VELIKI KORAK UNAZAD

Izvjestioci UN-a o kriminalizaciji klevete u RS: Utjerat će strah u kosti medijima

Pojedine odredbe mogu imati štetan učinak na slobodu štampe tako što će podsticati novinare na autocenzuru

Sa protesta novinara u Banjoj Luci. BN TV

N. Aj.

16.3.2023

Specijalni izvjestioci UN-a zatražili su od vlasti entiteta RS povlačenje izmjena Krivičnog zakona RS kojim se kriminalizuje kleveta, a o kojem bi se danas trebalo odlučivati na sjednici NSRS-a.

Ovakva reakcija uslijedila je nakon inicijative više organizacija civilnog društva među kojima je bio i Transparency International u BiH.

Suzbijanje slobode govora

U objavljenom pismu, kojeg potpisuju Irene Kan (Khan), specijalna izvjestiteljica za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja, i Klement Njaletsoši Voul (Clement Nyaletsossi Voule), specijalni izvjestitelj za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, UN-ovi izvjestioci analizirali su detaljno članove zakona i upozorili da bi proizvoljno tumačenje brojnih odredbi moglo poslužiti za suzbijanje slobode govora i slobode izražavanja.

Tačkom izmjene Krivičnog zakona RS, Član 208a kriminalizuje „uvredu“ drugog lica, a kako je pojam „uvrede“ veoma subjektivan i otvoren za najrazličitija tumačenja, postoji rizik proizvoljnog tumačenja, što može onemogućiti političke karikature ili satiru na račun političkih ličnosti, a to su dozvoljeni oblici izražavanja.

Također, član 208c(1). kriminalizuje ako neko „pronosi bilo šta iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu“, a predloženom odredbom nisu utvrđeni razumni izuzeci, kao, naprimjer, otkrivanje u javnom interesu.

Kazne nesrazmjerno visoke

Također se navodi da pojedine odredbe mogu imati štetan učinak na slobodu štampe tako što će podsticati novinare na autocenzuru, a posebno se ističe da su novčane kazne nesrazmjerno visoke.

- Nametanje zatvorskih kazni na osnovu nacrta izmjena i dopuna Člana 340. omogućuje služenje zatvorske kazne do dvije godine. S tim u vezi, želimo da ponovimo konstataciju Komiteta za ljudska prava kojom se naglašava da zatvorska kazna nikad ne može biti odgovarajuća kazna za klevetu – naveli su izvjestioci UN-a koji su u svom dopisu prepoznali inicijativu organizacija civilnog društva o proceduralnim nedostacima donošenja zakona.

Zbog toga je od nadležnih zatraženo objašnjenje proceduralnih propusta na koje je Transparency International BiH ukazao i Zakonodavnom odboru NSRS, jer se tekstovi prednacrta i nacrta razlikuju, tačnije odredbe o kleveti su ubačene naknadno, kako bi se izbjeglo učešće javnosti.

Izmjene Krivičnog zakona RS utjerat će strah u kosti medijima, ne samo u RS, već širom BiH.

- Obaviješteni smo da su bile objavljene dvije različite verzije nacrta amandmana, prva u februaru, iako se čini da niko tada nije vidio taj nacrt, a vlasti su izjavljivale da ne postoji nikakav nacrt, te drugi nacrt 3. marta. Čini se, međutim, da u prvoj verziji nije bilo uvršteno poglavlje o krivičnim djelima protiv časti i ugleda. U obrazloženju nacrta izmjena i dopuna, objavljenom 3. marta 2023., Ministarstvo pravde naznačilo je da nije zaprimilo nikakve komentare niti prijedloge do utvrđenog roka od sedam dana po objavi nacrta u februaru – naveli su.

Krivična kleveta

Izvjestioci UN-a traže objašnjenje na koji način je Ministarstvo osiguralo provođenje adekvatnih javnih konsultacija. Podsjetili su da je Komitet za ljudska prava naglasio da zakoni o kleveti „ne smiju, u praksi, služiti za gušenje slobode izražavanja“, kao i da bi vlasti trebale razmotriti dekriminalizaciju klevete, što je uradila Bosna i Hercegovina, pruživši dobar primjer u regionu prije 20 godina. Izvjestioci navode da bi usvajanje ovih izmjena predstavljalo veliki nazadak u pravnom okviru za zaštitu slobode izražavanja u BiH.

Također, predloženi amandmani bili bi u suprotnosti s globalnim trendom dekriminalizacije klevete, što uključuje i evropski region, gdje je nekoliko država članica EU i država sa kandidatskim statusom za EU ukinulo krivičnu klevetu, ili su poduzele korake ka njenom ukidanju.

Dosadašnja praksa državama je pokazala da se zakoni o krivičnoj kleveti često koriste protiv novinara, političkih protivnika, branilaca ljudskih prava i drugih lica koja su kritički nastrojena prema dužnosnicima i politikama vlasti. Tužilačke ovlasti države se, zapravo, koriste kako bi se ušutkala legitimna politička kritika, navodi se u dopisu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.