 miliona KM, što je za 5,8 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 14 milijardi i 682 miliona KM, što je više za 4,5 posto.Pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu iznosila je 57,4 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit BiH iznosio šest milijardi i 251 milion KM, objavila je Agencija za statistiku BiH.Izvoz iz BiH u zemlje CEFTA je iznosio jednu milijardu i 426 miliona KM, što je za 12,9 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio jednu milijardu i 791 milion KM, što je više za 12,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u zemlje CEFTA je iznosila 79,6 posto.Izvoz iz BiH u zemlje Evropske unije je iznosio šest milijardi i 228 miliona KM, što je za 4,9 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio osam milijardi i 552 miliona KM, što je više za 1,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u zemlje EU je iznosila 72,8 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu iznosila je 57,4 posto

Izvoz iz BiH u zemlje CEFTA je iznosio jednu milijardu i 426 miliona KM

Vanjskotrgovinski deficit BiH u prvom polugodištu 6,25 milijardi KM

Javni poziv za dodjelu finansijske podrške projektima za poticanje povratka Hrvata i stvaranja boljih uslova života u Bosni i Hercegovini objavilo je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Hrvatske.Ovaj program se provodi u saradnji s Ministarstvom vanjskih i evropskih poslova i Centralnim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske.Prijave mogu podnijeti registrirane pravne osobe u BiH koje provode projekte usmjerene na povratak, reintegraciju i ostanak Hrvata u BiH te koje doprinose poboljšanju kvalitete života i dugoročne održivosti u lokalnim zajednicama. Podnositelji prijava moraju biti registrirani i djelovati na području Bosne i Hercegovine te svojim aktivnostima promicati interese i zaštitu Hrvata u BiH.Cilj programa je pružiti podršku za povratak, reintegraciju i ostanak Hrvata u BiH, kako navodi ministarstvo, te se provodi kroz mjere:-	poticanje održivog povratka stanovništva putem finansijske pomoći udrugama i ostalim pravnim osobama u BiH, koje doprinose stvaranju preduvjeta za ostanak i boljih životnih uvjeta-	poticanje gospodarskih aktivnosti radi poticanja gospodarskog razvoja, uključujući promicanje centara za povratnike, pružanje pomoći i potpore povratnicima te obnovu ili izgradnju komunalne i socijalne infrastrukture,-	podrška ustanovama za osobe s posebnim potrebama i aktivnostima usmjerenim na socijalno ugrožene skupine (žrtve nasilja, samohrani roditelji i sl.), kao i programima za unapređenje zdravstvene zaštite,-	izrada programa i projekata za poticanje povratka, senzibiliziranje javnosti o izazovima s kojima se povratnici suočavaju i isticanje uspješnih povratničkih priča.Navode kako će se projekti birati na temelju njihova značaja za potrebe hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i na temelju njihove usklađenosti s ciljevima programa.Finansijska sredstva su također omogućena te ne mogu preći iznos od 80.000 eura po projektu.

Prijave mogu podnijeti registrirane pravne osobe u BiH koje provode projekte usmjerene na povratak, reintegraciju i ostanak Hrvata u BiH

Hrvatska nudi i do 80.000 eura za projekte koji bi poticali ostanak Hrvata u BiH

Podravka i njena kompanija Žito Ljubljana donijele su odluku o prodaji poslovne cjeline Konditorstvo, koja uključuje brendove Šumi, Gorenjka, Herba, Mistica i Bali, s ciljem da se Žito Ljubljana fokusira na svoju osnovnu djelatnost – pekarstvo, saopćeno je iz kompanije. Navodi se da Podravka ovom prodajom nastavlja aktivno upravljati svojim portfeljem kako bi povećala fokus na ključne djelatnosti.<h2>Ugovor o kupoprodaji</h2>U Ljubljani je danas potpisan ugovor o kupoprodaji između Žita Ljubljana i kompanije UPI Star Sarajevo, u vlasništvu poduzetnika Rusmira Hrvića. Ova kompanija preuzet će cjelokupno konditorsko poslovanje – uposlenike, brendove i tvornice Šumi u Krškom i Gorenjka u Lescu – s ciljem daljeg razvoja i jačanja ovih brendova. Do zaključenja transakcije UPI Star Sarajevo osnovat će kompaniju UPI Star SEE Ljubljana, koja će biti krajnji vlasnik. Kupoprodajna cijena iznosi 8,6 miliona eura, uvećana za stanje zaliha i neto novca na dan zaključenja, koje se očekuje krajem godine, nakon ispunjenja svih uvjeta.UPI Star Sarajevo je u vlasništvu porodice Rusmira Hrvića, poduzetnika iz BiH i suvlasnika te glavnog izvršnog direktora jedne od vodećih poslovnih grupacija u BiH – AS Holdinga. Hrvić ima bogato iskustvo u razvoju prehrambenih brendova, naročito u konditorskom i FMCG sektoru, što će igrati ključnu ulogu u strateškom nadzoru daljeg razvoja brendova Šumi i Gorenjka. Tim slovenskih i međunarodnih menadžera nastavit će upravljati ovim brendovima, s ciljem širenja poslovanja na regionalna i međunarodna tržišta.<h2>Strateško usmjerenje</h2>- Ova odluka je dio strateškog usmjerenja da se Žito d.o.o. Ljubljana fokusira na pekarstvo kao osnovnu djelatnost, ali i da se konditorski dio poslovanja sačuva i nastavi razvijati. Gorenjka i Šumi su snažni slovenski brendovi za koje su vezane generacije potrošača u Sloveniji, ali i u regiji. Zadovoljni smo što smo pronašli partnera koji će nastaviti ulagati i razvijati brendove Šumi i Gorenjka te tako sačuvati ove vrijedne robne marke - izjavila je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.Realizacija kupoprodajnog ugovora uslovljena je izdvajanjem konditorskog dijela poslovanja Žita u novo društvo pod nazivom Šumi Gorenjka, nakon čega će kupac preuzeti stopostotni udio u toj firmi. Dodatno, Podravkine kompanije će i dalje ostati distributeri konditorskog portfelja na tržištima gdje su već prisutni.

