<p>Predstavnici Vlade Kantona Sarajevo su održali konferenciju povodom 100 dana rada ovog saziva.<br></p><p>Tom prilikom su istakli šta je sve Vlada postigla za ovih 100 dana, a premijer Nihad Uk je kazao da će se raditi još više omogućiti građanima bolji uslovi za život.</p><p>- Jako brzo nam je vrijeme promaklo. Jedan vrući krompir je imala Vlada KS, a to je budžet koji smo usvojili. To je bio respektabilan budžet, hrabar - kazao je Uk. </p><h2>Finansiranje projekata </h2><p>Osvrnuo se i na projekte koje Vlada finansira, a nisu vezani za Kanton Sarajevo.</p><p>- U proteklom periodu dobio sam mnoštvo konstatacija, poput zašto finansiramo projekte koji geografski ne pripadaju Kantonu, nisu nadležnosti i slično. Kroz osmijeh sam rekao da ćemo to nastaviti,  jer ne smijemo Kanton doživljvati kao administrativnu jedinicu. Nećemo zaboraviti povratnike, kulturu, sportske događaje, naučnike i slično. Svima ćemo pomoći bez obzira gdje oni bili - kazao je premijer Uk.</p><p>Kazao je i to da je potpisan ugovor s Vladom FBiH i VSTV-om, odnosno ugovor o izmještanju zatvora iz centra grada.</p><p>- Otvorena je ambulanta za djecu s invaliditetom, očistili smo Kanton, te odvukli velike količine smeća - naveo je Uk.</p><p>Dodao je i to da još nisu zadovoljni čistoćom grada, ali će se raditi na tome još. </p><p>Osvrnuo se i na to da je Sarajevo prvi grad koji je omogućio besplatan prevoz za srednjoškolce i studente. </p><h2>Započete aktivnosti </h2><p>Neke od aktivnosti koje su započete a nisu realizirane, odnose se i na aviokompanije, te davanje boljih prilika za otvaranje sjedišta različitih kompanija ali i uspostavau direktnih letova. </p><p>- Aktivno se radi i na rekonsturkciji stadiona “Asim Ferhatović Hase” - kazao je Uk i dodao da će se radiri rekonstrukcija dvorane Skenderija, ali i Ledene dvorane. </p><p>Vrši se reaktiviranje ideje muzeja koji će se odnositi na opkoljeno Sarajevo, uskoro kreću građevinski radovi za Muzej Savremene umjetnosti.</p>

Otvorena je ambulanta za djecu s invaliditetom, očistili smo Kanton, te odvukli velike količine smeća, naveo je Uk

Vlada Kantona Sarajevo o 100 dana rada: Radimo na poboljšanju života za sve građane

<p>Pjevačica Marina Visković uveliko radi na novim pjesmama, a za snimanje spotova odabrala je egozotičnu destinaciju, ni manje ni više, nego Grčku.<br></p><p>Sudeći prema videosnimcima koje nam je poslala, jasno je da će spot biti ispunjen vrelim scenama, a jedna je posebno zanimljiva. </p><p>Marina je izabrala grčke plaže za snimanje spota, a jedna od scena pokazuje ovu pjevačicu u zagrljaju muškarca, dok se valjaju na pijesku, a talasi ih zapljuskuju.</p><p>Pogledajte video.</p>

Sudeći prema videosnimcima koje nam je poslala, jasno je da će spot biti ispunjen vrelim scenama

Pogledajte vrele scene sa snimanja spota za novu pjesmu Marine Visković: Na plaži u zagrljaju muškarca

<p>Večerašnji gost u emisiji "Načisto s Eldarom" bio je mladi glumac Tarik Džinić, publici poznat po ulozi Džebre u seriji "Lud, zbunjen, normalan".<br></p><p>Tokom intervjua, Džinić je istakao da mu je bila velika čast što je imao priliku da bude dio ekipe ove kultne serije. </p><p>Dodao je da se s lijepim emocijama sjeća i svoje prve uloge u seriji "Konak kod Hilmije", gdje igrao Izeta Fazlinovića iz mlađih dana. </p><p>Osvrnuo se i na položaj glumaca u BiH, te istakao da to može biti bolje dosta.</p>

<p>- Bolja je situacija, snima se, svi nešto snimamo, što dobro, ali može to bolje još - ispričao je Džinić.</p><p>Kako kaže, više voli kameru, jer je nekako sve ljepše, ali i skuplje nego "daske" u pozorištu. </p><p>Cijeli intervju pogledajte na Avaz TV.</p><p>Pretplatite se na <a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV">YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Osvrnuo se i na položaj glumaca u BiH, te istakao da to može biti bolje dosta

Gost emisije "Načisto s Eldarom" bio je glumac Tarik Džinić

Glumac Tarik Džinić o seriji "Lud, zbunjen, normalan" i karijeri: Skuplja je kamera, nego pozorišne daske

