<p>U Sarajevu se odvijaju radovi na iskopavanju cijevi za tunel koji se gradi u mjestu Kobilja Glava. Riječ je o tunelu s dvije cijevi čije su dužine 682 i 678 metara, a bit će izgrađene i kolovozne trake, pješačke i biciklističke staze. Za “Dnevni avaz” o ovoj temi  govorio je direktor “Direkcije za ceste Kantona Sarajevo” Selmir Kovač.</p><h2>Milionski projekt</h2><p>Kako je kazao, radovi idu bolje nego što se očekivalo te da je izvršeno sve ono što je bilo potrebno kako bi se uopće moglo upustiti u iskopavanje.</p><p>- Iskopana su 123 metra desne tunelske cijevi sarajevskog tunela Kobilja glava, a uskoro idu pripreme za iskopavanje i lijeve cijevi – navodi Kovač.</p><p>Ovo je prvi put da Kanton Sarajevo gradi tunel, a radovi su podijeljeni u dvije sekcije, gdje je prva sekcija već počela, odnosno samo probijanje tunela. Druga sekcija radova se odnosi na izgradnju trase i kružnog toka za povezivanje Prve transverzale i tunela s magistralnim putem M-18 u vogošćanskom naselju Hotonj.</p><p>- Kada je riječ o Prvoj transverzali, povezivanje će se vršiti od Šipa do Hotonja, a izlazak iz tunela je 700 metara nove saobraćajnice – istakao je Kovač.</p><h2>Imovinski proces</h2><p>Osvrnuo se i na sporni dio na ovoj transverazli, odnosno na povezivanje ulice Kranjčevićeva s ovim tunelom, tačnije sa Šipom. Radovi su, kazao je, u zastoju, jer postoji sporan sudski proces. Zato i ne počinju gradnju jer je to još  sve na sudu, a i postoje imovinski procesi koji  još nisu ni ušli u fazu razrješenja.</p><p>Projekt se provodi u skladu s procedurama EBRD-a, vrijednost ugovora je nešto više od 31 milion eura bez PDV-a, a rok za izgradnju obje sekcije je dvije godine od početka radova.</p><p>- Svi predradovi su završeni i zadovoljni smo kako sve to napreduje. Možda ćemo čak i prije roka završiti – kazao je Kovač</p><h2>Manje gužve</h2><p>Od izgradnje Prve transverzale građani bi imali dugoročnu korist i u velikoj mjeri bi se rasteretile gužve u saobraćaju, ne samo u centru grada nego bi se to reflektiralo i van KS zbog velikog broja posjetilaca.</p>

Druga sekcija radova odnosi se na izgradnju trase i kružnog toka za povezivanje Prve transverzale i tunela s magistralnim putem M-18 u Hotonju 

Selmir Kovač za "Avaz": Sudski spor koči spajanje Prve 
transverzale i tunela na Kobiljoj Glavi


<p>Svakodnevni rast cijena sve je teže podnijeti većini građana Bosne i Hercegovine, a, iako su praznici vrijeme radosti, mnogi ih dočekuju s manje optimizma.<br></p><p> </p><p>Pojedine namirnice skuplje su za više od 50 posto nego na kraju prošle godine.</p><h2>Nema razloga </h2><p>- U odnosu na isti period prošle godine sada imamo znatno niže cijene goriva, plin je jeftiniji, cijena struje je ista. Stoga je rast cijena pojedinih namirnica čisti bezobrazluk. Nema razloga da poskupljuju određene namirnice, konkretno meso. Trgovački lanci i prerađivači pilećeg mesa, naprimjer, iskoristili su vrijeme ramazana i povećane potražnje pilećeg mesa da povećavaju cijene. Nema nijednog tržišnog razloga da to bude tako - kazao je Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača KS.</p>

<p>Tržište žitarica se stabiliziralo, dodaje, te navodi da ni to ne može biti razlog poskupljenja, kao ni cijene energenata koje su u padu.</p><p>- U pitanju su čista pohlepa i bezobrazluk proizvođača i trgovačkih lanaca - istakao je Pašić.</p><h2>Ko može</h2><p>S obzirom na to da je vrijeme praznika, kada se spremaju bogate tradicionalne trpeze, postavlja se pitanje koliko njih je u mogućnosti izdvojiti novac za to.</p><p>Pašić je naveo da će praznici - i Uskrs i Vaskrs i Bajram - mnogima dodatno isprazniti novčanike.</p><p>- Morat će se istrošiti da bi mogli imati ručak onakav kakav je prije bio. Prema sadašnjim cijenama, nekada skroman ručak će sada građanima biti luksuz - naveo je Pašić.</p><h2>Jeftiniji uvoz</h2><p>Naš sagovornik ističe da se doskora piletina smatrala najjeftinijim mesom, a sada to nije slučaj.</p><p>- Ova pohlepa na tržištu otvorit će vrata stranim proizvođačima te će to uništiti domaću ekonomiju. Nekome iz Turske ili neke druge države će biti jeftinije da uveze piletinu, a onda će domaći proizvođači „kukati“ da treba da se kupuje domaće, a sami će biti krivi za to - potcrtao je Pašić.</p>

Rast cijena pojedinih namirnica predstavlja čistu pohlepu i bezobrazluk proizvođača i trgovačkih lanaca, istakao je Pašić

