Osam zdravih beba rođeno je u Britaniji uz pomoć eksperimentalne tehnike koja koristi DNK troje ljudi kako bi se majkama pomoglo da ne prenesu rijetke, teške genetske bolesti na svoju djecu, saopštili su istraživači u srijedu, a prenio AP.

<h2>Nada porodicama s nasljednim bolestima</h2>Većina DNK nalazi se u nukleusu naših ćelija, i upravo je taj genetski materijal, djelimično naslijeđen od majke i djelimično od oca, ono što nas čini onim što jesmo.&nbsp;Međutim, postoji i mala količina DNK izvan nukleusa, u strukturama koje se zovu mitohondriji. Opasne mutacije u mitohondrijima mogu izazvati niz bolesti kod djece koje mogu dovesti do slabosti mišića, napada, razvojnih poteškoća, otkazivanja vitalnih organa i smrti.Testiranja tokom procesa vantjelesne oplodnje (IVF) obično mogu utvrditi da li su ove mutacije prisutne. Ali u rijetkim slučajevima to nije jasno.Istraživači su razvijali tehniku kojom pokušavaju izbjeći ovaj problem koristeći zdrave mitohondrije iz donirane jajne ćelije.Godine 2023. objavili su da su prve bebe rođene korištenjem ove metode, pri kojoj naučnici uzimaju genetski materijal iz majčine jajne ćelije ili embrija, koji se zatim prenosi u doniranu jajnu ćeliju ili embrij sa zdravim mitohondrijima, iz kojeg je prethodno uklonjen ostatak ključne DNK.

<h2>Dijete neće naslijediti osobine donora mitohondrija</h2>- Jedna od osam beba rođenih ovom metodom imala je nešto viši nivo abnormalnih mitohondrija nego što se očekivalo - rekao je Robin Lovel-Bedž (Lovell-Badge), naučnik za matične ćelije i genetski razvoj sa Instituta Francis Crick.&nbsp;Dodao je da taj nivo ipak nije dovoljno visok da bi izazvao bolest, ali da bi trebalo pratiti stanje djeteta tokom njegovog razvoja.Doktor Endi Grinfild (Andy Greenfield), stručnjak za reproduktivno zdravlje sa Univerziteta u Oxfordu, istakao je da će metoda zamjene mitohondrija biti korištena samo kod malog broja žena kod kojih druge metode sprječavanja prenosa genetskih bolesti nisu učinkovite, poput testiranja embrija u ranoj fazi.Lovel-Bedž je također naglasio da je količina DNK od donora zanemariva, te da dijete neće imati nikakve osobine žene koja je donirala zdrave mitohondrije.&nbsp;Genetski materijal iz donirane jajne ćelije čini manje od 1% DNK bebe rođene ovom tehnikom.

Zdrave bebe rođene u Britaniji nakon što su naučnici upotrijebili genetski kod više osoba

Pomoć sprječavanju prenošenja rijetkih, teških genetskih bolesti na potomstvo

Nova era medicine: Trostruka DNK kod novorođenčadi

Najmanja zmija na svijetu, gmizavac veličine novčića, ponovo je otkrivena nakon dvadeset godina odsustva. Riječ je o barbadoskoj zmiji, vrsti za koju se vjerovalo da je izumrla.Tokom istraživanja, lokalni konzervacionisti su je pronašli ispod stijene, čime je potvrđeno njeno postojanje uprkos dugogodišnjoj neaktivnosti.

<h2>Kritično ugrožena</h2>Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) svrstava ovu zmiju u kategoriju kritično ugroženih vrsta, uz napomenu da bi mogla biti izuzetno rijetka i ograničena na vrlo specifična staništa na teritoriji Barbadosa.&nbsp;- Da je riječ o češće prisutnoj, ali nedovoljno prijavljivanoj vrsti, vjerovatno bi bila češće uočena, naročito s obzirom na gusto naseljen karakter ovog karipskog otoka, naveli su iz IUCN.Prvu formalnu identifikaciju barbadoske zmije kao zasebne vrste izvršio je Stiven Bler Hedžes (Stephen Blair Hedges), profesor sa Univerziteta Temple i direktor Centra za biologiju. Nakon iscrpne potrage iz 2006. u kojoj je prevrnuo stotine kamenja, uspio je pronaći jedan primjerak. Međutim, tek nakon sprovedene genetske analize postalo je jasno da se radi o do tada nepoznatoj vrsti.Prije ovog otkrića bilo je poznato svega nekoliko primjeraka, dva u Britanskom prirodnjačkom muzeju u Londonu i jedan u Kaliforniji, koji je pogrešno identifikovan kao porijeklom iz Antigve.Prava zmija iako izgleda kao glistaOd trenutka otkrića, Hedžes je primio veliki broj poruka, pisama i fotografija od ljudi koji su tvrdili da su pronašli zmiju, iako se u većini slučajeva radilo o običnim glistama.Hedžes se nada da će ovo ponovno otkriće doprinijeti podizanju svijesti o važnosti očuvanja prirodnih staništa na Barbadosu, otoku koji je već izgubio nekoliko endemskih vrsta, uključujući barbadoskog trkača, barbadoskog rovaša i jednu vrstu pećinskog škampa.Prava zmija iako izgleda kao glistaOd trenutka otkrića, Hedžes je primio veliki broj poruka, pisama i fotografija od ljudi koji su tvrdili da su pronašli zmiju, iako se u većini slučajeva radilo o običnim glistama.Hedžes se nada da će ovo ponovno otkriće doprinijeti podizanju svijesti o važnosti očuvanja prirodnih staništa na Barbadosu, otoku koji je već izgubio nekoliko endemskih vrsta, uključujući barbadoskog trkača, barbadoskog rovaša i jednu vrstu pećinskog škampa.

<h2>Prava zmija iako izgleda kao glista</h2>Od trenutka otkrića, Hedžes je primio veliki broj poruka, pisama i fotografija od ljudi koji su tvrdili da su pronašli zmiju, iako se u većini slučajeva radilo o običnim glistama.Hedžes se nada da će ovo ponovno otkriće doprinijeti podizanju svijesti o važnosti očuvanja prirodnih staništa na Barbadosu, otoku koji je već izgubio nekoliko endemskih vrsta, uključujući barbadoskog trkača, barbadoskog rovaša i jednu vrstu pećinskog škampa.

Otkriće pokrenulo pitanja očuvanja endemskih vrsta na Barbadosu

Nije glista iako se često zamijeni: Najmanja zmija svijeta

Novo istraživanje američkih naučnika pokazalo je da čak i e-cigarete koje ne sadrže nikotin mogu negativno uticati na razvoj fetusa.&nbsp;Eksperimentom na trudnim miševima utvrđeno je da izloženost tečnostima koje se koriste u vejpanju (propilen glikol i glicerol) može dovesti do manjih i užih lobanja kod mladunčadi, kao i do manje tjelesne težine pri rođenju.Iako se ranije smatralo da je glavni problem nikotin, studija je dokazala da i bez njegovog prisustva dolazi do promjena u razvoju.&nbsp;Naučnici upozoravaju da su e-cigarete naročito rizične za žene koje možda još ni ne znaju da su trudne, jer se razvoj glave dešava vrlo rano u trudnoći.Proizvodi za vejping, čak i bez nikotina, nisu bezopasni u trudnoći i njihovi sastojci zahtijevaju dodatna istraživanja.