<p>Bosna i Hercegovina ima dugogodišnju tradiciju, ali i historiju, jer je država u kojoj su se smjenjivale različite imperije; od Osmanlija do Austrougara. Svaka od njih je ostavila svoj trag i obilježje te doprinijela svemu ovome što BiH danas jeste.</p><h2>Raznolikost historije</h2><p>- Ono što BiH ima jeste jedan ogroman turistički potencijal, a sama historija prilikom objašnjavanja turistima zna im biti komplicirana. Zato se trudim da im što jednostavnije dočaram sve - istakao je za „Dnevni avaz“ Afan Abazović, turistički i planinarski vodič.</p><p>Dodao je i to da turisti, nakon što im ispriča sami tok bh. historije, budu zapanjeni raznolikošću. </p><p>- U nekih 2.000 godina pojavljuje se period Rimskog carstva, Osmanlija, Austorugara, pa kasnije i Jugoslavije. Ovakav način može pomoći da se razvije jedan turistički dragulj - istakao je Abazović.</p><p>BiH ima 920 nacionalnih spomenika te, kako kaže historičar, oni kao takvi imaju značajan historijsko-kulturološki značaj. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspostavila je listu značajnih objekata i destinacija koje bi turisti trebali posjetiti prilikom boravka u našoj zemlji.</p><p>Kako Abazović ističe, prema toj listi bi trebale raditi sve turističke zajednice kako bi oni značajni historijski objekti dobili značajne posjete.</p><h2>Zajednički cilj</h2><p>- Ako bismo gledali gradacije toga šta se treba posjetiti, onda su to tačke koje su izuzetno značajne za ovu državu. Oko toga bi se trebali okupiti svi turistički uposlenici te svoje rute usmjeriti ka tome - kazao je Abazović.</p><p>Dodaje i to da se priča o turizmu završava jer ne postoji jedinstvena turistička ponuda za čitavu BiH.</p><p>- Nemamo platformu gdje bi se sve objedinilo. Sam turistički proizvod mora biti dosta jasan, kod nas svaki entitet, kanton ima svoju turističku zajednicu, gdje prezentiraju nešto svojstveno njima - ispričao je Abazović.</p><h2>Bolja struktura</h2><p>Kada je riječ o turističkoj zajednici na nivou države, takva struktura još nije razvijena.&nbsp;</p><p>Odnosno, turističke zajednice su raspoređene na kantone te kao takve djeluju. Jedino je Turistička zajednica RS formirana na nivou entiteta.</p>

Dodao je i to da turisti, nakon što im ispriča sami tok bh. historije, budu zapanjeni raznolikošću

Abazović: Nemamo platformu gdje bi se sve objedinilo

Turistički i planinarski vodič Afan Abazović za „Avaz“: BiH može biti turistički dragulj

<p>Iako su proteklih danas visoke temperature dobro zagrijale sarajevske ulice, one su vrvjele od turista. Oni su se na plus 38 stepeni rashlađivali sladoledima i hladnom vodom iz sarajevskih česmi, a u glavni grad došli su kako bi uživali u raznolikoj kulturi i historiji.<br></p><h2>Atraktivnija i zanimljivija</h2><p>Kako je za „Avaz“ rekao direktor Turističke zajednice KS Haris Fazlagić, potrudili su se da ljetna sezona bude što atrakativnija i zanimljivija za sve goste koji dođu, ali i Sarajlije.</p><p>- Finasirali smo puno javnih poziva, zatim Summer Fest, Sarajevo Filim Festival, Kultura na ulicam, Bear Fest, Live Stage, ovo su samo neke manifestacije u kojima će građani, ali i turisti moći uživati – istakao je Fazlagić. </p><p>Osvrnuo se i na prošlu sezonu, te istakao da je broj prošlogodišnjih posjeta, već premašen i da su ostvareni odlični rezultati.</p><h2>&nbsp;Brz oporavak</h2><p>Dodao je i to da Bosna i Hercegovina, pa i Kanton Sarajevo spadaju na listu mjesta koje se brzo oporavljaju nakon pandemije koronavirusa.</p><p>Sudeći prema fotografijama našeg fotoreportera, Sarajevo očekuje odlična sezona.</p><p>Naš zadatak je da prezentiramo Sarajevo kao poželjnu turističku destinaciju, naveo je Fazlagić.</p>

Potrudili smo se da ljetna sezona bude što atrakativnija i zanimljivija za sve goste koji dođu, ali i Sarajlije, kaže Fazlagić

Direktor Turističke zajednice KS Haris Fazlagić za "Avaz": Očekuje se odlična turistička sezona