Nekad skromna trpeza sada je za mnoge luksuz

<p>Osim školskog pribora, knjiga i odjeće, pred roditeljima maturanata je još jedan izazov. Tako već sada mnogi počinju pripreme za malu ili veliku maturu, a sve će to značiti novi udar na džepove roditelja.</p><h2>Nema luksuza</h2><p>Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete življenja “Futura” Mostar, kazao je da roditelji moraju da se odreknu mnogih stvari kako bi svojoj djeci omogućili sve što im je potrebno za maturalnu večer.</p><p>- Stvar je vrlo jasna, za četveročlanu porodicu s prosječnim primanjima nedostajat će hiljadu maraka kako bi mogli omogućiti sve ono što je navedeno u potrošačkoj korpi - kazao je Bago.</p><p>Dodao je i to da potrošačka korpa, koja je samo u martu iznosila više od 2.000 maraka, ne uzima u obzir troškove kao što su kirija, krediti, pa i mature.</p><p>- U potrošačkoj korpi nikakvog luksuza nema, tu su najosnovnije stvari koje trebaju porodici - rekao je Bago.</p><p>Osvrnuo se i na to da mature roditelje koštaju mnogo jer, kako je došlo do inflacije, tako su porasle cijene i odijela i maturskih haljina.</p><p>- Roditelji moraju da se odreknu mnogih stvari kako bi omogućili svojoj djeci ono nešto najosnovnije što je potrebno za maturu - istakao je Bago.</p><h2>Nimalo jeftina</h2><p>Odijela u radnjama u kojima s izloga „ne vrište“ neki svjetski brendovi i koje se smatraju pristupačnima za bh. građane na kraju i ne ispadnu tako jeftina.</p><p>Samo sako košta oko 130 KM, dok djevojke za šminku i frizuru moraju izdvojiti više od 100 KM. Za maturske haljine potrebno je minimalno planirati još 200 KM, a cijene znaju biti i mnogo više.</p><p>Mnogi roditelji već sada posjećuju banke i mikrokreditne organizacije kako bi na kredit kupili sve ono što je potrebno da bi sina ili kćerku dostojanstveno ispratili na maturalnu večer.</p><h2>Donijeti odluke</h2><p>Bago je kazao da nadležni moraju donositi odluke na strateški način kako bi se građanima olakšalo.</p><p>- Mora se čekati i formiranje vlada, zatim tek onda da se razmišlja o nekom boljitku na ovom polju - zaključio je on.</p>

Stvar je vrlo jasna, za četveročlanu porodicu s prosječnim primanjima nedostajat će hiljadu maraka kako bi mogli omogućiti sve, rekao je Bago 

Mnogi roditelji u problemima uoči proslave mature: Dižu kredite za odijela i haljine

<p>Sarajlija Amer Džekman, stomatolog, MMC borac i aktivista, bio je jedan od takmičara zabavno-takmičarskog šoua “Survivor”.<br></p><p>Svojim pojavljivanjem je privukao veliku pažnju i simpatije publike, te je pokazao veliku spremnost za izazove koje nosi ovakav format šoua. </p><p>Nakon izlaska iz rijalitija za “Dnevni avaz” je otkrio sve detalje svog učešća, ali i najteže trenutke koje je preživio.</p><p><b>Kako su izgledale pripreme za ovakav format rijalitija?&nbsp;&nbsp;</b></p><p>- Za „Survivor“ je teško biti u potpunosti spreman jer ne možete prenijeti uslove koje vas tamo čekaju u svijet izvan rijalitija. Ono čemu sam se posvetio jeste poboljšanje fizičke forme, vježbe balansa i gađanja. Ali, vas „Survivor“ može iznenaditi, to je igra koja traje 24 sata na dan. Vaše tijelo vas može izdati kada to najmanje očekujete, sunčan dan se vrlo brzo može pretvoriti u jaku kišu, ljudi kojima ste vjerovali vas vrlo lako mogu nominovati. „Survivor“ nisu samo poligoni kao što to većina ljudi misli gledajući na TV-u. To je igra međuljudskih odnosa, neko vam može zamjeriti, naprimjer, što ste uzeli veći dio kokosa.</p><h2>&nbsp;Zona komfora</h2><p><b>Da li se može nazvati hrabrošću to što ste spakovali svoje stvari i otišli na otok. Ostavili sve iza sebe, te ušli u avanturu koja je potpuno nepoznata?</b></p><p>- Smatram da je izlazak iz zone komfora jedini način da uspijete. Trudim se da stalno steknem iskustva iz različitih životnih oblasti. Tako da aktivizam, stomatologija i MMA borbe čine mene kao cjelinu i možda za nekoga ne izgledaju spojivo. Otići na otok jeste hrabrost i smatram da je svaki učesnik koji tamo provede samo jedan dan, prema mom mišljenju, pobjednik. Gledaoci ne mogu ni zamisliti koliko je teška i nepredvidiva avantura zvana „Survivor“. Na TV-u se vidi samo 5 posto proživljenog. Otići u „Survivor“ je bila moja životna želja i kao takav jedini oblik rijalitija na koji bih se prijavio. Čovjeku su potrebna takva iskustva kako bi imao šire vidike.</p><p><b>Dolazite iz potpuno drugog svijeta, niste iz oblasti šoubiznisa, medija ili estrade, jer su obično to profili ličnosti koji ulaze u rijalitije, bez obzira na format. </b></p><p>- Na „Survivor“ sam se prijavio kako bih se prvenstveno dokazao sebi. I ponosim se svim urađenim. Dobio sam ogroman broj pozitivnih poruka i podrške, a najviše od djece i njihovih roditelja. To me zaista čini sretnim i ispunjava, naročito što sam svoj cijeli život posvetio poboljšanju zdravlja i položaja djece i mladih. Čak i da su sve te poruke imale negativan karakter, ako je jedno dijete u meni prepoznalo uzora i shvatilo prave ljudske i životne vrijednosti, onda sam pobijedio u „Survivoru“. Na otoku sam konstantno imao u vidu da me gledaju roditelji, sestre, djevojka, moji prijatelji i radne kolege, a zatim mladi, djeca i ostala publika. Ne bih sebi mogao oprostiti da sam ostao duže, a da sam se pokazao u negativnom svjetlu kao čovjek. Od početka sam želio da budem iskren i timski igrač do kraja, a to je najteža strategija za „Survivor“, za šou koji konstantno traži mijenjanje strategija i prilagođavanje pa čak i stavljanje određenih maski.&nbsp;&nbsp;</p><h2>Svaki dan izazov</h2><p><b>Šta je to što ćete pamtiti do kraja života a da ste naučili za vrijeme boravka na otoku?&nbsp;</b></p><p>-  „Survivor“ vas promijeni. Svaki dan na otoku je izazov sa sebe i zbog okolnosti koje vas okružuju, emocije i misli su na maksimumu. Naučio sam mnogo lekcija, a najvažnija jeste zahvalnost. Zahvalnost za svaki dan, za to što dišete i što možete da se krećete, jer neko u tom momentu to više ne može. U svijetu izvan „Survivora“ lako zaboravimo na takve stvari. Važno je i provoditi vrijeme s porodicom i prijateljima, ali pronaći vrijeme i za sebe.&nbsp;&nbsp;</p>