U Ljubljani je danas potpisan ugovor o kupoprodaji između Žita Ljubljana i kompanije UPI Star Sarajevo

Podravka prodala nekoliko svojih brendova u Sloveniji: Kupio ih je poznati poduzetnik iz BiH

Evropska unija planira spojiti dva paketa odgovora na carine koje će, ako ne dođe do dogovora, na robu iz Evrope nametnuti predsjednik Amerike Donald Tramp (Trump) od 1. avgusta.Kako je potvrdio portparol Evropske komisije za trgovinu Olof Džil (Gill), ovaj paket će biti spreman za primjenu ako trgovinski pregovori s američkom administracijom propadnu.-	Kako bismo naše kontramjere učinili jasnijim, jednostavnijim i snažnijim, spojićemo liste 1 i 2 u jednu jedinstvenu listu – izjavio je on. Prva lista je trenutno pauzirana do 6. avgusta, dok druga čeka glasanje 27 država članica EU.Kombinovana lista obuhvatala bi američki uvoz u EU u vrijednosti od 93 milijarde eura, uključujući burbon, avione i soju.Prva lista potiče još od američkih tarifa na čelik i aluminij iz marta, dok je druga nedavno finalizirana. Džil je poručio da bi objedinjena lista stupila na snagu 7. avgusta, iako Komisija može produžiti suspenziju mjera.Ovaj potez dolazi nakon što su pregovori zapeli u posljednjim sedmicama, nakon što je Tramp zaprijetio da će uvesti 30 posto carina na robu iz EU ako dvije strane ne postignu dogovor do 1. avgusta.-	Naš prioritet su pregovori, ali paralelno se pripremamo i za sve moguće ishode – poručio je.Dodao je da bi se komesar za trgovinu Maroš Šefčovič trebao kasnije u srijedu razgovarati s američkim ministrom trgovine Hovardom Lutnikom (Howardom Lutnickom).

Naš prioritet su pregovori, ali paralelno se pripremamo i za sve moguće ishode, poručio je

EU spremila dva odgovora na carine iz SAD: Bit će pogođena roba u iznosu od 93 milijarde eura

