Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović uputila je čestitku predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu (Trump) povodom Dana nezavisnosti SAD-a, koji se obilježava 4. jula.U čestitki je navela da joj predstavlja izuzetnu čast i zadovoljstvo da predsjedniku Trampu i građanima Sjedinjenih Američkih Država uputi najsrdačnije čestitke povodom ovog praznika.Istakla je da obilježavanje 250. godišnjice usvajanja Deklaracije o nezavisnosti predstavlja značajan historijski jubilej i priliku da se oda priznanje vrijednostima slobode, nezavisnosti i demokratije koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i ostavile snažan trag u svjetskoj historiji.Cvijanović je izrazila uvjerenje da će Sjedinjene Američke Države, pod vodstvom predsjednika Trumpa, nastaviti ostvarivati uspjehe na dobrobit svojih građana.- Nadam se da će Amerika, pod Vašim vodstvom i uz Vašu posvećenost zaštiti nacionalnih interesa te jačanju američke snage i prosperiteta, nastaviti ostvarivati uspjehe na dobrobit svojih građana, kao i dati važan doprinos očuvanju mira, stabilnosti i međunarodne saradnje - poručila je Cvijanović predsjedniku SAD Donaldu Trampu.

U čestitki je izrazila uvjerenje da će SAD nastaviti doprinositi očuvanju mira, stabilnosti i međunarodne saradnje

Cvijanović čestitala Trampu Dan nezavisnosti SAD

Sjedinjene Američke Države su najvažniji saveznik Bosne i Hercegovine i to tako treba i ostati, kaže za „Avaz“ Ismail Ćidić, stručnjak za vanjsku politiku i međunarodne odnose iz Vašingtona, komentarišući činjenicu da se članice Vijeća za implementaciju mira (PIC) duže od mjesec dana ne uspijevaju dogovoriti ko će biti naredni visoki predstavnik. Vršilac dužnosti će do odluke PIC-a biti dosadašnji zamjenik Kristijana Šmita (Christian Schmidt) Amerikanac Luis Krišok (Louis Crishock). Dosadašnja nepisana praksa je bila da Evropljanin bude na čelu OHR-a, a da zamjenika postavlja SAD. Već se čuju ocjene da ovaj iskusni američki diplomata dužnost visokog predstavnika neće napustiti tako brzo. Tokom posjete BiH, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas (Kallas) izjavila je da je EU odlučna da pronađe snažnog kandidata, ali da se još radi na izboru jednog između “mnogo dobrih kandidata”, što oslikava već hroničnu evropsku neodlučnost i neslogu. <h2>Loše po BiH</h2>- BiH nikada nije profitirala od transatlantskih raskola, bez obzira koliko oni na prvi pogled izgledali jednostavno ili kompleksno. Zabrinjavajuće je što se određene evropske države pokušavaju suprotstaviti SAD-u preko leđa BiH, jer se već duže vremena osjećaju frustriranim zbog odluka Trampove administracije, od carina, preko NATO-a, pa do Grenlanda i sličnih pitanja – kaže za “Avaz” Ismail Ćidić, stručnjak za vanjsku politiku i međunarodne odnose iz Vašingtona.

Zabrinjavaju i najave iz State Departmenta da bi SAD mogle preispitati svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u BiH, upravo zbog evropske neodlučnosti u vezi s izborom novog visokog predstavnika.- Svi mi koji zagovaramo snažniji, ali i pragmatičniji angažman SAD-a, zasnovan na principu jačanja obostranih interesa, istovremeno priželjkujemo da je ova prijetnja samo dio pregovaračkog procesa za imenovanje novog visokog predstavnika. Nije svaka američka inicijativa u BiH bila pozitivna, sjetimo se podrške Miloradu Dodiku 1998. ili podrške izmjenama Izbornog zakona 2022. godine, ali gotovo je nemoguće pronaći značajniju reformu, inicijativu ili projekt koji nije imao neku vrstu američke podrške. SAD su najvažniji saveznik BiH i to tako treba i ostati – smatra Ćidić.<h2>Dodikovo lobiranje</h2>Već duže vrijeme naš sagovornik upozorava da RS koristi lobističke firme u Vašingtonu kao vanjskopolitički alat, iako po Ustavu nema nadležnosti da ih koristi na takav način. Upozorava da u lobističke aktivnosti ulaže više nego neke od najbogatijih svjetskih kompanija.- Nema sumnje da RS lobističkim kanalima popunjava vakuum koji ostavljaju zvaničnici BiH, ali treba biti objektivan i reći da BiH još ima puno više da ponudi i puno više adresa kojima se može obratiti. Ipak, BiH je nedovoljno prisutna u Vašingtonu. Nije dovoljno vanjsku politiku 21. stoljeća voditi metodama iz 19. stoljeća - ističe Ćidić.Navodi da nije dovoljno imati diplomatsko predstavništvo i povremene radne sastanke, te da predstavnici BiH još imaju dovoljno vrata na koja mogu pokucati, ali da to često ne rade kada i kako bi trebali.Trebali bi raditi na uspostavljanju novih prijateljstava i savezništava u svim porama američkog političkog života, naglašava Ćidić.

BiH je na putu ka članstvu u EU, ali je Amerika najvažniji saveznik 

Duel EU i SAD-a preko leđa BiH

Vladimir Jotić iz Gornjih Palačkovaca kod Prnjavora proslavio je danas, 4. jula, 103. rođendan, a tim povodom posjetio ga je Darko Tomaš, gradonačelnik ove lokalne zajednice.

- Prošle godine nisam bio u prilici da dođem, a deda Vladimir je tada rekao: 'Nema veze, doći će dogodine'. I zato sam danas tu - napisao je Tomaš.Još je dodao:- Dragi deda Vladimire, od srca Vam želim srećan rođendan, dobro zdravlje i neka Vas i dalje prati vedar duh, koji je najljepši ukras Vaših 103 godine života.

Tim povodom posjetio ga je Darko Tomaš, gradonačelnik ove lokalne zajednice

Vladimir iz Prnjavora proslavio 103. rođendan

U Bosni i Hercegovini svakodnevno se vodi tiha, ali izuzetno teška bitka za živote djece oboljele od raka. Dok jedni borave u Roditeljskoj kući u Sarajevu, drugi putuju hiljadama kilometara u potrazi za terapijom koja im može spasiti život. Prema riječima Fikreta Kubata, predsjednika Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka”, u Roditeljskoj kući trenutno su smještena četiri mala pacijenta, dok se mnogo veći broj djece nalazi na liječenju na hematološko-onkološkim odjelima u Sarajevu, Tuzli i Mostaru.- Na odjelima imamo značajan broj djece, posebno iz Sarajeva i drugih dijelova BiH. Dio djece je stabilan i u fazi oporavka, ali sistemski gledano – veliki broj pacijenata se i dalje mora liječiti van zemlje - poručuje Kubat za “Avaz”. <h2>Liječenje u inostranstvu</h2>Prema njegovim riječima, djeca iz BiH često završavaju u klinikama u Italiji, Turskoj, Austriji i Hrvatskoj, uključujući centre u Torinu, Bolonji i Zagrebu. Takva situacija, ističe, pokazuje i snagu i slabost sistema – snagu u tome što Fond solidarnosti Federacije BiH finansira liječenje, ali slabost jer domaći kapaciteti još nisu dovoljni da zadrže svu djecu u zemlji.- Kada ljekari procijene da se liječenje mora nastaviti van BiH, Fond solidarnosti to pokriva. Ali svaki odlazak van zemlje znači i emotivni i organizacijski teret za porodice - navodi Kubat.Jedan od najvećih problema, kako upozorava, jeste i dostupnost citostatika. Iako Fond solidarnosti finansira terapije, povremeni prekidi u nabavkama i administrativni problemi stvaraju dodatnu nesigurnost. Posebno zabrinjava činjenica da je lista lijekova na nivou Federacije BiH, prema njegovim riječima, posljednji put ažurirana 2019. godine.- U međuvremenu se u svijetu pojavljuju nove terapije, imunoterapije i savremeni lijekovi. Ne možemo sebi dozvoliti da djeca čekaju godine na ažuriranje lista - upozorava Kubat.<h2>Banka koštane srži</h2>Jedan od ključnih problema koji otežava liječenje jeste i nepostojanje funkcionalne banke koštane srži u Bosni i Hercegovini. Kubat ističe da je neophodno dugoročno rješenje koje bi uključilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, transfuzijske centre i zdravstvene institucije, kako bi se stvorila baza za transplantacione procedure u zemlji. Zbog toga se transplantacije – posebno one od nesrodnih donora – najčešće rade u inostranstvu, u zemljama poput Turske, Italije i Austrije.- Trenutno u BiH nemamo razvijen sistem za sve vrste transplantacija. To znači da djeca koja trebaju tu vrstu liječenja moraju ići van zemlje, što dodatno komplikuje cijeli proces.<h2>Porodice čekaju </h2>Kubat naglašava da BiH mora jačati svoje pedijatrijske onkološke odjele i medicinske kapacitete, kako bi se broj odlazaka na liječenje van zemlje smanjio. Iza brojki, fondova i procedura stoje roditelji koji mjesecima žive između bolničkih soba, administracije i nade. Svaka nova dijagnoza mijenja život iz korijena, a svaki dan bez terapije postaje borba s vremenom.- Svako dijete koje možemo liječiti u BiH znači manje stresa za porodicu, manje troškova i jači zdravstveni sistem - ističe on. Dok sistem pokušava sustići savremenu medicinu, djeca i njihove porodice ostaju u centru jedne od najtežih životnih priča u kojoj se, kako kažu iz Udruženja, ne smije izgubiti nijedan jedini dječiji život.