<p><b>Kakav je bio osjećaj prvog dana kada ste se probudili i shvatili da se nalazite u prašumi, okruženi potpuno nepoznatim ljudima i ne znate šta vas može očekivati u toku dana, ali i boravka tu? </b></p><p>- Prvu noć na otoku sam sanjao porodični ručak, san je bio prelijep dok me nije probudila jaka kiša. Prva noć i već smo bili u problemima. To je surova priroda Dominikanske Republike. Tada shvatite da ljudi koji vas okružuju i s kojima dijelite dasku za spavanje će postati vaša porodica. Ljudi s kojima ćete provoditi 24 sata. Ljudi s različitim karakterima, iskustvima, životnim pričama, maskama, motivima. To je surova priroda „Survivora“. Prve zrake sunca vas bude uz talase karipskog mora. Takvi prizori vam ostaju urezani u glavi zauvijek. Čak i sad, nakon „Survivora“, sanjam more, poligone, meni drage ljude, prvi kokos, prvi krompir. Jednostavno ne možete otići s otoka.  </p><p><b>Čija podrška vam je bila najvažnija? </b></p><p>- Najviše sam se povezao s Marinom, Denisom i Davidom. Konstantno smo pružali podršku jedni drugima ne samo na poligonima, već i u onim momentima kada vas emocije slome.  </p><h2>Porodica, djevojka, prijatelji</h2><p><b>Na koga ste svakodnevno mislili za vrijeme Vašeg boravka tamo? </b></p><p>- Najviše sam razmišljao o svojoj porodici, djevojci i prijateljima. Pitao sam se šta oni rade sada i da li njima vrijeme prolazi ovako turbulentno i sporo u isti mah. U jednom momentu se osjećate kao da ste tu više od godinu dana. Proživljavao sam lijepe momente u glavi iznova i iznova. To je bila hrana za moju glad. Na otoku imate mnogo vremena za razmišljanje i za kreiranje planova u vanjskom životu. Otok iz vas izvuče lijepe i manje lijepe momente koje ste sakrili od sebe i natjera vas da se suočite s njima. Mislim da mi je to i najdraža stvar. Takvu vrstu suočavanja sa sobom ne možete postići u svijetu izvan „Survivora“.  </p><h2>Prvi obrok</h2><p><b>Šta vam je najteže palo da uradite tokom šoua? </b></p><p>- Ono što će mi ostati u sjećanju jeste sigurno prvi obrok od riže. Okupljeni oko vatre sa šakom riže koja je raspoređena na nas 10 i naša sreća i zadovoljstvo. U tom momentu sam shvatio da se svako od nas zaboravi zahvaliti za to što posjeduje - materijalno i duhovno. „U Survivoru“ naučite i voljeti sebe neuredne, s mnogo ožiljaka, neošišane, pothranjene, ali ipak ispunjene iznutra.&nbsp;&nbsp;</p>

Gledaoci ne mogu ni zamisliti koliko je to teška i nepredvidiva avantura

Amer Džekman, nakon ispadanja iz “Survivora”, za “Avaz”: Ostvario sam životnu želju

<p>Radiotelevizija Bosne i Hercegovine – BHRT, u saradnji s Udruženjem Pomozi.ba organizirala je humanitarnu kampanju prikupljanja novca za stradale u zemljotresima u Turskoj i Siriji koja je trajala od 1. do 31. marta 2023. godine. </p><p>Prisutnima se obratio Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a.</p><h2>Veliki broj donacija&nbsp;</h2><p>- Znali smo da ovakve akcije budu podržane, ali nismo očekivali da će rezultat biti ovakav kakav je. Uspjeli smo zahvaljujući otvorenim telefonima, ljudima koji su zvali i velikim brojem donacija. Skupili smo preko 900 hiljada KM. Ovo je bilo ogromno zadovoljstvo, hvala svima. Donatorima, medijima i građanima. U vrijeme loših vijesti, zaista je veliko zadovoljstvo napraviti ovako nešto pozitivno. Ovo može biti putokaz za sve buduće akcije - kazao je Karamehmedović. </p><p>Svoju zahvalnost je iskazala i Maja Arslanagić-Hrbat, PR Udruženja Pomozi.ba.</p><p>- Hvala svima što su tu, što prate sva dešavanja. Hvala svima koji su zvali onu noć kada se novac donirao. Zajedno smo upjeli animirati ljude, te prikupiti značajna sredstava koja će pomoći ljudima u Turskoj i Siriji. Poslali smo oko 100 šlepera, nabavili smo 20 stambenih kontejnera. Sva ova finansijska sredstva koja su pristigla i koja će pristići, koristit ćemo shodno potrebama ljudi - navela je Arslanagić. </p><h2>Suma novca&nbsp;</h2><p>Tačnu sumu novca koja je skupljena akcijom, predstavio je Benjamin Butković, urednik Specijalnih programa BHT1. </p><p>- Zahvaljujući građanima, te pozivima koji ih je bilo 96 hiljada prikupljen je iznos od 192.020 KM. Zahvaljujući donatorima koji su uplaćivali, skupljeno je više od 748.725 KM, malo je falilo da dosegnemo milion KM. Ukupna cifra koja je skupljena jeste 940.745 KM - naveo je Butković.</p><p>Ovom prilikom Butković se zahvalio svima koji su učestovali u ovome, između ostalog i dnevnom listu “Dnevni avaz”.</p>

Znali smo da ovakve akcije budu podržane, ali nismo očekivali da će rezultat biti ovakav kakav je, rekao je Karamehmedović

Teleton akcijom skupljeno 940.000 KM za ugrožene u Siriji i Turskoj

<p>Na autoputu kod Sarajeva došlo je do smanjene vidljivosti i stvorile su se gužve, javljaju čitatelji portala "Avaza".&nbsp;</p><p>Razlog usporenog saobraćaja je dim koji je nastao nakon što je zapaljena trava pored autoputa.&nbsp;</p>

<div><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: Roboto;">Još uvijek nije poznato da li su mještani zapalili travu ili je došlo do nekog manjeg požara.</span></div>

Razlog usporenog saobraćaja je dim koji je nastao nakon što je zapaljena trava pored autoputa

