<p>Pripadnici Odsjeka za borbu protiv kompjuterskog kriminala Federalne uprave policije (FUP) jučer su, prema dojavi Interpola, locirali i identificirali maloljetnika s područja općine Olovo koji je na društvenim mrežama najavio samoubistvo.&nbsp;<br></p><p>U saradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova ZDK, on je pronađen, a o svemu je obaviješten Centar za socijalni rad. </p><h2>Pješčani sat</h2><p>-&nbsp;Ovo je 15. slučaj u posljednje dvije godine u kojima su policijski službenici Federalne uprave policije spriječili samoubistva maloljetnih osoba - saopćio je FUP. </p><p>V. d. šefa Odsjeka Saša&nbsp;Petrović kaže da je na sličan način FUP spriječio samoubistva desetina osoba, među kojima je veći broj maloljetnih. Efikasan rad u segmentu koji nije primaran za malobrojne istražitelje ovog odsjeka rezultat je dobre saradnje s policijskim, ali i nevladinim i drugim organizacijama u BiH i svijetu.&nbsp;</p>

<p>- Osobe mlađe životne dobi tehnologiju danas koriste više od starijih, pa se i današnje oporuke, koje su se nekada pisale na papiru, pišu u digitalnom obliku. Razni algoritmi prepoznaju određena obilježja koja ukazuju na mogućnost samoubistva. Kada dobijemo ovakvu informaciju, reakcija mora biti u minutama. To otprilike izgleda tako da, po saznanju da osoba namjerava počiniti samoubistvo, tim sjedi, naša agencija i druge agencije, a na stolu je onaj pješčani sat koji pokazuje kako vrijeme curi. Ne znamo u kojoj je fazi samo izvršenje, a gorimo od želje da osobu identifikujemo i spriječimo je da to uradi. Mogu reći da smo do sada bili uspješni, ali to ne znači da ćemo biti uvijek - kaže Petrović. </p><p>Veliki problem predstavljaju zakonska rješenja koja samoubistvo ne tretiraju kao krivično djelo.</p><h2>Predan rad</h2><p>Da bi policija uopće imala osnov da zatraži naredbu nadležnog suda po kojoj bi postupili telekomunikacioni operateri i drugi subjekti, mora raspolagati sa saznanjima o krivičnom djelu.</p><p>Zato je u skoro svim slučajevima dragocjena asistencija OSA-e BiH.</p><p>Jedan od problema je kritično mali broj uposlenih u Odsjeku za borbu protiv kompjuterskog kriminala. Veći dio posla obavljaju dvije istražiteljice Cyber odsjeka FUP-a, a koje u ovakvim situacijama ostavljaju svoju djecu i porodice da bi spašavale druge. </p><p>Potrebno je izmjenom zakona omogućiti da pružalac usluga na internetu postupa po nalogu policije.</p><h2>Različiti motivi</h2><p>Motivi zbog kojih maloljetnici šalju zabrinjavajuće najave koje mobiliziraju policijske agencije često su, kako bi kasnije tvrdili, predmet šale ili pokušaja da saznaju koliko se osoba uopće brine o njima. Dešavale su se i situacije da policija do njih stigne u posljednjim trenucima, u trenutku izvršenja, kada je potrebna i hitna pomoć ljekara.&nbsp;&nbsp;</p>

Kada dobijemo ovakvu informaciju, reakcija mora biti u minutama, kaže Saša Petrović 

Pripadnici Cyber odsjeka FUP-a: Policija spriječila samoubistvo djeteta

<p>Bilo je svakakvih razgovora, ali nikakve detalje ne želim iznositi, kazao je za portal „Avaza“ ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak, koji odbacuje bilo kakvu mogućnost za prekompoziciju vlasti u ovom entitetu koja bi podrazumijevala njegovo učešće u tome.</p><p>- Ono što je važno i što želim poručiti je da Vlada FBiH ostaje do kraja mandata i da gospodin premijer Nermin Nikšić veoma dobro i profesionalno radi posao, kao i ostali ministri u vladi i imaju moju punu podršku. Kad pružim ruku i kad nešto dogovorim, da je i na moju štetu ja to mijenjati ne želim. Čovjek jednom kad slaže i jednom kad izigra za mene nije čovjek i ne želim s takvim ljudima da imam odnos, ali isto tako ne želim da ja budem taj čovjek s kojim sutra niko neće željeti imati odnos – naglašava Isak.</p><h2>"Veoma interesantne ponude"</h2><p>Za ponude koje je dobivao kaže da su bile „veoma interesantne“, dodaje da ima direktne kontakte sa svima, ali ne želi kazati od koga su stizale ove posljednje.</p><p>- Ja sam iste ili slične ponude imao i kada sam pravio ovu parlamentarnu većinu, na dan prije, ali sam ih i tada odbio. Evo i danas ih odbijam. Tada su mi govorili da ću biti ministar samo jedan mjesec i da ću biti prevaren kad završim posao za ove, ali ja sam presjekao to sa gospodinom Nikšićem i evo godina je dana ove vlade. Ne nasjedam ja... Vidite i ovo što se pojavilo u medijima i onda se prema meni krenulo s tim nekim ponudama. Meni niko ne treba dolaziti, niti razmišljam o bilo čemu. Premijer Nikšić ima moju punu podršku i to je moj prvi saradnik s kojim imam ekstra korektne odnose. Sve što smo dogovorili u interesu građana FBiH imao sam podršku.&nbsp;</p><h2>Kule i gradove</h2><p>A ovo što neko sada plasira da dolazim ja u pitanje, pa ti dolaze i nude lično meni kule i gradove, sve mi nude, ja sam dovoljno pismen da razumijem i te objave koje se tamo dešavaju a i ponude koje dolaze prema meni. Znači, bile su interesantne ponude. Najveća pozicija u Vladi FBiH poslije premijera je ministar unutrašnjih poslova, a nudili su mi i druge veće pozicije – kaže Isak.</p><p>Na pitanje da li to znači da mu je ponuđena i pozicija premijera u nekoj budućoj vladi, odgovara da su to naše riječi, a ne njegove.&nbsp;</p>

