Svečanim defileom ulicama Kalesije, polaganjem cvijeća na Centralno spomen-obilježje te održavanjem akademije, obilježen je 23. maj – Dan oslobođenja i Dan općine Kalesija.Cvijeće i vijence na Centralno spomen-obilježje položile su delegacije Općine Kalesija predvođene načelnikom Nerminom Mujkanovićem, Općinskog vijeća na čelu s predsjedavajućim Damirom Džafićem, Drugog pješadijskog rendžerskog puka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Vlade Tuzlanskog kantona predvođene premijerom Irfanom Halilagićem, Skupštine TK na čelu s predsjednicom Ivanom Mijatović, predstavnici Općine Sapna, boračkih organizacija, organizacija porodica šehida i poginulih boraca, ratnih vojnih invalida, političkih stranaka, nevladinog sektora, sportskih kolektiva te brojni građani.Nakon odavanja počasti šehidima i poginulim borcima Armije Republike Bosne i Hercegovine, u sali Bosanskog kulturnog centra „Alija Izetbegović“ održana je svečana akademija.Prigodan referat o značaju 23. maja održao je općinski načelnik Nermin Mujkanović, podsjetivši na historijsku važnost ovog datuma za Kalesiju i Bosnu i Hercegovinu.- Danas se prisjećamo historijskih činjenica koje nikada ne smijemo zaboraviti kako bi mlađe generacije znale kakva se borba vodila početkom 1992. godine i koliku su žrtvu podnijeli naši heroji u odbrani ne samo Kalesije, nego i države Bosne i Hercegovine - kazao je načelnik Mujkanović.Istakao je da je 23. maj dan sjećanja na herojski otpor i borbu pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, ali i prilika da se govori o razvoju, projektima i budućnosti Kalesije.Govoreći o realiziranim projektima, Mujkanović je naglasio dobru saradnju s Vladom TK koja je u proteklom periodu kroz različite projekte i budžetska izdvajanja za područje Kalesije osigurala oko 2,5 miliona KM. Također, istakao je podršku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koja je za projekte na području općine izdvojila oko 1,2 miliona KM, kao i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH koje je podržalo projekte sa približno 200 hiljada KM.U znak zahvalnosti za podršku razvoju lokalne zajednice, načelnik Mujkanović uručio je premijeru Tuzlanskog kantona Irfanu Halilagiću Posebno priznanje za izuzetan doprinos i podršku razvoju općine Kalesija.Čestitajući građanima Dan oslobođenja i Dan općine, premijer Halilagić je poručio da Vlada TK želi zajedno s lokalnim zajednicama dijeliti obilježavanje najvažnijih historijskih datuma, posebno onih koji podsjećaju na ljude koji su svoje živote ugradili u slobodu Bosne i Hercegovine.- Vlada Tuzlanskog kantona kontinuirano podržava ravnomjeran razvoj svih lokalnih zajednica. U Kalesiji smo značajna sredstva usmjerili u obrazovanje, cestogradnju i vodoprivredu, a takva podrška neće izostati ni u budućnosti - istakao je Halilagić.Predsjednica Skupštine TK Ivana Mijatović naglasila je da je Kalesija kroz svoju historiju pokazala odlučnost, hrabrost i borbenost, podsjetivši da je upravo Kalesija prvi oslobođeni grad u Bosni i Hercegovini tokom agresije.Prisutnima se obratio i predsjedavajući Općinskog vijeća Damir Džafić, koji je istakao značaj saradnje između Općinskog vijeća, općinskog načelnika te javnih ustanova i preduzeća u realizaciji projekata koji doprinose razvoju lokalne zajednice.Tokom akademije brigadir Faruk Ganić, komandant Drugog pješadijskog rendžerskog puka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, uručio je načelniku Nerminu Mujkanoviću priznanje za uspješnu saradnju i podršku radu ovog puka, čestitajući građanima 34. godišnjicu oslobođenja Kalesije.Na osnovu odluke Općinskog vijeća Kalesija, uručena su i općinska priznanja. „Medalja sa zlatnim grbom“ posthumno je dodijeljena Zuhdiji Kariću, a priznanje je preuzeo njegov sin. „Plakete sa zlatnim grbom“ uručene su Mahiru Osmanoviću, Husi Đedoviću i posthumno Alenu Majdančiću, saopćeno je iz Općine Kalesija.

Danas se prisjećamo historijskih činjenica koje nikada ne smijemo zaboraviti kako bi mlađe generacije znale kakva se borba vodila početkom 1992. godine, kazao je načelnik Mujkanović

Obilježen 23. maj – Dan oslobođenja i Dan općine Kalesija

Osoba koja je prije četiri dana nestala kod Konjica pronađena je živa, objavili su iz GSS-a Prenj.Kako su naveli, tu informaciju zaprimili su od Policijske uprave Konjic.- Od Policijske uprave Konjic zaprimili smo informaciju da je tražena osoba za kojom se prethodnih dana intenzivno tragalo na širem području sela Dužani pronađena živa. Zahvaljujemo svim pripadnicima službi, lovcima, mještanima i građanima koji su učestvovali u potrazi, pružili podršku i dali doprinos tokom proteklih dana - objavili su iz GSS-a Prenj.Posebnu zahvalnost uputili su svima koji su nesebično izdvojili svoje vrijeme, trud i resurse kako bi potraga bila što uspješnija.

Zahvaljujemo svim pripadnicima službi, lovcima, mještanima i građanima koji su učestvovali u potrazi, pružili podršku i dali doprinos tokom proteklih dana, objavili su iz GSS-a Prenj

Pronađena osoba koja je nestala prije četiri dana kod Konjica

Bosna i Hercegovina raspolaže izuzetnim riječnim bogatstvom koje istovremeno predstavlja jedan od najvećih prirodnih resursa za razvoj turizma i lokalnih ekonomija. Rijeke poput Une i Neretve godinama se pozicioniraju kao turistički brendovi, ali se paralelno suočavaju s pritiscima infrastrukture, neplanskom gradnjom i nedovoljno efikasnim upravljanjem otpadnim vodama.Bespravna gradnja, otpadne vode i betoniranje obala mijenjaju lice jedne od posljednjih evropskih divljih rijeka, dok turizam opstaje upravo zahvaljujući njenoj netaknutoj prirodi.Podaci do kojih su došli novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da se u samom jezgru Nacionalnog parka Una godinama odvija sistematska bespravna gradnja, bez ozbiljne reakcije institucija koje bi taj prostor trebale štititi. U zonama Lohovo i Račić, koje predstavljaju područja izuzetnih prirodnih vrijednosti, na svega kilometar i po riječnog toka izgrađeno je gotovo 50 vikendica i pomoćnih objekata, uz desetine betonskih plaža, podzida i molova.