Smanjena vidljivost na autoputu kod Sarajeva: Zapaljena trava, vozači oprez

<p>Predsjednik Republike Azerbejdžan Ilham Alijev (Aliyev) danas boravi u posjeti Bosni i Hercegovini.</p><p>Ispred zgrade Predsjedništva BiH upriličena je cеrеmоniјa svečanog dоčеkа uz vојnе pоčаsti, a Alijeva su dočekali predsjedavajuća i članovi predsjedništva Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić.  </p><p>Nakon svečanog dočeka i têtе-à-têtе susrеta članova Predsjedništva BiH sa predsjednikom Republike Azerbejdžan, održan je zvanični sastanak delegacija Bosne i Hercegovine i Republike Azerbejdžan.</p><p>Tim povodom je organizirana i konferencija za medije, te potpisivanje Zajedničke deklaracije o strateškom partnerstvu između ove dvije države.</p><p>Članica Predsjedništva BiH nakon današnjeg sastanka obratila se medijima kazavši da je sretna što su razgovarali o mnogim temama i što se može ići u smjeru ka energetici te drugim jako važnim stvarima.</p><h2>Nova stranica&nbsp;</h2><p>-	Pozdrvaljam sve prisutne, a njegova ekslenecija Alijev je prijatelj BiH. Danas otvaramo novu stranicu u našoj saradnji. Ovo je prilika da zahvalim predsjedniku Alijevu kada je nesebično pomogao za vrijeme poplava, ali i kada je bila korona. Ponosna sam što smo potpisali ovu deklaraciju i ovim postajemo strateški prijatelji. Ovim postižemo bolju saradnju u političkom, bezbjednosnom, ekonomskom smislu. Drago mi je što se uspostavlja ambasada i u Bakuu, te da će biti korisiti od uspostavljanja naših odnosa. Danas smo se dogovorili da naša resorna ministastva pripreme liste projekata kako bismo ih realizovali - kazala je Cvijanović.</p><p>Dodala je da je Azerbejdžan prijateljska zemlja i to se ne mora dokazivati i pokazivati.&nbsp;</p><h2>Konkretni investucijski projekti&nbsp;</h2><p>Ilham Alijev (Aliyev) danas je rekao da su zatražili konkretne investicijske projekte u BiH kako bi ih mogli realizirati.</p><p>-	Želim izraziti svoju zahvalnost za dobrodošlicu koja mi je ukazana i drago mi je što sam ovdje. Razmijenili smo brojna viđenja, pokrili odnose između Azerbejdžana i BiH. Naši odnosi će se graditi na bolje. Podržavamo jedne druge, podržavat ćemo i to je vidljivo. Pogotovo kada je riječ o teritorijalnom integritetu i suverenitetu, pogotovo kada je riječ o granicama Azerbejdžana. Istovremeno Azerbejdzan podržava BiH i njene interese, pogotovo kada je riječ o teritorijalnom integritetu i suverinitetu. Ovom deklaracijamom su ustnovljeni novi putevi, a mi ćemo graditi nove odnose. Kada je riječ o ekonomiji, uspostavit ćemo komsiju za ekonomiju između ove dvije države. Na nama leži velika odgovornost, ali sam uvjeren da će ove dvije države graditi bolje odnose. Mi smo tražili konrketne investicijske projkete, kako bi ih mogli analizirati i raditi na njima. Mi smo zainteresovani. Prirodno je da imamo bolju saradnju kada je riječ o gasu, te obnovljivim izvorima energije. BiH je od velikog interesa za nas, jer područje transporta i prijevoza je od velikog značaja. Uložili smo puno napora u pobezivanju Balkana. Danas, tokom razgovora smo se dotakli i interkulturalonog dijaloga, jer ta sfera može biti zanimljiva Azerbjedžanu, jer smo i mi interkulturalna država - kazao je predjesnik Azerbejdžana Ilham Alijev nakon sastanka.&nbsp;</p><p><br><br></p>

Ponosna sam što smo potpisali ovu deklaraciju i ovim postajemo strateški prijatelji, rekla je Cvijanović 

Azerbejdžan od BiH zatražio konkretne investicijske projekte 

<p>Nova emisija pod nazivom "Načisto s Eldarom" počinje se emitovati svakog utorka u 20 sati na YouTube kanalu Avaz TV. Voditelj emisije, mladi novinar Eldar Abaz će ugostiti razne ličnosti iz svijeta estrade, showbiza, politike, kulture i sporta.</p><p>Razgovarat će o svim aktuelnim temama, životnim pričama, uspjesima i padovima.</p><p>Prva gošća u emisiji "Načisto s Eldarom" bila je Olivera Ćirković, nekadašnja članica kriminalne organizacije "Pink panter".</p><p>Olivera je u razgovoru s Eldarom otkrila kako je uzela milione, ali i ispričala detalje pljačke koje je odvela iza rešetaka u najozloglašenijem grčkom zatvoru.</p><p>- Ne može se izbrojati, to su milioni što sam uzela - kazala je Olivera na pitanje šta je najvrijednije uzela.</p>

<p>Pored toga, istakla je i šta joj je najteže palo za sve ove godine kojima se bavila kriminalom, te šta je to što jedan kriminalac ne smije imati kao karakternu crtu.<br></p><p>- Ležala sam na zlatu i parama kada me policija zatekla u stanu – ispričala je Olivera detalj pljačke koja je koštala slobode. </p><p>U nastavku pogledajte čitavu emisiju, te poslušajte šta je Olivera još otkrila za kamere Avaz TV-a.</p><p>Pretplatite se na <a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV">Youtube kanala</a>.</p>

Ležala sam na zlatu i parama kada me policija zatekla u stanu, ispričala je Olivera

Olivera Ćirković o kriminalu: Kako sam uzela milione

<p>U dvorani "Mirza Delibašić" u Centru Skenderija danas je svečano otvoren 34. internacionalni sarajevski sajam knjiga, na kojem učestvuje više od 120 izdavača iz Bosne i Hercegovine, regiona i šire.<br></p><p>Sajma knjiga se ove godine održava od 12. do 17. pod motom "Autorska prava i slobode".</p><h2>Glavna destinacija</h2><p>Sarajevo svakog aprila postaje glavna destinacija pisaca i izdavačkih kuća iz BiH i svijeta. Važno obilježje i ovogodišnjeg Sajma knjiga su brojne promocije, prezentacije, predavanja, okrugli stolovi i izložbe.&nbsp;</p>