Meni niko ne treba dolaziti, niti razmišljam o bilo čemu, tvrdi Isak

Ko je Rami Isaku nudio da napusti Vladu FBiH: "Bile su interesantne ponude ali ja sam dovoljno pismen, ne nasjedam"

<p>Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisala je lokalne izbore koji će se održati 6. oktobra te zaključila centralni birački spisak. Prema konačnom stanju, na biračkom spisku nalazi se 3.406.088&nbsp;građana BiH s pravom glasa.<br></p><h2>Konačan spisak</h2><p>S obzirom na to da je, prema popisu iz 2013. godine, BiH imala ukupno 3.531.159 stanovnika, da godinama svjedočimo odlasku velikog broja građana, da bi se u ukupnom broju stanovnika značajan procent trebao odnositi na maloljetne osobe bez prava glasa, konačan birački spisak ponovo je otvorio prostor za sumnje i špekulacije.</p><p>- Svaki građanin, državljanin BiH, koji ima ličnu kartu nalazi se na izvodu iz centralnog biračkog spiska. Svjesni smo da mnogi građani koji ne žive u BiH imaju ličnu kartu i oni moraju biti na biračkom spisku. Problem je samo što mali broj tih građana ne učestvuje na izborima. Ovo je problem koji ima i Hrvatska, naprimjer, ali zakon je takav, ne možete nikome oduzeti biračko pravo - kaže stručnjak za izborno pravo i nekadašnji član CIKBiH Vehid Šehić.</p><p>Dodaje da na izborima u BiH učestvuje između 1,7 i 1,8 miliona građana, pa je u odnosu na stanje u biračkom spisku izlaznost niska, ali u realnosti, računajući građane s pravom glasa koji žive u BiH, iznad 70 posto.</p>

<h2>Brojne mahinacije</h2><p>- Mahinacije se najbolje vide na glasanju putem pošte, iako CIK i to čisti, skidali su po 15.000 – 20.000 ljudi, dešavalo se da je na jednoj adresi prijavljeno po 60 ili 100 osoba. Mislim da je pravo da glasa putem pošte koristilo oko 27.000 ljudi. Ono što bi trebalo promijeniti jeste da osobe koje žive izvan BiH mogu glasati na općim, ali ne i na lokalnim. Oni žive tamo, a određuju ko će biti načelnik općine - ističe Šehić.  </p><p> </p><h2>Izbori će koštati 19 miliona KM</h2><p>U nedjelju, 6. oktobra, građani BiH birat će vijećnike i odbornike u 58 općinskih vijeća u FBiH, 53 skupštine općina u RS, 21 gradskom vijeću, 10 skupština gradova, te 111 načelnika općina i 31 gradonačelnika u BiH, ali i zastupnike u Skupštini Distrikta Brčko BiH.</p><p>Procjenjuje se da će lokalni izbori koštati oko 19 miliona KM.</p>

Ono što bi trebalo promijeniti jeste da osobe koje žive izvan BiH mogu glasati na općim, ali ne i na lokalnim

Izbori u BiH: Dešavalo se da je na jednoj adresi prijavljeno po 60 ili 100 osoba 

Zbunjujući podaci otvaraju prostor sumnjama: U državi s 3,5 miliona stanovnika na biračkom spisku 3,4 miliona birača