Njihovi sastojci zahtijevaju dodatna istraživanja

Cigarete bez nikotina mogu uticati na bebin razvoj

Električne cigarete bez nikotina štete bebama u stomaku

Astronomi su zahvaljujući kombinaciji podataka sa svemirskih opservatorija, uključujući James Webb Space Telescope (NASA/ESA) i ALMA teleskop u Čileu, uspjeli snimiti fascinantan trenutak – formiranje protoplanete unutar diska prašine i plina koji okružuje mladu zvijezdu HD 169142, udaljenu oko 374 svjetlosne godine od Zemlje.Kako prenosi <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/foto-astronomi-prvi-put-u-povijesti-svjedoce-radjanju-novog-suncevog-sustava/2691364.aspx?index_tid=731451&amp;index_ref=clanak_vijesti_najnovije_d">Index.hr</a>, ovo otkriće predstavlja jedan od najdirektnijih dokaza o tome kako planeti nastaju unutar protoplanetarnih diskova – kružnih oblaka materije koji se formiraju oko novorođenih zvijezda. Na snimcima je jasno uočljiv spiralni tok materije koji se slijeva prema formirajućem planetu, što potvrđuje teorijske modele o planetarnoj akreciji.- Ovakve snimke su zlatni rudnik za razumijevanje ranih faza formiranja planeta-&nbsp; navodi prof. Mirjam Kepler (Miriam Keppler) iz Evropske južne opservatorije (ESO), koja je učestvovala u istraživanju objavljenom u časopisu Astronomy &amp; Astrophysics.Prema analizi istraživača, riječ je o mladoj protoplaneti veličine Jupitera, koja se formira u vanjskim dijelovima diska. Temperatura u tim dijelovima je vrlo niska, što pogoduje formiranju gasovitih džinova.

<blockquote class="twitter-tweet">For the first time, astronomers have caught the birth of a brand-new solar system! Using both the ALMA telescope and JWST, scientists captured a stunning image of HOPS-315, a baby star about 1,300 light-years away that is just beginning to form planets. It is essentially a… <a href="https://t.co/hGMDdvMn5H">pic.twitter.com/hGMDdvMn5H</a>&mdash; Planetary Society (@exploreplanets) <a href="https://twitter.com/exploreplanets/status/1945498731681374387?ref_src=twsrc%5Etfw">July 16, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Podaci su sakupljani tokom više mjeseci, koristeći različite talasne dužine – infracrvenu i milimetarsku – kako bi se „provirilo“ kroz oblake prašine i otkrila struktura samog diska.

Po prvi put u historiji astronomije, naučnici su uz pomoć naprednih teleskopa snimili proces stvaranja planeta u realnom vremenu

Snimljen trenutak rađanja planeta: Naučnici zabilježili formiranje novog svijeta oko daleke zvijezde

Tim geologa i klimatologa započeo je delikatan eksperiment: postepeno tope ledenu jezgru staru 1,5 miliona godina, nadajući se da će pronaći odgovore na pitanja o klimatskim promjenama koje su oblikovale Zemlju mnogo prije pojave čovjeka, prenosi&nbsp;američki magazin Physics Today.&nbsp;Ovaj uzorak, izvađen sa dubine od preko 2.700 metara, sadrži zarobljene mjehuriće drevnog zraka, vulkanske čestice, prašinu iz afričkih pustinja, pa čak i morske mikroorganizme. Naučnici ih pažljivo oslobađaju u specijalnim laboratorijama, kako bi rekonstruisali sastav atmosfere, temperature i hemijske procese iz perioda Plistocena – epohe u kojoj su se odvijali veliki prelazi između ledenih doba.- To je poput otvaranja vremenske kapsule -&nbsp; kažu istraživači koji vjeruju da će podaci iz ovog leda pomoći da se razjasni kako i zašto su se klimatski ciklusi promijenili, posebno prelazak sa 41.000-godišnjeg na 100.000-godišnji obrazac ledenih doba – promjena koju današnji naučni modeli još uvijek ne mogu u potpunosti objasniti.Physics Today piše, da se uzorak topi veoma sporo i pod strogim nadzorom, a kompletna analiza mogla bi potrajati mjesecima. Očekuje se da će rezultati dati najdirektniji uvid u atmosferu planete otprije više od milion godina – što bi moglo pomoći u preciznijem modeliranju budućih klimatskih scenarija.

U srcu Antarktika, pažljivo tope prastari led kako bi otkrili tajne drevne klime i bolje razumjeli budućnost Zemlje



Led star 1,5 miliona godina: Naučnici puštaju prošlost da progovori



NASA je izdala saopćenje o bliskom prolasku asteroida 2022 YS5, koji će se 17. jula 2025. godine približiti Zemlji na sigurnoj udaljenosti, ali dovoljno blizu da ga prate sve vodeće svemirske agencije.&nbsp;Riječ je o svemirskom tijelu veličine prosječne zgrade — oko 30 metara, što ga svrstava među objekte koji, u slučaju udara, mogu izazvati lokalne katastrofe.Indijski portal The Times of India prenosi da je riječ o standardnom testu procedura detekcije i nadgledanja, ali i podsjećanju koliko je važno ulagati u planetarnu obranu. Naučnici trenutno koriste prolazak kako bi testirali algoritme i mehanizme ranog upozorenja.

Naučnici trenutno koriste prolazak kako bi testirali algoritme i mehanizme ranog upozorenja

NASA u pripravnosti: Zemlji se približava asteroid veličine zgrade

Novo veliko istraživanje pokazuje da tjelovježba tokom odrasle dobi može smanjiti rizik od prerane smrti i do 40 posto.Naučnici naglašavaju da nikada nije kasno da se počne s fizičkom aktivnošću, jer čak i oni koji se tek kasnije odluče na zdraviji način života mogu značajno produžiti svoj život.Ljudi koji su bili dosljedno aktivni tokom godina imali su 30–40 posto manji rizik smrti, dok su i oni koji su samo malo povećali nivo kretanja imali 20–25 posto manji rizik.&nbsp;Najvažnije otkriće je da su i potpuno neaktivni ljudi, koji su kasnije počeli vježbati, imali 22 posto manji rizik smrti od onih koji su ostali neaktivni.Stručnjaci navode da redovno kretanje poboljšava rad tijela i smanjuje upalne procese, što može objasniti ovakve rezultate.Trenutno Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, poput brzog hodanja ili vožnje bicikla, ili 75 do 150 minuta intenzivne aktivnosti, poput trčanja, planinarenja ili timskih sportova.Zaključak stručnjaka je jasan: počni se kretati, bilo kad i bilo koliko, jer tvoje tijelo to pamti i nagrađuje.