Svaki odlazak van zemlje znači i emotivni i organizacijski teret za porodice, kazao je Kubat

Djeca oboljela od raka nemaju luksuz čekanja, terapije trebaju sad

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su puzajuća poskupljenja konstanta, koja traje godinama, pa je na godišnjem nivou preživljavanje skuplje za 5,6 posto. Cijene hrane porasle su za 0,6 posto, stanovanja i režijskih troškova za 11,5, a prijevoza čak za 23,7 posto. Ekonomistica Svetlana Cenić podsjeća da građani ne žive od prosjeka, već od onoga što svakodnevno kupuju.- To je suština razlike između prosječne inflacije i inflacije koju osjećaju domaćinstva, posebno ona s nižim primanjima, koja najveći dio budžeta troše upravo na hranu i osnovne potrebe - ističe ona.

<h2>Obmanjujuća statistika</h2>Cenić objašnjava da nije problem tih statističkih 0,6 posto, već što se tih 0,6 posto računa na cijene koje su već prethodno eksplodirale. Zato, ističe ona, statistika može da pokaže “stabilizaciju”, a da građani i dalje kupuju hranu po cijenama koje su dvostruko veće nego prije nekoliko godina.Posljednji statistički izvještaji zaista mogu navesti na pogrešan zaključak da stanje i nije tako strašno, ali potpunu sliku siline inflatornog udara na kućne budžete građana možemo dobiti tek usporedbom sadašnjih, s troškovima nekoliko godina ranije, kaže ona.<h2>Vrijednost „stoje“</h2>Usporedba cijena osnovnih životnih namirnica pokazuje drastičan rast za samo pet godina i zabrinjavajući pad kupovne moći građana koji za 100 KM danas iz trgovine mogu ponijeti mnogo manje nego tada.Ne postoji proizvod s liste osnovnih životnih namirnica čija cijena nije bitno drugačija. Od riže, brašna i hljeba, mlijeka i šećera, voća i povrća do putera, ili mesa koje je danas 100 posto skuplje. Zbog svega, ne trebaju čuditi ni izračuni sindikalne potrošačke korpe SSS BiH, koja za prošli mjesec iznosila 3.436,70 KM.S prosječnom plaćom u FBiH od 1.700 KM moguće je pokriti manje od 50 posto troškova potrošačke korpe, dok minimalna plaća od 1.027 KM nije dovoljna ni za trećinu mjesečnih troškova četveročlane porodice.- Građani su već odavno počeli da plaćaju cijenu koju statistika ne vidi. Odriču se mesa, voća, odjeće, putovanja, pregleda kod ljekara, svega što mogu. Pitanje više nije koliko mogu da izdrže, nego koliko dugo društvo može da funkcioniše, ako sve veći broj ljudi radi samo da bi preživio od prvog do prvog – ističe Cenić.

Cijene osnovnih životnih namirnica drastično narasle za pet godina

Vrtoglav rast cijena hrane: Sve veća borba za potrošačku korpu 

Požar na Rujištu ponovo je buknuo, a prema prvim informacijama s terena, vatra je izbila na prvoj krivini od Snježne kuće prema Mostaru.&nbsp;

Kako javljaju čitatelji, riječ je o požaru koji je prvobitno izazvan udarom groma prije nekoliko dana, da bi se danas ponovo aktivirao.

Haos kod Mostara: Požar buknuo i zahvatio veliku površinu trave 

Službenih informacija o razmjerima požara i trenutnom stanju na terenu još uvijek nema.Inače, mostarski vatrogasci imaju pune ruke posla jer je situacija na području grada prilično napeta, pored Rujišta, u protekla 24 sata aktivirani su i požari na deponiji Uborak, kao i u industrijskoj zoni Bišće Polje, gdje je gorjela velika površina trave i niskog rastinja.

Službenih informacija o razmjerima požara još uvijek nema

Video / Ponovno se aktivirao požar na planini Rujište kod Mostara: Vatrogasci se bore s vatrenom stihijom

Nadzorni odbor BH Telecoma ponovo je zakazao Skupštinu ove kompanije za 20. juli, na kojoj je jedna tačka dnevnog reda posebno zaparala oko manjinskim dioničarima ove kompanije. Naime, odlučivat će se o odobravanju akvizicije kompanije Telemach, za koju je nezavisna revizija već utvrdila da je precijenjena za najmanje 200 miliona KM. Podsjetimo, Skupština dioničara BH Telecoma, koja je bila zakazana u martu, nije održana jer Vlada FBiH nije iznijela svoj stav o štetnoj kupovini Telemacha, koja prijeti da potopi najuspješniju državnu kompaniju. Vlada FBiH ima 90 posto udjela, dok 10 posto drže mali dioničari, koji strepe da će Vlada FBiH ubiti njihovu „zlatnu koku“, koja donosi dividente. Kada je premijer FBiH Nermin Nikšić obustavio posao, počelo je varničiti između njega i glavnog agitatora ove investicije Elmedina Konakovića. Konaković po svaku cijenu želi nastaviti s pljačkom, uprkos nerealnoj cijeni i evidentom talu, čiji je dio. Nikšić je zaustavio posao, ne želeći u zatvor zbog poslova svog koalicionog partnera.<h2>Pitanje odgovornosti</h2>Nikšiću je, osim prenapuhane cijene za kupovinu posrnulog Telemacha, najspornije bilo to što je Vlada FBiH bila ta koja je trebalo da izda nalog BH Telecomu za kriminalni posao, što je i javno priznao u TV nastupu. Otkupna cijena Telemacha od 672 miliona KM je bez kamata za kredite, s kojima bi ovaj iznos trebao porasti za još 50-ak miliona KM. Da li se i šta se u tom smislu promijenilo, pokazat će naredni koraci koalicionih partnera, ali je nova Skupština zakazana.U zajedničkom TV nastupu, koji je trebao pokazati da odnos između partnera nije narušen, Nikšić se pomirio s pljačkom pod uslovom da odgovornost za nju preuzme Uprava BH Telecoma, a ne Vlada FBiH, koja bi trebala samo da svojoj kompaniji da „preporuku“ a nikako nalog, kako je planirano. Ipak, on ne može izbjeći odgovornost jer kupovinu na predstojećoj Skupštini ionako mora odobriti Vlada FBiH, kao većinski vlasnik, preko svoga predstavnika.Konaković i dalje zagovara realizaciju transakcije, uz naivno ograđivanje da kao ministar vanjskih poslova nema direktnu operativnu nadležnost u samom procesu. Međutim, nesvjestan je da njegovi javni nastupi dokazuju da je politički najodgovorniji za oblikovanje tog pravca odlučivanja.