Među 458.632 penzionera u Federaciji BiH, koliko ih je ostvarilo primanja za juni, nalaze se i 334 bivša pripadnika Jugoslavenske narodne armije (JNA).Potvrđeno je to za „Dnevni avaz“ iz Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko (PIO/MIO) osiguranje.<h2>Član 139. Zakona</h2>Ostvarivanje prava na penziju bivših pripadnika JNA regulisano je, rečeno nam je, prema članu 139. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH. Mjesečni prosjek njihovih primanja iznosi 741,89 KM. Podsjetimo, najniža penzija u FBiH iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, a prosječna samostalna je 760,03 KM.Najviše penzionera u kategoriji bivših pripadnika JNA prima porodičnu penziju, a njih je ukupno 225. Iz toga bi se dalo zaključiti da su brojne supruge preuzele ili naslijedile tu vrstu penzije od svojih supružnika.- Starosnu penziju prima ukupno 67 korisnika, a invalidsku 42. Broj korisnika penzija bivših pripadnika JNA se smanjuje s obzirom na životnu dob - odgovorili su nam iz Zavoda PIO/MIO.<h2>Najviše ih u Hrvatskoj</h2>Uz to što se kontinuirano smanjuje broj korisnika penzije bivših pripadnika JNA, u padu je i broj penzionera kojima Zavod PIO/MIO isplaćuje njihova primanja u inozemstvo.Tako je broj tih korisnika prije sedam mjeseci iznosio 65.689, a sada ih je, prema posljednjim podacima, 64.475. Zavod PIO/MIO isplaćuje penzije u 35 zemalja širom svijeta sve do Australije i Novog Zelanda.Najveći broj ovih korisnika penzije nalazi se u susjednim zemljama, Hrvatskoj gdje ih je 16.766, a zatim u Srbiji kojih je 15.913. Najveći broj tih korisnika u obje zemlje je u kategoriji porodičnih penzija. U Hrvatskoj porodične penzije prima 5.869 korisnika, a u Srbiji 3.291. Nakon ove dvije zemlje, najveći broj penzija u inozemstvo odlazi u Njemačku, gdje se nalazi 3.437 korisnika, zatim u Austriju, gdje penziju iz FBiH prima 2.238 osoba, potom u Crnu Goru gdje su 1.824 korisnika. U Sloveniju se isplaćuje penzija za 1.009 korisnika, a u Australiju, zanimljivo, svega tri manje od te zemlje. Na ime redovne isplate za inozemne penzije za juni je dato 18.902.882, 49 KM.<h2>Najviše korisnika u KS</h2>Kada je riječ o penzionerima u Federaciji BiH, od ukupnog broja ih je najviše u Kantonu Sarajevo, gdje je 89.596 korisnika. Slijedi Tuzlanski kanton sa 75.768 korisnika, zatim Zeničko-dobojski sa 64.862, dok ih je u Srednjobosanskom 41.325. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu je 40.821 penzioner, a u Unsko-sanskom 26.901. U Zapadnohercegovačkom ih je 12.893, u Livanjskom kantonu 7.848, u Bosansko-podrinjskom 5.583, a u Posavskom 4.489.

Kontinuirano se smanjuje broj korisnika u ovoj kategoriji, ali i onih kojima se penzije isplaćuju u inozemstvo

JNA penzioneri: Veliki broj ih ne živi u BiH

S prosjekom više od 740 KM: JNA penziju u FBiH primaju 334 osobe

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) razmatrat će danas zahtjev Elektroprivrede BiH za povećanje cijene električne energije za krajnje kupce.Kako je ranije najavljeno, sjednica će se održati u 11 sati u sjedištu FERK-a u Mostaru (Ulica kneza Domagoja), a jedna od ključnih tačaka dnevnog reda je razmatranje i odlučivanje o Prijedlogu cijena za opskrbu krajnjih kupaca kod javnog opskrbljivača JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo.

Sjednica će se održati u 11 sati

FERK danas odlučuje o mogućem poskupljenju struje

Španski premijer Pedro Sančez (Sanchez) tokom posjete Urugvaju poslao je niz poruka koje su upućene administraciji Donalda Trampa (Trump). Kako je naveo Sanlez na konferenciji za medije, trgovinski rat također može nanijeti nemjerljivu štetu cijelom svijetu.-	Kada govorim o sukobima, tu definitivno mislim i na najave američke administracije o nametanju carina Evropi, ne manjih od 30 posto. Tu je jasno kako je to mjera koja je štetna za sve. Niko ne pobjeđuje u trgovinskim ratovima. Svi gube, kompanije, radnici pa i oni u Sjedinjenim Američkim Državama – poručio je on.<h2>Zatražit će pregovore&nbsp;</h2>Dodao je da će Evropa, ali i Španija konkretno, tražiti pregovore s Bijelom kućom, ali da su itekako spremni i na druge poteze. Poručuje da otvorena ekonomija pokreće svijet decenijama kao i svaku zemlju. Istakao je da je u svakom slučaju nefer protekcionistička mjera generira tenzije, neizvjesnost te da uništava šanse. -	Nastavit ćemo podržavati stav Evropske komisije i ono što mi želimo jesu pregovori. Međutim, ako ne dođe do toga, morat ćemo odgovoriti proporcionalno i odlučno kako bismo branili evropske interese – dodao je on.Podsjetimo, Sančez i Tramp su ušli u verbalni sukob i na nedavno održanom samitu NATO-a na kojem je Trump govorio o nedovoljnim izdvajanjima Španije za odbranu. Kako je Tramp izjavio, Španija je veliki problem.<h2>Više novca&nbsp;</h2>-	Morat će platiti više novca. To je jedina zemlja koja želi ostati na dva posto, a njena ekonomija se razvija veoma dobro. Međutim, ta ekonomija bi mogla biti uništena ako se nešto loše dogodi. Ne znam u čemu je problem. Pregovarat ćemo o trgovinskom sporazumu sa Španijom. Natjerat ćemo ih da plate duplo – poručio je Tramp. Sančez je odgovorio je na te kritike. Prvenstveno, izbjegavao je kontakt sa američkim predsjednikom tokom samita, a na press konferenciji je rekao kako Španija može samo biti rješenje, a ne problem.-	Važno nije koliko se troši, već da je to prilagođeno mogućnostima svake zemlje, i da možemo ispuniti cilj od 2,1 posto. Mi smo ozbiljna zemlja koja ispunjava svoje obaveze – naveo je.&nbsp;