Počni se kretati, bilo kad i bilo koliko

Vježbanje u odrasloj dobi smanjuje rizik smrti za 40 posto

Sjedinjene Američke Države, decenijama poznate kao globalni magnet za naučne talente, danas se suočavaju s rastućim problemom – masovnim odlivom istraživača, inženjera i naučnika, koji u potrazi za stabilnijim uslovima sve češće sele u Evropu, Aziju i Kanadu.U detaljnoj analizi objavljenoj 11. jula 2025. godine, ugledni američki list The Wall Street Journal ističe da su uzroci ove pojave višestruki:	•	smanjena javna ulaganja u istraživanje i razvoj,	•	birokratske prepreke u dobijanju H‑1B i OPT viza za strane istraživače,	•	sve veća neizvjesnost u akademskom sektoru.– Odlazak vrhunskih stručnjaka mogao bi usporiti godišnji rast američke ekonomije i do 3,8 posto- upozoravaju analitičari.<h2>Ko dobija američke mozgove?</h2>Države poput Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Kine i Kanade nude atraktivne istraživačke grantove, jednostavnije migracione procedure i stratešku podršku nauci. Kompanije iz ovih zemalja aktivno ciljaju upravo američke univerzitete i startup inkubatore, tražeći talente iz oblasti vještačke inteligencije, biotehnologije, kvantnog računarstva i robotike.Nekadašnji simbol naučne superiornosti, SAD sada postaje polazna tačka za međunarodne “lovačke mreže” koje, kako piše WSJ, odvode stručnjake tamo gdje ih više cijene.<h2>Šansa za Balkan?</h2>I dok najrazvijenije zemlje privlače ono najbolje iz SAD-a, Balkan bi mogao iskoristiti istorijsku priliku — ako ima jasnu viziju.To uključuje:	•	programe za povratak stručnjaka iz dijaspore,	•	ulaganja u istraživačke centre i tehničke fakultete,	•	te aktivno uključivanje u EU inovacijske fondove i EIT mreže.Primjeri poput Izraela, Estonije i Irske pokazuju da čak i male zemlje mogu postati svjetski poznati inovacijski centri – ako pametno planiraju.Dok se Amerika bori s fenomenom “brain drain”, ostatak svijeta ima priliku da ga pretvori u “brain gain” – priliv svježih ideja i ljudi koji mijenjaju svijet.Pitanje je samo – jesmo li mi spremni?

Wall Street Journal: Amerika gubi briljantne umove, a Evropa i Azija otvaraju vrata – može li Balkan iskoristiti šansu?

Sve veća neizvjesnost u akademskom sektoru

Odliv naučnika iz SAD-a: Prilika za ostatak svijeta?

Europski naučnici otkrili su da mikroskopski nanoplastični fragmenti, manji od mikrometra, možda predstavljaju veće plastično onečišćenje u sjevernom Atlantskom okeanu nego vidljiva plastika. Procjenjuje se da takvih nanočestica ima oko 27 miliona tona, što je gotovo 10% godišnjeg plastičnog otpada SAD-a.Uzorke su skupljali na 12 lokacija i različitim dubinama, koristeći precizne tehnike. Nanoplastika je pronađena svuda, najviše uz obale i u suptropskom vrtlogu. Uočene su uobičajene vrste plastike poput PET-a, PS-a i PVC-a, dok su polietilen i polipropilen rijetki zbog prikrivanja organskim tvarima ili ograničenja tehnologije.Studije pokazuju da je nanoplastike više nego mikro i makroplastike u okeanima, upozoravajući na poteškoće u uklanjanju i pozivajući na bolje metode detekcije i mjere za zaštitu ekosistema.