<h2>Priznavanje pljačke</h2>U istom TV gostovanju s Nikšićem, Konakoviću se omaklo i priznanje pokušaja pljačke 100 miliona KM. Naime, nezavisne revizije su Vladi FBiH pismeno potvrdile da je kupovna cijena kompanije Telemach prenapuhana za najmanje 200 miliona KM, što je uplašilo Nikšića i zbog čega je najprije i alarmirao javnost na pljačku u pokušaju.Konaković je tada izjavio da bi kupovinu ipak trebalo nastaviti, uz cijenu sniženu za 100 miliona KM u odnosu na prvobitnu ponudu. Time je priznao da je pokušao oštetiti javnu kompaniju BH Telecom za 200 miliona, a sada pokušava „samo“ za 100 miliona KM.

Trošenje javnog novca Konaković pokušava opravdati tobožnjom zaštitom negativnog utjecaja stranih medijskih struktura na domaće tržište. Ipak, njegovo insistiranje samo može poslužiti kao argument nadležnim tužilaštvima da je pokušao učestvovati u zloupotrebi položaja, jer se mjesecima insistiralo na nečemu, iako je bio svjestan da nešto vrijedi manje, a želi se kupiti po većoj cijeni.<h2>Oronula kompanija Telemach</h2>Stručnjaci upozoravaju da je BH Telecomu isplativije uložiti stotine miliona KM u modernizaciju vlastite usluge i osvajanje tržišta, jer je Telemach problematična i posrnula kompanija, s nizom potencijalnih skrivenih vlasničko-pravnih rizika. Brojni korisnici Telemacha imaju rutere i opremu proizvedenu 2017. godine, koji su tehnološki posmatrano „muzejski primjerci iz kamenog doba“, ističu stručnjaci. Ispadi telefonske linije i tehničke podrške, te česti prekidi signala to potvrđuju. Kompanija je ušla na bh. tržište ilegalno razvlačeći mrežu po stubovima Elektroprivrede i kanalima BH Telecoma, što je bio povod niza sudskih sporova. Ipak, Konakoviću, Upravi BH Telecoma, a izgleda i Nikšiću, sve to nije prepreka da ugroze opstanak državne kompanije BH Telecom za lične talove.Skupština dioničara BH Telecoma, koja je bila zakazana u martu, nije održana jer Vlada FBiH nije iznijela svoj stav o kupovini Telemacha precijenjenog za najmanje 200 miliona KM

Ministar u TV nastupu nedavno priznao pokušaj krađe 100 miliona KM 

Konaković ne odustaje od pljačke BH Telecoma


U rodnom Novom Travniku će u nedjelju, 12. jula, biti obilježen zlatni svećenički jubilej Franje Topića, jednog od omiljenih službenika Vrhbosanske nadbiskupije, promotora mira, dijaloga i zajedništva. Svetom misom zahvalnicom obilježit će 50 godina svećeničkog poziva, dugogodišnjeg predsjednika HKD „Napredak“, osnivača Fondacije „Ljudsko bratstvo“, te člana Evropske akademije nauka i umjetnosti. Misi će prisustvovati građani svih vjera na što je, kako kaže, posebno ponosan. Topić poziva ljude da ne dižu tenzije, jer imamo u životu dovoljno problema. <h2>Zlatni jubilej</h2>- Čim se doživi 50 godina bilo čega, to je već značajno. Ne zove se slučajno zlatnim jubilejom. Nakon 50 godina mog svećeničkog poziva sjetio sam se nastavnica iz osmogodišnje škole koje su došle da mole moje roditelje da me odgovore, da ne idem u svećeničku gimnaziju. Bio sam odličan učenik i one su mislile da bih ja, k'o biva, mogao postati nešto drugo – kaže Topić za „Avaz“.Pojašnjava da se u svemu što je radio uzdao u Božiju pomoć, a posebno je ponosan na kontinuirano promoviranje mira, dobra i dijaloga, te na rezultate HKD „Napredak“, koje je tokom opsade Sarajeva pod granatama organiziralo 87 koncerata i 37 izložbi, te osiguralo 403.000 obroka za sve gladne ljude. <h2>Značaj Zmajeva</h2>Iako iz današnje perspektive najčešće ne izgleda tako, nastup reprezentacije BiH na Svjetskom prvenstvu u nogometu je pokazao da ljudi nisu toliko podijeljeni, kaže Topić, i dodaje da su Zmajevi mnogo doprinijeli pomirenju.- Zajedno se navijalo, čak su se zajedno isticale hrvatska i bh. zastava, a to je vrlo važno. I u Zagrebu, i drugim gradovima navijalo se za BiH. Čestitao sam nogometašima i Savezu, jer puno je ovo doprinijelo smanjivanju tenzija. Da hoće politički lideri, stvari bi se ovdje vrlo brzo poboljšale i pozivam ljude da ne „šilje“ stvari i ne prave tenzije, jer imamo u životu dovoljno problema i ne moramo ih stvarati i oko toga – dodaje Topić. Imamo dovoljno povoda za nadu da će se jedinstvo sa sportskih terena i tribina prenijeti i na političku scenu, te da će neki drugi Ivan, Edin, Jovo i Nikola započeti zajedničku borbu za uspjehe i na političkom, ekonomskom i svakom drugom planu?<h2>Politički klinč </h2>- Ovakvo političko rješenje nije dobro. Treba osigurati i nacionalna, i pojedinačna prava, ali ovako s dva entiteta, pa i trećim entitetom, a to je Brčko, teško ide. Političari samo gledaju šta je interes njihove stranke. Evo u RS-u imamo opozicione stranke, pa se opet nisu ujedinile. Od početka zastupam kantonalno uređenje, koje je najnormalnije, a koje je bilo predviđeno u Vašingtonskom sporazumu u čijem stvaranju sam sudjelovao. To je švicarski model, s izbalansiranim osobnim i kolektivnim pravima – naglašava akademik Topić.<h2>Nacionalno pitanje&nbsp;&nbsp;</h2>O poziciji hrvatskog naroda mnogo se govori i ovih dana. Topić cijeni da će nacionalno pitanje u BiH još dugo biti važno i smatra da se to pitanje treba riješiti.- Neki su političari to apsolutizirali, čovjek je puno više od nacionalne odrednice, ali mislim da treba omogućiti da Hrvati izaberu svog predstavnika. Nepotrebno je ovo što imamo, jer samo stvara dodatne tenzije. U BiH treba izbjegavati sve što ljude svađa. Znam da je politika u načelu borba protiv drugih, stranke se svagdje bore za vlast, ali kod nas je puno osjetljivije, jer su ovdje stranke nacionalne pa ispada da se narodi bore – dodaje Topić.