<p>Bosna i Hercegovina se već nekoliko godina bori s odlaskom stanovništva, što direktno utječe na demografsku strukturu. Negativni statistički podaci pokazuju da stanje nije nimalo dobro, a našoj zemlji prijeti demografski kolaps.</p><p>Za „Dnevni avaz“ o ovoj temi govorio je demograf Aleksandar Čavić, koji je rekao da već godinama imamo problem jer je prirodni priraštaj i migracioni saldo negativan.</p><h2>&nbsp;Bez zaustavljanja </h2><p>- RS je odavno zagazila u negativne trendove, dok je FBiH 2016. godine imala blago negativan prirodni priraštaj - istakao je Čavić.</p><p>Kako je naveo, još tada su se vlasti upozoravale da bi Federacija vrlo brzo mogla da krene u minus zbog negativnog razvoja u starosnoj strukturi, a to se i dogodilo.</p><p>- Negativni prirodni priraštaj utrostručio se 2019. godine na više od minus 4.000, a već 2020. zbog istog trenda, ali i koronavirusa ta brojka bila je više od 7.000 - kazao je Čavić.</p><p>Dodao je i to da se ovaj trend neće zaustaviti, a na negativni trend uveliko djeluju migracije i masovan odlazak bh. stanovništva u druge zemlje.</p><p>Prema podacima Državne agencije za statistiku, od 2017. do 2021. kontinuirano se smanjuje stopa fertiliteta ili broj rođene djece. </p><h2>Sklopljeni brakovi</h2><p>Ova stopa je 2017. bila 1,26, a četiri godine kasnije 1,19. Broj mrtvorođenih se od 2017. do 2020. smanjivao, ali se taj broj povećao 2021. u odnosu na godinu ranije.</p><p>Također, jedna od komponenti koje imaju velik značaj jesu i sklopljeni brakovi. Od 2017. do 2020. smanjivao se broj sklopljenih brakova, a taj broj je počeo rasti 2021., tako da je broj sklopljenih brakova 2017. iznosio 19.969, a 2021. – 17.835.</p><h2>Strateški pristup</h2><p>Kako je Čavić rekao, država nema strateški pristup ovom problemu.</p><p>- Ako se ovako nastavi te ako odgovorne vlasti ne počnu reagirati, mi ćemo nastaviti da gubimo stanovništvo, zbog toga je od velike važnosti da se što prije počnu donositi odluke koje će poboljšati stanje - istakao je Čavić.</p>

RS odavno zagazila u negativne trendove. Kontinuirano se smanjuje stopa fertiliteta ili broj rođene djece

Demograf Aleksandar Čavić o realnoj opasnosti: BiH prijeti demografski kolaps 

<p>Mađarski premijer Viktor Orban obratio se na današnjoj konferenciji za medije nakon sastanka s predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto, gdje je izjavio da je iskusio poštovanje i prijateljstvo. </p><p>-	Da upoznam rukovodstvo nove Vlade, Vijeća ministara, stekao sam dobre utiske. Iskusio sam poštovanje i prijateljstvo. Mi smo ponosni narodi, poštovanje je bitno. To ćemo dati i BiH i nadam se da će biti obostrano. Tri stavke karakterišu odnos prema BiH. Mi smo susjedi. Uvijek možete računati na nas. Drugo, veliko divljenje za održavanje ovako teškog političkog sistema. Mi i vi dijelimo istu sudbinu. Pretrpjeli smo različite komunizme. Vi nama niste strani, već ste unutar porodice. Rekao sam da je sve u previranju i da su u toku velike transformacije, kad je riječ o u EU i u ekonomiji i u tehnologiji. Jedan od razloga jeste rat u Ukrajini i učešće EU u njemu. Zato smo dali značaj Balkanu, jer je Evropi potrebna nova dinamika i novi učesnici – rekao je Orban.</p><p>Dodao je da za njih, Mađare, Balkan nije problem. </p><p>-	EU je potrebniji Balkan nego što je to obrnuto. Mađarska vam je susjed, i šta god govorili u Briselu, mi smo za brzo članstvo BiH u EU. Treba približiti pristup fondovima, treba investirati i u sigurnost na Balkanu. Dugoročno rješenje nije u prisustvu stranaca, već saradnji naroda koji žive ovdje. Suština balkanske politike jeste da se da što više odličivanja domaćim liderima. Očekujem signale da vidimo u kojim poljima je potrebna i poželjna Mađarska, odnosno investicije. Rado bismo prihvatili ulogu i u garancijama sigurnosti. Mi imamo ulogu u EUFOR-u koju bismo da povećamo – poručio je Orban.&nbsp;</p><p>Dodao je da BiH treba pristupe fondovima.</p><p>- Ne podržavamo politike sankcija i dugročno vidimo da je dobro da se što više nadležnosti vrati narodima koji žive ovdje, a ne prisustvo stranaca. Ako je moguće da što više nadležnosti dobiju domaći ljudi, to je naša politika prema Balkanu. Mađarska vas poštuje i političke namjere BiH i želi dobre ekonomske odnose. Rado bi prihvatili ulogu u garanciji balkanske sigurnosti jer smo prisutni u EUFOR-u - rekao je.<br></p>