<p>Učesnici će se predstaviti kroz niz tema važnih za književnost, izdavaštvo i kulturu, te će biti upriličen bogat prateći program.</p><h2>Raznolik sadržaj</h2><p>Sajam knjiga obilježit će brojni događaji i susreti pisaca, izdavača iz BiH i svijeta i nastup kulturnih centara koji djeluju u našoj zemlji.</p><p>Sajam je ove godine stavio u funkciju 33 posto više prostora u odnosu na prošlu godinu i više od 120 izdavača na 110 štandova imaju na raspolaganju ukupno 4.500 metara kvadratnih u dvorani Mirza Delibašić.</p><p>Posjetioci će imati priliku da kupe knjige različitih autora s različitim tematikama. Tako da će moći pronaći knjige vjerskog, naučnog sadržaja, ali i knjige velikih književnih imena poput Ive Andrića, Derviša Sušića i mnogih drugi. </p><p>Osim toga, posjetioci će imati priliku da upoznaju mnoge autore knjiga na njihovim štandovima.</p>

Sarajevo svakog aprila postaje glavna destinacija spisatelja i izdavačkih kuća iz BiH i svijeta

Otvoren 34. sajam knjiga u Sarajevu: Više od 120 izdavača

<p>Muriz Memić, otac ubijenog Dženana, danas je došao na ročište, koje se održava u Općinskom sudu u Sarajevu u parničnom postupku po tužbi Alise Ramić rođ. Mutap protiv njega. </p><p>-	Sve je ovo smiješno, čitav ovaj postupak. Neko ko je bio pored vašeg djeteta kada je ubijeno, sad vas još tuži. Za šta me ona tuži, to su oni izvadili iz konteksta. Treba sagledati čitavu situaciju. Moj advokat je tražio na pripremnom ročištu da se prekine ovaj postupak, dok se ne okonča ovaj, da vidimo ko je to ubio Dženana – rekao je Muriz jutros novinarima ispred sjedišta Općinskog i kantonalnog suda u Sarajevu.</p><p>Dodao je da Alisa tuži njega, a ne nekoga ko je i nju pretukao.</p><p>-	Njena porodica je izjavila da je pretučena. Alisa se žali da ne vidi na jedno oko od tog udarca koji je primila, ja ne vidim evo sedam godina na oba oka. Evo šta doživite na kraju da dođe ona da me tuži za neku klevetu. Meni su to ljudi pričali  za njenu porodicu ko je i kakva je ona, iz kakve je porodice. Nije ni čudo. Ja samo hoću da saznam ko mi je ubio dijete – rekao je Memić.</p><p>Na pitanje novinara da li još ima povjerenje u pravosudni sistem, odgovorio je potvrdno.</p><p>-	Uvijek se nađe časnih i poštenih ljudi. To je pokazalo i ukidanje one sramne presude od Branka Perića. Ima i u policiji i od vještaka časnih i poštenih. Odmah bi bila propast kad ne bih vjerovao u to – poručio je Memić uoči ročišta.&nbsp;</p>

Alisa se žali da ne vidi na jedno oko od tog udarca koji je primila, ja ne vidim evo sedam godina na oba oka, rekao je Memić

Muriz Memić danas ispred Kantonalnog suda u Sarajevu 

Muriz Memić: Neko ko je bio pored vašeg djeteta kada je ubijeno, sad vas još tuži

<p>Glavni grad Bosne i Hercegovine za svoje građane, ali i sve one koji ga dođu posjetiti, nudi raznoliku lepezu institucija koje se mogu obići. Među njima su Zemaljski i Historijski muzej Bosne i Hercegovine. Ove dvije institucije pokazatelji su vremena koje je iza nas, ali i svih epoha kroz koje je BiH prošla da bi danas postala ono što jeste.<br></p><h2>Naučna ustanova</h2><p>Zemaljski muzej BiH osnovan je 1888. godine i najstarija je naučna ustanova u našoj zemlji zapadnog tipa. Upravo u ovom muzeju posjetioci mogu svjedočiti različitim periodima i kulturama koje su obilježile ovo podneblje. Prema tome, moguće je vidjeti postavke stećaka i obilježja srednjovjekovne Bosne. Oružje, oruđe, odjeća te posuđe koje se koristilo u ovom periodu su samo mali dio koji prikazuje historiju iz perioda od 12. do 15. stoljeća. </p><p>Dok se na drugoj strani nalazi dio u kojem kao da je vrijeme stalo, i to period osmanske vladavine. Prostorije su potpuno uređene u skladu s tim vremenom, narodna nošnja, sinije, drvene konstrukcije su samo jedan dio ove postavke u muzeju, koja na najslikovitiji način dočarava period Osmanskog carstva, ali i onog što je sada tradicija BiH.</p>

<p>Nezaobilazan je i dio koji se odnosi na istraživanje flore i faune u BiH, a posjetioce će iznenaditi realistične makete životinja te će mnogi imati osjećaj kao da se zaista nalaze u šumi okruženi tim zvjerima.</p><h2>Istinite priče</h2><p>Historijski muzej BiH uvijek je privlačio pažnju, kako zbog svojih izložbi tako i zbog toga što posjetioci mogu vidjeti istinite i autentične primjere koji oslikavaju dijelove nastanka, ali i opstanka same države. Dnevnici žena koje su pomagale ranjenicima u vrijeme Drugog svjetskog rata pa sve do agresije na BiH samo su neki izložbeni eksponati.</p>

<p>Period agresije na našu zemlju predstavljen je u posebnoj prostoriji. Moguće je pogledati videosnimke iz ratnih dana, pročitati originalne dijelove Dejtonskog mirovnog sporazuma te vidjeti naslovne strane novina koje su izvještavale o ratu. Ono što posebno privlači pažnju jesu portreti ljudi koji su ostavili značajan trag u historiji, ali i opstanku BiH.</p><h2>Prava žena</h2><p>Ono što je još posebno u Historijskom muzeju jeste upravo postavka izložbe posvećene samo ženama. Naime, ovdje je moguće pročitati, ali i vidjeti fotografije žena koje su, svaka u svom vremenu, pravile revolucije i borile se za prava žena.</p>

 Ove dvije institucije pokazatelji su vremena koje je iza nas, ali i svih epoha kroz koje je BiH prošla da bi danas postala ono što jeste

Obišli smo Zemaljski i Historijski muzej BiH: Kultura i obilježja prošlosti na jednom mjestu