<h2>Gušenje u betonu</h2>Problem nije nastao preko noći. Prema istraživanju CIN-a, divlja gradnja traje skoro dvije decenije, a za to vrijeme nadležni organi nisu uspjeli ili nisu željeli provesti zakone koji bi zaštitili rijeku i njen ekosistem.- Da je bilo stvarne volje, svaka institucija mogla je izvršiti pritisak na ovu drugu i pronaći rješenje. Umjesto toga, državni aparat je ustuknuo pred građanima koji krše zakon - navodi Milena Mitrović, novinarka CIN-a.Iako je gradska građevinska inspekcija formalno nadležna za rušenje nelegalnih objekata, podaci koje je CIN dobio od Službe za inspekcijske poslove Grada Bihaća pokazuju da od 2010. do sredine 2025. godine gotovo da nije ni pokušano donošenje zaključaka o izvršenju rušenja. Kao razlozi navodili su se proceduralni problemi, nedostatak firmi koje bi rušile objekte, ali i nedostatak policijske podrške. Konkretne posljedice ovakve gradnje na tok Une i cjelokupan ekosistem utječu, prije svega, na biljni i životinjski svijet.- Da bi se izgradio objekat, prvo je potrebno iskrčiti šumu, pa samim tim dolazi do opasnosti od poplava, koje su se već dešavale u ovom kraju, koji je inače plavno područje. Osim toga, s obzirom na to da su parcele uske, pojedini vlasnici su ubacivali kamenje i samim tim sužavali tok rijeke Une što je opet dovodilo do opasnosti od poplava. Zatim, kanalizacija iz vikendica, voda iz bazena direktno zagađuju vodu. Jedan dio vikendica, navodno, ima i septičke jame, ali je upitno kako su one napravljene. Jedan od sagovornika nam je rekao da je gledao na internetu video kako se to radi pa je tako napravio. Beton u dodiru s vodom također ispušta određene hemikalije, a vidjeli smo koliko ima betonskih plaža i podzida - kazala je Milena Mitrović, novinarka CIN-a za “Dnevni avaz”.S druge strane, policija je donošenjem podzakonskih akata dodatno zakomplikovala pružanje asistencije inspektorima na terenu. Institucije su odgovornost prebacivale jedna na drugu, dok su vikendice uz obalu nastavile nicati. Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini bespravni objekti povezani upravo sa zaposlenima u institucijama koje bi trebale štititi Nacionalni park.Posljedice ovakve gradnje više nisu samo estetski problem. One direktno utječu na tok rijeke Une, njene sedrene barijere, biljni i životinjski svijet, ali i sigurnost stanovništva u područjima sklonim poplavama.- Turizam, posebno rafting, oslanja se na netaknutu prirodu i čistu rijeku. Čistoća Une i priroda koja je okružuje najveći su adut. Gosti dolaze da bi uživali u prirodi i miru, a betoniranje obale stvara razočarenje i negativne kritike - kaže Emir Abdihodžić, organizator Una raftinga.

<h2>Izvor turizma</h2>Da bi se izgradila vikendica uz samu obalu, prethodno se krči šuma. Time se smanjuje prirodna zaštita od bujičnih voda i erozije tla. Kako su parcele uske, pojedini vlasnici su nasipali kamenje i betonirali dijelove obale, čime su sužavali prirodni tok rijeke. Upravo takve intervencije povećavaju opasnost od izlijevanja Une tokom velikih vodostaja.- Sami smo svjedoci da su u posljednje vrijeme sve češće poplave i izrazito visoki vodostaji. Velika količina smeća i betoniranje obale dodatno pogoršavaju stanje - kaže Emir Abdihodžić, organizator Una rafitnga koji najveći dio vremena provodi upravo na rijeci.Kanalizacija iz vikendica, voda iz bazena i improvizovane septičke jame dodatno ugrožavaju kvalitet vode. Sagovornica CIN-a navela je da su pojedini vlasnici septičke jame pravili samostalno, prema uputstvima pronađenim na internetu, bez ikakvog stručnog nadzora. Beton koji je u direktnom kontaktu s vodom s vremenom ispušta hemijske spojeve, a masovno betoniranje obala trajno mijenja prirodni karakter rijeke po kojem je Una prepoznatljiva.- Obala Une treba da bude zelena, a ne siva i puna betona - upozorava Abdihodžić.Paradoks Une je u tome što lokalna ekonomija sve više zavisi upravo od onoga što se istovremeno uništava. Rafting turizam posljednjih godina bilježi rast, a interes stranih i domaćih gostiju za boravak na Uni veći je nego ranije.- Mislim da će sve rafting agencije ove godine zabilježiti povećan broj turista. Interes je posebno velik već od maja, koji je početak sezone - kaže Abdihodžić.Međutim, upravo turisti najbrže primijete promjene na rijeci. Gosti koji dolaze zbog netaknute prirode i smaragdne vode sve češće nailaze na betonirane obale, privatne pontone i vikendice koje narušavaju prirodni ambijent.- Čistoća rijeke Une i priroda koja je okružuje naš su najveći adut. Ljudi dolaze ovdje da pobjegnu od buke i stresa. Betoniranje obale stvara razočarenje i kritike posjetilaca - dodaje Abdihodžić.On upozorava da bi gubitak prirodnog karaktera Une mogao izazvati domino efekt za cijelu lokalnu ekonomiju - manje turista znači manje noćenja, manje gostiju u restoranima i slabije prihode za lokalno stanovništvo.- Ako izgubimo ono što imamo, izgubit ćemo i turističku sezonu koju gradimo godinama - kaže on.

