SAZNAJEMO

Fiskalni zakoni pred Vladom u drugoj polovini godine: Minimalna plaća i dalje na čekanju

O toplom obroku bi se možda moglo raspravljati, ali o prijevozu nikako, jer ta primanja čine osnovicu za obračun penzije, kaže Hasičević

Radnici čekaju neka bolja vremena. Facebook

Alen Bajramovic

9.5.2024

Set fiskalnih zakona koji bi trebali rasteretiti privredu, kao i zakon o minimalnoj plaći u FBiH koji bi barem djelimično poboljšao standard radnika, trebali bi biti usvojeni u drugoj polovini godine.

Smanjenje poreznih opterećenja na 28,5 posto i rast minimalne plaće na 1.000 KM rano su najavljeni, a odlaganje je uzrokovano nakon analize svih implikacija, jer primjena ovih zakona podrazumijeva gotovo milijardu maraka manje u budžetu FBiH.

Porez na dohodak

Ta sredstva trebala su biti nadomještena istovremenim usvajanjem novog zakona o online fiskalizaciji.

- Vlada FBiH formirala je radnu grupu za donošenje zakona o online fiskalizaciji, ali vrlo je izvjesno da se set fiskalnih zakona - zakoni o doprinosima, porezu na dohodak, odnosno minimalnoj plaći neće direktno vezati za ovaj zakon. Oni će, najvjerovatnije, najprije ići u javnu raspravu, tako da bi se u drugoj polovini godine ovi zakoni trebali razmatrati - kazao je za “Avaz” federalni ministar trgovine Amir Hasičević.  

Fena

Rast minimalne utjecao bi i na povećanje prosječne plaće, za koju je vezana većina isplata u FBiH, pa je intencija da se u zakonskim propisima jasno odvoji realni od sektora javne uprave.

Obračun penzija

Postoje i prijedlozi da se zakon o minimalnoj plaći odnosi na minimalna primanja radnika, pa bi na taj način ona obuhvatila i naknade za topli obrok i prijevoz.

- O toplom obroku bi se možda moglo raspravljati, ali o prijevozu nikako, jer ta primanja čine osnovicu za obračun penzije, što bi dovelo do diskriminacije u obračunu penzija onih koji na posao u Sarajevo dolaze iz Tuzle u odnosu na one koji isti posao rade u Sarajevu. Mislim da plaća treba ostati plaća - istakao je Hasičević.

Pitanje spremnosti

Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e Aziz Šunje jedan je od snažnih zagovornika rasterećenja privrede, ali kaže da to zahtijeva odgovarajuće resurse.

- Objektivno, penzioni i zdravstveni sistem se finansiraju iz doprinosa na plaću. Zato to traži usaglašavanje, novac je moguće naći bez problema, samo je pitanje spremnosti da se uđe u te reformske zahvate. S osmišljenim pristupom sve se može posložiti, ali nisam siguran da postoji ni spremnost, ali ni kompetentnost da se to uradi - istakao je profesor Šunje.

Dosta plaća i ugovora u javnom sektoru vezano je za prosječnu plaću, pa bi od rasta minimalne radničke plaće ponovo najviše koristi imali uposleni u javnoj upravi.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.