<p>Novi slučaj femicida u BiH šokirao je građane i izazvao ogorčenje stručnjaka koji već godinama ukazuju na uzroke i predlažu ista rješenja ili barem prve korake na putu ka ozdravljenju bh. društva.<br></p><h2>Ratne traume</h2><p>Profesorica Sarina Bakić, šefica Odsjeka za sociologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, svojim učešćem na protestima prije godinu i po iskazala je podršku zabrinutim građanima, a godinama upozorava na nezaliječene ratne traume, ukupnu društvenu, ekonomsku i političku situaciju, pošasti poput kocke, narkomanije, alkoholizma kao uzroka nasilja.</p><p>- Izrazito je frustrirajuće što se u većini slučajeva, gotovo uvijek, problemom bavimo samo kada se on desi. Nanovo ga stavljamo u žižu javnosti, ali nas stručnjake, kada su ovaj, ali i drugi problemi u pitanju, frustrira što smo na razini politika, razvijanja svijesti, mjera borbe protiv nasilja, načina kako da se izmijeni obrazovna, medijska, kulturna politika, stalno u statusu quo - kaže Bakić za „Avaz“.</p><h2>Postalo navika</h2><p>Komentirajući sveprisutno nasilje u bh. društvu, od školskih igrališta do političkih govornica, Bakić podsjeća na porast nasilja i na globalnom planu, ali i nasilničko ponašanje prema okolini u kojoj živimo, u kući, na poslu, internetu…</p><p>- Nasilje je postalo navika i, usudit ću se reći, naš stil života. Vidite tu nesređenost u institucionalnom smislu u našoj zemlji svakog aspekta života građana, gubitak povjerenja, vjere u budućnost. Izgleda da su građani imuni na nasilje, ali oni su otuđeni od društva, od drugoga i od samih sebe - kaže Bakić.</p><h2>Više od 60 slučajeva femicida</h2><p>Od 2015. u Bosni i Hercegovini je registrirano više od 60 slučajeva femicida.</p><p>- Stanje je izrazito ozbiljno, posebno zbog činjenice da se brojni slučajevi nasilja ne prijavljuju. Brojni su razlozi, ne samo materijalne i egzistencijalne prilike već i činjenica da smo mi konzervativna sredina. Naša javnost prosto nema kapacitet da razumije društvene probleme, a razumijevanje problema je njihovo rješavanje - ističe profesorica Bakić.</p><p>Zabrinjava podatak da je samo u FBiH, od 2019. do 2022. godine, broj žena koje su bile žrtve nasilja iznosio 8.038.<br></p>

Izrazito je frustrirajuće što se u većini slučajeva, gotovo uvijek, problemom bavimo samo kada se on desi, kaže Bakić

Profesorica Sarina Bakić za "Avaz": Nasilje postalo stil života

<p>U prva četiri mjeseca ove godine Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prikupila je 3,6 milijardi KM prihoda od indirektnih poreza, koji su za čak 398 miliona KM ili 12,42 posto viši u odnosu na isti period prošle godine. Samo u aprilu prihodi su iznosili 972 miliona KM.<br></p><h2>Samo grabi</h2><p> </p><p>Na osnovu povrata PDV-a privredi je vraćen 691 milion, dok su država, entiteti i Distrikt Brčko dobili 2,91 milijardu, odnosno 422 miliona KM više nego u prva četiri mjeseca 2023. godine.</p><p>Budžet države limitiran je političkim odlukama, pa najveći dio kolača uzimaju entiteti - FBiH 1,56 milijardi, a RS 878 miliona, dok je Distriktu Brčko uplaćeno 88 miliona KM. Prihod FBiH za prva četiri mjeseca ove godine viši je za 18,3 posto, a RS za 21,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, vanjski dug FBiH povećan je za 18,3, a RS za 24,43 posto. </p><p>Po osnovu posebne cestarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta, FBiH je dobila dodatna 70,3 miliona, a RS 46,5 miliona KM.</p><p>- Proizvodnja stagnira, izvoz pada, BDP nije rastao, pa su rekordni prihodi rezultat inflacije, rasta broja turista, te izdašnih uplata i potrošnje bh. dijaspore u BiH - kaže profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e Muharem Karamujić.</p><h2>Nema pomaka</h2><p>Na pitanje gdje nestaju stotine miliona KM viška prihoda ako puteve gradimo kreditima, a građani ne vide posebne pomake, odgovor nemaju ni ekonomski stručnjaci. </p><p>- Imamo različite nivoe vlasti - općine, kantone, entitete, državu, niko nije odgovoran nikome, a među sobom ne pričaju. Fiskalna politika se ne može voditi bez sistemskog pristupa. Loša mašina će potrošiti puno goriva, a ubrzati nećete - navodi Karamujić.</p><h2>Ceste gradimo kreditima</h2><p>Ni deset puta veći prihodi ne bi rezultirali vidljivijim napretkom u državi u kojoj se oni uglavnom rasporede na rast potrošnje, plaća, kupovinu limuzina, te luksuz u institucijama, dok ceste gradimo kreditima. </p><p>- Bez dijaspore mi bismo davno bili gladni, jer godinama trošimo više nego što zaradimo. Zapošljava se, kupuju se glasovi na svim nivoima, a za to možemo kriviti samo sebe. Politika se ponaša racionalno, našim parama kupuje svoje glasove - ističe profesor Muharem Karamujić.&nbsp;&nbsp;</p>

Državni budžet limitiran je političkim odlukama, pa najveći dio kolača uzimaju entiteti - FBiH 1,56 milijardi, a RS 878 miliona KM

Prihodi viši za čak 398 miliona KM: Država kupi kajmak, a narodu mrvice

<p>U okviru manifestacije "Dani otpora u BPK Goražde" i ove godine obilježena je godišnjice formiranja 1. Drinske brigade, a centralni događaj održan je na lokalitetu Zaimov do u blizini sela Poratak.<br></p><p>U organizaciji Udruženja za očuvanje lika i djela Zaima Imamovića i saboraca upriličen je niz događaja. Održan je tradicionalni maraton "Tragom drinskih brigade" od Spomen parka Rorovi do Zaimovog dola, a učesnici maratona položili su cvijeće i proučili Fatihu na spomen obilježjima duž rute maratona.&nbsp;</p><p>Organiziran je i planinarski pohod od Sadbe, a na lokalitetu Zaimovog dola i takmičenja u nogometu i streljaštvu. </p><p>Na lokalitetu Zaimov do 9. maja 1992. godine postrojena je prva jedinica u sastavu 1. Drinske udarne brigade ARBiH.</p><p>Brigada pod komandom slavnog komandanta Zaima Imamovića je zvanično formirana nekoliko dana kasnije u mjestu Posestra kod Goražda.&nbsp;</p>