<p>Samir Avdić, zastupnik Kluba SDP-a BiH u Skupštini Kantona Sarajevo, na posljednjoj sjednici uputio je inicijativu prema premijeru Nihadu Uku da formira radnu grupu za izradu elaborata o svrsishodnosti restrukturiranja aktuelnog sistema izvršne vlasti, s prijedlozima nove strukture ministarstava.<br></p><p>Kako je pojasnio, na osnovu mišljenja te ekspertske grupe, sačinjene od stručnjaka iz institucija Kantona Sarajevo i eksternih saradnika s relevantnim znanjima, bile bi pokrenute izmjene Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija u KS.</p><h2>Obim poslova</h2><p>- Ustavom KS predviđeno je da sistem uprave i upravnih organizacija sadrži 13 ministarstava. Posljednjom izmjenom zakona koji regulira tu oblast došlo je do spajanja Ministarstva komunalne privrede i Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, te je formirano novo ministarstvo s nadležnošću u oblasti visokog obrazovanja – podsjetio je Avdić.</p><p>Dodao je da je Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša pokazalo da nije jedna od boljih praksi u smislu srodnosti oblasti kojima se bavi. </p><p>- Obim poslova u ovom ministarstvu je veliki, ogromna je odgovornost, u pitanju su prostorni planovi, zatim „Rad“ i „Park“, dva velika preduzeća koja su sama po sebi izazov za rješavanje problema. Bez obzira na to ko je ministar, s tako velikim obimom posla se ne bi snašao - kazao je Avdić. </p><p><br></p>

<p>Osvrnuo se i na rad drugih ministarstava te dodao da je potrebno određene resore razdvojiti zbog njihovog boljeg funkcioniranja.</p><h2>Pozitivni primjeri</h2><p>- Smatram da je potrebno razdvojiti oblast sporta od kulture formiranjem potpuno novih ministarstava ili eventualno drugačijom organizacijom unutar sadašnjeg Ministarstva kulture KS – naveo je Avdić u razgovoru za "Dnevni avaz".</p><p>Istakao je i da postoje kantoni gdje su ova ministarstva razdvojena te da to u praksi dobro funkcionira.</p><p>- Negdje je kultura pripojena privredi, a negdje obrazovanju. U Tuzli je, naprimjer, kultura pod okriljem Ministarstva privrede i razvoja – kazao je Avdić.</p><p>On je predložio i razdvajanje ministarstava u oblasti zapošljavanja i rada u odnosu na oblast socijalne zaštite, te eventualno mogućnost pridruživanja resora iz oblasti rada i zapošljavanja Ministarstvu privrede.</p><p>Predložio sam da se oformi grupa stručnjaka, gdje će se razmatrati i predložiti koja ministarstva se mogu pripojiti, a koja odvojiti.</p>

Trebaju li se razdvojiti kultura i sport

S jedne od ranijih sjednica Skupštine KS 

Samir Avdić podnio inicijativu u Skupštini KS: Hoće li doći do prekrajanja ministarstava

<p>Ekspanzijom upotrebe interneta, ali i pojavom društvenih mreža povećala se i zloupotreba djece, tačnije obim pornografskih sadržaja i nasilja u digitalnom okruženju.<br></p><p>O ovoj temi za “Avaz” je govorila direktorica Centra za sigurni internet Amela Efendić. Kako je istakla, zakonski okvir postoji donekle, ali se još oslanja na stari zakonski okvir, stare krivične zakone i zakone o krivičnom postupku. </p><h2>Krivično djelo </h2><p>- U glavi 19. definirani su upoznavanje djeteta s pornografijom i iskorištavanje za pornografiju, ali nedostaje definiranje krivičnih djela izvršenih korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija. To je donekle izmijenjeno u zakonu u RS, odnosno uvedeno je iskorištavanje djece korištenjem informacionih tehnologija, ali je neophodno harmonizirati zakonodavni okvir i uskladiti ga s međunarodnim konvencijama koje je Bosna i Hercegovina potpisala i ratificirala - istakla je Efendić. </p><p>Dodaje i to da u zakonodavnom okviru još nema definicije interneta kao javnog prostora. </p><p>- Nemamo definiran pojam žrtve u digitalnom okruženju. Nemamo definirane nove oblike krivičnih djela iskorištavanja djece u digitalnom okruženju, kao što je npr. seksting. Nemamo definirane te pojmove kao krivično djelo, samim time, vrlo je teško policijskim agencijama da reagiraju - kazala je Efendić. </p><p>Pojam seksting odnosi se na upotrebu tehnologije u svrhu dijeljenja ličnih intimnih fotografija te sadržaj može varirati od tekstualnih poruka, fotografija djelimične ili potpune golotinje, do seksualno eksplicitnih videosnimaka. </p><p>- U Bosni i Hercegovini je 2010. godine uspostavljena linija za prijavu neprimjerenog sadržaja, a uspostavio ju je Međunarodni forum solidarnosti EMMAUS u saradnji s Ministarstvom sigurnosti BiH i te godine je BiH postala članica INHOPE, međunarodne asocijacije SOS linija za prijavu iskorištavanja djece na internetu - rekla je Efendić. </p><h2>Dijele sadržaj</h2><p>Jedan od problema jeste i postavljanje fotografija djece na društvenim mrežama, jer roditelji često dijele sadržaje na kojima su njihova djeca, a da nisu ni svjesni šta sve iz toga može proizaći. </p><p>- Takva beznačajna fotografija može se koristiti za kreiranje pornografskih sadržaja, jer kada se neki sadržaj stavi online, on prestaje biti naše vlasništvo. Samim tim nemamo kontrolu nad time gdje te fotografije odlaze, ko ih preuzima i slično - istakla je Efendić. </p><p>Očekujemo da će ulaganja države u ovu oblast biti ubuduće bolja, jer sve države Evrope ulažu puno u zaštitu djece u digitalnom svijetu, kazala je Efendić.<br></p><h2>Nema puno mogućnosti</h2><p>Efendić je dodala i da trenutni zakonski okvir ne daje puno mogućnosti za gonjenje takvih počinilaca, ali da policijske agencije ipak rade na tim slučajevima i da će izmjene zakonodavnog okvira unijeti promjene na tom polju.</p><p>- Radimo na tome da se naš zakonodavni okvir harmonizira, radili smo na izradi strategija i izradi planova koji postoje na nivoima entiteta. Problem u ovim slučajevima jeste to što informatička pismenost roditelja nije na nekom zavidnom novu, roditelji ne čitaju upute društvenih mreža, pa čak i sami kreiraju naloge za svoju malu djecu, a tu je navedeno da sve što se postavi na internet, prestaje biti naše vlasništvo - zaključila je Efendić.</p>

 U Bosni i Hercegovini je 2010. godine uspostavljena linija za prijavu neprimjerenog sadržaja