Povodom obilježavanja 50 godina svećeničke službe

Monsinjor Franjo Topić: BiH je potreban švicarski model

U ponedjeljak u 16 sati ističe rok za predaju kandidatskih lista za Opće izbore, a politički subjekti su već odredili svoje nosioce liste, a ostavljen je prostor za manje korekcije na nižim mjestima na listi.Što se tiče najveće stranke SDA listu za državni nivo će predvoditi Haris Zahiragić, zastupnik u Skupštini KS i delegat u Domu naroda. Nosilac liste za Predstavnički dom Parlamenta FBiH u Izbornoj jedinici 7 (Novi Grad, Ilidža, Trnovo, Hadžići i BPK) bit će Adnan Efendić, a u Izbornoj jedinici 11 (Vogošća, Ilijaš, Stari Grad, Centar i Novo Sarajevo) bit će bivši načelnik Vogošće Edin Smajić.Nosilac liste SDA za Skupštinu KS bit će Faruk Kapidžić, predsjednik kantonalne organizacije SDA i zastupnik u Skupštini KS.Kako je "Avaz" već objavio, nosilac liste SDP-a za Predstavnički dom PSBiH bit će Saša Magazinović, a liste za Parlament FBiH će nositi Damir Mašić (Izborna jedinica 7) i Nerin Dizdar (Izborna jedinica 11).&nbsp;<h2>Najomraženiji političar</h2>Nosilac liste za Skupštinu KS je aktuelni ministar saobraćaja KS i predsjednik SDP-a KS Adnan Šteta.Što se tiče SBB-a, listu za Kanton Sarajevo nosi poznati tekstopisac Fahrudin Pecikoza, dok dvije Federalne vode bivši ministri u Vladi FBiH Edita Đapo i Nermin Džindić. Na čelu drzavne liste je poznati glumac i bivši kantonalni ministar kulture Mirvad Kurić - Rile.Kao što je poznato, predsjednik ove stranke Fahrudin Radončić kandidirat će se za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.Kao i prije četiri godine, Sabina Ćudić nosi listu Naše stranke za Predstavnički dom PSBiH.Edin Forto će predvoditi listu za Parlament FBiH u Izbornoj jedinici koja obuhvata općine Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Vogošću i Ilijaš, a Dragan Mioković onu koja obuhvata, Novi Grad, Ilidžu, Trnovo, Hadžiće i BPK.Nositeljica liste za Skupštinu KS bit će Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice.Najomraženiji bošnjački političar Elmedin Konaković ima ambicije da zasjedne u Parlament BiH, pa će nositi listu, dok je dugogodišnji parlamentarac Denis Zvizdić stavljen tek na treće mjesto.Načelnik Ilidže Nermin Muzur će predvoditi listu za Skupštinu KS, a Elvedin Okerić za Parlament FBiH.<h2>Nema mogućnost kandidature</h2>S obzirom da Željko Komšić nema mogućnost kandidature za Predsjedništvo BiH, on će predvoditi listu svoje stranke za Predstavnički dom PSBiH. Aduti Demokratske fronte za Parlament FBiH su Dennis Gratz i Mirza Čelik, a za Skupštinu KS Albin Zuhrić.Delegat u Domu naroda PSBiH Džemal Smajić će biti na čelu liste Stranke za BiH za Parlament BiH, dok će federalne predvoditi Almir Bečarević i Haris Gudić. Zastupnik u Skupštini KS Muamer Bandić će nositi listu ove stranke za isti nivo vlasti.SBiH će dati i i kandidata za člana Predsjedništva BiH Semira Efendić.

Nosilac liste SDA za Skupštinu KS bit će Faruk Kapidžić, predsjednik kantonalne organizacije SDA i zastupnik u Skupštini KS

Evo ko će predvoditi liste iz Sarajeva za različite nivoe vlasti

Ova tvrdnja mnogima će zvučati provokativno. Navikli smo da o sebi razmišljamo kroz prizmu nepravdi, prijetnji i neostvarenih ciljeva. Sve to postoji. Ali ako se historija posmatra hladne glave, bez emocija i mitologije, teško je izbjeći zaključak da Bošnjaci danas imaju snažniji politički položaj nego u bilo kojem prethodnom periodu svoje historije.Prije svega, preživjeli su pokušaj fizičkog uništenja. U trenutku kada je velik dio političke i vojne elite susjednih država smatrao da Bosna i Hercegovina ne treba postojati, a Bošnjaci kao politički narod nestati ili biti svedeni na beznačajnu manjinu, organizovali su vlastitu vojsku, odbranili međunarodno priznatu državu i izborili mjesto za stolom kao ravnopravan politički faktor.<h2>Najcrnji scenarij</h2>Danas su Bošnjaci najbrojniji narod Bosne i Hercegovine i nezaobilazan faktor u svakom političkom procesu. Bosanski jezik je priznat, nacionalni identitet međunarodno afirmisan i u BiH se nijedan krupniji političko proces ne može desiti bez učešća Bošnjaka. Sve ono što je generacijama bilo osporavano – ime, identitet, politička subjektivnost i pravo na vlastitu državu – danas je dio ustavnopravnog poretka.Čak i kada bi se zamislio najcrnji hipotetički scenarij, a za njega danas ne postoje realne pretpostavke, odnosno raspad Bosne i Hercegovine, teško je zamisliti ishod u kojem bi prostor s apsolutnom bošnjačkom većinom postao dio Srbije ili Hrvatske. Čak ni najradikalniji velikosrpski ili velikohrvatski nacionalisti ozbiljno ne računaju na takav ishod. Najviše čemu bi mogli težiti bila bi podjela zemlje, pri čemu bi područja s bošnjačkom većinom gotovo izvjesno činila zasebnu državu. Drugim riječima, čak i u katastrofalnom scenariju Bošnjaci bi imali neku državu i više ne mogu biti vraćeni na poziciju naroda bez političkog subjektiviteta.A čak bi, ne daj Bože, i takav scenarij bio daleko manje zlo od onoga što su historijski procesu u 20. stoljeću namjenjivali Bošnjacima.Zašto onda među Bošnjacima tako često dominira osjećaj potpune beznadežnosti?Razlog je dijelom psihološki. Bošnjaci svoj položaj često procjenjuju ne u odnosu na vlastitu historiju nego u odnosu na idealnu sliku države kakvu priželjkuju. To je ista greška koju socijalisti prave kada porede stvarni kapitalizam s idealizovanom verzijom socijalizma. Kapitalizam ne porede sa stvarnim socijalističkim režimima koji su postojali, nego s utopijskom slikom pravednog društva koje nikada nije ostvareno.Na sličan način dio Bošnjaka današnju Bosnu i Hercegovinu ne poredi s onim što je postojalo kroz historiju niti s alternativama koje su bile na stolu devedesetih godina. Porede je s idealnom, potpuno funkcionalnom, građanskom državom bez etničkih blokada, bez entiteta, bez veta i bez komplikovanih ustavnih mehanizama. Naravno da u poređenju s takvim idealom sadašnje stanje izgleda frustrirajuće.Ali historija ne nudi izbor između stvarnosti i utopije. Ona nudi izbor između stvarnih alternativa koje su postojale. A te alternative za Bošnjake bile su daleko mračnije.Od kraja 19. stoljeća pa gotovo do završetka rata 1995. godine, Bosna i Hercegovina uglavnom nije bila zamišljana kao samostalna država. U srpskim i hrvatskim nacionalnim programima tretirana je kao prostor koji treba podijeliti ili pripojiti.Sporazum Cvetković–Maček uspostavio je Banovinu Hrvatsku, kojoj je pripojen veliki dio Bosne i Hercegovine, bez ikakvog pitanja stanovništva koje je tamo živjelo. Ostatak zemlje na duge staze je trebao biti inkorporiran u "srpske zemlje". Time je prvi put institucionalizovana podjela Bosne između srpskih i hrvatskih političkih elita.<h2>Zemlja kojoj je bio namijenjen nestanak</h2>Tokom Drugog svjetskog rata cijela Bosna i Hercegovina našla se u sastavu Nezavisna Država Hrvatska, dok su istovremeno četnički pokreti razvijali planove etničkog čišćenja i stvaranja etnički homogene Velike Srbije. U programu Stevan Moljević "Homogena Srbija" iz 1941. godine otvoreno se zagovaralo stvaranje velike srpske države kroz masovna preseljenja i uklanjanje nesrpskog stanovništva. Instrukcije Draža Mihailović iz decembra 1941. predviđale su stvaranje etnički čiste Srbije i Crne Gore te čišćenje muslimanskog i hrvatskog stanovništva s velikih područja.Ni u Kraljevini Jugoslaviia Bosna i Hercegovina nije imala vlastitu političku subjektivnost. Šestojanuarskom diktaturom i kasnijom podjelom na banovine historijske granice Bosne praktično su izbrisane, a muslimansko stanovništvo tretirano je prije svega kao vjerska zajednica, a ne kao poseban narod.Ni raspad Jugoslavije nije donio drugačije planove. Rukovodstva srpske i hrvatske još jednom su pokušali pripojiti sebi dijelove BiH. I nisu uspjeli.U gotovo svim tim koncepcijama Bošnjacima nije bila namijenjena uloga političkog naroda. U najboljem slučaju trebali su postati vjerska zajednica koja bi se vremenom asimilirala u srpski ili hrvatski nacionalni korpus. U najgorem slučaju bilo im je namijenjeno fizičko uništenje ili masovno protjerivanje.Upravo zato današnje stanje, sa svim svojim manama, ne može se ozbiljno ocjenjivati izvan historijskog konteksta. Bosna i Hercegovina jeste komplikovana država. Njene institucije često su spore, sistem je opterećen vetima, blokadama i etničkim kompromisima. Ali to je istovremeno prva država u historiji u kojoj su Bošnjaci međunarodno priznati kao ravnopravan politički narod sa zagarantovanim pravima, vlastitim institucijama i odlučujućom ulogom u političkom životu zemlje.To ne znači da treba biti zadovoljan postojećim stanjem niti odustati od borbe za funkcionalniju državu. Naprotiv. Ali postoji ogromna razlika između borbe za bolje i uvjerenja da nikada nije bilo gore. Historija govori upravo suprotno.Bošnjaci danas ne žive u savršenoj državi. Ali prvi put nakon mnogo stoljeća žive u državi u kojoj nisu ničija vjerska zajednica, ničija provincija i ničiji "ostatak". Oni su politički narod koji odlučuje o vlastitoj sudbini. Sve buduće borbe vode se s te pozicije – a to je najveća historijska promjena koju su ikada ostvarili.Naravno, oni će također se pomiriti s tim da ovu državu u jednakoj mjeri dijele i Srbi i Hrvati te da država neće u potpunosti moći biti uređena samo po njihovoj mjeri. P