Nanoplastika je pronađena svuda

Otkriven novi podatak o zagađenju Atlantskog okeana

Već nekoliko desetljeća se razgovara na svim nivoima o globalnim promjenama klime i utjecaju čovjeka na sve ono što se dešava u atmosferi. Klimatske promjene su postale dio obavezne priče od laičkog razgovora u lokalnom kafiću sve do najvišeg političkog i ekonomskog nivoa na razini država G7 ili generalne skupštine UN-a. Uvijek se može postaviti pitanje do kojeg nivoa se zaista radi o promjenama geofizikalnih procesa u atmosferi, a koji postotak obuhvataju senzacionalističke priče koje imaju sasvim drugačiju svrhu od nekog upozorenja ili edukacije.<h2>Utjecaji na klimu</h2>Klima predstavlja srednje stanje atmosfere i njenih elemenata mjereno duži niz godina (minimalno 30). Ovo znači da se ne može na osnovu nekog trenutnog stanja povišene temperature, jednog toplog ljeta ili veće količine snijega nekog zimskog perioda govoriti o klimatskim promjenama. Treba dugotrajno pratiti brojčane podatke, prije svega temperature i padavina te rasporeda istih, da bi se konstatirala promjena klime nekog podneblja. Kada se pogledaju faktori klime jasno se da zaključiti da antropogeni utjecaj nije u tom kvantitetu koliko se često predstavlja u javnosti.Geografska širina je prvi faktor klime i ona određuje upadni ugao Sunčevih zraka. Položaj ekvatora se mijenja u dugotrajnom procesu Zemljinog kretanja koje se zove precesija te je on potencijal osnove promjene klime. Na klimu utječu nadmorska visina, raspored kopna i mora, morske struje te izloženost reljefa. Nijedan od ovih faktora ne može biti segment priče o utjecaju čovjeka. Ljudi ne mogu preusmjeravati Golfsku struju, smanjivati visinu Bjelašnice niti zamijeniti položaj Mostara i Bijeljine. Jedini faktor klime na koji čovjek značajno utječe je vegetacija jer je deforestacija postala veoma unosan biznis – bez obzira na to da li se prodaje drvo ili se uklanjanjem šume formira građevinsko zemljište na planinama.Promjene klime na planeti Zemlji nisu vezane samo za sadašnji period i dešavale su se prije pojave čovjeka na Planeti. Svako razdoblje u geologiji koje se završavalo pratilo je velika izumiranja kao posljedicu promjene klime koja je odgovarala određenim vrstama. Na Planeti je bilo pet velikih izumiranja, a najveće je bilo ono prije 252 miliona godina na kraju paleozoika.Tada je 85% živog svijeta na Planeti nestalo. Poznato je i izumiranje prije 66 miliona godina kada su s lica Planete nestali dinosaurusi. Atmosfera se tada promijenila zbog dva razloga – udar asteroida u današnji Meksiko i vulkanska aktivnost u južnoj Aziji. To je bilo sasvim dovoljno da prašina ne dozvoli Sunčevo zračenje, a da nedostatak fotosinteze značajno umanji vegetaciju.Nedostatak hrane je s Planete uklonio najveće do tada – dinosauruse. Promjene klime se dešavaju i u dobima koja su mnogo bliža našem periodu. Prije osam do deset hiljada godina se desio kraj zadnjeg ledenog doba. Otapanje leda je formiralo nova mora, a neki dijelovi kontinenata, od Britanije do Japana, su postali otoci. Danas se može konstatirati kako živimo u nekom međuledenom dobu, a u proteklih 1,5 miliona godina su se desila čak četiri ledena doba - Ris, Mindel, Ginc i Wirm.Nekada neobični događaji pokrenu promjenu klime na Zemlji. Tako je kuga prije sedam stoljeća napravila neobičnu klimatsku stvar. Brojke pokazuju da je cca 20 posto žitelja Europe od XIII do XVI stoljeća izgubilo život od „crne smrti“. Mortalitet ovog tipa je uslovio smanjenje upotrebe šumskog fonda te se nivo CO2 smanjio jer je „višak“ drveća imao veću aktivnost u procesu fotosinteze. Zbog ovoga je u tom periodu vladalo „mini“ ledeno doba u Evropi. Danas se dešava suprotna stvar – višak CO2 je osnovni krivac povećanja temperature!Zemljina atmosfera je idealna za život koji poznajemo na njoj. Čak 99 posto zračnog omotača čine dušik i kisik, a drugi gasovi imaju veliku ulogu i pored mnogo manjeg postotka. Vodena para je neizostavni segment kruženja vode u prirodi, aerosoli pomažu u formiranju oblaka, izotop kisika ozon nas štiti od štetnih UV zraka, a CO2 je osnova najvažnijeg procesa na Planeti – fotosinteze.Udio ovog gasa, u idealnim uslovima, je 0,033 posto. On ima ogromnu ulogu u procesu Zemljine radijacije, a to znači da utječe na zagrijavanje atmosfere. Pogrešno je mišljenje da se grijemo direktno od kratkovalnog zračenja Sunca. Prvo te zrake dođu do Zemlje pa se odbijaju od nje, a mi se upravo grijemo od tog dugovalnog „odbitka“. Ovo zračenje zaustavlja CO2 te ne dozvoljava pretjerano grijanje niti hlađenje površine naše planete. Da ne postoji ovaj gas mi bismo imali temperature kao na Mjesecu - preko dana 150 stepeni, a tokom noći – 120 stepeni.Problem nastaje kada se povećava udio CO2, a za te stvari je u dobroj mjeri kriv čovjek jer utječe na to na dva načina. Prvi je već spomenuta deforestacija koja smanjuje mogućnost da drveće „pojede“ višak CO2, a drugi pretjerana upotreba fosilnih goriva koje kao produkt sagorijevanja u atmosferu emituju veće količine spomenutog gasa.Prva i druga industrijska revolucija, odnosno upotreba uglja, nafte i zemnog gasa, napravili su disbalans u sastavu atmosfere te utjecali na promjenu klime. Nekada se ove činjenice previše naglašavaju i maksimiziraju, ali je evidentno da se dešavaju neke promjene. U proteklih 150 godina, u periodu kako se mjere temperature na Planeti, došlo je do rasta iste za 1,5 stepeni. Iako ova brojka na prvi pogled nije velika u tako dugom razdoblju, ovo je veoma značajna promjena.<h2>Zaštita atmosfere	</h2>Najveći strah od povišene temperature se javlja kod priče o otapanju leda. Često se prikazuju slike nestanka ledenjaka na Grenlandu i Antarktiku, a brojni govore o novom „velikom potopu“. Hipotetički kada bi se sav led na Zemlji otopio, s obzirom na površinu okeana, nivo vode bi narastao za 83 metra. Ovo u praksi znači da bi Mostar bio pod vodom, a dolina Save čija mjesta su na visini do 87 (Rača) do 94 metra (Jasenovac) bi bila obala nekog novog Panonskog mora. Srećom ovo otapanje ne ide tom brzinom, ali se očekuje rast nivoa mora za 60 do 80 centimetara do kraja XXI stoljeća. Ove činjenice su osnovni razlog zbog čega se pristupa priči o „smanjenju upotrebe fosilnih goriva“ te stalnim aktivnostima o potencijalnoj zaštiti atmosfere od viška CO2 te Planete od otapanja lednika.Velike industrijske sile nisu raspoložene da se odreknu svog ekonomskog razvoja zbog problema u atmosferi. Kao i uvijek sva priča se svede na novac i na raspodjelu istog prilikom aktivnosti koje se sprovode zbog zaštite prirode. Kada se u Brazilu 1992. godine potpisala „Okvirna konvencija o klimatskim promjenama“ počeo je razgovor o potrebi održavanja sastanaka svake godine na svjetskom nivou. Od 1995. se održava COP (Convention of Parties) na kojem se pregovara o štetnim utjecajima privrede na prirodu. Najpoznatiji su sastanci iz Kjota (COP3) i Pariza (COP21) na kojem su potpisani sporazumi o zaštiti atmosfere. U Kjotu je dogovoreno da se smanji emitovanje šest gasova u atmosferu od kojih su CO2 i metan najpoznatiji.Interesantno je da SAD nikada nisu ratificirale niti poštovale taj sporazum. U Parizu 2015. godine je predviđen razvoj „zelenih tehnologija“, a osnova je da se smanji rast temperature na ispod 2 stepena do kraja stoljeća. Aktualni predsjednik SAD se u svakom svom mandatu povlačio iz ovog sporazuma, a to mu je krajem januara ove godine bila jedna od prvih odluka.Posljednji COP29 koji se održao u Bakuu u novembru 2024. godine je ogolio svu priču o zaštiti prirode i smanjenju klimatskih promjena. Ovaj sastanak se sveo na finansijske pregovore u kojima su bogati nudili novac siromašnim državama koje bi trebale učestvovati u razvoju „zelenih tehnologija“. Na početku su bogate države nudile 100 milijardi dolara godišnje, a siromašne države tražile deset puta više. Kako to uvijek bude u pregovorima postignut je kompromis – dogovorili su se na 300 milijardi dolara godišnje. Ovaj novac treba služiti da se siromašni „lakše suočesa izazovima klimatskih promjena“. Valjda to za ljude s Maldiva znači da kupe kuće negdje u Australiji nakon što njihovi otoci budu potopljeni. Sljedeći COP30 će se održati na delti Amazona – priobalnom gradu Belemu u Brazilu. Kakvi su danas odnosi na Planeti izgleda da se svijet najmanje treba brinuti o potencijalnim „klimatskim promjenama“.

