Bosna i Hercegovina ponovo radi ono što najbolje zna – pretvara historijsku priliku u birokratsku tragikomediju.

Dok zemlje regiona ubrzano povlače milijarde iz evropskih fondova, kod nas se mjesecima vode rasprave o procedurama, nadležnostima i političkim blokadama, a rezultat svega je da BiH već gubi ozbiljan novac iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan.

Cijena haosa

Tokom rasprave u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH o Reformskoj agendi za period 2025. – 2027., poslanici su otvoreno govorili o kašnjenjima, netransparentnosti i institucionalnom haosu koji prati jedan od najvažnijih dokumenata za budućnost zemlje.

I ono što je najvažnije – cijenu tog haosa neće platiti političari, nego građani.

Poslanik SDA Šerif Špago upozorio je da je BiH već izgubila 108,5 miliona eura zbog kašnjenja i neprovođenja reformi.

Prevedeno na konvertibilne marke – više od 212 miliona KM već je izgubljeno.

Ali tu problem ne završava. Ukoliko reformski proces nastavi biti blokiran, BiH rizikuje gubitak dodatnih 374 miliona eura, odnosno blizu 730 miliona KM.

Kada se sve sabere, riječ je o gotovo milijardu konvertibilnih maraka.

Razvojni udar

Za zemlju koja se stalno zadužuje kako bi isplatila budžete, penzije i socijalna davanja, to nije samo politički problem nego ozbiljan razvojni udar.

Apsurd Bosne i Hercegovine možda se najbolje vidi upravo u ovoj priči.

Godinama slušamo da nema novca za škole, bolnice, puteve, digitalizaciju, energetsku tranziciju ili razvoj privrede. A kada Evropska unija praktično ponudi milijarde kroz grantove i povoljne kredite – domaći politički sistem uspije blokirati i to.

Poslanik Naše stranke Predrag Kojović podsjetio je da je BiH kroz Plan rasta ponuđeno gotovo dvije milijarde KM pomoći namijenjene obrazovanju, energetici, zapošljavanju mladih i digitalizaciji.

– Skoro godina je izgubljena zbog insistiranja na konsenzusu u radnoj grupi – rekao je Kojović.

I upravo tu leži suštinski problem.

BiH danas ima politički sistem u kojem svako može blokirati sve, ali gotovo niko nema odgovornost da nešto uradi. Zato danas imamo zemlju koja govori da želi Evropsku uniju, a sabotira evropske reforme; žali se na odlazak mladih, a blokira projekte koji bi tim mladima mogli otvoriti radna mjesta.

Netransparentna procedura

Posebne kritike izazvao je način na koji je Reformska agenda pripremana. Poslanik NES-a Jasmin Emrić upozorio je na tehničke propuste u dokumentu – neuređenu numeraciju, miješanje latinice i ćirilice i sadržaj koji djeluje kao da je sklepan u posljednjem trenutku. Još ozbiljnije zvuči činjenica da Parlament BiH praktično nije bio uključen u izradu dokumenta koji će upravo Parlament kasnije morati pretvarati u zakone. Safet Kešo izjavio je da su poslanici do teksta dolazili “preko privatnih kontakata, kao da je riječ o povjerljivom dokumentu”.