Niko ne pobjeđuje u trgovinskim ratovima, jasan je Sančez

Sančez se suprotstavlja Trampu: Ako ne bude pregovora, djelovat ćemo

Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine danas je na sjednici, nakon informacije o stanju u penzijskom sistemu, usvojio zaključak kojim traži da se prosječna plata uvrsti kao indikator za redovno usklađivanje penzija umjesto GDP-a.Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Admir Čavalić izjavio je nakon sjednice da je najviše rasprave izazvala informacija o penzionom sistemu u Federaciji BiH.- Već znamo da na jednog radnika dolazi 1,19 penzionera, odnosno da od 2018. godine pa do danas na svakog uposlenog radnika u Federaciji BiH imamo dva nova penzionera. Dugoročno to čini sistem nestabilnim. Iako postoji interna stabilnost, svejedno ne osigurava zadovoljstvo našim penzionerima, kazao je Čavalić.<h2>Usvojeno nekoliko zaključaka</h2>Odbor je raspravljao i o mogućnostima uvođenja drugog ili trećeg stuba penzionog sistema, kao u Republici Hrvatskoj, ali u Federaciji BiH, još nema političke volje i spremnosti za taj proces.- Odbor je jednoglasno usvojio nekoliko zaključaka. Prvi zaključak je da tražimo da se prosječna plata uvrsti kao indikator za redovno usklađivanje penzija u Federaciji BiH umjesto GDP-a, naveo je Čavalić, a bilo bi idealno, dodao je, da taj odnos ide 60 prema 40 posto u korist prosječne plate.Drugim zaključkom, kada je riječ o minimalnim penzijama, traže diferenciranje platnih razreda za isplatu penzija, u skladu sa zahtjevima Saveza penzionera Federacije BiH.- I treći zaključak je, tražimo sveobuhvatnu analizu od Vlade Federacije BiH i nadležnog ministarstva kako reformisati ovaj sistem da ne bude jednostubni i da bude dvostubni odnosno trostubni, pojasnio je Čavalić.<h2>Tržište kapitala</h2>Jedna od tema na sjednici bilo je i tržište kapitala u Federaciji BiH, te su usvojeni i zaključci, a suština tih zaključaka je da se od Vlade FBiH, Parlamenta, traži izmjena zakona o Komisiji za vrijednosne papire FBiH.- Također, tražimo da se kreira niz novih zakonskih rješenja kako bi imali te "fintech" inovacije na tržištu, da bi dinamizirali tržište kapitala i jednostavno kako bi otklonili finansijski zatvor za građane, posebno mlade, u Federaciji BiH, naglasio je.<h2>Automatizacija finansijskih usluga</h2>"Fintech" opisuje novu tehnologiju integriranu u različite sfere za poboljšanje i automatizaciju svih aspekata financijskih usluga koje se pružaju pojedincima i firmama na tržištu.Također, sjednici su prisustvovali i predstavnici Ekonomske olimpijade u BiH, koju čine mladi ljudi sa svojim mentorima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Kao finalisti, oni će prezentovati BiH na Ekonomskoj olimpijadi širom svijeta. Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predsatvničkog doma Parlamenta FBiH pružio je punu podršku timu Ekonomske olimpijade, a time podržavaju unapređenje finansijske i ekonomske pismenosti.

Raspravljao i o mogućnostima uvođenja drugog ili trećeg stuba penzionog sistema

Čavalić: Prosječnu platu uvrstiti kao indikator za redovno usklađivanje penzija umjesto GDP-a

Nakon niza peripetija i cijele serije žalbi tokom prethodnih godina u vezi s postupkom izrade idejnog rješenja, u JP „Autoceste Federacije BiH“ konačno su pokrenuli višemilionski kapitalni projekt izgradnje poslovne zgrade.<h2>Ulica Ante Starčevića</h2>Premda se to ne bi dalo naslutiti po izgledu lokacije na kojoj je planirana izgradnja budućeg sjedišta ovog javnog preduzeća u centru Mostara, jer je godinama zarasla u gusto šiblje i u korov, kako je za „Dnevni avaz“ potvrđeno iz „Autocesta“, 11. jula su raspisali tender za izgradnju poslovne zgrade u Mostaru.- Procijenjena ukupna vrijednost ugovora je 20 milona KM bez PDV-a, a predviđeni rok za završetak radova je dvije godine od dana potpisivanja ugovora. Osim tendera za izgradnju poslovne zgrade, raspisan je tender i za usluge nadzora nad izgradnjom poslovne zgrade u Mostaru. Procijenjena vrijednost ugovora za usluge nadzora je 480.000 KM bez PDV-a - kazali su nam iz ove kompanije.