<h2>Bez rezultata</h2>Slični problemi postoje i na drugim rijekama u Bosni i Hercegovini. Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača „Futura“ iz Mostara, upozorava da su neefikasne institucije i nedostatak političke volje zajednički obrazac kada je riječ o zaštiti okoliša. Govoreći o projektu kolektora i prečistača otpadnih voda u Mostaru, vrijednom blizu 130 miliona maraka, Bago tvrdi da ni ogromna ulaganja nisu donijela očekivane rezultate.- Godinama se pričalo da projekt nije završen i da novac nije opravdano potrošen. Na kraju je sve završilo bez konkretne odgovornosti - kaže Bago.Prema njegovim riječima, veliki dio otpadnih voda i dalje završava u Neretvi bez adekvatnog tretmana, dok građani godinama upozoravaju na problem.- Ljudi se žale da kanalizacija ide direktno u rijeku i da se mulj ne tretira kako treba. Međutim, nikoga to ozbiljno ne interesira. Hercegovina ima veoma razgranat sistem podzemnih voda, a građani godinama upozoravaju na veliki broj oboljelih od raka, iako o mogućoj povezanosti tih problema nema dovoljno zvaničnih istraživanja - navodi Bago.On smatra da je ključni problem potpuni izostanak političke volje da se zakoni provode jednako za sve.- U Bosni i Hercegovini već dugo gledamo netransparentno i neefikasno upravljanje. Ne postoji stvarna volja da se radi za opće dobro - kaže on.<h2>Ignorisanje problema</h2>Slučaj Une pokazuje kako se godinama tolerisalo urušavanje zaštićenog područja bez ozbiljne institucionalne reakcije. Iako postoje zakoni, inspekcije, uprave nacionalnih parkova i policijske strukture, sistem nije uspio zaštititi rijeku od pritiska privatnih interesa. Dok institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu, posljedice ostaju na terenu betonirane obale, sužen riječki tok, zagađena voda i narušen ekosistem. Istovremeno, upravo prirodna i „divlja“ Una predstavlja osnovu razvoja turizma i lokalne ekonomije.- Svi moramo biti svjesni da imamo dragulj Evrope - kaže Abdihodžić i dodaje da promjene moraju početi od nas samih. Smeće treba biti u kanti, a ne u vodi.Za sada, međutim, između zakona i stvarnosti na Uni još stoje godine ignorisanja problema, neprovedenih rješenja i betona koji polako osvaja obale jedne od najvrijednijih rijeka u Bosni i Hercegovini.- Rafting sezona bilježi porast broja turista, ali stabilan razvoj turizma ugrožavaju neadekvatna infrastruktura, odnos institucija prema privatnim kompanijama i ljudski nemar u očuvanju okoliša. Jedan negativan faktor može pokrenuti domino efekt i ugroziti cijelu turističku sezonu - dodaje Abdihodžić.<h2>Institucije bez odgovora</h2>Ključ za očuvanje Une i turističkog potencijala leži u podizanju svijesti, kulturi i ljubavi prema prirodi. Obale treba zadržati zelene, otpad odlagati u kante, a beton i divlje gradnje spriječiti kako bi rijeka ostala dragulj Evrope i resurs lokalnih zajednica za buduće generacije.

Ekološke posljedice i institucionalni izazovi

Una između divlje gradnje i institucionalne neodgovornosti 

Evropski dragulj pod ogromnim pritiskom: Ko je odgovoran za betoniranje Une?

Dvojica članova Predstavničkog doma američkog Kongresa, Keit Self (Keith) i Suhas Subramanjam (Subramanyam), tokom vikenda će boraviti u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini, gdje će održati niz sastanaka sa domaćim zvaničnicima.Keith Self, koji dolazi iz Republikanske stranke, trenutno je na čelu Pododbora za Evropu u Predstavničkom domu američkog Kongresa. U ranijim susretima sa bh. zvaničnicima, održanim tokom njihovih posjeta Sjedinjenim Američkim Državama, isticao je podršku teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, Dejtonskom mirovnom sporazumu te evropskim i evroatlantskim integracijama zemlje.S druge strane, Suhas Subramanjam, član Demokratske stranke, do sada se rijetko javno oglašavao po pitanjima vezanim za Bosnu i Hercegovinu, a nije ni član kongresnih odbora koji se bave vanjskom politikom.

Članova Predstavničkog doma američkog Kongresa će boraviti u službenoj posjeti

Američki kongresmeni stižu u BiH: Imat će niz sastanaka u Sarajevu

Mladi inovator iz Goražda Ahmed Gušo, učenik Srednje tehničke škole „Hasib Hadžović“, ostvario je veliki međunarodni uspjeh, osvojivši prvo mjesto na prestižnom takmičenju Codeavour 7.0 koje je održano u Jakarti u Indoneziji, čime je još jednom potvrđeno da se znanje i inovacije mladih iz Bosne i Hercegovine prepoznaju i na svjetskoj sceni. Gušo je u seniorskoj kategoriji, u izuzetno jakoj konkurenciji od više od 300.000 učesnika, predstavio svoj inovativni projekt „Panda Solar Club“, koji kombinuje tehnologiju, ekologiju i održiva energetska rješenja.<h2>Saradnja s prirodom</h2>Kako je pojasnio, projekt je baziran na sistemu za pročišćavanje i održavanje kvaliteta zraka, osmišljen kao hibridni uređaj koji koristi solarne panele i baterijski sistem, kako bi funkcionirao 24 sata dnevno. Cilj uređaja je smanjenje zagađenja u urbanim sredinama i unapređenje kvaliteta zraka, posebno u velikim gradovima gdje je problem zagađenja sve izraženiji.- Sistem je napravljen tako da radi u saradnji s prirodom, a ne da je zamjenjuje. Ideja je da se kroz ekološki prihvatljive materijale i savremenu tehnologiju smanji zagađenje i poboljša kvalitet zraka u zonama gdje je to najpotrebnije - pojasnio je Gušo.Iako možda direktno ne primijetimo utjecaj zagađenja u našem organizmu, ističe, promjene u našem ekosistemu su vidljive. Sve je manje zelenih površina, što postaje jako loše i po ljude.