Bošnjaci danas ne žive u savršenoj državi. Ali prvi put  žive u državi u kojoj nisu ničija vjerska zajednica, ničija provincija i ničiji ostatak

Bošnjake su htjeli izbrisati, a sad imamo svoju državu

Unska priča uspješno nastavlja svoj tok već drugi mjesec zaredom. Da je pokretanje linije Bihać-Bosanska Otoka bio pun pogodak, najbolje potvrđuje podatak da je u prva četiri vikenda, na ovoj relaciji, prevezeno čak 5.048 putnika. Iz vikenda u vikend za ovu jedinstvenu vožnju traži se karta više, a zadovoljstvo na licima putnika svjedoči o posebnom doživljaju koji pruža ova ruta.U ljepotama rijeke Une i netaknute prirode podjednako uživaju i domaći i strani turisti. Voz saobraća subotom i nedjeljom prema sljedećem redu vožnje:Polasci iz Bihaća: u 09:00 i 16:00 sati.Povratak iz Bosanske Otoke: u 11:45 i 18:20 sati.Cijena karte je zadržana na simboličnom nivou od 2 KM za jedan pravac, čineći ovo putovanje pristupačnim za sve generacije i kategorije društva.

Cijena karte je zadržana na simboličnom nivou od 2 KM za jedan pravac

Unska priča se nastvlja: Više od 5.000 putnika uživalo u ljepotama pruge uz Unu

Uvjeti za vožnju jutros su povoljni i saobraća se po suhom kolovozu, uz dobru vidljivost. S obzirom da je sezona godišnjih odmora očekujemo pojačan promet vozila, kako na cestama širom Bosne i Hercegovine, tako i na pojedinim graničnim prelazima. Vozite oprezno i poštujte sve saobraćajne propise, javljaju iz BIHAMK-a.Zbog nastavka izgradnje poddionice autoceste Nemila-Vranduk zatvorena je poddionica Golubinja-Nemila, a promet vozila preusmjeren na magistralnu cestu M-17.Zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza, zatvorena je dionica autoceste A-1 Kakanj-Lašva (u dužini od 3 km), a vozila se usmjeravaju dvosmjerno, suprotnom stranom autoceste.Na autocesti A-1 dionicama Sarajevo zapad-Lepenica i Bijača-Počitelj (most Hercegovina), zbog aktuelnih radova saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku.Na magistralnim cestama Dobro Polje-Miljevina, Tuzla-Bijeljina i Jablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.Na magistralnoj cesti M-5 granični prelaz Izačić-Bihać izvode se radovi na rekonstrukciji mosta preko potoka Mrižnica. Vozila se preusmjeravaju na privremenu obilazinicu (bajpas) u neposrednoj blizini radova, naizmjeničnim propuštanjem.U toku su radovi na zamjeni dilatacije na Ribićkom mostu, na magistralnoj cesti Konjic-Jablanica. Radi se o kratkoj dionici (20m), a saobraća se usporeno, jednom trakom.Duge su kolone vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima Izačić, Doljani, Gabela Polje, Deleuša, Zupci i Neum I. Duge su kolone i na ulazu u Hrvatsku na graničnim prelazima Prisika-Aržano, Ivanica-Brgat i Bijača-Nova Sela. Na ostalim graničnim prelazima putnička vozila, za sada, ne čekaju duže od 10 do 30 minuta.Zbog registracije putnika po novom sistemu izlaska i ulaska u zemlje Evropske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su duža zadržavanja na graničnim prelazima.Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 2.12.2025. godine granični prijelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila. Na graničnom prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.

Duge su kolone vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima Izačić, Doljani, Gabela Polje, Deleuša, Zupci i Neum I

Ako ste krenuli danas na put, obratite pažnju: Duge kolone na više graničnih prelaza

Vršnjačko nasilje u Bosni i Hercegovini i regiji u stalnom je porastu, a dobna granica djece uključene u incidente kontinuirano se spušta. Prema zabrinjavajućim podacima, čak 75% učenika izloženo je nekom obliku verbalnog zlostavljanja, ogovaranja ili širenja uvreda, dok se nasilje paralelno intenzivno preselilo na društvene mreže i internet. O ovoj problematici razgovarali smo sa Nerminom Vehabović - Rudež psihologinjom. - Kada se govori o vršnjačkom nasilju i porastu vršnjačkog nasilja mislim da uvijek ali i iz moje prakse i radu sa djecom vidi se nerazmijevanje šta je vršnjačko nasilje. Vršnjačko nasilje nije izolovan čin u kojem jedno dijete bude nasilno prema drugom. To se ne zove vršnjačko nasilje prema našim definicijama. Vršnjačko nasilje je sistematsko maltretiranje djeteta, bilo fizički, bilo ekonomski, psihološki koje traje duže vrijeme kazala je vehabović- Rudež.Ona ističe da mora biti razmjer snaga različit. Da je to dijete koje bude maltretirano, slabije visinom, težinom ili sposobnostima. Takođe mora biti zatvorenije i povučenije. - Dijete koje maltretira mora da ima neku snagu koja mu daje da se osječa iznad, da se to vidi. Da dijete koje to trpi, odnosno izloženo nasilju, ima psihološke smetnje zbog toga. Da dolazi do povlačenja, psihološkog efekata koji dovodi do nasilja. To je jako važno u razmijevanju šta je šta. Kod nas se termini vrlo olako koriste žestoko ne razumijevajući suštinu – istakla je. Često čujemo od starijih i mi smo se tukli, dobijali batine i to je normalno da se dešava između ljudi, odnosno djece. To ima razvojnu funkciju. Zašto dolazi do porasta vršnjačkog nasilja, po mišljenju Vehabović – Rudež problem je u lošim međuljudskim odnosima. - To mogu svjedočiti i odrasli, pa imamo i nasilja na random mjestu, partnerska nasilja koja su veoma učestala i koja završavaju na žalost nekada i smrtnim ishodima. Imamo veliki broj razvoda braka i sve to govori da ljudi jako površno ili jako malo ulažu u međuljudske odnose. Međuljudski odnosi su srž mentalnog zdravlja. Mi smo socijalna bića i nama trebaju međuljudski odnsoi i to kvalitetni. Porast vršnjačkog nasilja je refleksija onoga što se dešava u društvu, bližoj okolini, škola, grad u kojem dijete živi, sistem unutar kojeg je i naravno unutar porodice potcrtala je psihologinja Vehabović-Rudež. Neadekvatne okolnosti, neadekvatne odgojne metode, pristup u radu u školi, način na koji se ophodimo prema djeci vrlo često dovode to toga da djeca imaju osjećaj da mogu biti nasilna. Preko nasilja govore o problematici u kojoj oni žive ili na koju nailaze u svom životu. - Kada uzmemo u obzir djecu do 12. godina ona nemaju nikakvu razvojno opravdanu odgovornost koja bi im se dala da kažemo djeca su bezobrazna, djeca su nekulturna, djeca su manipulativna a to sve čujemo. Ja već čujem u uzrastu od šest godina da je djete bezobrazno. Iz tog jednog okvira dolazimo do toga zašto je porast a porast je zbog odraslih. Jednostavno rečeno zbog načina na koji se odgoju pristupa, a odgoj je vrlo često popustljiv ili je zanemarujući. Dobar odgoj nije odgoj u kojem se djetetu sve pušta i dozvoljava kao ni odgoj u kojem se djetetu ništa ne dozvoljava. Tu je puno stvari koje prolaze da ih ne vidimo ali samo vidimo manifestaciju u nasilju koje djeca emituju naglasila je Vehabović-Rudež. Prema njenim riječima važno je napomenuti da i djete koje je žrtva, da se ustanovi da je žrtva vršnjačkog nasilja kao i djete koje je počinilac nasilja trebaju psihološku podršku i pomoć. Trebaju i njihovi roditelji. To je vrlo složena problematika. - Često pričamo kako su djeca bezobrazna ali ne i šta mi emitujemo prema toj djeci, kako ih učimo socijalnim vještinama, šta im govorimo u životu, kako da se ponašaju. Imate roditelje koji govore nemoj nikoga udariti treba biti fin, to djete još ako je povučenije čvrsto se drži tih uvjerenja, biva povučeno i onda lako sklizne u kontakt sa djetetom koje osjeća zanemareno u svojoj porodici. Zaista se tako dešava i onda tako djete počne da maltretira to djete koje je povučenije dodala je. Djecu moramo učiti empatiji, toleranciji, emocionalnoj pismenosti i odgovornosti od najranijeg uzrasta. Potrebno je da roditelji budu autoritet koji postavlja jasne granice, ali i sigurna emocionalna baza u kojoj dijete može govoriti o svojim osjećajima, strahovima i frustracijama