Otvaranje ponuda za izgradnju i nadzor nad izgradnjom poslovne zgrade u Mostaru zakazano je, dodali su, za 28. avgust ove godine.Ova javna kompanija planirala je svoju poslovnu zgradu spratnosti dvije podzemne i osam nadzemnih etaža graditi na zemljištu površine 1.430 kvadratnih metara u centru Mostara koje se nalazi na križanju ulica Ante Starčevića i Alekse Šantića.<h2>Moderne prostorije</h2>To zemljište je za tri miliona KM od mostarskog poduzetnika Ante Vidačka, odnosno njegove porodične firme, kupila Vlada FBiH 2007. godine, kada je premijer bio Nedžad Branković, i to za smještaj institucija FBiH.Prema tenderskoj dokumentaciji, zgrada „Autocesta FBiH“ imat će moderno arhitektonsko rješenje s prostranim kancelarijskim prostorima, konferencijskom dvoranom s popratnim sadržajima kapaciteta do 60 osoba, povezanu s lobby barom, salama za sastanke, tehničkim prostorijama, arhivom, restoranom, kao i dodatnim sadržajima poput podzemne garaže sa 52 parking mjesta i vanjskim parking prostorom sa 92 mjesta.Grijanje i hlađenje objekta planirano je preko dizalica topline voda-voda, odnosno geotermalne energije.<h2>Troškovi zakupa</h2>„Autoceste FBiH“ za troškove zakupa poslovnih prostorija u zgradi bivšeg Suda, u vlasništvu Grada Mostara na mjesečnom nivou plaćaju 31.117 KM.Osim u Mostaru, „Autoceste FBiH“ plaćaju zakupninu za poslovni prostor u Sarajevu, za šta izdvajaju mjesečno 23.443 KM. Također, u Sarajevu plaćaju i zakup parking prostora u iznosu od 4.067 KM mjesečno. Ukupni troškovi zakupa, prema posljednjem revizorskom izvještaju, iznose 295.750 KM.&nbsp;

Objekt će imati dvije podzemne i osam nadzemnih etaža

Pogled na lokaciju iz ulice Ante Stračevića: Zaraslo u šiblje

Nakon višegodišnjih problema i serije žalbi: "Autoceste" grade poslovnu zgradu za 20 miliona KM