U organizaciji Udruženja za očuvanje lika i djela Zaima Imamovića i saboraca upriličen je niz događaja

Na mjestu gdje je slavni komandant Zaim Imamović postrojio prvu jedinicu: Obilježena godišnjica 1. Drinske udarne brigade ARBiH

<p>Dugogodišnji problemi u javnom radiotelevizijskom sistemu BiH kulminirali su samovoljnim gašenjem signala FTV-a, likovanjem FTV-a nakon odluke Suda da se signal ponovo pusti, te svrstavanjem javnosti na stranu jednog ili drugog javnog servisa.<br></p><h2>Najgori scenarij</h2><p> </p><p>U moru informacija i reakcija jedna je ključna - Zakon o javnom RTV sistemu BiH moraju poštovati svi, BiH trebaju i BHRT i FTV, a država ne smije ostati bez svoje radiotelevizije.</p><p>- To bi bio najgori mogući scenarij. Odgovorni ljudi moraju nešto uraditi da do toga ne dođe, jer bi to bila svjetska bruka - kaže za “Avaz” Milenko Voćkić, nekadašnji glavni urednik i direktor BHT-a.</p><p>Kaže da za dopune Zakona nikada nije postojala politička volja, već se njihova primjena odbijala, u čemu prednjači RTRS, odnosno političko rukovodstvo RS.</p>

<p>- Tako je počelo urušavanje i ja se stvarno čudim kako taj sistem uopšte do sada postoji. Niko od odgovornih nije ni prstom mrdnuo, osim parola i fraza, pa se ne osvrću ni na to da je to jedan od uvjeta daljnjih iskoraka prema EU - navodi Voćkić.</p><p>Dok pljušte međusobne optužbe rukovodstava BHRT-a i FTV-a, RTRS i njegov dug prema BHRT-u kao da i nisu dio problema. Direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović kaže da su RTRS-u davno ukinute usluge međunarodnog signala te da je to jedino što se moglo uskratiti, pošto je RTRS samostalan sistem.</p><p>- Jedini instrument su tužbe i tužili smo ih za svaku marku - kaže Karamehmedović.</p><h2>Samo ucjena</h2><p>Prema podacima BHRT-a, dug RTRS-a po osnovu prisvajanja RTV takse narastao je na više od 80 miliona, dok je u slučaju FTV-a sporno 20 miliona KM.</p><p>- Dug od decembra za usluge koje smo dali FTV-u i koji oni ne spore je 1,5 miliona KM. Da bi počeli plaćati, nas ucjenjuju da potpišemo identičan ugovor s EPBiH zbog kojeg je prethodni dug i nastao. Nude, bez ikakve garancije, da će povećati iznos sredstava koja plaćaju za usluge, kako bi na taj način “pogurali” BHRT, a ne plaćaju u potpunosti ni ovo što godinama radimo za njih. Mi ne možemo raditi na svoju štetu, FTV ima novac, ali ne želi platiti usluge BHRT-u - ističe Karamehmedović.</p><h2>Isti ljudi 20 godina</h2><p>Gašenje predajnika FTV je doživio s bolom, ali i strahom, jer se sjetio 1992., a danas je to još bolnije, jer „smo došli do faze samouništenja“.</p><p>- Društvo nije uspjelo da pomogne javnom RTV sistemu, već ih dovede dotle da čine ovaj neodgovorni potez, a to je udar na program. Prvi korak je promjena menadžmenata, jer oni su tamo deceniju i po, ako ne i dvije - ističe Voćkić.</p>

BiH trebaju i BHRT i FTV, država ne smije ostati bez svoje radiotelevizije, kaže Voćkić

Pljušte optužbe između emitera, a brojke pokazuju: RTRS dužan 80, a FTV 20 miliona KM