Vi nama niste strani, već ste unutar porodice, rekao je Orban 

Orban: Ne podržavamo politike sankcija

<p>Nakon današnjeg sastanka predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto i delegacije Mađarske, predvođene premijerom te države Viktorom Orbanom, njih dvoje su se obratili na današnjoj konferenciji za medije, kazavši da je saradnja ovih dviju zemalja veoma dobra.</p><p>-	Želim se zahvaliti na jednom prijateljskom razgovoru. Kroz ovaj sastanak smo naglasili naše susjedne odnose, unapređenje saradnje na polju energetike. U ime Vijeća ministara informirali smo o političkoj situaciji u BiH, radu i prioritetima. Osvrnuli smo se da kao država funkcioniramo na Dejtonskom mirovnom sporazumu. Kako imamo još uvijek pitanja koja nisu do kraja završena, naglasili smo da je fokus rada ovog saziva Vijeća ministara, istakli smo i to da smo napravili značajne korake. Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status, te da se na tome mora raditi. Na poseban način smo naglasili saradnju, dobru saradnju. Nadam se da ćemo kroz bilateralnu i institucionalnu saradnju postići dobre rezultate. Naznačili smo i stavove da smo mi kao BiH poželjan faktor cijeloj regiji, ali i EU. Vjerujem da će današnja posjeta biti značajan iskorak u odnosima ovih dviju zemalja – rekla je Krišto.&nbsp;</p><p><br></p>

<p>Orban je danas svečano dočekan u Sarajevu.&nbsp;</p>

Vjerujem da će današnja posjeta biti značajan iskorak u odnosima ovih dviju zemalja, kazala je Krišto 

Krišto nakon sastanka s Orbanom: Naglasili smo da je BiH poželjan faktor cijeloj regiji, ali i EU

<p>Centri civilnih inicijativa (CCI) organizirali su pres-konferenciju povodom rezultata javne revizije i predstavljanja nepravilnosti u radu revidiranih institucija Kantona Sarajevo.<br></p><p>Revidirano je osam kantonalnih institucija, a u pitanju su Ministarstvo pravde i uprave KS, KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo, JU Dom zdravlja KS, Zavod zdravstvenog osiguranja KS, KJKP SarajevoGas, KJKP Sarajevo šume, JU Služba za zapošljavanje KS i Budžet KS. </p><p>Samo jedna od pomenutih institucija je dobila je pozitivno mišljenje, a upitanju je Ministarstvo pravde i uprave KS.</p><p>- Posebno zabrinjava da su dva preduzeća kojima je povjereno da se bave resursima, odnosno Vodovod i kanalizacija i Sarajevo šume dobile negativne bodove. Konstovani su problemi i u stomatološkoj službi. Materijali su kasnili, česti kvarovi - istakao je Alen Čular, ispred CCI-a.</p><p>Dodao je da je utvrđeno da se rad u Domu zdravlja poklapa, odnosno prva i druga smjena se poklapaju sat i po. </p><p>- Ustanovljeno je i da se radi do 20 sati, a ne 21 sat. Utvrđeno je da Vodovod i kanalizacije godinama imaju gubitke, što je dovelo da u 2021. godini gubitak bude13 miliona - navodi Čular.</p><p>Kako kaže Institucijama Kantona Sarajevo dostavljena je 151 preporuka, a 40 posto nepravilnosti je ponovljeno iz prethodnog perioda.</p><p>- Skupština i Vlada KS moraju i trebaju da se upoznaju sa preporukama. CCI traže od predstavnika Skupštine i Vlade da uoče greške i prakse od prije, da te se trebaju donijeti zaključci gdje će se sljediti preporuke - poručio je Čular.</p>

Konstovani su problemi i u stomatološkoj službi, kazao je Čular 

Rezultati javne revizije zabrinjavajući: Samo jedna institucija dobila pozitivno mišljenje

<p>Pjevačica Milica Pavlović kako je kročila na estradnu scenu, tako je privlačila pažnju.&nbsp;</p><p>Svojim zanosnim pokretima, energičnim pjesmama, ali i velikim ulaganjem u karijeru, Milica je veoma brzo stigla do samog vrha.</p><h2>Peti album</h2><p>Da radi punom parom i da ne staje, pokazuje i činjenica da je prije nešto manje od godinu dana izbacila album "Posesivna", što je ujedno i njen četvrti studijski album.&nbsp;</p><p>Međutim, Milica nije odmarala, već je spremala uveliko pjesme za sljedeći album, pod nazivom "Lav", kojeg je publici predstavila večeras.&nbsp;</p>

<p>Prvobitni naziv albuma je bio "Kučketina", ali se Milica predomislila, te svoj peti studijski album nazvala "Lav", jer kako kaže ona je u životu pravi lav. </p><h2>Više žanrova</h2><p>Na albumu publika može slušati pjesme različitih žanrova i ritma, pa tako od emotivne balade "Vjenčanje", pa sve do duetske pjesme s reperom Cobijem pod nazivom "Ilegala". </p><p>Pored pomenutih pjesama, publika ima priliku slušati i numere pod nazivima "Lav", "Kučketina", "Jaša", "Ne zovite me", "Kraljica prokletih", "Lake note", "Na zemlji Bog", "Dajem godinu" i "Status Quo".</p>

<div><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: Roboto;">Da je Milica predana svom poslu i da ulaže u karijeru, pokazuju i skupocjeni spotovi koji su snimljeni, od scenografije do stajlinga, Milica nije žalila novca.</span><br></div>

Da radi punom parom i da ne staje, pokazuje i činjenica da je prije nešto manje od godinu dana izbacila album "Posesivna"

Milica Pavlović objavila novi album: "Pukla je kučketina"

