Dragstori su važan dio urbanog života - mjesta na kojima se osnovne namirnice mogu kupiti brzo, kasno navečer ili tokom noći. Osim praktične funkcije, često su i prostori kratkih susreta i neformalnog druženja. Upravo takav model poslovanja bilježi snažan rast u Federaciji BiH nakon uvođenja zabrane rada nedjeljom za većinu trgovina.

Neostvaren cilj

Najnoviji primjer dolazi iz Tuzle, gdje je Grupacija „Bingo“ otvorila svoj prvi dragstor. Ova odluka nije u suprotnosti sa zakonom, jer se zabrana rada nedjeljom ne odnosi na dragstore. Prodavnica će raditi u punom kapacitetu, uključujući i nedjelju, a već su zabilježeni redovi i veliko interesovanje građana.

Profesor Damir Bećirović ističe da je rast broja dragstora logična tržišna reakcija na zabranu rada nedjeljom.

- Ako uporedimo broj dragstora prije godinu i danas, vidimo da tržište samo odgovara na potrebe u okviru regulacije koja je zadana - navodi Bećirović.

Prema njegovim riječima, trend rasta će se nastaviti, ali se može očekivati i dodatna reakcija regulatora - kroz ograničavanje broja dragstora po broju stanovnika ili dodatno smanjenje dozvoljene kvadrature, kako bi se velikim lancima onemogućilo da klasične supermarkete formalno registruju kao dragstore.

Bećirović ne isključuje ni mogućnost da Ministarstvo trgovine FBiH, posebno u predizbornom periodu, djelimično uzmakne, jer je eksperiment s neradnom nedjeljom pokazao, kako kaže, „svu besmislenost ovakve ekonomske politike“.

- Eksperiment nije ostvario nijedan cilj - ni ekonomski, ni sociološki. Izazvao je frustraciju i kod zaposlenih i kod potrošača. Ovo je školski primjer kako regulator dodatnim regulacijama pokušava braniti neodbranjivu ideju - ističe Bećirović.

Radnici ispaštaju

Ekonomista i zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić upozorava da najveću cijenu dragstor ekonomije plaćaju upravo radnici.

- Širom FBiH se masovno otvaraju dragstori u kojima se radi 24 sata dnevno, nedjeljom i praznicima. To znači rad u ranim jutarnjim i kasnim noćnim satima tokom cijele godine - navodi Čavalić.

Dodaje da se isti fenomen ne dešava u Orašju, Republici Srpskoj ili Brčko distriktu BiH, gdje nije bilo sličnih zakonodavnih intervencija.

Dva slobodna dana

Kao jedino održivo rješenje, Čavalić vidi model koji garantuje prava radnika, ali ne ograničava slobodu rada i potrošnje - dva dana odmora sedmično, mogućnost rada bilo koji dan i veće dnevnice za određene dane.

- Dragstor ekonomija najveću štetu pravi radnicima. Pitanje je kako to navodni zaštitnici radnika i radničkih prava opravdavaju. Za nadati se da je privremena - mada ako se ne promijeni Zakon o unutrašnjoj trgovini, vjerovatno da ostaje trajan trend. Napominjem da sam upozoravao u vezi s navedenim godinu, dvije unazad – navodi Čavalić.