<p>Dijelu zdravstvenih radnika UKC Tuzla danas su, umjesto plaća, isplaćene samo naknade za topli obrok i prevoz.&nbsp;</p><p>Posljedica je to izmjena izmjena i dopuna Zakona o plaćama i naknadama izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i izvršne vlasti Tuzlanskog kantona, koje je Skupština TK usvojila prije desetak dana. Spornim izmjenama plaće ljekara limitirane su na način da ne mogu prelaziti iznose mjesečnih naknada ministara.<br></p><h2>Sporne izmjene</h2><p>- Najviši iznos neto plaće, bez minulog rada, direktora, drugih rukovodilaca i drugih zaposlenika javnih preduzeća, javnih ustanova i drugih javnih službi čiji je osnivač Kanton ilili se pretežno finansiraju iz budžeta Kantona ili kantonalnog vanbudžetskog fonda, ne može prelaziti iznos neto plaće koja je u skladu sa ovim zakonom utvrđena ministru – navedeno je u spornim izmjenama, koje su usvojene bez analize njihovih posljedica.</p><p>Reagirao je i Sindikat doktora medicine i stomatologa na UKC, nakon čega će Skupština TK održati hitnu subotnju sjednicu i isti zakon promijeniti po drugi put. Sjednica je zakazana za sutra u 17 sati. </p><p>Vlada TK danas je usvojila nove izmjene i uputila ih u proceduru.</p><p>- Stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funckija i savjetnika u organima zakonodavne i izvršne vlasti Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“ broj: 7/24) prozrokovalo je poteškoće u obračunima plaća i naknada za zaposlenike visoke stručne spreme zdravstvenog smjera u zdravstvenim ustanovama, kao i akademsko osoblje JU Univerziteta u Tuzli, obzirom da navedni zakon nije usaglašen sa odredbama propisa na snazi, kao i kolektivnih ugovora kojima se uređuju plaće i naknade navedene kategorije zaposlenika – navodi se u obrazloženju. </p><h2>Uočen propust</h2><p>Predsjednica podružnice Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologa na UKC prof. dr. Elvira Konjić pojašnjava da su se posljedice izmjena zakona od 29 aprila odrazila na dijelu ljekara koji mnogo rade, imaju po nekoliko dežura i krvavo zarade svoju platu.</p><p>- Propust je uočen i riješili smo problem. Sporni amandman izglasan 29. aprila stavlja se van snage. Sad treba da prođe zakonska procedura, mora se odluka objaviti u Službenim novinama i isplate će ići kako treba da idu. Dok ne prođe ta procedura morali smo da napravimo neke kompromise. Jednom dijelu uposlenika su isplaćeni topli obroci i prevoz – kazala je za “Avaz” profesorica Konjić.</p>

Dok ne prođe ta procedura morali smo da napravimo neke kompromise, rekla je Konjić

Nepromišljena odluka vlasti TK ugrozila isplatu plaća ljekara, sutra hitna sjednica i ponovne izmjene istog zakona

<p>Primjena Zakona o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite, koja traje od 2010. godine, donijela je više štete nego koristi, jer je, umjesto osiguravanja boljeg standarda časnim borcima, proizvela desetine miliona maraka dodatnih troškova.<br></p><h2>Od 2010. godine</h2><p>Od 2010., prema podacima Ministarstva za boračka pitanja FBiH, do kraja prošle godine postupak provjere okončan je u 141.019 predmeta, a kontrola je trebala biti izvršena u još samo 36 slučajeva, čime je proces 13-godišnje revizije praktično i okončan. </p><p>Revizori su utvrdili da je u periodu od 2010. do kraja 2022. godine revizija koštala 21.668.795 KM, ali i da je neusklađenost provođenja kontrole zakonitosti korištenja prava sa Zakonom o upravnom postupku rezultirala presudama kojima su korisnici vraćeni u pravo, pa je samo na poziciji invalidnina&nbsp;retroaktivna isplata “povratnicima” u pravo koštala 34.317.365 KM. </p><h2>Ratna priznanja</h2><p>Provjera se odnosila na 55.443 korisnika prava na ličnu invalidninu te 47.219 korisnika porodičnih invalidnina, zatim 33.362 korisnika prava na penziju pod povoljnijim uvjetima, te 4.995 dobitnika najviših ratnih priznanja i odlikovanja. </p><h2>Osnovica viša za 13 maraka</h2><p>Iako je ukupan broj korisnika boračko-invalidske zaštite danas manji od 105.000, osnovica za obračun njihovih primanja nedavno je povećana za skromnih 13 KM, što je većina bivših branitelja dočekala s ogorčenjem. S desetinama miliona maraka „bačenih u vjetar“ njihove invalidnine, penzije i naknade bile bi mnogo bliže cijeni potrošačke korpe.</p><p>U ovom periodu Institut za medicinsko vještačenje obavio je 56.468 kontrola.<br></p>

Revizori utvrdili da je na reviziju potrošeno 21,6 miliona KM, a na tužbe i presude čak 34,3 miliona KM

Kako je FBiH spiskala novac: Boračka revizija koštala 56 miliona KM!

<p>Opće pogoršanje prilika u svijetu, od klimatskih, ekonomskih do političkih i sigurnosnih, u kombinaciji sa svim izazovima u BiH ozbiljno utječe na mentalno stanje građana naše zemlje, kaže za "Avaz" psiholog Čedomir Novaković. Događaji poput vršnjačkog nasilja na školskim igralištima, samoubistava ili stravičnih ubistava kakvo je prije dva dana počinjeno u Gradačcu ukazuju da je nasilje postalo svakodnevna pojava, a da je empatije među ljudima sve manje.<br></p><p>- Cijela planeta je u krizi. Teško je reći šta sve utiče na ljude da ne mogu da obuzdaju svoje impulse i da ne mogu pronaći nijedan drugi način osim nasilja, ali nekako je tradicionalna praksa ubij bližnjeg svog pa onda sebe.  Ne postoji nikakvo racionalno objašnjenje za čin koji je apsolutno izvan svih kriterija, i ovozemaljskih, i Božjih. U svim zemljama su zakoni dobro napisani, jer se prepisuju jedan od drugoga, ali se nigdje ne poštuju u potpunosti - kaže dr Novaković. </p><h2>Dublji korijeni</h2><p>Od slučajeva nasilja koji se dese u djeliću sekunde, prije bilo kakve analize takvih postupaka i njihovih posljedica, mnogo više brinu slučajevi pripremljenih i detaljno isplaniranih ubistava. </p><p>- Tome prethodi nešto što ima puno dublje korijene i ima puno više razloga da vjerujemo da osoba koja tako nešto uradi psihički nije zdrava - ističe Novaković. </p><h2>Teška vremena</h2><p>Kako sačuvati mentalno zdravlje u teškim vremenima, kada su loše vijesti, izvještaji sa ratišta, zločini nad civilima, informacije o ubistvima i tragedijama i u našem bližem okruženju postale gotovo svakodnevne, pitanje je na koje odgovore moramo tražiti pojedinačno. </p><p>- Svjedoci smo razvoja modernih tehnologija i dostupan nam je ko zna koliko veći broj informacija nego što je to bio slučaj ranije. Za mnoge događaje nekada prije nismo ni znali ili smo za njih čuli tek nekada poslije kada izgube tu oštrinu i malicioznost. Danas od toga ne možemo pobjeći, pogotovo što je radoznalost ljudima urođena, a danas i u šumi, i na selu postoje moderni uređaji koji bukvalno idu za nama i pritišću nas informacijama koje donose stres. Nauka tvrdi da čovjek koristi 10 do 12 posto mozga, pa je jedini način da malo intenzivnije proširite funkciju mozga sa objašnjenjima, koja su mehanizmi odbrane ili zaštite. Da znate da u svakom trenutku imate neko logično objašnjenje koje može da vas zaštiti u određenom trenutku. Mislim da nam je utjeha nekad bitnija od bilo koje druge potrebe - ističe psiholog Čedomir Novaković.&nbsp;</p>