Porast vršnjačkog nasilja je refleksija onoga što se dešava u društvU

Vršnjačko nasilje nije izolovan čin u kojem jedno dijete bude nasilno prema drugom

Jedini spas i put naprijed je da građani Republike Srpske shvate da je moć u njihovim rukama, poručili su gosti emisije "Izazovi" na BN televiziji.U Republici Srpskoj, pod okriljem vladajućih struktura, godinama traje pljačka neslućenih razmjera, dok se odgovornost za stanje u entitetu prebacuje na međunarodnu zajednicu. Međutim, nije međunarodna zajednica ta koja raspolaže budžetom Republike Srpske, donosi loše odluke i vodi pogrešnu kadrovsku politiku, već upravo oni koji upravljaju ovim entitetom, istaknuto je u emisiji.<h2>Neprijatelji su oni koji nas pljačkaju</h2>- Neprijatelji Republike Srpske su oni koji nas pljačkaju, uništavaju obrazovanje i zdravstvo te su nas doveli u situaciju da smo u posljednjih tridesetak godina ostali bez skoro polovine stanovništva - rekao je Branko Todorović, direktor Helsinškog odbora za ljudska prava.- Pod izgovorom prisustva međunarodne zajednice oni ne moraju ozbiljno da se bave nijednim stvarnim problemom. Ne zanimaju ih broj upisanih prvačića, uslovi u bolnicama, loši putevi niti bilo koji problem građana. Njih zanima da kroz korupciju i kriminal, u što kraćem roku, opljačkaju što više miliona. A da bi narodu skrenuli pažnju sa te zastrašujuće, enormne i beskrupulozne pljačke, kažu: 'Evo, Bakir nam je prije nekoliko dana prijetio telefonom' - kazao je Todorović.Milionski arbitražni sporovi u slučajevima "Viaduct", RiTE Ugljevik i RiTE Gacko, od kojeg Hrvatska elektroprivreda potražuje više od 100 miliona eura, prema riječima Mire Pekić, zastupnice PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, primjer su nečije nesposobnosti i pljačke ogromnih razmjera.- Ove godine zadužili su se na Londonskoj berzi 750 miliona eura. Taj dug vraćat ćemo 2031. i 2033. godine. To će vraćati današnji mladi ljudi kada budu u zreloj životnoj dobi. Kada neko kupuje naše obveznice, to radi jer zna da će, ako ih ne vratimo, moći staviti ruku na našu imovinu. Slučaj 'Viaduct' pokazao je da bez problema mogu potraživati zgrade, šume i zemljište. To im omogućava međunarodno pravo - rekla je Pekić.<h2>Tužioci uplašeni</h2>Đorđe Vučinić, zastupnik liste Za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske, smatra da bi u pravnoj državi pravosudne institucije morale voditi istrage protiv odgovornih za pljačku javnih preduzeća i države, ali da se tužioci, kako kaže, očigledno plaše zbog vlastite sigurnosti.- Ne želim živjeti u državi i društvu u kojem tužilac ili bilo ko drugi mora biti hrabar da bi radio svoj posao. Ili radiš po zakonu ili ga ne radiš nikako - poručio je Vučinić.Predsjednik Gradskog odbora SDS-a u Prnjavoru Milan Aleksić izrazio je uvjerenje da postoji nada za bolje sutra.- Čvrsto vjerujem da svi zajedno, predanim radom, možemo napraviti iskorak, izdignuti se iznad svih podjela i progledati. Put ka ozdravljenju Republike Srpske i Bosne i Hercegovine jeste stvaranje procesa u kojima ćemo jačati naše institucije - zaključio je Aleksić.

U Republici Srpskoj, pod okriljem vladajućih struktura, godinama traje pljačka neslućenih razmjera, istaknuto je

"Da bi narodu skrenuli pažnju sa zastrašujuće, enormne i beskrupulozne pljačke, oni kažu: 'Evo, Bakir nam je prije nekoliko dana prijetio...'"