<p>Cijene većine osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini porasle su i više od dvostruko nego prošle godine. Zbog lošeg standarda sve više građana želi otići u neku od evropskih zemalja, a najčešća opcija je Njemačka.<br></p><p>Stoga smo uporedili cijene osnovnih namirnica, poput ulja, brašna, šećera, a one se ne razlikuju previše, iako je životni standard u Njemačkoj mnogo bolji nego u BiH.</p><h2>Minimalne razlike</h2><p>Desetero jaja u Njemačkoj košta 2,29 eura, što je nekih 4,50 KM, a u BiH je 4,20 KM. Kada je riječ o ulju, njegova cijena je 1,49 eura, odnosno 2,91 KM, a u BiH je znatno viša i iznosi 3,70 KM.</p>

<p>Osnovna namirnica u svakoj kući jeste brašno, koje u jednoj od poznatijih prodavnica u Njemačkoj košta 1,89 eura, što je otprilike 3,70 KM, dok cijena šećera iznosi 1,49 eura, odnosno 2,91 KM. Cijene ovih namirnica u našoj državi su malo niže, pa je za brašno potrebno izdvojiti 1,80 KM, a za šećer 2,20 KM.</p><p class="">Kilogram junetine u Njemačkoj košta oko 16 KM, a kod nas od 16,95 do skoro 19 KM. U Njemačkoj u većini marketa moguće je kupiti i samo komad mesa, za jedan obrok. Najjeftinija opcija je 1,09 eura (malo više od 2 KM), a najskuplji komad mesa za jedan obrok košta 7,90 eura (15,60 KM).</p>

<h2>Potrošačka korpa</h2><p>Podsjetimo, sindikalna potrošačka korpa za maj 2023. godine u BiH iznosi 2.748,60 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za mart, prema podacima koje je objavio Federalni zavod za statistiku, bila je 1.265 KM.</p>

Brašno i šećer neznatno skuplji vani

Sindikalna potrošačka korpa za maj 2023. godine u BiH iznosi 2.748,60 KM

Uporedili smo cijene u dvije zemlje: Jeftinije u Njemačkoj nego u BiH

<p>Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković održao je danas press konferenciju na kojoj je pričao o radu ovog ministarstva u proteklom periodu.&nbsp;</p><p>Na pitanje novinara kako komentira da "Bakir Izetbegović se i dalje ne miri sa činjenicom da nije na vlasti već optužuje trojku da trči pod noge Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, Konaković je istakao da ga već dugo ne komentariše.&nbsp;</p><h2>"Umorni, potrošeni vozač"</h2><p>- Nisam dugo komentarisao njegove istupe. On je nekad prije nekoliko godina rekao da je umoran. Govorio je nešto kao „on je vozač koji nešto vozi“ i onda je rekao da je umoran. On stvarno izgleda kao umorni, potrošeni vozač koji je zaista kako je i rekao propustio prilike za BiH pod njegovim rukovodstvom i njegovim liderstvom. Mnogo toga u BiH što je trebalo nije se desilo. Bit ću potpuno otvoren do kraja. U trenucima kada je donesena konačna presuda Simatoviću i Stanišiću, koja zapravo govori o umiješanosti Srbije u agresiji na BiH, Izetbegović je trebao barem nekoliko mjeseci šutjeti. Ako nikada onda sad. Zbog svega što je uradio u tom procesu, on je barem sad trebao šutit. Dakle on se ne libi i dalje krivca za sve svoje pogreške tražit u nekom drugom. Nije on jedini koji tako govori. Vidio sam izjavu Zukića, on je u Domu naroda ispred SDA, koji je rekao zašto je SARTR išao u Banju Luku, ne treba tamo ići i zašto smo se doveli u poziciju da nas vojnik VRS brani. To su povezane poruke. Izetbegović, Zukić i njima sličnim. Bh. entitet RS smatraju inostranstvom i smatraju to dijelom koji nije BiH. Za razliku od njih, ja potpuno drugačije gledam na taj proces. Moj sastanak sa Dodikom u Laktašima je sastanak u BiH, moja je Banja Luka. Mi smo sporazum, da vas podsjetim, potpisali u Parlamentu BiH, zvaničnoj instituciji što nikada Izetbegović nije - rekao je Konaković.</p><h2>Implementacije projekata u RS</h2><p>Osvrnuo se i na razlike između njih.</p><p>- Ono što je razlika također između nas jeste što mi nemamo nikakav problem implementacije projekata u bh. entitetu RS. Ni Istočne interkonekcije, ni Buk bijele, ni nekih drugih koji su po Ustavu BiH doneseni na sjednice Vijeća ministara, o njima se raspravlja. I to su te suštinske razlike, u kojima on te dogovore, razgovore, koji su doprinijeli da BiH ima budžet, da ima bolje plate. Pitajte to vojnike, pitajte šta danas znači budžet BiH ljude na granicama kada putujete. Pitajte članove Oružanih snaga, pitajte našu vojsku šta im znači danas činjenica da će ponovo ljudi htjeti u tu vojsku da se prijavljuju na konkurs. </p><p>Dakle, Izetbegović je čovjek koji je pristajao na podjele 1/3, kog je zanimala BiH na Marindvoru, samo ovo institucija ovdje i fotelja. Koji najviše sigurno pati zbog procesa koji će se desiti sada na Federaciji a to je smjena direktora BH Telecoma i Elektroprivrede. To ga zanima i u toj patetici, toj nemoći bezobrazan je zaista. I on danas govori o tome da se dogovori unutar političke scene BiH smatraju izdajama i još uvijek nije donio nijedan konkretan primjer gdje to danas bilo koja strana ima veći uticaj nego što je imala za vrijeme njegovog liderstva. Dakle, nisam dugo, na vaše pitanje nije mi mrsko odgovoriti, samo što on već nije fokus naših interesovanja od kad smo ga uspjeli staviti tamo gdje mu je mjesto - zaključio je Konaković.</p>