U Gradskoj vijećnici u Mostaru danas je održana svečanost potpisivanja ugovora o dodjeli kreditnih i bespovratnih sredstava za izgradnju Kulturno-sportskog centra (KSC) u Mostaru.Ugovor su potpisali viceguverner Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), Tomáš Boček i ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Srđan Amidžić.Projekat izgradnje KSC, prvobitno samo sportske dvorane u Mostaru traje 40 godina, a svojevrsni zamah na gradilištu je uslijedio prije četiri godine.Na to je podsjetio gradonačelnik Mostara, Mario Kordić, rekavši na pres-konferenciji nakon potpisivanja ugovora, da nakon te četiri izazovne godine i silnih problema na koje su nailazili u rješavanju dokumentacije, danas svjedočimo potpisu kreditne linije, odnosno, subsidijarnog kredita s državnom razinom u iznosu od 12 miliona eura.- Taj kredit je praćen iznosom od milion i po eura grant sredstava od strane Razvojne banke Vijeća Evrope i s te strane sam jako zahvalan. Danas možemo puno tačnije dati projekcije nego što smo to radili u prošlosti, jer, upravo, ovaj kreditni aranžman i sredstva od Vlade FBiH osiguravaju kompletan finansijski okvir za izgradnju KSC Mostar. Ako ne bude nekih nekih građevinskih izazova na samom projektu, očekujemo da će projekt biti završen krajem 2028.godine - rekao je Kordić.S obzirom na lokaciju na kojoj se nalazi KSC Mostar, na nekadašnjoj liniji razdvajanja, Kordić je naglasio da to danas predstavlja projekat koji, zapravo, spaja.- To je infrastrukturni projekat koji će ozbiljno doprinijeti kulturnom, sportskom ali i svakom drugom životu u Mostaru - dodao je Kordić.<h2>Značajan korak</h2>Potpisivanje ovog ugovora, naglasio je Boček, predstavlja značajan korak u našoj dosadašnjoj saradnji i zajedničkoj posvećenosti ulaganjima i inkluzivnom razvoju.- Mostarski Kulturno-sportski centar je bitan i ambiciozan projekat, zamišljen da služi svim građanima i da ojača ulogu Grada Mostara kao centra kulture, obrazovanja i života. CEB s ponosom podržava ovu inicijativu koja je potpuno u skladu s našom misijom i poboljšanja životnih uslova zajednica širom Evrope - kazao je Boček.Detalje ove kreditne linije iznio je Amidžić, kazavši da je otplatni period 20 godina, apliciran na Federaciju BiH, s tim da je grejs- period u trajanju od pet godina. - U konačnici Grad Mostar će, s obzirom na to da je investicija u Mostaru servisirati tu obavezu u što ne sumnjam da će biti problem. Uz istrajnosti i poštovanje dogovora u BiH na način kako je BiH i zamišljena uz poštovanje konstitutivnosti naroda u BiH, u ovoj zemlji mogu da se urade veliki projekti. U Mostaru danas svjedočimo jednom takvom projektu i ovo je svjedočanstvo da bi mi sasvim sigurno trebali neke političke, prizemne interese skloniti u stranu. Nastojanje pojedinaca da politiku stave ispred života ljudi koji žive u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu koči ovakve projekte. S te strane, entuzijazam gradonačelnika Kordića bio je izuzetan zato što je trebalo da se prevaziđe sve to i da postoje ta uvažavanja i zato danss možemo da svjedočimo jednom ovakvom projektu - rekao je Amidžić. <h2>Primjer i drugim gradovima</h2>Svečanosti potpisivanja prisustvovala je i Sanja Vlaisavljević, federalna ministrica kulture i sporta, koja je navela, između ostalog, da će Kulturno-sportski centar Mostar biti mjesto koje će spajati. - Uvjerena sam da će poslužiti kao primjer i drugim gradovima, posebno glavnom gradu BiH kako jedan dječački san i entuzijazam i želja da se oplemeni grad može rezultirati velikom uspjesima - rekla je ona.

Dobili i 1,5 miliona eura grant - sredstava

Mostar se za izgradnju Kulturno-sportskog centra zadužuje za 12 miliona eura

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić i ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Mirza Mušija tokom sastanka s predsjednikom Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedinom Šatorovićem potvrdili su konkretne aktivnosti za poboljšanje statusa zaposlenih čije se plaće isplaćuju iz Budžeta ZDK.Premijer Pivić je, kako prenosi Fena, istaknuo da je Vlada ZDK u proteklih godinu i po dva puta povećala plaće budžetskih korisnika, što je u pojedinim slučajevima, posebno kada je riječ o obrazovanju, značilo i povećanje ukupnih primanja (uključujući i dodatke na plaću) za više od 50 posto.- To je konkretan pokazatelj naše opredijeljenosti da ulažemo u znanje, ljude i budućnost. Uz redovna povećanja plata, osigurali smo i isplatu regresa za sve zaposlene, kao i sigurnost radnih mjesta – niko od prosvjetnih radnika s ugovorom na neodređeno neće ostati bez posla. Ostajemo posvećeni unapređenju uslova rada i dostojanstvu prosvjetne profesije – kazao je za „Avaz“ poslije sastanka ministar Mušija.Šatorović je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom s Vladom ZDK, posebno ističući odgovoran pristup i otvorenost za rješavanje pitanja važnih za radnike.U tom kontekstu, najavljena je i isplata naknade za godišnji odmor - regresa za više od 8.500 zaposlenih u obrazovanju, policiji, javnoj upravi, kao i državnim službenicima i namještenicima u pravosuđu. Isplata regresa planirana je za 6. avgust, a regres će biti isplaćen u iznosu od 50 posto prosječne neto plaće u Federaciji BiH, što prema posljednjem objavljenom podatku iznosi blizu 800 KM.

Ostajemo posvećeni unapređenju uslova rada i dostojanstvu prosvjetne profesije, kaže Mušija

Sa sastanka kod premijera ZDK: Drugo povećanje

Pivić, Mušija i Šatorović o statusu zaposlenih u institucijama

Iz Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine (AC FBiH) su saopćili da će od sutra, 23. jula, na naplatnom mjestu Tarčin cestarina biti naplaćivana isključivo preko platomata i TAG uređaja.Korisnike su zamolili da se pripreme za korištenje ovih oblika plaćanja kako bi izbjegli moguće neugodnosti i zadržavanja u saobraćaju.Podsjećamo da su Autoceste prije nekoliko mjeseci uvele mogućnost naplate cestarine putem platomata na naplatnim mjestima Svilaj, Ljubuški, Zenica jug i Tarčin.

