Američki kongresmeni Gregori Miks (Gregory W. Meeks) i Bil Kiting (Bill Keating) uputili su oštro pismo sekretaru Trezora Skotu Besentu (Scott Bessent) i državnom sekretaru Marku Rubiju (Marco Rubio), tražeći hitno objašnjenje zbog odluke Trampove administracije da Milorada Dodika, članove njegove porodice i desetine najbližih saradnika ukloni s američke liste sankcionisanih osoba (SDN lista). Odluka donesena 29. oktobra izazvala je snažne reakcije u Vašingtonu, a dvojica kongresmena upozoravaju da se radi o opasnom presedanu koji podriva dugogodišnju američku politiku prema Bosni i Hercegovini.
Osjećaj nekažnjivosti
U pismu se navodi da su Sjedinjene Države tri decenije podržavale i jačale Dejtonski mirovni sporazum, te da je ukidanje sankcija Dodiku “suprotno dvostranačkoj vanjskoj politici” koja je decenijama bila osnova američkog angažmana na zapadnom Balkanu. Miks i Kiting poručuju da je time “dodikovskim destabilizatorima” u Republici Srpskoj dat osjećaj nekažnjivosti, te otvoren prostor za nastavak secesionističke retorike i potkopavanje suvereniteta i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine.
U pismu se posebno naglašava da Dodik ni nakon višestrukih upozorenja, sankcija i nedavne potvrđene presude Ustavnog suda BiH - koji mu je izrekao godinu zatvora, zamjenjivu novčanom kaznom, i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja - nije promijenio svoje ponašanje. Upravo suprotno, ocjenjuju da on i dalje aktivno podriva Dejton i pravni poredak BiH. Posebna pažnja posvećuje se i njegovoj porodici, prije svega sinu Igoru i kćerki Gorici, za koje kongresmeni tvrde da su “koruptivnim vezama i zloupotrebom političkog utjecaja” profitirali na štetu građana, te i dalje predstavljaju dio iste mreže moći koja destabilizira BiH.
Politički analitičar Adnan Huskić u izjavi za „Avaz“ ističe da pismo otkriva duboke pukotine unutar američkog sistema vlasti.
Manjak komunikacija
- Ovo govori o ozbiljnom manjku komunikacije između Kongresa i Bijele kuće. Zanimljivo je da pismo nije upućeno predsjedniku, što pokazuje da se odluka donosila na nižim nivoima. Republikanski Kongres koristi ovu temu kako bi vratio dio političke moći koju je novo rukovodstvo prepustilo Bijeloj kući - kaže Huskić.
Profesor Elmir Sadiković za „Avaz“ podsjeća da je ovakvo ukidanje sankcija “dramatičan zaokret” u odnosu na politiku svih prethodnih američkih administracija.
- Sankcije se ukidaju kad nestanu razlozi za njihovo uvođenje. Ovdje toga nema. Ključno pitanje je šta je dogovor između Trampove administracije i Željke Cvijanović - kaže on.
Konačni odgovor Vašingtona na ovo pitanje mogao bi u velikoj mjeri odrediti budući američki angažman u BiH - i pokazati da li je politika prema Dodiku postala ad hoc izuzetak ili novi kurs.
Pet ključnih pitanja
Miks i Kiting zahtijevaju da Trezor i State Department do 26. novembra dostave odgovore na pet ključnih pitanja: zbog čega su Dodik i njegovi saradnici uklonjeni sa sankcija, kakvu su promjenu u ponašanju pokazali, kako taj potez unapređuje interese SAD na zapadnom Balkanu, te na koji način doprinosi stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH. Kongresmeni posebno traže da administracija objasni kako planira “nametnuti dodatne troškove Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti”, ukoliko je već povukla sankcije koje su predstavljale glavni instrument američkog pritiska.