Dakle, Izetbegović je čovjek koji je pristajao na podjele 1/3, kog je zanimala BiH na Marindvoru, samo ovo institucija ovdje i fotelja, istakao je

Konaković o komentarima Izetbegovića: Bakir je bezobrazan i patetičan, on je stari, potrošeni vozač 

<p>Sinonim za sarajevski vikend dernke, jeste Ifeta Behmen. Nema osobe u glavnom gradu BiH, koja nije čula za ovu pjevačicu iz ilidžanske Bosne.</p><p>Za portal "Avaza" je istakla da već 26 godina pjeva, upravo u ovom restoranu.</p><p>- Samo i jedino pjevam u restoranu "Bosna", a nakon toliko godina postali smo kao jedna porodica. Svi smo tu, čak je i većina osoblja ista za ovih 26 godina. Svi smo kao porodica, malo se svađamo, mirimo, ali sve probleme prevaziđemo - istakla je legendarna Ifeta.</p><h2>Ljubav prema muzici</h2><p>Kako kaže, čitav život je u muzici, a još kao dijete je voljela da pjeva.</p><p>- Kod mene je ta ljubav prema muzici nastala još u porodici. Otac je svirao harmoniku, družili smo se, pjevali i tako je to krenulo - istakla je Behmen.</p><p>Dodaje i to da joj nije bio plan ići putem muzike, jer kako kaže kao dijete je u Goraždu, odakle je rodom, trenirala sve sportove.</p><p>Za portal "Avaza" je ispričala i kako je uopće došlo do toga da počne pjevati u ovom poznatom sarajevskom restoranu.</p><p>- Prije 26 godina je njima trebala pjevačica, a ja sam tada sa svojim momkom, a sada već mužem otišla na probu i kako sam otišila tako sam i ostala dolje - ispričala je Ifeta.</p><p>Kako kaže, ne može se raditi na jednom mjestu tolike godine, ako ljudi s kojima radite nisu dobri ljudi.</p><p>Da je okružena muzikom, pokazuje i činjenica da je njen suprug, Mujo Behmen, jedan od najpoznatiji bh. gitarista.</p><h2>Okružena umjetnošću</h2><p>- Za mene je moj suprug najbolji, ali Mujo je stvarno dobar u onome što radi - istakla je Behmen.</p><p>Ovim poslom se ne možete baviti ako ne volite ljude, mišljenja je Behmen, te kako kaže i kada je loš dan, ljudi vas oraspolože.</p><p>Osvrnula se i na svog sina, za kojeg kaže da joj je možda malo žao što nije u svijetu muzike, ali joj je drago što je pronašao sebe.</p><p>- On se okrenuo nekoj drugoj umjetnosti, slika, imao je i izložbe, završava Akademiju likovnih umjetnosti - ističe Ifeta.</p>

<p>Kazala je i to da bez svog CD benda, koji čine Samir Oglečevac, Dino Hamzić, Sadko Čelik, Mirsad Preslić Toza i Nasko, ne bi ništa bilo moguće, te da je izuzetno ponosna na njih.</p>

Da je okružena muzikom, pokazuje i činjenica da je njen suprug, Mujo Behmen, jedan od najpoznatiji bh. gitarista