Korisnike su zamolili da se pripreme za korištenje ovih oblika plaćanja kako bi izbjegli moguće neugodnosti i zadržavanja u saobraćaju

Na naplatnom mjestu Tarčin od sutra cestarina samo putem platomata i TAG uređaja



Peti "Dani organske proizvodnje u RS" okupili su u Piskavici kod Banja Luke nekoliko desetina organskih proizvođača, koji su poručili da nisu dovoljno vidljivi u javnosti niti zastupljeni na domaćem tržištu.&nbsp;Cilj u narednom periodu je bolja promocija organskih proizvoda i proboj na tržište cijele Bosne i Hercegovine, ali i regiona, piše <a href="https://www.bhrt.ba/da-li-je-organska-proizvodnja-u-dovoljnoj-mjeri-zastupljena-na-bh-tr%C5%BEi%C5%A1tu">BHRT</a>.<h2>Organska proizvodnja</h2>Jedan od prvih organskih proizvođača u RS, Biljana Keserović, na svom imanju u Piskavici bavi se organskom proizvodnjom jabuka, krušaka, borovnica, povrća i jagoda. Kaže da nije velika zarada, zbog loše kupovne moći građana. Organski proizvodi su, ističe, neuporedivo zdraviji od komercijalnih.- Da nam na tržištu bude više proizvoda ne moramo samo gledati kolika je zarada već i da se djeca zdravije hrane. Da ljudi vide da je to moguće, da ne moramo da se trujemo toliko i da prskamo ono što je nepotrebno - kaže Keserović.<h2>Brojni&nbsp;izazovi </h2>U RS nešto više od 100 poljoprivrednika bavi se organskom proizvodnjom hrane. Brojni su izazovi s kojima se suočavaju. Ističu da nisu dovoljno prepoznati kod otkupljivača, a često su na meti kritika i zbog cijena. Kažu da bi kilogram organskih kupina trebao biti veći od 12 maraka.- Ako uzmemo sav trud u organskoj proizvodnji, koji je mnogo veći, za razliku od konvencionalne proizvodnje, ta cijena bi trebala da bude i veća.&nbsp;Ovo je cijena koja je identična cijeni kupine koja se na tržištu prodaje kao konvencionalna - navodi predsjednik Asocijacije organskih proizvođača RS Milovan Matić.<h2>Veća zarada&nbsp;</h2>- Organska proizvodnja je izuzetno zahtjevna, ali sa mnogim benefitima i ako istrajete u tome možete da budete skuplji na tržištu i ostvarite veću zaradu nego da se bavite konvencionalnom proizvodnjom - mišljenja je proizvođač organske hrane u Bijeljini Vladimir Milićević.U resornom Ministarstvu ove godine očekuju još veći interes organskih proizvođača za podsticaje. Šansa je to i za mlade koji žele da ostanu na selu i bave se organskom proizvodnjom.- Došli smo na nivo da smo lani isplatili 1,6 miliona maraka za organsku proizvodnju i od ove godine smo uveli da svako ko ima registrovan jedan organski proizvod dobije 400 maraka od Ministarstva, a sa dva ili više proizvoda, 1.000 maraka - kaže pomoćnik ministra poljoprivrede RS Goran Bursać.Okupljeni domaći proizvođači će u narednom periodu biti fokusirani na promociju organskih proizvoda kako bi bili prepoznati ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu.

Ovo je cijena koja je identična cijeni kupine koja se na tržištu prodaje kao konvencionalna, navodi Matić 

Da li je organska proizvodnja u dovoljnoj mjeri zastupljena na bh. tržištu?

Dan nakon odluke visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt), kojom je definiran način isplate duga iz arbitražnog spora “Viaduct protiv BiH”, Centralna banka BiH izvršila je transfer potrebnih sredstava.&nbsp;Ova informacija potvrđena je za “Avaz” iz Ureda za komunikacije CBBiH.- Centralna banka Bosne i Hercegovine je postupila u skladu s Odlukom Visokog predstavnika od 17. jula 2025. godine i na zahtjev Ministarstva finansija i trezora BiH 18. jula 2025. godine izvršila otvaranje računa i prenos sredstava na isti u svrhu realizacije predmetne odluke Visokog predstavnika – navode iz CBBiH na upit “Avaza”.Podsjetimo, Visoki predstavnik je naložio da 120 miliona KM za potraživanja “Viaducta” bude izdvojeno iz prihoda ostvarenih po osnovu putarina, koji od 2018. godine čekaju dogovor o raspodjeli između entiteta. Taj iznos će biti uskraćen RS koja je odgovorna za nastali dug. Izvršenjem arbitražne odluke i isplatom duga prestat će opasnost po imovinu CBBiH, koja se našla pod prijetnjom pljenidbe, pa će iz dobiti Centralne banke 112,5 miliona KM biti izdvojeno i za troškove nabavke izbornih tehnologija.