<h2>Disbalans u prirodi</h2>Ono što se može zaključiti kao konstanta su brze geofizikalne reakcije atmosfere na koje nemamo odgovore. Pretjerano zagrijavanje mora izaziva brojne probleme u obliku ciklonskih vjetrova koji razaraju priobalje. U proteklom periodu svjedoci smo brojnih poplava koje nastaju kao posljedica povećane količine padavina u kratkom vremenskom periodu. Poplave u Libiji koje su odnijele više od 11000 života ili one u Valensiji u kojima je poginulo 95 osoba jasno govore koliko smo nepripremljeni za ovakva stanja. Poplave iz 2014. godine su na sjeveru Bosne iHercegovine gotovo napravile novo more, a one u Jablanici imale tragične posljedice s ljudskim žrtvama. Još se nisu ispitale sve okolnosti koje su doprinijele spemenutoj katastrofi.Svaki disbalans u prirodi pravi probleme u živom svijetu. Brzi vjetrovi, obilje padavina, visok sniježni pokrivač, nagli rast ili pada temperature, kao i druge stvari koje se dešavaju nas izbacuju iz normalnih aktivnosti i prave nam prirodne nesreće. Naravno da čovjek svojim (ne)djelovanjem utječe da posljedice tih nesreća budu mnogo veće. Nekada se zaista čini da „režemo granu na kojoj sjedimo“ te da se neadekvatno ponašamo kada se radi o nekimgeofizikalnim procesima. Nije tajfun u Japanu nastao nakon industrijske revolucije – on nosi ime tajfun kamikaza jer im je pomogao da se uništi kineska flota u srednjem vijeku. Japanci su uglavnom naučili da odgovore na brojne prirodne „nuspojave“.

<h2>Ko preživi pričat će</h2>Umjesto priče o „promjenama klime“ važnije bi bilo da probamo odgovoriti na sve izazove koji nas očekuju u narednom periodu. Mi ne možemo zaustaviti kišu, ali možemo zaštitom drveća onemogućiti nastanak jakih bujica od iste. Sigurno je da nećemo savladati maglu u Sarajevu koja je ovdje bila i u periodu dinosaurusa, ali možemo smanjiti emisiju štetnog SO2 u atmosferu koji je posljedica „prljavih“ energenata.Klimatske promjene se uvijek dešavaju, ali to su dugotrajni procesi na koje brojne vrste odgovaraju akomodacijom. Otapanje lednika i naseljevanje sjeverne Evrope je omogućilo nastanak plavookih ljudi. Problem našeg prilagođavanja je što ne može svaka individua podnijeti isti kvantitet promjena. Naše je da čuvamo prirodu u okviru lokalne sredine jer: „Nismo naslijedili Planetu od predaka nego posudili od svojih potomaka!“.Ko preživi (klimatske promjene) pričat će...

Od 1995. se održava COP (Convention of Parties) na kojem se pregovara o štetnim utjecajima privrede na prirodu

Profesor Vedran Zubić za „Avaz“ o klimi i utjecaju čovjeka na atmosferu: Stvarnost, mit, biznis ili medijska priča

U Velikoj Britaniji je započeo kontroverzni naučni projekt koji ima za cilj stvoriti gradivne blokove ljudskog života od nule, što bi moglo predstavljati prekretnicu u biologiji, ali i otvoriti mnoga etička pitanja.&nbsp;Projekt, koji financira "Wellcome Trust" s početnih 10 miliona funti, nastoji razviti nove terapije za neizlječive bolesti i omogućiti zdravije starenje.Dr. Džulijan Sejl (Julian Sale) iz laboratorije u Kembridžu opisuje ovo istraživanje kao "sljedeći veliki skok", dok se drugi, poput dr. Pata Tomasa (Pata Thomasa) iz organizacije "Beyond GM", boje mogućnosti da nauka postane alat za stvaranje “dizajniranih beba” ili genetski poboljšanih ljudi.Projekt je predstavljen tačno 25 godina nakon završetka Projekta ljudskog genoma, kojim je mapirana ljudska DNK.&nbsp;Cilj nije stvaranje ljudi, već razvijanje temelja života koji bi mogli revolucionirati medicinu – ali granica između napretka i zloupotrebe ostaje tanka.

Cilj nije stvaranje ljudi, već razvijanje temelja života koji bi mogli revolucionirati medicinu

Novi život iz laboratorije: Počelo stvaranje temelja čovjeka od nule

Iako se asteroid 2024 YR4, otkriven u decembru 2024. godine, u početku smatrao potencijalnom prijetnjom Zemlji, naknadne procjene su isključile mogućnost direktnog udara. Međutim, astronomi upozoravaju da opasnost nije u potpunosti prošla – samo se sada odnosi na Mjesec. Udar u njegovu površinu mogao bi izazvati rasipanje fragmenata u svemir, od kojih bi neki mogli završiti i na Zemlji.Prema riječima naučnika Pola Vigerta (Paul Wiegert) sa Univerziteta Zapadni Ontario u Kanadi, asteroid YR4 ima 4,3 posto šansi da udari u Mjesec – prema posljednjim podacima, prije nego što asteroid ponovo postane vidljiv 2028. godine. No, posljedice takvog udara ne bi ostale ograničene samo na lunarnu površinu.<h2>Najveći lunarni udar u 5000 godina?</h2>Vigertov tim izveo je 10.000 simulacija mogućeg sudara, a rezultati pokazuju da bi YR4 mogao stvoriti krater širine i do jednog kilometra – što bi bio najjači lunarni udar u posljednjih pet milenijuma. Krhotine koje bi pri tome nastale mogle bi se usmjeriti prema Zemlji zahvaljujući njenoj gravitaciji.- Pomalo nas je iznenadila mogućnost da bi znatna količina materijala mogla stići do Zemlje. Intuitivno, Zemlja je zapravo prilično mala meta kad se gleda s Mjeseca... ali ispada da Zemljina gravitacija može fokusirati taj materijal pod određenim uvjetima - rekao je Vigert za <a href="https://www.newscientist.com/article/2484769-asteroid-on-collision-course-with-moon-could-fire-shrapnel-at-earth/">New Scientist</a>.<h2>Sateliti pod rizikom</h2>Iako same krhotine ne bi ugrozile opstanak Zemlje, mogle bi ozbiljno oštetiti satelite u njenoj orbiti. Vigert upozorava da bi takvi čestice mogle izazvati štete koje bi inače nastupile tek nakon godina trošenja – i to u svega nekoliko dana.- Ako bi pogodile dio letjelice kao što je cijev za hlađenje, senzor izložen svemiru ili antenu, onda odjednom dolazi do gubitka te funkcionalnosti. Ne možete otići i popraviti satelit. Manji problem zapravo postaje ozbiljan problem - istakao je Mark Barčel (Mark Burchell) sa Univerziteta u Kentu, koji nije učestvovao u istraživanju.<h2>Vrijeme za proširenje planetarne odbrane?</h2>Vigert smatra da se planetarna odbrana ne bi trebala fokusirati isključivo na Zemlju, već i na potencijalne prijetnje koje se odnose na Mjesec. Glasnogovornik NASA-inog Ureda za koordinaciju planetarne obrane izjavio je da je njihov zadatak trenutno identifikacija objekata u blizini Zemlje (NEO) koji direktno prijete planeti, ali da je još rano govoriti o konkretnim mjerama u slučaju udara YR4 u Mjesec.Asteroid će ponovo biti vidljiv tek 2028. godine, kada će astronomi imati novu priliku da ga prate. Ukoliko se rizik od udara poveća, čovječanstvo bi tada moglo imati svega četiri godine da reaguje.