Legendarna Ifeta iz "Bosne" za "Avaz": Već 26 godina pjevam na istom mjestu

<p>Napredak tehnologije doveo je do značajnog napretka u određenim sektorima rada.</p><p>Za "Dnevni avaz" o ovoj temi govorio je Damir Maglajlić, izvršni direktor Udruženja „Bit Alijansa“, koji je istakao da određeni napredak u oblasti digitalizacije postoji, ali da je važno da se na ovom polju radi još više.</p><h2>Opstanak firmi</h2><p><b>Koliko, zapravo, IT industrija transformira druge sektore društva?</b></p><p>- IT industrija je ključni faktor transformacije cjelokupnog društva, pa tako i svih njegovih sektora, od obrazovnog, zdravstvenog, do poslovnog. Nove tehnologije i njihova primjena, u različitim oblastima, već su značajno izmijenile sve aspekte života, a upravo su IT kompanije i IT stručnjaci ključni faktor uspjeha takvih procesa u jednom društvu. Poslovni sektor IT u BiH u proteklim je godinama doživio snažan razvoj i danas je jedan od stubova razvoja ukupne ekonomije. O tome najbolje svjedoče podaci da je samo u FBiH u protekle četiri godine svako novo treće radno mjesto otvoreno upravo u IT kompanijama, a koje danas generiraju gotovo milijardu KM prihoda. </p><p><b>Šta je prednost jednog takvog procesa, a šta nedostatak?</b></p><p>- Prednosti digitalne transformacije, razvoja IT tehnologija i njihove primjene u različitim oblastima su enormne i praktično su ključni uvjet za opstanak svih firmi na tržištu, a bez njih nema bilo kakvog razvoja i napretka. Kada govorimo o javnim službama, to primarno znači ogromnu racionalizaciju troškova, te pojednostavljeno pružanje usluga prema građanima i kompanijama. Nedostatak ulaganja u digitalnu transformaciju znači gubljenje konkurentnosti, skuplje proizvode, te ukupno zaostajanje u razvoju cjelokupnog društva. </p><h2>Veće uštede</h2><p><b>Koliko su oni koji vode sektore poput zdravstva i obrazovanja svjesni važnosti digitalizacije?</b></p><p>- Zdravstveni sektor u BiH u posljednje vrijeme dosta je posvećen digitalnoj prilagodbi i postoje svijetli primjeri primjene najnovijih tehnologija. Tu se može izdvojiti informatizacija zdravstvenog sistema u KS, koja je već osigurala ogromne uštede javnih sredstava, a istovremeno stvorila bolje uvjete za ostvarivanje prava pacijenata, ali i bolje uvjete rada ljekara. Naravno, puno toga je još potrebno uraditi kako u KS tako i u drugim dijelovima BiH. Kada je u pitanju sektor obrazovanja, i tu se bilježe određeni pozitivni pomaci, koji su dobrim dijelom uvjetovani dešavanjima koje je uzrokovala pandemija COVID-19. Pomaka, generalno, ima, ali prostora za napredak ima još i više - istakao je Maglajlić.</p><h2>Ulaganje države</h2><p><b>Koliko država ulaže u razvoj digitalizacije?</b></p><p>- Nadležne vlasti na svim nivoima trebale bi posvetiti mnogo više pažnje svim procesima koji se odnose na digitalnu transformaciju. Potrebno je značajnije podržati razvoj IT sektora, koji je Strategijom razvoja FBiH jedini označen kao strateška grana privrede, ali je realizacija mjera koje su predviđene ovim strateškim dokumentom za sada izostale.</p><p>&nbsp;IT sektor je sigurno ključni generator zapošljavanja i razvoja svih drugih privrednih oblasti i krajnje je vrijeme da vlasti na svim nivoima konkretnim mjerama podrže njegov daljnji razvoj, jer na taj način stimuliraju razvoj kompletnog društva.</p>

Nove tehnologije i njihova primjena, u različitim oblastima, već su značajno izmijenile sve aspekte života

Damir Maglajlić, direktor Udruženja "Bit Alijansa", za "Avaz": IT industrija ključni faktor transformacije

<p>U naselju Alipašino polje u Općini Novi Grad došlo je do sukoba, a sinoć su privedene tri osobe koje se dovode u vezu sa dva fizička napada.</p><p>Iz Operativnog centra MUP-a Kantona Sarajevo za "Avaz" su istakli da rade na rasvjetljavanju slučaja.&nbsp;</p>

Iz Operativnog centra MUP-a Kantona Sarajevo za "Avaz" su istakli da rade na rasvjetljavanju slučaja

Uhapšene tri osobe koje se sumnjiče za fizički napad na Alipašino polju

<p>Modernizacija obrazovnog sistema dovela je do toga da se formiraju novi studijski programi koji studentima omogućavaju da jednostavnije i lakše usvajaju znanja. Tako je i nastao program razmjene studenata „Erasmus“. Studentica na Fakultetu političkih nauka Selma Melez odlučila se prijaviti na ovaj program te je otišla na studijsku razmjenu u Njemačku.<br></p><h2>&nbsp;Životni putevi</h2><p>&nbsp;<b>Odakle ideja da se prijavite na „Erasmus“? </b></p><p>- Cijeli život posvećena sam nauci i sportu. Od 15. godine počela sam honorarno raditi poslove koji su usko vezani s mojim studijem. Mnogo je iza mene projekata na koje sam ponosna. Paralelno sam studirala i radila. Svi studenti koji poznaju ovakav način života znaju koliko je teško uskladiti sve aktivnosti. Pasoš je sigurna karta za nove životne puteve... Sasvim slučajno, na popodnevnoj kafi s prijateljicama, sve tri smo zaključile da vrijeme koje ćemo provesti pišući magistarski rad treba biti kvalitetno. Jedna od prijateljica je predložila da se prijavimo na „Erasmus“, jer je već ranije bila u tom programu. Odlučile smo da odemo u Njemačku jer je Univerzitet u Paderbornu ponudio najbolje uvjete. Ovdje sam upoznala divne ljude, poput Dženite iz Mostara, s kojoj najviše vremena provodim.</p><p><b>Šta, zapravo, predstavlja „Erasmus“ i koliko je to dobro za studente? </b></p><p>- „Erasmus“ program nudi studentima razmjenu u nekoliko zemalja širom svijeta. Univerziteti otvaraju svoja vrata i nude studentima novo znanje, predmete koji su slični matičnim univerzitetima. Student se upoznaje sa sasvim drugačijim sistemom studiranja. Primjera radi, u Njemačkoj, ako ne položite tri puta ispit, za vas je studiranje završeno, što nije slučaj u BiH. Univerzitet u Paderbornu na koji sam ja upisana nudi razne aktivnosti pored znanja i učenja jezika, a to su druženja i zabave za studente, kao i putovanja po cijeloj pokrajini, ali i EU.</p><h2>Kvalitetan program</h2><p><b>Jesu li studenti svjesni važnosti ovakvih programa?</b></p><p>- Studenti su upoznati s „Erasmusom“, ali se mnogi ne odlučuju za ovaj izazov. Iskustva drugih pokazala su da je to zaista kvalitetan program, ali mislim da još moramo raditi na tome da razvijemo svijest studenata o odlasku na semestar van granica kako bi shvatili važnost ovakvog životnog iskustva. Teško je izaći iz zone komfora - kazala je Melez.</p>