Na današnji dan 1885. godine, u Mostaru je rođen Petar Šain, jedan od najboljih slikara koje je izrodila naša zemlja, u vrijeme kada se kulturni život Bosne i Hercegovine tek počinjao razvijati pod snažnim evropskim utjecajima. Bio je jedan od prvih akademski obrazovanih slikara u Bosni i Hercegovini i pripadnik prve generacije umjetnika koji su pohađali umjetničke škole, uključujući i Gabrijela Jurkića, Petra Tiješića, Karla Mijića, Špiru Bocarića, Đoku Mazalića, Romana Petrovića i Lazara Drljaču. Ta generacija postavila je temelje moderne likovne umjetnosti u Bosni i Hercegovini, povezujući evropske umjetničke utjecaje s domaćim motivima i identitetom. <h2>Široko obrazovanje</h2>Njegovo stvaralaštvo obilježili su izuzetna ljubav prema bosanskohercegovačkom pejzažu, životu običnog čovjeka i, prije svega, životinjama, zbog čega ga historičari umjetnosti smatraju najznačajnijim animalistom slikarstva u BiH. Još kao mladić Šain je pokazivao izrazit talent za crtanje, pa je 1900. godine otišao u Zagreb, gdje je učio litografski zanat kod Vladimira Rožankovskog. Potom je školovanje nastavio u Beču, na Grafičkom institutu, gdje je usavršavao crtačke i grafičke tehnike. Umjetničko obrazovanje zatim ga je odvelo u Minhen i Pariz, tadašnje centre evropske umjetnosti. Posebno je značajan njegov boravak u ateljeu poznatog secesijskog umjetnika Alfonsa Musa (Alphonse Mucha), čiji se utjecaji mogu prepoznati u njegovom osjećaju za liniju, kompoziciju i dekorativnost. Od 1909. do 1913. godine studirao je slikarstvo i vajarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Minhenu. U Veneciji je boravio i radio 1917., u Firenci 1920. godine, a potom se trajno nastanio u Sarajevu, gradu u kojem je živio, stvarao i odgajao nove generacije umjetnika kao profesor Srednje tehničke škole i Škole primijenjenih umjetnosti. U Prvom svjetskom ratu bio je ilustrator s ratišta te je s tim crtežima nastupio na Izložbi umjetnika iz Bosne i Hercegovine 1917. godine. Ti radovi nisu bili samo dokument vremena već i svjedočanstvo njegovog osjećaja za ljudsku patnju i dramatičnost historijskih događaja. <h2>Umjetnički opus</h2>Šainov umjetnički opus veoma je raznovrstan, ali ga ljubitelji likovne umjetnosti najviše pamte po akvarelima i uljima na platnu koja prikazuju bosanskohercegovačke pejzaže. Njegove slike odišu mirnoćom atmosfere i izuzetnim osjećajem za prirodu. Planinski predjeli, šume, rijeke, sela i pašnjaci nisu kod njega samo dekor nego živi prostor u kojem čovjek i priroda postoje u savršenoj ravnoteži. Posebno mjesto zauzimaju prizori Romanije, Trnova i planinskih krajeva Bosne i Hercegovine, koje je prikazivao u svim godišnjim dobima. Njegov akvarel "Rajski Do kod Trnova" ubraja se među najpoznatija ostvarenja bosanskohercegovačkog pejzažnog slikarstva. Osim pejzaža, umjetničku prepoznatljivost stekao je i slikama životinja. Konji, ovce, goveda, psi i ptice nisu na njegovim platnima prikazani kao sporedni motivi, već kao ravnopravni akteri slike. Njihovi pokreti, snaga i karakter prikazani su s izuzetnom preciznošću, što svjedoči o umjetnikovom dubokom poznavanju prirode. Često je slikao i motive stare sarajevske čaršije, bosanskih sela, radova na polju i svakodnevnog života. U njegovim djelima nema pretjerane dramatike ni naglašenog simbolizma. Umjesto toga dominiraju sklad i poštovanje prema običnom čovjeku i njegovom životnom prostoru. Šainove slike odlikuju se sigurnim crtežom, bogatom kolorističkom paletom i izuzetnim osjećajem za svjetlost, posebno u akvarelima, gdje je postizao iznenađujuću prozračnost i lakoću izraza. Osim akvarela “Rajski Do kod Trnova”, među najpoznatijim treba istaći i slike “Zima na Romaniji”, “Ples rata”, “S marša”, “Molitva u polju”…<h2>Tehnička virtuoznost</h2>Petar Šain preminuo je u Sarajevu 22. juna 1965. godine, ostavivši iza sebe bogat umjetnički opus koji se danas čuva u muzejima, galerijama i privatnim zbirkama. Njegova retrospektivna izložba, održana 1989. godine u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, još jednom je potvrdila njegov izuzetan doprinos razvoju bosanskohercegovačkog slikarstva i značaj koji njegovo stvaralaštvo ima u kulturnoj baštini BiH. I danas, više od šest decenija nakon njegove smrti, Petar Šain ostaje sinonim za umjetnika koji je s mnogo ljubavi i osjećaja bilježio ljepotu Bosne i Hercegovine. Njegove slike ne privlače samo tehničkom virtuoznošću nego i toplinom, iskrenošću i posebnom emocijom. Upravo zbog toga njegovo djelo i danas nadahnjuje ljubitelje umjetnosti i predstavlja neizostavan dio kulturne historije Bosne i Hercegovine.

<h2>Rođen Žan Pjer Fransoa Blanšar, koji je prvi preletio La Manš balonom</h2>1753. - Rođen francuski pronalazač i konstruktor balona Žan Pjer Fransoa Blanšar (Jean Pierre Francois Blanchard), koji je 1785. godine s Džonom Džefrisom (John Jeffries) prvi preletio La Manš balonom. Također je konstruisao padobran.1776. – Potpisana Deklaracija nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država te je današnji dan proglašen Danom nezavisnosti SAD-a. Kongres predstavnika 13 američkih kolonija, pobunjenih protiv Velike Britanije, potpisao je Deklaraciju nezavisnosti u kojoj su iznesene demokratske težnje nove nacije, te proglasio nezavisnost SAD-a. 1804. - Rođen američki pisac Natanijel Hotorn (Nathaniel Hawthorne), jedan od prvih značajnijih američkih romansijera. U romanima i pripovijetkama je prikazao moralno-religioznu puritansku tradiciju i njeno opadanje u Novoj Engleskoj. Pisao je u pesimističnom maniru, pri čemu su ga zaokupljale teme grijeha, prestupa i oholosti. Djela: romani "Skarletno slovo", "Kuća sa sedam zabata", "Blajdelska romansa", "Mermerni faun", pripovijetke "Dvaput ispričane priče", "Živopisne priče za djecu".1807. - Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi (Giuseppe), vođa oslobodilačkog pokreta za ujedinjenje Italije, rođen je na današnji dan. Izveo je 1860. godine legendarni pohod na Siciliju i s hiljadu "crvenokošuljaša" oslobodio otok, a 7. septembra 1860. trijumfalno ušao u Napulj. Uveo je političke reforme, dijelio zemlju seljacima, ali je, umjesto da proglasi republiku, dobrovoljno ustupio vlast, smatrajući da će Savojska monarhija ujediniti Italiju. Pokušao je 1862. i 1867. da oslobodi Rim od papske vlasti, ali je oba puta uhapšen.&nbsp;

<h2>Umro francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan </h2>1848. - Umro francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan (François-René de Chateaubriand), sjajan stilista koji je snažno utjecao na francusku književnost. Poslije ranjavanja u jednoj bici s pristalicama Francuske revolucije 1792. je emigrirao u Englesku, gdje je ostao do 1800. Po povratku na vlast dinastije Burbon 1814. bio je ambasador i šef diplomatije. Povukao se iz politike 1830. poslije Julske revolucije i pada kralja Šarla Desetog. Djela: "Duh hrišćanstva" (čiji su dio kratki romani "Atala" i "Rene"), poema u prozi "Mučenici", "Put iz Pariza u Jerusalem", "Uspomene s onu stranu groba", politički spisi "Historijski, politički i etički eseji o prošlim i sadašnjim revolucijama, razmatranim u odnosu na Francusku revoluciju", "O Bonaparti i Burbonima".1855. - Rođen Vlaho Bukovac, jedan je od najznačajnijih i najistaknutijih hrvatskih slikara na prijelazu s 19. na 20. vijek. Bukovac je začetnik i glavni predstavnik hrvatske moderne i ide u red najplodnijih hrvatskih slikara. Prošao je slikarske faze od akademizma, realizma, impresionizma i simbolizma do moderne. Osobito je poznat i priznat po portretima. 1885. - Petar Šain, bosanskohercegovački slikar, rođen je na današnji dan. Jedan je od slikara iz prve generacije umjetnika koji su pohađali umjetničke škole, uključujući i Gabrijela Jurkića, Petra Tiješića, Karla Mijića, Špiru Bocarića, Đoku Mazalića, Romana Petrovića i Lazara Drljaču. Učio je grafičke vještine u Zagrebu, dvije godine proveo je u Grafičkom institutu u Beču, potom se dodatno obrazovao u Minhenu i Parizu. Bio je profesor Srednje tehničke škole i Škole za primijenjenu umjetnost u Sarajevu. U Prvom svjetskom ratu bio je ilustrator s ratišta te je s tim crtežima nastupio na Izložbi umjetnika iz Bosne i Hercegovine 1917. godine. U međuratnom periodu slikao je motive sarajevske čaršije. Najpoznatija djela: “Zima na Romaniji”, “Ples rata”, “S marša”, “Molitva u polju”…1900. - Rođen američki muzičar afričkog porijekla Lus Sačmo Armstrong (Luis), najveći trubač u historiji džeza. Tokom karijere duge više od pola vijeka proslavio se i kao pjevač neponovljivog hrapavog i toplog glasa, a brojne turneje širom svijeta donijele su mu nezvaničnu titulu "ambasadora dobre volje". Snimio je i više filmova, u kojima je također iskazao raskošni talent izuzetnog zabavljača.1903. - Pušten u rad prvi pacifički telegrafski kabl, postavljen na dno okeana između San Franciska i Manile.1910. - Umro italijanski astronom Đovani Virđinio Skjapareli (Giovanni Virginio Schiaparelli), direktor Milanske opservatorije, koji je otkrio "kanale" na Marsu i asteroid Hesperiju. Proučavao je i vezu između kometa, meteora i meteorskih rojeva i odredio rotaciju Merkura i Venere.1926. - Osnovan fudbalski klub "Borac" iz Banje Luke. Klub su osnovali od trgovački pomoćnici koji su se okupljali u gostioni "Putnik" (Banja Luka) po dogovoru iz sredine 1925. godine, a na današnji dan, 4. jula 1926., održana je Osnivačka skupština kluba. Svoj prvi veliki uspjeh Borac je postigao na takmičenju u Sarajevu (1928.) i taj vrijedan trofej se i dan-danas čuva u klupskim prostorijama.