Projekt uključuje i napredni MPPT hibridni energetski sistem koji omogućava neprekidno napajanje – solarni paneli rade tokom dana, dok baterije preuzimaju funkciju u noćnim uslovima. Posebnu inovaciju predstavlja i IRISO mehanizam koji omogućava višesmjerni protok zraka, čime se povećava efikasnost filtracije.Prema njegovim riječima, rezultati testiranja pokazali su značajno poboljšanje kvaliteta zraka u radijusu djelovanja sistema, što daje potencijal za širu primjenu u urbanim sredinama. Cilj je da se uz dugotrajni rad i asistenciju prirode filtriraju područja koja su najviše zagađena.- Želio sam napraviti rješenje koje, ne samo da pokazuje tehnološki napredak, nego i pomaže ljudima i prirodi. Zagađenje zraka je globalni problem, a mi mladi imamo obavezu da tražimo rješenja - poručio je Gušo.<h2>Bh. talenti</h2>Njegov uspjeh posebno je značajan jer dolazi iz male sredine, a još jednom je pokazao da talenti iz BiH mogu parirati vršnjacima iz cijelog svijeta.Iz Srednje tehničke škole „Hasib Hadžović“ poručili su da su izuzetno ponosni na svog učenika:- Bosna – mala država, ali daleko se čuje! S velikom radošću i ponosom objavljujemo da je naš učenik Ahmed Gušo u konkurenciji velikog broja takmičara u seniorskoj kategoriji pokazao izuzetno znanje, trud i talent te bio najbolji među najboljima. Čestitamo Ahmedu i njegovoj mentorici Merimi Fočo na ovom velikom uspjehu i želimo im još mnogo pobjeda i ostvarenih snova - naveli su iz škole.

Zagađenje zraka je globalni problem, a mi mladi imamo obavezu da tražimo rješenja, kazao je

Prvo mjesto na međunarodnom takmičenju Codeavour 7.0: Goraždanski programer Ahmed Gušo briljirao u Indoneziji

U organizaciji džemata i mjesne zajednice Ribić–Orljani održana je memorijalna manifestacija posvećena prvom šehidu grada Bihaća Alviru Kurtagiću i sjećanju na još 68 heroja odbrane ovog bihaćkog naselja koje je bilo brana na ulazu u grad, uz poruke da očuvanje kulture pamćenja i istine o odbrani Bosne i Hercegovine predstavlja trajnu obavezu društva i budućih generacija.Manifestacija iz godine u godinu okuplja sve veći broj građana i prerasta u jednu od značajnijih memorijalnih manifestacija na području Bihaća.Obilježavanje je započelo vjerskim programom u "Nafaka“ džamiji, gdje su porodice poginulih boraca, džematlije i građani odali počast onima koji su dali živote u odbrani Bosne i Hercegovine.Organiziran je i mimohod od šehidskog spomen-obilježja do Orljanskog mosta, u kojem su učestvovali članovi Udruženja vojnih penzionera i umirovljenika, Atletskog kluba „Bihać“, Biciklističkog kluba „Daj krug“ te brojni mještani. Mimohod je simbolično povezao mjesta sjećanja na žrtve iz ove mjesne zajednice.Centralni dio manifestacije održan je na Orljanskom mostu, gdje su prisutni kroz prigodan program evocirali uspomene na Alvira Kurtagića, prvog šehida grada Bihaća, te još 68 šehida džemata Ribić–Orljani.Tokom programa istaknuto je da sjećanje na šehide nije samo čin odavanja počasti, nego i trajna obaveza očuvanja slobode, istine i vrijednosti za koje su dali svoje živote.Gost manifestacije bio je preživjeli svjedok genocida u Srebrenici Hasan Hasanović, čije je svjedočenje o ratnim dešavanjima i stradanju Bošnjaka ostavilo snažan utisak na prisutne i poslalo poruku o važnosti kulture pamćenja i njegovanja istine o genocidu u Srebrenici.

Centralni dio manifestacije održan je na Orljanskom mostu, gdje su prisutni kroz prigodan program evocirali uspomene na Alvira Kurtagića