<p><b>Podrška Univerziteta</b></p><p>- Univerzitet je uvezan s programom „Erasmus“. Osim studenata, na razmjenu idu i profesori. Međutim, pojedini fakulteti prave probleme studentima. Fakultet političkih nauka itekako ima sluha za svoje studente, tim za međunarodnu saradnju je visokoprofesionalan. Zaista su tu za svoje studente, možete im se uvijek obratiti - navela je Melez.</p>

 Iskustva drugih pokazala su da je to zaista kvalitetan program, ali mislim da još moramo raditi na tome da razvijemo svijest studenata

Melez: Cijeli život posvećena nauci i sportu

Vlada Kantona Sarajevo o 100 dana rada: Radimo na poboljšanju života za sve građane

Pogledajte vrele scene sa snimanja spota za novu pjesmu Marine Visković: Na plaži u zagrljaju muškarca

Glumac Tarik Džinić o seriji "Lud, zbunjen, normalan" i karijeri: Skuplja je kamera, nego pozorišne daske

Turistički i planinarski vodič Afan Abazović za „Avaz“: BiH može biti turistički dragulj

Direktor Turističke zajednice KS Haris Fazlagić za "Avaz": Očekuje se odlična turistička sezona

Demograf Aleksandar Čavić o realnoj opasnosti: BiH prijeti demografski kolaps

Orban: Ne podržavamo politike sankcija

Krišto nakon sastanka s Orbanom: Naglasili smo da je BiH poželjan faktor cijeloj regiji, ali i EU

Rezultati javne revizije zabrinjavajući: Samo jedna institucija dobila pozitivno mišljenje

Milica Pavlović objavila novi album: "Pukla je kučketina"

Uporedili smo cijene u dvije zemlje: Jeftinije u Njemačkoj nego u BiH

Konaković o komentarima Izetbegovića: Bakir je bezobrazan i patetičan, on je stari, potrošeni vozač

Legendarna Ifeta iz "Bosne" za "Avaz": Već 26 godina pjevam na istom mjestu

Damir Maglajlić, direktor Udruženja "Bit Alijansa", za "Avaz": IT industrija ključni faktor transformacije

Uhapšene tri osobe koje se sumnjiče za fizički napad na Alipašino polju

Studentica Selma Melez o programu "Erasmus": Pasoš je sigurna karta za nove životne puteve

Vlada Kantona Sarajevo o 100 dana rada: Radimo na poboljšanju života za sve građane

Pogledajte vrele scene sa snimanja spota za novu pjesmu Marine Visković: Na plaži u zagrljaju muškarca

Glumac Tarik Džinić o seriji "Lud, zbunjen, normalan" i karijeri: Skuplja je kamera, nego pozorišne daske

Turistički i planinarski vodič Afan Abazović za „Avaz“: BiH može biti turistički dragulj

Direktor Turističke zajednice KS Haris Fazlagić za "Avaz": Očekuje se odlična turistička sezona

Demograf Aleksandar Čavić o realnoj opasnosti: BiH prijeti demografski kolaps

Orban: Ne podržavamo politike sankcija

Krišto nakon sastanka s Orbanom: Naglasili smo da je BiH poželjan faktor cijeloj regiji, ali i EU

Rezultati javne revizije zabrinjavajući: Samo jedna institucija dobila pozitivno mišljenje

Milica Pavlović objavila novi album: "Pukla je kučketina"

Uporedili smo cijene u dvije zemlje: Jeftinije u Njemačkoj nego u BiH

Konaković o komentarima Izetbegovića: Bakir je bezobrazan i patetičan, on je stari, potrošeni vozač

Legendarna Ifeta iz "Bosne" za "Avaz": Već 26 godina pjevam na istom mjestu

Damir Maglajlić, direktor Udruženja "Bit Alijansa", za "Avaz": IT industrija ključni faktor transformacije

Uhapšene tri osobe koje se sumnjiče za fizički napad na Alipašino polju

Studentica Selma Melez o programu "Erasmus": Pasoš je sigurna karta za nove životne puteve