Mislim da nam je utjeha nekad bitnija od bilo koje druge potrebe

Psiholog Čedomir Novaković za "Avaz": Kako sačuvati mentalno zdravlje u vremenu kada su crne vijesti skoro svakodnevne

<p>Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktne strane investicije u 2023. godini iznosile su oko 1,7 milijardi KM, od čega su reinvestirane zarade procijenjene na 957,3 miliona KM.<br></p><h2>Tri godine</h2><p>Direktor Agencije za promociju stranih investicija (FIPA) BiH Marko Kubatlija kaže da su direktne strane investicije više za 15,8 posto u odnosu na 2022. godinu.</p><p>- U posljednje tri godine bilježimo rast stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini te očekujemo da će takav trend biti nastavljen i u ovoj godini - kaže Kubatlija.</p><p>Ipak, za novi val nesigurnosti ponovo su se pobrinuli političari, stvorivši krizu u kojoj se čak spominju sukobi i podjela države. </p><h2>Ovakav ambijent</h2><p>Podataka za ovu godinu FIPA još nema, ali ovakav ambijent svakako će utjecati na investitore. </p><p>- Sigurno je da će potencijalni strani investitori uzeti u obzir sva dešavanja unutar BiH prije donošenja odluke o investiranju. Ova i slična dešavanja utječu na percepciju BiH kao investicione lokacije. Ostaje da se vidi kako će se to odraziti na dinamiku ulaganja u ovoj godini - kaže Kubatlija.</p><h2>Investitori veoma osjetljive osobe</h2><p>Investitori su veoma osjetljive osobe, koje reagiraju na sve društvene opasnosti, kaže profesor ekonomskih nauka Željko Rička. </p><p>- Ono što je najžalosnije jeste da oni, nakon što se odluče da prihvate određeni rizik i investiraju, nama to naplate kroz cijenu investicije, postavljanjem uslova da bi je realizovali. Sami pravimo negativnu klimu, njihov optimizam stavimo na rezervu, pa nam se to obije o glavu kroz manji iznos ulaganja, manji broj zaposlenih i tako dalje - kaže Rička. </p><p>Slična dešavanja utječu na percepciju BiH kao investicione lokacije.<br></p>

Direktne strane investicije više za 15,8 posto u odnosu na 2022. godinu, kaže direktor Kubatlija

Poguban utjecaj nepromišljenih politika: Strane investicije u porastu, ali do kada

<p>Set fiskalnih zakona koji bi trebali rasteretiti privredu, kao i zakon o minimalnoj plaći u FBiH koji bi barem djelimično poboljšao standard radnika, trebali bi biti usvojeni u drugoj polovini godine.</p><p>Smanjenje poreznih opterećenja na 28,5 posto i rast minimalne plaće na 1.000 KM rano su najavljeni, a odlaganje je uzrokovano nakon analize svih implikacija, jer primjena ovih zakona podrazumijeva gotovo milijardu maraka manje u budžetu FBiH.</p><h2>Porez na dohodak</h2><p>Ta sredstva trebala su biti nadomještena istovremenim usvajanjem novog zakona o online fiskalizaciji.</p><p>- Vlada FBiH formirala je radnu grupu za donošenje zakona o online fiskalizaciji, ali vrlo je izvjesno da se set fiskalnih zakona - zakoni o doprinosima, porezu na dohodak, odnosno minimalnoj plaći neće direktno vezati za ovaj zakon. Oni će, najvjerovatnije, najprije ići u javnu raspravu, tako da bi se u drugoj polovini godine ovi zakoni trebali razmatrati - kazao je za “Avaz” federalni ministar trgovine Amir Hasičević.&nbsp;&nbsp;</p>