Nove simulacije naučnika pokazale su da bi potencijalni udar asteroida "ubojice gradova" u Mjesec mogao ipak biti vrlo problematičan i po Zemlju

Asteroid "ubojica gradova" koji je prvo izazvao strah, pa onda bio otpisan, ponovo predstavlja opasnost za Zemlju

Uz trenutne nivoe emisija ugljičnog dioksida, planeta Zemlja mogla bi biti osuđena na probijanje simbolične granice zagrijavanja od 1,5 stepen celzija za samo tri godine, a na ovo su upozorili klimatolozi u najnovijoj procjeni stanja globalnog zagrijavanja.Naime, gotovo 200 država složilo se da pokuša ograničiti porast globalne temperature na 1,5°C iznad nivoa s kraja 19. vijeka u značajnom sporazumu iz 2015. godine, s ciljem izbjegavanja nekih od najgorih utjecaja klimatskih promjena.<h2>Nastavak sagorijevanja</h2>Ipak, zemlje su nastavile sagorijevati rekordne količine uglja, nafte i plina i sječu šuma bogatih ugljikom - ostavljajući taj međunarodni cilj u opasnosti.-	Sve se kreće u pogrešnom smjeru - izjavio je glavni autor profesor Pirs Forster (Piers), inače direktor Priestley Centra za klimatsku budućnost na Univerzitetu u Leedsu, prenosi BBC.Dodao je da svjedočimo nekim neviđenim promjenama, a također vidimo i ubrzano zagrijavanje Zemlje i porast nivoa mora. Poručuje da su ove promjene predviđene već neko vrijeme i mogu se direktno pripisati vrlo visokom nivou emisija.<h2>Smanjenje budžeta</h2>Inače, početkom 2020. godine, naučnici su procijenili da čovječanstvo može emitovati samo 500 milijardi tona više ugljičnog dioksida (CO2) - najvažnijeg plina koji zagrijava planetu - za 50 posto šanse da zagrijavanje ostane na 1,5°C. Do početka ove godine, takozvani "ugljični budžet" smanjio se na 130 milijardi tona, prema novoj studiji.To smanjenje je uglavnom posljedica kontinuiranih rekordnih emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova koji zagrijavaju planetu, poput metana, ali i poboljšanja u naučnim procjenama.Ako globalne emisije CO2 ostanu na trenutnim maksimumima od oko 40 milijardi tona godišnje, 130 milijardi tona daje svijetu otprilike tri godine dok se taj ugljični budžet ne iscrpi.Ovo bi moglo navesti svijet da prekrši cilj postavljen Pariškim sporazumom, kažu istraživači, iako planeta vjerovatno ne bi prešla 1,5°C zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem sve do nekoliko godina kasnije.<h2>Više temperature zraka </h2>Prošla godina je bila prva u historiji kada su prosječne globalne temperature zraka bile više od 1,5°C iznad onih s kraja 19. stoljeća.Međutim, jedan 12-mjesečni period se ne smatra kršenjem Pariškog sporazuma, s obzirom na to da su rekordne vrućine iz 2024. godine dodatno pojačane prirodnim vremenskim obrascima.Ali zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem bio je daleko glavni razlog za prošlogodišnje visoke temperature, dostigavši 1,36°C iznad predindustrijskih nivoa, procjenjuju istraživači.Trenutna stopa zagrijavanja je oko 0,27°C po deceniji – mnogo brže od bilo čega u geološkom zapisu.A ako emisije ostanu visoke, planeta je na putu da dostigne 1,5°C zagrijavanja po toj metrici oko 2030. godine.Nakon ove tačke, dugoročno zagrijavanje bi se, teoretski, moglo smanjiti usisavanjem velikih količina CO2 iz atmosfere.Ali autori pozivaju na oprez pri oslanjanju na ove ambiciozne tehnologije kao kartu za "izlazak iz zatvora."-	Za veća prekoračenja (od 1,5°C), manje je vjerovatno da će uklanjanje (CO2) savršeno preokrenuti zagrijavanje uzrokovano današnjim emisijama – naveo je Džoeri Rogelj (Joeri), profesor klimatske nauke i politike na Imperial Collegeu u Londonu.Stopa globalnog porasta nivoa mora udvostručila se od 1990-ih, povećavajući rizik od poplava za milione ljudi koji žive u obalnim područjima širom svijeta.<h2>Naučni dokazi&nbsp;</h2>Pariški cilj zasnovan je na vrlo jakim naučnim dokazima da bi uticaji klimatskih promjena bili daleko veći pri zagrijavanju od 2°C nego pri zagrijavanju od 1,5°C.To se često previše pojednostavljuje kao značenje da je zagrijavanje ispod 1,5°C "sigurno", a iznad 1,5°C "opasno".U stvarnosti, svako dodatno zagrijavanje povećava ozbiljnost mnogih vremenskih ekstrema, topljenja leda i porasta nivoa mora.

Sve se kreće u pogrešnom smjeru, izjavio je glavni autor profesor Pirs Forster 

Naučnici upozorili: Ostale su još tri godine da se zagrijavanje Zemlje ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa

Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je prvu i jedinu injekciju za prevenciju HIV-a koja se prima svega dva puta godišnje, saopštila je farmaceutska kompanija Gilead Sciences u srijedu.Ovo otkriće predstavlja početak globalne distribucije lijeka koji bi mogao zaštititi milione ljudi, iako ostaje neizvjesno koliko će njih zaista imati pristup ovom efikasnom sredstvu.Radi se o lijeku lenacapavir, koji je u dva velika klinička ispitivanja gotovo u potpunosti spriječio nove HIV infekcije kod osoba s visokim rizikom – pokazavši se učinkovitijim od dnevnih pilula za prevenciju koje se često zaborave uzeti.„Ovo zaista ima potencijal da okonča širenje HIV-a“, rekao je Greg Milet (Greg Millett), direktor za javne politike u amfAR-u, Fondaciji za istraživanje AIDS-a.Iako su kondomi i dalje učinkovita zaštita kada se pravilno koriste, sve veću važnost ima preventivna terapija poznata kao PrEP (profilaksa prije izlaganja), koja uključuje redovno uzimanje lijekova – bilo dnevnih tableta ili injekcija svaka dva mjeseca. Lenakapavir pruža zaštitu u trajanju od šest mjeseci, čime postaje najdugotrajnija dostupna opcija. Ta pogodnost posebno može odgovarati osobama koje žele rjeđe posjećivati ljekara ili osjećaju stigmu zbog svakodnevnog uzimanja terapije.Međutim, problemi unutar američkog zdravstvenog sistema – poput smanjenja budžeta za javno zdravstvo i ograničenja u programima kao što je Medicaid – kao i rezanje američke pomoći u borbi protiv HIV-a na globalnom nivou, mogli bi otežati pristup novom lijeku.<h2>Globalni napori pod prijetnjom</h2>Milet upozorava da postoje "ogromne rupe u sistemu", kako u SAD-u, tako i širom svijeta, koje bi mogle otežati i distribuciju lijeka i redovne dolaske pacijenata, čak i ako je riječ o samo dvije injekcije godišnje.Lenacapavir se već koristi za liječenje HIV-a pod komercijalnim imenom Sunlenca, a njegova verzija za prevenciju biće dostupna pod nazivom Yeztugo. Lijek se primjenjuje putem dvije potkožne injekcije u predjelu stomaka, gdje ostaje kao depo i postepeno se otpušta u organizam.Gilead nije odmah saopštio cijenu lijeka, a važno je napomenuti da on pruža zaštitu isključivo od HIV-a, ali ne i od drugih spolno prenosivih bolesti.Globalna borba s ciljem zaustavljanja širenja HIV-a do 2030. godine stagnira. Samo u SAD-u svake godine se registruje više od 30.000 novih infekcija, dok broj novozaraženih u svijetu iznosi oko 1,3 miliona.Uprkos postojećim opcijama, PrEP koristi tek oko 400.000 Amerikanaca – što je mali dio onih kojima bi mogao koristiti. Studije su pokazale da su američke savezne države s većim korištenjem PrEP-a zabilježile pad broja infekcija, dok su u drugim dijelovima zemlje te brojke nastavile rasti.<h2>Nezavisna zaštita, posebno važna za žene</h2>Otprilike polovina novih HIV infekcija bilježi se kod žena, koje često trebaju metode zaštite koje mogu koristiti bez pristanka ili znanja partnera. Velika studija u Južnoj Africi i Ugandi, koja je obuhvatila više od 5.300 seksualno aktivnih djevojaka i mladih žena, pokazala je da se nijedna od ispitanica koje su primile lenakapavir nije zarazila HIV-om. Nasuprot tome, u grupi koja je uzimala dnevne pilule, infekcija je zabilježena kod oko 2% žena.Druga studija zabilježila je sličnu efikasnost kod homoseksualnih muškaraca i rodno nesvrstanih osoba u SAD-u i još nekoliko zemalja koje se i dalje bore s visokom stopom HIV-a.Jan Hadok (Ian Haddock) iz Hjustona, koji vodi organizaciju Normal Anomaly Initiative za podršku crnim LGBTQ+ zajednicama, učestvovao je u istraživanju i i dalje prima injekcije.- Sada zaboravim da sam na PrEP-u jer više ne nosim bočicu s tabletama. Bez obzira na to jeste li muškarac, žena, gej ili strejt – ovo zaista proširuje mogućnosti prevencije. Samo trebate doći na kliniku svakih šest mjeseci, što je snažan alat u odnosu na stalne diskusije o kondomima i dnevnim pilulama - kaže Hadok.Doktor Gordon Krofut (Gordon Crofoot), koji je takođe učestvovao u istraživanju, naglašava: "Svi, u svakoj zemlji, koji su izloženi riziku od HIV-a, trebaju imati pristup PrEP-u. Moramo omogućiti lakši pristup ovako učinkovitim metodama prevencije."

Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je prvu i jedinu injekciju za prevenciju HIV-a

SAD odobrile revolucionarnu injekciju protiv HIV-a: Zaštita u samo dvije doze godišnje

Neočekivani zaokret u neuroznanosti sugerira da naši mozgovi možda svijetle, no svjetlom koje je jedva mjerljivo, ali potencijalno vrlo otkrivajuće.Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Current Biology, predvodila je biologinja Hejli Kejsi (Hayley Casey) sa Univerziteta Algoma u Kanadi. Njihov tim je uspio zabilježiti tzv. ultraslabo fotonsko zračenje (UPE) iz ljudskog mozga, sugerirajući da ono može biti povezano s kognitivnim procesima.<h2>UPE svjetlo</h2>Iako ljudska bića ne svijetle vidljivo kao neka bioluminiscentna stvorenja, ranije studije su pokazale da tijelo emituje vrlo slabo svjetlo u vidljivom spektru. Ovo svjetlo, poznato kao UPE, nastaje kao nusprodukt metabolizma kada elektroni ispuštaju fotone. Za razliku od infracrvenog zračenja, UPE nije povezano s toplotom i može se pojaviti unutar vidljivog spektra.Kejsin tim je postavio učesnike u potpuno zamračenu prostoriju, opremio ih EEG kapama za praćenje moždane aktivnosti, i okružio ih izuzetno osjetljivim fotomultiplikatorskim cijevima koje su bilježile i najslabije svjetlosne signale iz mozga.- Kao prvu demonstraciju koncepta da UPE iz ljudskog mozga može ukazivati na funkcionalna stanja, mjerili smo i analizirali broj fotona iznad glava učesnika dok su odmarali ili učestvovali u zadatku slušne percepcije - naveli su autori studije.<h2>Novi način praćenja moždane aktivnosti</h2>Rezultati su pokazali jasnu razliku u UPE zračenju između stanja mirovanja i obavljanja zadatka, pri čemu su promjene bile u korelaciji s EEG zapisima. Naučnici su ovu metodu nazvali fotoencefalografija, koja bi mogla predstavljati novi način praćenja moždane aktivnosti bez invazivnih procedura.- Pokazali smo da se UPE signali iz mozga mogu razlikovati od pozadinskih fotona i da njihova frekvencija tokom zadatka može dostići stabilnu vrijednost - dodaju istraživači.U nastavku istraživanja, naučnici planiraju ispitati individualne obrasce UPE-a i kako razne moždane aktivnosti utiču na njih. Također, predlažu korištenje specijalnih filtera i pojačala kako bi se ovi signali mogli koristiti u medicinske dijagnostičke svrhe.- Buduće studije mogle bi uspješno koristiti odabrane filtere i pojačala za izdvajanje i pojačavanje karakteristika UPE signala iz zdravih i oboljelih mozgova - zaključili su autori studije.

Naučnici su otkrili slabo svjetlo iz ljudskog mozga, povezano s moždanom aktivnošću, nudeći mogući novi, neinvazivni način praćenja zdravlja mozga