Bihać obilježio pogibiju prvog šehida grada i 68 heroja odbrane

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnika EU u BiH, ambasador Luiđi Soreka (Luigija Sorece) napisao je kolumu u kojoj se osvrnuo na Plan rasta.&nbsp;Kolumnu prenosimo u cijelosti:- U Ezopovoj poznatoj basni, lisica bezuspješno pokušava dohvatiti grožđe prije nego što ljutito odustane, mrmljajući kako je, vjerovatno, ionako kiselo. Nevjerovatna je sličnost sve češćeg narativa i u Bosni i Hercegovini. Suočeni s institucionalnim izostankom djelovanja, neki pribjegavaju argumentu „kiselog grožđa“, sugerišući da je za Bosnu i Hercegovinu rizik od gubitka 373,9 miliona eura iz Plana rasta, pored već izgubljenih 108 miliona eura, beznačajan.Tako se, primjera radi, navodi da su značajna sredstva dostupna kroz Plan rasta nebitna jer su to „samo krediti“, a ne bespovratna sredstva. Ovakve tvrdnje su izuzetno obmanjujuće.Od ukupno 976,6 miliona eura izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u zamjenu za provedbu 113 jasno definisanih reformskih koraka, 280,3 miliona eura ili 548,21 miliona KM su isključivo bespovratna sredstva.Ili da to stavimo u određenu perspektivu. Naime, nacrt godišnjeg državnog budžeta koji je Vijeće ministara usvojilo 21. maja 2026. godine iznosi 1,58 milijardi KM. Samim time, dio Plana rasta kojeg čine bespovratna sredstva iznosi više od jedne trećine ukupnog godišnjeg državnog budžeta Bosne i Hercegovine. Teško je razumjeti odbacivanje ovakve podrške. Bosna i Hercegovina u ovoj fazi ostaje jedini partner sa Zapadnog Balkana bez ijednog eura iz Instrumenta za reforme i rast iz Plana rasta.Što se tiče kreditne komponente, kreditna sredstva se nude pod izuzetno povoljnim uslovima koji daleko premašuju uslove bilo kojeg drugog partnera. Predviđa se da će ekonomski rast koji Bosna i Hercegovina može ostvariti kroz ove investicije višestruko premašiti vrijednost samog duga. Ovi krediti imaju maksimalni rok dospijeća od 40 godina, uz velikodušan grejs period koji osigurava da otplata glavnice ne počinje prije 2034. godine (pod pretpostavkom da se potrebni sporazumi finaliziraju ove godine). U kombinaciji s izuzetno konkurentnim kamatnim stopama, znatno nižim od onih koje nude druga tržišta i partneri, EU daje izuzetno povoljnu finansijsku ponudu. Ponudu koju druge zemlje regiona uspješno koriste za ostvarivanje pogodnosti za svoje građane.Međutim, usred rasprava o kamatnim stopama i višemilionskim paketima, važno je podsjetiti da Plan rasta nije samo pitanje finansijskih ulaganja. Finansiranje je sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj sam po sebi. Koraci navedeni u Reformskoj agendi osmišljeni su da budu pokretač sveobuhvatne ekonomske transformacije i ubrzanja integracije u Jedinstveno evropsko tržište.Bosna i Hercegovina posjeduje ogroman, neiskorišten ekonomski potencijal. Plan rasta pruža upravo one alate koji su potrebni za pokretanje održivog rasta, prosperiteta i dugoročne stabilnosti.Ključno je naglasiti da Plan rasta ne postoji izolovano, već je dio šireg okvira evropske podrške. Sredstva iz Plana rasta su zasebna sredstva od 140,5 miliona eura bespovratnih sredstava dodijeljenih BiH u okviru važećeg IPA okvira za period 2025. do 2027. godine, a koji sada čeka na finalnu ratifikaciju. EU također nastavlja pružati ciljanu grantovsku podršku kroz druge mehanizme, poput 45,7 miliona eura mobilizovanih iz Fonda solidarnosti EU za pomoć oporavku nakon razornih poplava 2024. godine. Ukupno gledano, od 2020. godine EU je mobilizovala 2,4 milijarde eura ukupnih investicija za Bosnu i Hercegovinu, uz podršku od 820 miliona eura grantova EU i bilateralnih donatora.Iza ove mase brojki jasno je vidljiva činjenica da su Evropska unija i njene države članice i dalje daleko najveći pružaoci podrške Bosni i Hercegovini. To nije samo pomoć dobrih susjeda već strateško ulaganje u dugoročnu stabilnost i prosperitet našeg kontinenta, s ciljem cjelovite integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.Za razliku od bespomoćne lisice iz Ezopove basne, domaće vlasti zapravo imaju mogućnost da ugrabe dostupne prilike. Iako je dosljedno demonstrirala fleksibilnost uzimajući u obzir složene procese donošenja odluka u zemlji, Evropska unija također djeluje u skladu sa strogim pravilima i zakonskim rokovima. A vrijeme ističe.Ključni test odlučnosti Bosne i Hercegovine da napreduje ka postepenoj integraciji u Jedinstveno evropsko tržište je sposobnost domaćih vlasti da ispune uslove koji omogućavaju Centralnoj banci da podnese zahtjev za pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Pridruživanje SEPA-i značajno bi smanjilo troškove prekograničnih transfera novca, uključujući prema novim članicama SEPA-e Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, kao i prema EU. To su očigledne koristi za poslovni sektor, kao i za pojedince i porodice.Još jedan test bit će da li domaće vlasti mogu ispuniti uslove za otvaranje pristupnih pregovora, posebno usvajanjem Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u BiH u skladu s evropskim standardima, te imenovanjem glavnog pregovarača.Sada je krajnje vrijeme da se ostvari napredak u finalizaciji Sporazuma o zajmu i Sporazuma o Instrumentu, kao pravnom osnovu za isplatu sredstava u okviru Plana rasta. Nakon usvajanja Reformske agende u okviru Plana rasta prošle godine, Bosna i Hercegovina ispunjava uslove za predfinansiranje u iznosu od oko 68 miliona eura. Sporazum o zajmu i Sporazum o Instrumentu standardni su administrativni dokumenti. Nema razloga za odgađanje. I nikakva opravdanja o „kiselom grožđu“ neće moći opravdati žalosnu realnost da nečinjenje nosi visoku cijenu za građane Bosne i Hercegovine - napisao je Soreka.&nbsp;Inače, iako je u prvom dijelu Soreka komentarisao izjavu bh. političara kojeg nije pomenuo imenom i prezimenom, može se primjetiti da je riječ o ministru finansija Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića (SNSD), koji je ranije ove sedmice relativizirao značaj finansijske podrške Unije.Amidžić je govoreći o tome što je Bosna i Hercegovina jedina država Zapadnog Balkana koja nije ispunila uslove za dobijanje novca iz Plana rasta EU rekao da su to "samo krediti".

Nema razloga za odgađanje. I nikakva opravdanja o „kiselom grožđu“ neće moći opravdati žalosnu realnost da nečinjenje nosi visoku cijenu za građane Bosne i Hercegovine, napisao je Soreka

Autorski tekst šefa Delegacije EU u BiH: "Vrijeme vam ističe!"