Amela Efendić za "Avaz" o velikom problemu: Kako zaštititi djecu od predatora na internetu

<p>U Vijećnici je održana Svečana sjednica, a povod je 6. april, dan Grada Sarajeva.</p><p>Na Svečanoj sjednici je bila upriličena dodjela Šestoaprilske nagrade.</p><p>Među prisutnim zvanicama je bio veliki broj poznatih ličnosti iz svih sfera društva, među kojima su gradonačelnica grada Sarajeva Benjamina Karić, ministar Katica, ministrica Hota Muminović, zastupnik Irfan Čengić, Premijer KS Nihad Uk i Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt).</p><h2>"Sarajevom se ne vlada, njemu se služi"</h2><p>Svečanu sjednicu je otvorio predsjedavajući Skupštine grada Sarajevo Jasmin Ademović.</p>

<p>Prisutnima se obratila i gradonačelnica grada Sarajeva, Benjamina Karić.</p><p>Istakla je da je Sarajevo opstalo i nakon svih agresija, napada i fašistički utjecaja.</p><p>- Iz Sarajeva, nikad pokorenog grada, poručujemo da nikad ne odustajemo. Bh. prijestolnica osvaja srca svih koji dođu. Ko jednom ovdje dođe, uvijek se vrati. Sarajevo je riznica. Ovim gradom se ne vlada, već ovom gradu se može samo služiti - kazala je Karić.</p><p>Dodala je i to da njena najveća funkcija nije ni profesor, ni gradonačelnica, već Sarajka.</p>

<h2>Dobitnici nagrada</h2><p>Na ovoj manifestaciji su uručena brojna Šestoaprilska priznanja.</p><p>Dobitnici priznanja "Sarajevska pahuljica" su STEM tim Druge gimnazije u Sarajevu, Emina Sipović, Nejra Sipović i Amajla Kadrić.</p><p>Dobitnik priznanja"Graham Bamford" je Pašaga Grbo - Paša.</p><p>Priznanje "Plakete grada Sarajeva" su uručene akademiku Borislavu Petroviću, vlasniku FK Sarajevo Vinsent Tanu, a posthumno je dodijeljena i profesoru Anuru Hadžiomerspahiću.<br></p><p>Poznati muzičar i prijatelj grada Sarajeva Milan Mladenović će posthumno dobiti priznanje "Počasni građanin".<br></p><p>Dobitnik kolektivne "Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva" je Komora medicinskih sestara i tehničara Kantona Sarajevo.</p><p>Dobitnik "Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva" je Kemal Hanjalić.</p><p>Svečana sjednica je završena grupnim fotografisanjem gostiju.&nbsp;</p>

U Vijećnici je održana Svečana sjednica, a povod je 6. april, dan Grada Sarajeva

Održana Svečana sjednica Grada Sarajeva u Vijećnici: Uručena Šestoaprilska priznanja

<p>U predmetu "Respiratori"&nbsp; presudu je izreklo Sudsko vijeće koje čine Branko Perić, Braco Stupar i Goran Radević. S osuđujućom presudom nije se saglasio sudija Branko Perić i on je izdvojio svoje mišljenje.</p><p>Dok je mišljenje većine Sudskog vijeća iznio sudija Stupar. </p><h2>Nanijeli štetu budžetu Vlade FBiH</h2><p>Njihovo mišljenje se ne razlikuje od same presude, te kako je navedeno, on smatra da je Tužilaštvo uspjelo dokazati svoje navode po nekoliko tačaka, po kojima su Hodžić, Solak i Novalić i osuđeni. </p><p>Dodao je i to da su optuženi nanijeli štetu budžetu Vlade FBiH, ali i građanima.&nbsp;</p><p>Sudija Stupar je dalje kazao da je prekršen Zakon o javnim nabavkama i da je zloupotrijebljen član 10. koji regulira hitnost nabavke. Onda je istakao možda i ključnu stvar.<br></p><p>Stupar je kazao da Fikreta Hodžića i njegovu kompaniju "Srebrena malina" nije izabrao kao dobavljača Zakon o javnim nabavkama, nego su ih izabrali “izvjesni Asim” i prvooptuženi Fadil Novalić.</p><h2>Respiratori višestruko preplaćeni</h2><p>On je dalje kazao da nabavljeni respiratori nisu zadovoljavali namjenu, odnosno da je Sud našao dokaze da se respiratori nisu mogli koristiti u intenzivnoj njezi na teškim pacijentima koji boluju od Covida. Time je nastala šteta, ne samo po budžet nego i po građane.</p><p>On je rekao da su respiratori višestruko preplaćeni i ograničenog kvaliteta i da je to, ustvari, rezultat nezakonito provedene nabavke koja je išla pogodbom.</p><p>Stupar je zatim kazao da nije bilo dokaza da je Hodžić korist koju je dobio od nabavke podijelio s bilo kim, pa ni s izvjesnim Asimom.</p><p>Međutim, rekao je Stupar, dokazano je da je Hodžić pribavio korist tako što su Solak i Novalić zloupotrijebili svoj položaj.</p><h2>Olakšavajuće okolnosti</h2><p>On je kazao da je Solak kriv za krivotvorenje dokumentacije tako što je pod istim brojem vodio dva ugovora za različite nabavke, odnosno za respiratore HCV003 i za ACM812A.</p><p>Stupar je pojasnio da je to učinjeno kako bi se izbjegao nužni raskid ugovora, sve kako bi Hodžić na računu zadržao 10,5 miliona maraka i kako ih ne bi morao vraćati u budžet.</p><p>Dalje je kazao da svi dokazi ukazuju da se pogodovalo kako bi trećeoptuženi Hodžić imao korist.</p><p>Na kraju je rekao da je Sud pokušao naći neke olakšavajuće okolnosti prilikom izricanja presude. Jedine okolnosti koje su pronašli jesu da optuženi nisu ranije osuđivani i da su porodični ljudi.</p><h2>Planirali još dvije nabavke</h2><p>Međutim, kao jednu od ključnih otežavajućih okolnosti, Stupar je naveo da je krivično djelo napravljeno u vrijeme pandemije i krize kada su svi građani očekivali transparentan rad javnih organa.</p><p>Stupar je naglasio da je indikativno da su pored ove nabavke, planirane još dvije, tačnije nabavka medicinske opreme u iznosu od više od dva miliona maraka te još 200 respiratora, čime bi bio utrošen sav izdvojeni novac za nabavku opreme u vrijeme pandemije.</p>