<h2>Rođena Đina Lolobriđida, prva velika zvijezda italijanske kinematografije</h2>1927. - Rođena italijanska filmska glumica Đina Lolobriđida (Gina Lollobrigida), prva velika zvijezda italijanske kinematografije poslije Drugog svjetskog rata. Filmovi: "Fanfan Lala", "Ljepotice noći", "Hljeb, ljubav i mašta", "Trapez", "Solomon i kraljica od Sabe", "Carska Venera", "Ana iz Bruklina", "Provincijalka".1934. - Umrla Poljakinja Marija Kiri Marie (Curie), koja je dva puta dobila Nobelovu nagradu. Sa suprugom Pjerom (Pierre) je iz rude urana izdvojila nove elemente - radijum i polonijum. Prva je žena koja je stekla akademsku titulu Akademije medicine u Parizu i postala šefica katedre za fiziku na Sorboni. Bila je osnivačica i direktorica Instituta za radijum u Parizu. S Pjerom je 1903. podijelila Nobelovu nagradu za fiziku, a 1911. sama dobila Nobelovu nagradu za hemiju. Poslije Pjerove smrti 1906. otkrila je radioaktivnost torijuma. U čast bračnog para Kiri jedna mjerna jedinica u fizici dobila je naziv "kiri".

<h2>Husref Musemić, bivši fudbaler, danas trener, slavi 65. rođendan</h2>1961. - Rođen Husref Musemić, nekadašnji bosanskohercegovački fudbaler, a danas trener. Trenutno je trener Igmana iz Konjica. Musemić je bio golgeter FK Sarajevo šampionske 1985. godine, da bi potom igrao u beogradskoj Crvenoj Zvezdi, škotskom Heartsu i holandskom Twenteu. Odigrao je jednu utakmicu za reprezentaciju SFR Jugoslavije, 30. marta 1983., protiv Rumunije u Temišvaru, te jednu utakmicu i za reprezentaciju Bosnu i Hercegovinu, 30. novembra 1995., protiv Albanije u Tirani. U trenerskoj karijeri uspješno je vodio tim s Koševa, te u sezoni 2006/2007. osvojio titulu prvaka Premijer lige Bosne i Hercegovine. Nakon Sarajeva trenirao je drugog sarajevskog premijerligaša FK Olimpik, da bi u januara 2015. postao trener tuzlanske Slobode. Od septembra 2016. trenirao je Mladost iz Doboja kod Kaknja, da bi se u augustu 2017. vratio kao trener u FK Sarajevo s kojim je osvojio šampionsku titulu i Kup, 2019. godine. U januaru 2021. postaje trener FK Tuzla City, a u decembru 2022. preuzeo je Igman iz Konjica s kojim je sporazumno prekinuo svoju saradnju 27. jula 2023., ali se vratio u Igman u junu 2024. godine.2000. - Preminuo Gustav Herling-Grudzinski (Gustaw), poljski pisac, novinar, esejista, podzemni borac iz Drugog svjetskog rata i politički disident u inozemstvu tokom perioda sovjetske i komunističke vladavine. Suosnivač je, 1946., poljskog Književnog instituta u Parizu i časopisa “Kultura”. U Londonu je (1948. – 1952.) bio saradnik časopisa “Wiadomości”, potom u Minhenu bio urednik Radija Slobodna Evropa. Njegovo najpoznatije djelo, memoaristički “Drugi svijet”, potresno je svjedočanstvo života u sovjetskim logorima.&nbsp;

Danas je subota, 4. juli/srpanj 2026. godine, do kraja godine preostao je još 181 dan

Petar Šain: 141. godišnjica rođenja jednog od najboljih bh. slikara

U dvobroju "Dnevnog avaza", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, čitajte: Konaković ne odustaje od pljačke.Nikšićeva vlada se pokušava maskirati u Skupštinu BH Telecoma i izbjeći odgovornost za odluku koja bi mogla uništiti državnu kompaniju.Radnički neposluh u rudnicima sve češći: Rudari i njihove porodice bez zdravstvenog osiguranja.Ekonomistica Svetlana Cenić govorila je za „Avaz“. Sve veća borba za potrošačku korpu.Razgovarali smo i sa monsinjorom Franjom Topićem koji poručuje da je BiH potreban švicarski model.Na stranama „Mozaika“ čitajte o djeci oboljeloj od raka. Dok jedni čekaju terapiju u Sarajevu, drugi spašavaju živote daleko.Šmitov zakon u skladu s Ustavom: Ustavni sud potopio Dodika.U rubrici „Crna hronika“ čitajte o Amaru Kalaču koji je prijetio i ranio muškarca u Hadžićima, pa pobjegao u šumu.Svakako ne zaboravite na naš prilog „Panorama“ u kojem donosimo brojne zanimljive teme i intervjue s poznatim licima.U rubrici „Sport“ čitajte o ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu.Svoj primjerak "Dnevnog avaza" možete kupiti na kioscima širom Bosne i Hercegovine.Današnje printano izdanje čitajte i na digitalnoj platformi na ovom linku: https://avaz.pressreader.com/.

Cvijanović čestitala Trampu Dan nezavisnosti SAD

Duel EU i SAD-a preko leđa BiH

Vladimir iz Prnjavora proslavio 103. rođendan

Djeca oboljela od raka nemaju luksuz čekanja, terapije trebaju sad

Vrtoglav rast cijena hrane: Sve veća borba za potrošačku korpu

Video / Ponovno se aktivirao požar na planini Rujište kod Mostara: Vatrogasci se bore s vatrenom stihijom

Konaković ne odustaje od pljačke BH Telecoma

Monsinjor Franjo Topić: BiH je potreban švicarski model

Evo ko će predvoditi liste iz Sarajeva za različite nivoe vlasti

Bošnjake su htjeli izbrisati, a sad imamo svoju državu

Unska priča se nastvlja: Više od 5.000 putnika uživalo u ljepotama pruge uz Unu

Ako ste krenuli danas na put, obratite pažnju: Duge kolone na više graničnih prelaza

Vršnjačko nasilje nije izolovan čin u kojem jedno dijete bude nasilno prema drugom

"Da bi narodu skrenuli pažnju sa zastrašujuće, enormne i beskrupulozne pljačke, oni kažu: 'Evo, Bakir nam je prije nekoliko dana prijetio...'"

Petar Šain: 141. godišnjica rođenja jednog od najboljih bh. slikara

U dvobroju "Dnevnog avaza" čitajte: Konaković ne odustaje od pljačke

BiH

Cvijanović čestitala Trampu Dan nezavisnosti SAD

Duel EU i SAD-a preko leđa BiH

Vladimir iz Prnjavora proslavio 103. rođendan

Djeca oboljela od raka nemaju luksuz čekanja, terapije trebaju sad

Vrtoglav rast cijena hrane: Sve veća borba za potrošačku korpu

Video / Ponovno se aktivirao požar na planini Rujište kod Mostara: Vatrogasci se bore s vatrenom stihijom

Konaković ne odustaje od pljačke BH Telecoma

Monsinjor Franjo Topić: BiH je potreban švicarski model

Evo ko će predvoditi liste iz Sarajeva za različite nivoe vlasti

Bošnjake su htjeli izbrisati, a sad imamo svoju državu

Unska priča se nastvlja: Više od 5.000 putnika uživalo u ljepotama pruge uz Unu

Ako ste krenuli danas na put, obratite pažnju: Duge kolone na više graničnih prelaza

Vršnjačko nasilje nije izolovan čin u kojem jedno dijete bude nasilno prema drugom

"Da bi narodu skrenuli pažnju sa zastrašujuće, enormne i beskrupulozne pljačke, oni kažu: 'Evo, Bakir nam je prije nekoliko dana prijetio...'"

Petar Šain: 141. godišnjica rođenja jednog od najboljih bh. slikara

U dvobroju "Dnevnog avaza" čitajte: Konaković ne odustaje od pljačke