Ovo je kompletna odluka Šmita: Nametute i mjere koje će spriječiti da država plaća dugove entiteta

- Shodno stavu 3, nakon izvršenja uputa iz stava 7 i stava 8 Odluke Visokog predstavnika, razlozi za obustavu prenosa dobiti više neće postojati, te će se dobit CBBiH odlukom Upravnog vijeća CBBiH raspodijeliti. Time će biti ispunjena obaveza Centralne banke BiH, a daljnje raspolaganje sredstvima i njihova distribucija prema krajnjim korisnicima će biti u nadležnosti Ministarstva finansija i trezora BiH, uz ispunjenje uvjeta propisanih odlukom – kazali su nam u CBBiH.

Šmit nametnuo nove odluke koje se tiču Viaducta i izbora: Odlučio sam djelovati u interesu građana

Uprkos osporavanju njegovog legitimiteta, te izjavama ministra finansija BiH Srđana Amidžića da Šmitova odluka predstavlja “udar na svakog građanina RS”, jer “želi da platama i penzijama naših građana isplati arbitražni spor s Viaductom”, odluka OHR-a odmah je ispoštovana i od strane ovog Ministarstva, koje je od CBBiH tražilo transfer sredstava za izmirenje troškova arbitražnog spora.

Diplomate tvrde: Uskoro dogovor između SAD i EU

Medžlis Islamske zajednice Janja rekorder u proizvodnji kukuruza

Vanjskotrgovinski deficit BiH u prvom polugodištu 6,25 milijardi KM

Hrvatska nudi i do 80.000 eura za projekte koji bi poticali ostanak Hrvata u BiH

Podravka prodala nekoliko svojih brendova u Sloveniji: Kupio ih je poznati poduzetnik iz BiH

EU spremila dva odgovora na carine iz SAD: Bit će pogođena roba u iznosu od 93 milijarde eura

S prosjekom više od 740 KM: JNA penziju u FBiH primaju 334 osobe

FERK danas odlučuje o mogućem poskupljenju struje

Sančez se suprotstavlja Trampu: Ako ne bude pregovora, djelovat ćemo

Čavalić: Prosječnu platu uvrstiti kao indikator za redovno usklađivanje penzija umjesto GDP-a

Nakon višegodišnjih problema i serije žalbi: "Autoceste" grade poslovnu zgradu za 20 miliona KM

Mostar se za izgradnju Kulturno-sportskog centra zadužuje za 12 miliona eura

Pivić, Mušija i Šatorović o statusu zaposlenih u institucijama

Na naplatnom mjestu Tarčin od sutra cestarina samo putem platomata i TAG uređaja

Da li je organska proizvodnja u dovoljnoj mjeri zastupljena na bh. tržištu?

Uprkos negodovanjima iz RS: Centralna banka BiH prebacila sredstva za isplatu duga "Viaductu"

Biznis

Diplomate tvrde: Uskoro dogovor između SAD i EU

Medžlis Islamske zajednice Janja rekorder u proizvodnji kukuruza

Vanjskotrgovinski deficit BiH u prvom polugodištu 6,25 milijardi KM

Hrvatska nudi i do 80.000 eura za projekte koji bi poticali ostanak Hrvata u BiH

Podravka prodala nekoliko svojih brendova u Sloveniji: Kupio ih je poznati poduzetnik iz BiH

EU spremila dva odgovora na carine iz SAD: Bit će pogođena roba u iznosu od 93 milijarde eura

S prosjekom više od 740 KM: JNA penziju u FBiH primaju 334 osobe

FERK danas odlučuje o mogućem poskupljenju struje

Sančez se suprotstavlja Trampu: Ako ne bude pregovora, djelovat ćemo

Čavalić: Prosječnu platu uvrstiti kao indikator za redovno usklađivanje penzija umjesto GDP-a

Nakon višegodišnjih problema i serije žalbi: "Autoceste" grade poslovnu zgradu za 20 miliona KM

Mostar se za izgradnju Kulturno-sportskog centra zadužuje za 12 miliona eura

Pivić, Mušija i Šatorović o statusu zaposlenih u institucijama

Na naplatnom mjestu Tarčin od sutra cestarina samo putem platomata i TAG uređaja

Da li je organska proizvodnja u dovoljnoj mjeri zastupljena na bh. tržištu?

Uprkos negodovanjima iz RS: Centralna banka BiH prebacila sredstva za isplatu duga "Viaductu"