Mještani dijela ulica Svetozara Ćorovića i Nahorevske u sarajevskom naselju Pionirska Dolina upozoravaju na mogućnost pokretanja klizišta zbog radova na privatnoj parceli na vrhu padine.&nbsp;Kažu da je teren već ranije bio narušen, a dodatni iskopi, uklanjanje šume i izostanak potpornih zidova povećavaju rizik za više desetina kuća ispod brda.<h2>Raste napetost</h2>Građani tvrde da su više puta tražili reakciju nadležnih, ali da konkretne mjere još nisu poduzete. U međuvremenu su se obratili mjesnoj zajednici, koja je dokumentovala stanje i najavila dalje obraćanje općinskim i inspekcijskim organima.Stanovnici ističu da se boje za sigurnost porodica koje žive ispod padine, posebno nakon jačih kiša i nedavnih klizišta u regiji.Mještanin Sanjin Džino opisuje da je teren već ozbiljno narušen iskopima i uklanjanjem vegetacije bez zaštitnih mjera.<h2>Bez zaštite</h2>- Na tom imanju iskopano je više etaža bez ikakvih potpornih zidova ili osiguranja tla. To stoji već godinama i niko ne reaguje. Sada se ponovo kopalo bez table i bez ikakvog nadzora – kaže Džino za „Dnevni avaz“.

On dodaje da su mještani dodatno zabrinuti zbog načina izvođenja radova.- Drveće je oboreno, korijenje izloženo, teren izgleda kao da je klizište već pokrenuto. Ljudi se boje jer ne znamo kada se sve može srušiti – navodi on.Hoće li ovog puta nadležni reagirati na vrijeme ili ćemo doći u situaciju da stradaju stambeni objekti građana, ostaje da vidimo.

Upozoravaju na mogućnost pokretanja zemlje zbog radova na privatnoj parceli

U sarajevskom naselju Pionirska Dolina: Građani u strahu od klizišta u Nahorevskoj

U centralnom dijelu Sarajeva će u nedjelju, 24. maja 2026. godine doći će do privremene izmjene režima saobraćaja na zahtjev Face TV Sarajevo.&nbsp;Izmjena će se odvijati fazno u poslijepodnevnim i večernjim satima, a regulisaće je policijski službenici MUP-a Kantona Sarajevo.Prva faza obustave planirana je od 17:00 do 17:30 sati u ulici Telali, na dionici od Vijećnice do raskrsnica sa ulicama Mula Mustafe Bašeskije i Logavina.&nbsp;Nakon toga, u drugoj fazi od 17:30 do 20:00 sati, zabrana kretanja vozila stupa na snagu u ulici Mula Mustafe Bašeskije (od Ćemaluše do raskrsnice Titove sa Dalmatinskom i Kulovića), u ulici Ćemaluša (od Mula Mustafe Bašeskije do Ferhadije), dok će u ulici Kaptol saobraćaj biti potpuno obustavljen.Vozačima se preporučuje da u ovim terminima koriste alternativne pravce i prate uputstva policije kako bi se izbjeglo stvaranje većih saobraćajnih gužvi.

Vozačima se preporučuje da u ovim terminima koriste alternativne pravce

Sutra izmjene saobraćaja u Sarajevu: Evo koje ulice će biti zatvorene

U Sarajevu je jučer održana međunarodna konferencija povodom 34. godišnjice članstva Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama.&nbsp;Skup je organizovao Centar za geopolitička istraživanja "Geopol", a glavni fokus izlaganja bio je na razvoju bosanskohercegovačke diplomatije od proglašenja nezavisnosti pa sve do danas.<h2>Važnost usklađivanja</h2>Jedan od učesnika, diplomata Emir Hadžikadunić, ukazao je na važnost usklađivanja vanjske politike i diplomatsko-konzularne mreže s trenutnim globalnim kretanjima.&nbsp;On je istakao da vrhunac bosanskohercegovačke vanjske politike predstavlja međunarodno priznanje i potvrda genocida u Srebrenici unutar UN, naglasivši da je to ujedno bio i jedan od posljednjih trenutaka u kojima je Predsjedništvo BiH pokazalo zajednički stav i volju u vanjskopolitičkom djelovanju.- Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović (SNSD) je 2010. u ime Predsjedništva poslao pismo NATO, tražeći uključivanje Bosne i Hercegovine - naglasio je Hadžikadunić.<h2>Promjene politika</h2>Podsjetio je da se nakon 2010. dogodilo slabljenje međunarodnog liberalnog intervencionizma, ali i do promjena politika Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.Za Admira Lisicu, historičara, je današnja bh. diplomatija neuporediva s onom iz 1990, kada je, kako je ocijenio, BiH uspjela preći put od objekta međunarodnih odnosa do subjekta međunarodnih odnosa.<h2>Razvijanje odnosa</h2>On je među onima koji zagovaraju razvijanje odnosa i sa Zapadom i s Istokom.Admir Mulaosmanović, također historičar, napomenuo je da svijet više nije crno-bijel kao 1990., kada je Bosna i Hercegovina odlučila, kako je rekao, biti na strani bijelih figura.

Skup je organizovao Centar za geopolitička istraživanja "Geopol", a glavni fokus izlaganja bio je na razvoju bosanskohercegovačke diplomatije 

Tri i po decenije u UN: Vanjska politika BiH danas potpuno drugačija nego devedesetih

Sjedinjene Američke Države ponovo su poslale jasnu poruku o podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine, naglašavajući da neće tolerirati pokušaje podrivanja ustavnog poretka i destabilizacije države, navedeno je u najnovijem izvještaju State Departmenta.SAD ostaju čvrsto opredijeljene za očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok istovremeno nastavljaju podsticati Srbiju i Kosovo na nastavak dijaloga i normalizaciju odnosa s ciljem postizanja trajnog i obostrano prihvatljivog sporazuma.U izvještaju se ističe da je odlučna američka diplomatija tokom protekle godine doprinijela smirivanju najozbiljnije političke krize u Bosni i Hercegovini od završetka rata 1995. godine, uz očuvanje ustavnog poretka i institucionalne stabilnosti države.Američka administracija, kako se navodi, namjerava dodatno učvrstiti postignutu stabilnost te će nastaviti pozivati političke aktere u BiH da se suzdrže od poteza koji mogu izazvati nove podjele i destabilizaciju.Ovakve poruke predstavljaju ozbiljan politički signal za Milorada Dodika i njegovu politiku, jer State Department jasno poručuje da Sjedinjene Američke Države neće podržati bilo kakve pokušaje secesije, podrivanja državnih institucija ili narušavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

SAD ostaju čvrsto opredijeljene za očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma

State Department poslao jasnu poruku: Neće se tolerirati secesija u BiH

Petnaest dana nakon saobraćajne nesreće koja se 8. maja 2026. godine dogodila u centru Sarajeva, uništeni dio betonskih žardinjera ispred Narodnog pozorišta još uvijek nije saniran, a smeće i ostaci materijala danima su stajali na mjestu događaja.S obzirom da nije bilo reakcije nadležnih službi, građani su uzeli stvar u ruke. Nino Hamzić, oglasio se na Facebooku i podijelio snimak „akcije čišćenja“.