Tužilaštvo uspjelo dokazati svoje navode po nekoliko tačaka, po kojima su Hodžić, Solak i Novalić i osuđeni

Sudija Stupar: Hodžića nije izabrao zakon, nego izvjesni Asim i Fadil Novalić

<p>U Sudu BiH danas je Sudsko vijeće, kojim je predsjedavao Branko Perić, izreklo prvostepenu presudu u aferi "Respiratori".</p><p>Fadil Novalić, Fahrudin Solak i Fikret Hodžić proglašeni su krivima. Kako je obrazložio Perić, koji je izdvojio mišljenje tokom izricanja presude, Fadil Novalić osuđen je na četiri, Fahrudin Solak na šest, a Fikret Hodžić na pet godina zatvora.&nbsp;</p><p>Krivim je proglašena i "Srebrena malina", kompanija putem koje je nabavljeno 100 respiratora. "Srebrena malina" mora platiti 200.000 KM kazne.</p><h2>Nije praksa</h2><p>Perić je kazao da je svjestan da to nije praksa, ali će ipak pročitati svoje izdvojeno mišljenje čija je suština da svaka zloupotreba ne mora biti i krivično djelo.&nbsp;</p><p>U izdvojenom mišljenju on smatra da tužioci nisu uspjeli dokazati da su se osuđeni udružili da bi na kriminalan način nabavili respiratore.&nbsp;</p><p>Perić je dodao da su tužioci kao dokaze iznijeli poruke iz Viber grupe iz kojih mnogo toga nije jasno. Kazao je i to da poruka "Poslao me Asim" ne može biti gledana na način na koji je to urađeno, jer, kako kaže, on može znati ko je Asim, ali nije precizirano i definisano na koga se misli.</p><h2>Hrabra odluka</h2><p>Ponovio je da je namjera u to vrijeme kada je vladala pandemija koronavirusa neko morao donijeti tu hrabru odluku da se nabave respiratori te da ne vidi namjeru da se bilo ko želio okoristiti, već da je to učinjeno u korist zdravlja građana, ali je saglasan za to da se trebala formirati komisija koja bi donosila odluke kada je riječ o nabavci medicinske opreme, ali smatra i da bi se i ona našla na optuženičkoj klupi.</p><p>Dodao je i to da Fadil Novalić kao premijer nije radio ništa drugo što nisu radili svi premijeri u svijetu. Kazao je i to da zbog situacije kakva je bila, većina zemalja je naručila respiratore koji još stoje u skladištima, jer upravo zbog toga što se nije znalo kako će se pandemija završiti i u kojem smjeru ići. Dodao je i to da loše i pogrešno tumačenje zakona ne može biti krivično djelo.</p>

Novalić, Solak i Hodžić proglašeni krivima

Sud BiH: Novalić osuđen na četiri, Hodžić na pet a Solak na šest godina zatvora

<div><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: Roboto;">U izdvojenom mišljenju on smatra da tužioci nisu uspjeli dokazati da su se osuđeni udružili da bi na kriminalan način nabavili respiratore, već da su za svoje tvrdnje iznijeli poruke iz Viber grupa koje nisu bile i najjasnije.</span><br></div>

Selmir Kovač za "Avaz": Sudski spor koči spajanje Prve transverzale i tunela na Kobiljoj Glavi

Nekad skromna trpeza sada je za mnoge luksuz

Mnogi roditelji u problemima uoči proslave mature: Dižu kredite za odijela i haljine

Amer Džekman, nakon ispadanja iz “Survivora”, za “Avaz”: Ostvario sam životnu želju

Teleton akcijom skupljeno 940.000 KM za ugrožene u Siriji i Turskoj

Smanjena vidljivost na autoputu kod Sarajeva: Zapaljena trava, vozači oprez

Azerbejdžan od BiH zatražio konkretne investicijske projekte

Olivera Ćirković o kriminalu: Kako sam uzela milione

Otvoren 34. sajam knjiga u Sarajevu: Više od 120 izdavača

Muriz Memić: Neko ko je bio pored vašeg djeteta kada je ubijeno, sad vas još tuži

Obišli smo Zemaljski i Historijski muzej BiH: Kultura i obilježja prošlosti na jednom mjestu

Samir Avdić podnio inicijativu u Skupštini KS: Hoće li doći do prekrajanja ministarstava

Amela Efendić za "Avaz" o velikom problemu: Kako zaštititi djecu od predatora na internetu

Održana Svečana sjednica Grada Sarajeva u Vijećnici: Uručena Šestoaprilska priznanja

Sudija Stupar: Hodžića nije izabrao zakon, nego izvjesni Asim i Fadil Novalić

Sudija Perić izdvojio mišljenje: Pogrešno tumačenje zakona ne može biti krivično djelo

Selmir Kovač za "Avaz": Sudski spor koči spajanje Prve transverzale i tunela na Kobiljoj Glavi

Nekad skromna trpeza sada je za mnoge luksuz

Mnogi roditelji u problemima uoči proslave mature: Dižu kredite za odijela i haljine

Amer Džekman, nakon ispadanja iz “Survivora”, za “Avaz”: Ostvario sam životnu želju

Teleton akcijom skupljeno 940.000 KM za ugrožene u Siriji i Turskoj

Smanjena vidljivost na autoputu kod Sarajeva: Zapaljena trava, vozači oprez

Azerbejdžan od BiH zatražio konkretne investicijske projekte

Olivera Ćirković o kriminalu: Kako sam uzela milione

Otvoren 34. sajam knjiga u Sarajevu: Više od 120 izdavača

Muriz Memić: Neko ko je bio pored vašeg djeteta kada je ubijeno, sad vas još tuži

Obišli smo Zemaljski i Historijski muzej BiH: Kultura i obilježja prošlosti na jednom mjestu

Samir Avdić podnio inicijativu u Skupštini KS: Hoće li doći do prekrajanja ministarstava

Amela Efendić za "Avaz" o velikom problemu: Kako zaštititi djecu od predatora na internetu

Održana Svečana sjednica Grada Sarajeva u Vijećnici: Uručena Šestoaprilska priznanja

Sudija Stupar: Hodžića nije izabrao zakon, nego izvjesni Asim i Fadil Novalić

Sudija Perić izdvojio mišljenje: Pogrešno tumačenje zakona ne može biti krivično djelo