<p>Rast minimalne utjecao bi i na povećanje prosječne plaće, za koju je vezana većina isplata u FBiH, pa je intencija da se u zakonskim propisima jasno odvoji realni od sektora javne uprave.</p><h2>Obračun penzija</h2><p>Postoje i prijedlozi da se zakon o minimalnoj plaći odnosi na minimalna primanja radnika, pa bi na taj način ona obuhvatila i naknade za topli obrok i prijevoz.</p><p>- O toplom obroku bi se možda moglo raspravljati, ali o prijevozu nikako, jer ta primanja čine osnovicu za obračun penzije, što bi dovelo do diskriminacije u obračunu penzija onih koji na posao u Sarajevo dolaze iz Tuzle u odnosu na one koji isti posao rade u Sarajevu. Mislim da plaća treba ostati plaća - istakao je Hasičević.</p><h2>Pitanje spremnosti</h2><p>Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e Aziz Šunje jedan je od snažnih zagovornika rasterećenja privrede, ali kaže da to zahtijeva odgovarajuće resurse.</p><p>- Objektivno, penzioni i zdravstveni sistem se finansiraju iz doprinosa na plaću. Zato to traži usaglašavanje, novac je moguće naći bez problema, samo je pitanje spremnosti da se uđe u te reformske zahvate. S osmišljenim pristupom sve se može posložiti, ali nisam siguran da postoji ni spremnost, ali ni kompetentnost da se to uradi - istakao je profesor Šunje.</p><p>Dosta plaća i ugovora u javnom sektoru vezano je za prosječnu plaću, pa bi od rasta minimalne radničke plaće ponovo najviše koristi imali uposleni u javnoj upravi.</p>

O toplom obroku bi se možda moglo raspravljati, ali o prijevozu nikako, jer ta primanja čine osnovicu za obračun penzije, kaže Hasičević

Fiskalni zakoni pred Vladom u drugoj polovini godine: Minimalna plaća i dalje na čekanju

<p>Dok politika povjerenja i razgovora FBiH donosi stabilnost i efikasnost, pa i pojedini opozicioni zastupnici podržavaju važne odluke za građane, kriza i blokade prisutne su na državnom nivou.<br></p><h2>Izborni zakon</h2><p>Ovo je za “Avaz” izjavio premijer FBiH i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić. Pojašnjava da je vlast na nivou BiH zapala u krizu zbog blokade koalicionih partnera iz RS koji nisu zadovoljni odlukom visokog predstavnika o Izbornom zakonu i stava trojke u vezi s rezolucijom o Srebrenici. </p><p>- I kad smo dogovarali koaliciju, bili smo svjesni da o nekim stvarima ne mislimo isto. Do sada smo to rješavali razgovorima i traženjem rješenja koja će biti svima prihvatljiva, a koja će ići u prilog građanima. Trenutna situacija pokazuje koliko malo je potrebno da se u BiH podignu tenzije. Zamah koji smo imali je nestao, pa se sad čini da smo ponovo na početku, što smatram potpuno beskorisnim za bilo koga - kaže Nikšić. </p><p>Umjesto radu, svjedočimo populizmu, kaže Nikšić, a na svaki pokušaj da se naprave pomaci i da se vlast počne baviti realnim problemima građana, nađe se neko ko BiH vraća na polje nacionalnih sukoba.</p><p>- Kao da smo ukleti, taman kad smo krenuli naprijed, nakon deset godina blokada, nađe se nešto ili neko da nas zaustavi i vrati nazad. Odgovornost nije ni na kome drugome nego na nama. Nadam se da smo svi svjesni koliko je mnogo napora potrebno da ne dozvolimo da tenzije i emocije nadvladaju razum. Naravno da nećemo odustati, već ćemo sačekati da se duhovi smire kako bismo se vratili na reformski put - dodaje Nikšić.</p><h2>U jeku krize</h2><p>Učinit će sve da BiH nastavi svoj evropski put, ali obaveze se ispunjavaju i u jeku nove krize, što pokazuje da je ono što vidimo u medijima većinom “pokazivanje mišića”, a ne stvarna slika.</p><p>- Želim zahvaliti gospođi Krišto, koja je, kao predsjedavajuća Vijeća ministara, u ulozi šefa Radne grupe za izradu Plana reformi, uspjela dovesti do usaglašavanja 97 posto liste reformi za Plan rasta za zapadni Balkan. To otvara prostor da BiH od Evropske komisije dobije pristup fondovima vrijednim oko milijardu eura - ističe Nikšić.</p><h2>Povremeni porazi</h2><p>Kada je riječ o opstanku koalicije na državnom nivou, kaže da su od početka svjesni da među koalicionim partnerima neće uvijek vladati idila, ali pošto Izborni zakon BiH ne poznaje institut vanrednih izbora, izbora nema puno - nastaviti sa sukobima i blokadama ili se suzdržati od populizma.</p><p>- Što se mene tiče, ne pristajem da me povremeni porazi, krize ili teške riječi obeshrabre, oduzmu mi nadu ili da me skrenu s puta reformi. Mi smo čvrsto opredijeljeni za naš evropski put, tome težimo, to nam je cilj i spremni smo raditi da postane naša stvarnost - kaže premijer FBiH Nermin Nikšić.</p><p>Svako ima pravo na svoje viđenje i pravo da pokrene procese ako ima kapacitet da mijenja vlast, navodi Nikšić.&nbsp;</p>

Kao da smo ukleti, taman kad smo krenuli naprijed, nakon deset godina blokada, nađe se nešto ili neko da nas zaustavi