Kako je prikazano, par građana je samoinicijativno očistilo prostor ispred Narodnog pozorišta Sarajevo i uklonilo razbacano smeće, kao i ostatke uništenih žardinjera.&nbsp;

vozač Seata automobilom udario u betonske žardinjere na trotoaru

Skršio sve pred sobom: Vozač Seatom udario u betonske žardinjere kod Narodnog pozorišta

Dio prikupljenog otpada odnijeli su i ostavili ispred prostorija Naše stranke u Sarajevu, čime su poslali simboličnu poruku vlastima Kantona Sarajevo.

S obzirom da nije bilo reakcije nadležnih službi, građani su uzeli stvar u ruke

Građani očistili otpad ispred Narodnog pozorišta u Sarajevu pa na šaljiv način ostavili poruku ispred prostorija Naše stranke 

Gospino svetište u Olovu danas sija u punom svom svjetlu. Značaj ovog nacionalnog spomenika BiH seže duboko u temelje Bosne i bosanske državnosti, kulture, duhovnosti... Naime, postojanje crkve u Gornjem Olovu je još 10. aprila 1454. godine zabilježio Dubrovački ljetopis.&nbsp;

Spominje se, o čemu svjedoči ploča na ulazu, pomirenje čuvenog Hercega Stjepana Kosače s Dubrovnikom i sa svojim zetom bosanskim kraljem, pa su njegove kćeri, čuvena Katarina Kosača, bosanska kraljica, kao i njezina sestra Marija, poslale darove Gospinoj crkvi u Olovo.Ove podatke je u svojim tekstovima objedinio Faruk Vele, novinar i publicista.Godinama je ovo svetište odnosno crkva obnavljana, a što naš narod kaže sve što se s dobrim nijetom počne, mora se i završit.Inače, za ovu crkvu vezuju se brojne predaje.U središtu svih kazivanja je Marija, Isusova majka koja povezuje naracije o nastanku svetišta, kultnim objektima, o povijesnim ili događajima, i njoj puk pripisuje čudesne intervencije vezane uz olovsko svetište. Povijest nije škrtarila dramatičnim događajima u ovom najstarijem marijanskom hodočasničkom mjestu u Bosni i Hercegovini.Pogledajte video iz zraka.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/featured">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Godinama je ovo svetište odnosno crkva obnavljana, a što naš narod kaže sve što se s dobrim nijetom počne, mora se i završit

Video iz zraka / Ovu crkvu u Olovu zajedno su obnovili muslimani i katolici

Nakon što je Kristijan Šmit (Christian Schmidt) najavio povlačenje s pozicije visokog predstavnika zbog pritiska SAD, pokrenuta je potraga za njegovim nasljednikom.&nbsp;<h2>Nekoliko kandidata</h2>Dok se u javnosti spominje nekoliko kandidata, a Italijan Antonio Zanardi Landi navodno već ima podršku Vašingtona (Washingtona), advokatske komore iz oba bosanskohercegovačka entiteta izašle su sa svojim zajedničkim prijedlogom.&nbsp;One za novog šefa OHR predlažu Romana Završeka, aktuelnog predsjednika Vijeća advokatskih komora Evrope (CCBE).<h2>Novi pristup</h2>Obje komore, FBiH i RS, su zajednički uputile memorandum ka Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira (PIC) i ambasadama država članica PIC, predlažući Romana Završeka za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.Roman Završek, predsjednik Vijeća advokatskih komora Evrope (CCBE), organizacije koja predstavlja više od milion advokata širom Evrope, predložen je kao kandidat koji bi instituciji OHR i Bosni i Hercegovini mogao donijeti novi pristup zasnovan na vladavini prava, institucionalnom dijalogu i evropskim pravnim standardima.

Njemački mediji tvrde: Kristijan Šmit dao ostavku zbog pritiska SAD

- Dodatne prednosti ove kandidature ogledaju se prvenstveno u profesionalnoj nezavisnosti, dugogodišnjem iskustvu u evropskim pravnim institucijama, poznavanju pravnog sistema Evropske unije, kao i regionalnoj bliskosti i razumijevanju historijskog, političkog i jezičkog konteksta prostora bivše Jugoslavije - saopćili su iz advokatskih komora FBiH i RS.<h2>Jačanje povjerenja</h2>Advokatske komore smatraju da bi upravo ovaj kandidat mogao doprinijeti jačanju povjerenja i institucionalnoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.Završek je diplomirao 1997. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani i specijalizirao se za građansko i trgovačko pravo, kao i za oblast ljudskih prava. Obavljao je brojne aktivnosti u Advokatskoj komori Slovenije prije nego što je postao njen predsjednik od 2012. do 2021. godine.Od 1. januara ove godine je predsjednik Vijeća advokatskih komora Evrope (CCBE). Direktor je advokatske kancelarije Završek &amp; Šnajder LLC.