Naši mozgovi isijavaju zagonetnu svjetlost, a naučnici je pokušavaju dešifrirati

Naučnici koji proučavaju led na Antarktiku ostali su zatečeni nakon što je detektor kozmičkih čestica zabilježio niz neobičnih signala koji, čini se, dolaze iz dubine leda.Kako su saopćili istraživači s Univerziteta Pen State, čudni radio impulsi otkriveni su tokom eksperimenta Antarktičke impulsne tranzijentne antene (ANITA), koji koristi instrumente na balonima iznad Antarktika za detekciju radiovalova iz kozmičkih zraka koje udaraju u Zemljinu atmosferu.<h2>Neobjašnjivi signali</h2>Cilj eksperimenta bio je prikupiti podatke o udaljenim kozmičkim događajima kroz analize signala koji stižu do Zemlje. Međutim, otkriveni signali ne mogu se objasniti trenutnim razumijevanjem fizike čestica. Prema naučnicima, signali ne dolaze odbijeni od leda, već iz smjera ispod horizonta, što trenutno nema objašnjenje.Svoje nalaze objavili su u časopisu Physical Review Letters.- Radio valovi koje smo detektirali bili su pod vrlo strmim kutovima, poput 30 stupnjeva ispod površine leda - rekla je Stefani Visel (Stephanie Wissel), izvanredna profesorica fizike, astronomije i astrofizike, koja je radila u timu ANITA tražeći signale neuhvatljivih čestica zvanih neutrini.Naučnici u najdubljem laboratoriju, dva kilometra ispod Zemlje, detektirali su emisiju "čestica duhova" iz nuklearke udaljene 240 kilometara.Objasnila je da je, prema njihovim proračunima, anomalni signal morao proći kroz hiljade kilometara stijene i stupiti u interakciju s njom prije nego što je stigao do detektora, što bi trebalo rezultirati neotkrivanjem signala jer bi ga stijena apsorbirala.- To je zanimljiv problem jer još uvijek nemamo objašnjenje za te anomalije, ali ono što znamo jest da najvjerojatnije ne predstavljaju neutrine - rekla je Visel.Neutrini su čestice bez naboja i s najmanjom masom među svim subatomskim česticama. Obično ih emituju visokoenergetski izvori poput Sunca ili veliki kozmički događaji poput supernova ili Velikog praska, a signali neutrina prisutni su svuda. Međutim, problem je što ih je izuzetno teško detektirati.- U svakom trenutku imate milijardu neutrina koji prolaze kroz vaš nokat, ali neutrini zapravo ne interagiraju.&nbsp;Dakle, ovo je problem dvosjeklog mača. Ako ih detektiramo, to znači da su prešli cijeli ovaj put bez interakcije s bilo čim drugim. Mogli bismo detektirati neutrino koji dolazi s ruba vidljivog svemira - rekla je Visel.<h2>Specijalni detektori</h2>Visel i timovi istraživača širom svijeta rade na razvoju specijalnih detektora za hvatanje osjetljivih neutrinskih signala, čak i u malim količinama.&nbsp;- Čak i jedan mali signal neutrina sadrži riznicu informacija, tako da svi podaci imaju značaj - rekla je i dodala kako čestice mogu otkriti tragove o kozmičkim događajima koji su se dogodili svjetlosnim godinama daleko.Jedan od detektora za neutrine, ANITA, smješten je na Antarktiku. Radi se o radio detektoru koji leti na visini od 40 kilometara iznad leda i bilježi signale.- Usmjeravamo naše antene prema ledu i tražimo neutrine koji međusobno djeluju u ledu, proizvodeći radio emisije koje zatim možemo osjetiti na našim detektorima - pojasnila je Visel.Problem je što drugi detektori nisu zabilježili ništa slično signalima koje je ANITA detektirala, što ih je označilo kao "anomalne".- Signali se ne uklapaju u standardnu sliku fizike čestica i, iako nekoliko teorija sugerira da bi to mogao biti nagovještaj tamne materije, nedostatak naknadnih opažanja s IceCubeom i Augerom doista sužava mogućnosti - rekla je Visel.<h2>Različite teorije</h2>Dok ne otkriju uzrok, Visel i njen tim razvijaju različite teorije.- Pretpostavljam da se u blizini leda, a također i blizu horizonta, događa neki zanimljiv efekt širenja radio valova koji ne razumijem u potpunosti, ali svakako smo istražili nekoliko njih i još nismo uspjeli pronaći nijedan od njih. Dakle, trenutno je to jedna od ovih dugogodišnjih misterija i uzbuđen sam što ćemo, kada letimo PUEO-om, imati bolju osjetljivost. U principu, trebali bismo otkriti više anomalija i možda ćemo zapravo razumjeti što su one. Također bismo mogli otkriti neutrine, što bi na neki način bilo puno uzbudljivije - zaključila je Visel.

Nova era medicine: Trostruka DNK kod novorođenčadi

Nije glista iako se često zamijeni: Najmanja zmija svijeta

Električne cigarete bez nikotina štete bebama u stomaku

Snimljen trenutak rađanja planeta: Naučnici zabilježili formiranje novog svijeta oko daleke zvijezde

Led star 1,5 miliona godina: Naučnici puštaju prošlost da progovori

NASA u pripravnosti: Zemlji se približava asteroid veličine zgrade

Vježbanje u odrasloj dobi smanjuje rizik smrti za 40 posto

Odliv naučnika iz SAD-a: Prilika za ostatak svijeta?

Otkriven novi podatak o zagađenju Atlantskog okeana

Profesor Vedran Zubić za „Avaz“ o klimi i utjecaju čovjeka na atmosferu: Stvarnost, mit, biznis ili medijska priča

Novi život iz laboratorije: Počelo stvaranje temelja čovjeka od nule

Asteroid "ubojica gradova" koji je prvo izazvao strah, pa onda bio otpisan, ponovo predstavlja opasnost za Zemlju

Naučnici upozorili: Ostale su još tri godine da se zagrijavanje Zemlje ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa

SAD odobrile revolucionarnu injekciju protiv HIV-a: Zaštita u samo dvije doze godišnje

Naši mozgovi isijavaju zagonetnu svjetlost, a naučnici je pokušavaju dešifrirati

Naučnici otkrili bizarne signale koji dolaze iz dubine Antarktika: Još uvijek nemamo objašnjenje

Nauka

Nova era medicine: Trostruka DNK kod novorođenčadi

Nije glista iako se često zamijeni: Najmanja zmija svijeta

Električne cigarete bez nikotina štete bebama u stomaku

Snimljen trenutak rađanja planeta: Naučnici zabilježili formiranje novog svijeta oko daleke zvijezde

Led star 1,5 miliona godina: Naučnici puštaju prošlost da progovori

NASA u pripravnosti: Zemlji se približava asteroid veličine zgrade

Vježbanje u odrasloj dobi smanjuje rizik smrti za 40 posto

Odliv naučnika iz SAD-a: Prilika za ostatak svijeta?

Otkriven novi podatak o zagađenju Atlantskog okeana

Profesor Vedran Zubić za „Avaz“ o klimi i utjecaju čovjeka na atmosferu: Stvarnost, mit, biznis ili medijska priča

Novi život iz laboratorije: Počelo stvaranje temelja čovjeka od nule

Asteroid "ubojica gradova" koji je prvo izazvao strah, pa onda bio otpisan, ponovo predstavlja opasnost za Zemlju

Naučnici upozorili: Ostale su još tri godine da se zagrijavanje Zemlje ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa

SAD odobrile revolucionarnu injekciju protiv HIV-a: Zaštita u samo dvije doze godišnje

Naši mozgovi isijavaju zagonetnu svjetlost, a naučnici je pokušavaju dešifrirati

Naučnici otkrili bizarne signale koji dolaze iz dubine Antarktika: Još uvijek nemamo objašnjenje