Obavljao je brojne aktivnosti u Advokatskoj komori Slovenije prije nego što je postao njen predsjednik od 2012. do 2021. godine

Advokatske komore iz oba entiteta složne: Slovenca predložili za novog visokog predstavnika

Radna grupa za izbor dvoje sudija Ustavnog suda BiH obavila je intervjue s 29 kandidatkinja i kandidata, ali konačan redoslijed najuspješnijih kandidata još nije definitivno utvrđen.&nbsp;Kazao je ovo za "Avaz" Mladen Bošković, predsjedavajući petočlane Radne grupe, koju čine tri zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i dva pravna stručnjaka iz pravosuđa. Bošković je demantirao navode pojedinih medija, koji su već objavili nekoliko imena najuspješnijih kandidata.<h2>Bodovanje "po savjesti"</h2>- Sve što je procurilo, ako je nešto procurilo, sve su to nagađanja. Održan je intervju, dvoje kandidata nije se javilo na intervju i intervju je prošao u najboljoj mogućoj atmosferi. Nakon intervjua, od pet članova komisije svako je za sebe izvršio bodovanje, pa se moramo ponovo sastati i utvrditi listu. Tek kad to radna skupina, uvjetno rečeno, aminuje, onda lista može ići na Komisiju za izbor i imenovanje, a potom u Parlament FBiH, odnosno Zastupnički dom – kazao nam je Bošković.On dodaje da novinare i javnost najviše interesiraju rezultati bodovanja, koje u ovom trenutku, sve i kada bi ih znao, ne bi saopćio.- Svako je bodovao prema svojoj svijesti i savjesti i njegove ocjene su uložene tamo, a samo ćemo u konačnici izaći sa zbirnim ocjenama. Kako će to izgledati, živi bili pa vidjeli, jer niko nije utvrđivao rang-listu – ističe Bošković. <h2>Sve ide Komisiji</h2>Za sada nije poznato kada će Radna grupa ponovo zasjedati. Bošković pojašnjava da termin održavanja sjednice zavisi od obaveza sudaca iz Sarajeva i Odžaka, koji su članovi grupe. Komisiji za izbor i imenovanja PFBiH bit će upućena kompletna lista s imenima 27 kandidata, a Komisija će odlučiti koliko će najuspješnijih biti upućeno Predstavničkom domu. Prethodno je Radna grupa 24. aprila pregledala prijave kandidata koji su se prijavili na Javni konkurs. Konstatirano je da su se za pozicije dvoje sudija Ustavnog suda BiH, koji se biraju iz FBiH, prijavili: Tanja Hadžagić, Ivona Jukić, Muhamed Mujakić, Monika Mijić, Josip Dolić, Alma Čolo, Adis Poljić, Smajo Šabić, Samir Župarević, Amir Alispahić, Dženeta Omerdić, Franjo Dragičević, Sanela Paripović, Filip Novaković, Lejla Konjić-Dragović, Faris Vehabović, Lana Mujanović, Almina Pilav, Jasminka Džumhur, Ivan Matešić, Šejla Bakić-Šolbić, Juso Hadžić, Katica Artuković, Demirel Delić, Zlatko Brkić, Željka Marković-Sekulić, Mladen Šain, Ivana Matijević, Amir Pilav i Ajsela Memišević. Radna grupa je utvrdila da su svi kandidati dostavili blagovremene prijave i da je samo prijava kandidatkinje Šejle Bakić-Šolbić bila nepotpuna, te je zbog toga odbačena. <h2>Krnji sastav</h2>Ustavni sud BiH inače broji devet sudija, ali od početka 2024. godine radi bez sudija iz Republike Srpske (RS), zbog političkih blokada vlasti ovog entiteta. FBiH bira četiri sudije, RS dva, dok troje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.Sudije Valerija Galić i Mirsad Ćeman uskoro idu u penziju, pa će jednog sudiju birati Bošnjaci, a jednog Hrvati.&nbsp;

Nakon intervjua, od pet članova komisije svako je za sebe izvršio bodovanje, pa se moramo ponovo sastati i utvrditi listu, kaže Bošković

Mladen Bošković: Dopredsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH

Mladen Bošković o izboru sudija iz FBiH: Konačna rang-lista još nije utvrđena, sve ostalo je nagađanje

Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), priznao je da je pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država uticao na njegovu odluku da se povuče s ove pozicije prije isteka mandata, javlja njemačka agencija dpa.Iako je ovaj njemački političar 12. maja prvobitno objavio da odlazi iz ličnih razloga, naknadno je za list <a href="https://www.augsburger-allgemeine.de/politik/zerfaellt-bosnien-herzegowina-wieder-experte-schmidt-warnt-die-probleme-auf-dem-balkan-sind-auch-unsere-114290805">Augsburger Allgemeine</a> potvrdio drugačiju pozadinu.&nbsp;Na direktno pitanje da li je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) izvršio pritisak na njega, Šmit je priznao da je Vašington (Washington) ipak odigrao ulogu u njegovom ranijem odlasku s funkcije koju je obavljao od avgusta 2021. godine.Iako je kazao da ne zna kakav je lični stav Trampa o tom pitanju, dodao je "da je postojao ogroman i neočekivan pritisak iz SAD".U danas objavljenom intervjuu, Šmit je naveo da je želio spriječiti da institucija visokog predstavnika bude "narušena ovom raspravom" čija mu pozadina nije u potpunosti jasna.Visoki predstavnik raspolaže značajnim ovlastima za provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH.&nbsp;Ured visokog predstavnika ima ovlasti da smjenjuje izabrane zvaničnike, donosi zakone i uspostavlja nove institucije.Tokom svog mandata Šmit je poništio više zakona koje je usvojio RS, a koji su, po ocjenama međunarodne zajednice, bili usmjereni ka stvaranju pretpostavki za otcjepljenje tog entiteta.Pritisci na Šmita da podnese ostavku mogli bi biti povezani i s činjenicom da je bivši predsjednik RS Milorad Dodik podržavao projekte gasnih elektrana i gasovoda iza kojih stoje poslovni ljudi bliski Trampu, uključujući i gasovod iz Hrvatske prema BiH.- To pitanje jeste imalo određenu ulogu, ali ja nikada nisam bio protiv tog projekta - rekao je Šmit.Naglasio je da je izgradnju plinovoda iz Hrvatske prema BiH inicirala Evropska unija (EU) da bi se smanjila zavisnost Bosne i Hercegovine od ruske nafte i gasa.Šmit je još kazao da ga posebno iznenađuje činjenica da EU nije uspjela realizirati izgradnju tog plinovoda evropskim sredstvima, zbog čega se BiH sada oslanja na američku podršku, pri čemu, kako je naveo, Amerikanci djelimično nastupaju i sa vlastitim idejama, prenosi DPA.