Premijer FBiH Nermin Nikšić za "Avaz": Vratiti se na evropski put


<p>Ukupan obim trgovinske razmjene BiH u prvom kvartalu ove godine iznosio je 10,9 milijardi KM i u odnosu na isti period prošle godine manji je za 308,7 miliona maraka, pokazuje analiza Vanjskotrgovinske komore BiH.</p><h2>Svi šute</h2><p>Posebno zabrinjava što je vrijednost izvoza iznosila 3,95 milijardi, što je za čak 560 miliona KM manje u odnosu na period januar – mart 2023.</p><p>Istovremeno, uvoz i dalje raste, iznosio je 6,94 milijarde maraka i veći je za 252 miliona u odnosu na prvi kvartal prošle godine.</p><p>Pad industrijske proizvodnje, posebno u RS, nikoga ne zabrinjava, kaže ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić, te naglašava da se pad izvoza ne može pravdati samo manjom potražnjom na tržištu EU.</p><p>- Industrija u FBiH je jača, izvoznici ne negoduju jer za kvalitetnim proizvodom ipak ne pada potražnja. Međutim, na osnovu podataka u vezi sa zemljama s kojima najviše trgujemo vidimo da se nešto dešava i u domaćoj proizvodnji. Pad izvoza ne mora značiti da je pala potražnja tamo, možda je pala ponuda kod nas. Neki su zatvorili, neki otpuštali, pogledajte broj blokiranih računa kod CBBiH - kaže Cenić.</p><h2>Zveckanje oružjem</h2><p>Nova politička kriza, tenzije, zveckanje oružjem, prijetnje sukobima, sasvim sigurno će dodatno unazaditi bh. ekonomiju, a život građana učiniti težim.</p>

<p>- Svakoj zemlji treba proizvodnja, ali naši privrednici razmišljaju da li i da okreče, a kamoli da dalje investiraju. Odustaju čak i od kredita. </p><p>Strane investicije donose nova znanja i tehnologije, ali mene najviše brine pad domaćih investicija, jer svako ulaganje u proizvodnju rezultate donosi dugoročno.</p><h2>Neznanje i zlo se proširili</h2><p>- Zato nam je ova politička retorika ne kamen, nego najteži nakovanj oko vrata. Takve politike, igre i manipulacije doprinose stanju u kojem zaista ništa nećemo imati. Ja se svaki dan čudim koliko su se neznanje i zlo proširili, dobro je da još i hljeba imamo - ističe Cenić.</p><p>Posljedice nesigurnosti već se osjete u svakodnevnom životu, ali i privredi.</p>

Istovremeno, uvoz i dalje raste, iznosio je 6,94 milijarde maraka i veći je za 252 miliona u odnosu na prvi kvartal prošle godine

Zabrinjavajući pad, vlast ništa ne poduzima

Politička retorika kamen o vratu bh. ekonomije: Izvoz pao za pola milijarde KM

<p>Upravni odbor Samostalnog Sindikata radnika u BHRT-u podržava sve aktivnosti koje će ubrzati i dovesti do trajnog rješenja materijalno finansijske situacije BHRT-a i agonije u kojoj se nalaze uposlenici državnog Javnog servisa.&nbsp;</p><p>Iz Sindikata je, u svjetlu aktuelnih problema u vezi s prekidom usluga RTV FBiH, saopćeno da je tokom višegodišnje borbe za poboljšanje radnih prava uposlenika upozoravano na mogućnost eskalacije situacije i s tim su upoznate sve vladajuće strukture i državne i federalne, i bivše i sadašnje, ali trajnog rješenja nema.</p>

Poslovodni odbor RTV FBiH podnosi krivične prijave protiv članova Upravnog odbora BHRT-a

<p>- Uposlenici državnog Javnog servisa su došli do zida. Gospodo, hitno je potrebno pronaći rješenje za raspodjelu RTV takse na nivou BiH u skladu sa Zakonom, s obzirom na to da se višemilionska sredstva namijenjena za naše plaće i naknade gomilaju na računima RTRS-a, FTV-a, sada i računu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. </p><p>Uposlenici BHRT-a nisu dobili naknadu za topli obrok za mart i april, od mizernih 7 KM po danu, a neizvjesno je kada ćemo i da li ćemo primiti aprilsku plaću. U ime 450 članova Samostalnog sindikata Javnog servisa BiH - BHRT-a, zahtijevamo hitno djelovanje sa konkretnim rješenjima, jer su uposlenici BHRT-a, bez ikakve krivice, suočeni s nepravedno niskom platom i poniženjem, kolateralna šteta trenutne situacije – saopćeno je SSR u BHRT-u, uz upozorenje da radnici neće i ne žele biti kolateralna šteta političkih i odluka poslovodstava.&nbsp;</p>

Uposlenici BHRT-a nisu dobili naknadu za topli obrok za mart i april, od mizernih 7 KM po danu, a neizvjesno je kada i da li će primiti aprilsku plaću

Sindikat BHRT-a: Uposlenici suočeni s poniženjem, hitno pronaći rješenje za raspodjelu RTV takse

<p>Mnogo je krivaca za stanje u koje je dovedena Radio – televizija BiH, kaže za “Avaz” predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković. Krivce zbog kojih je danas signal FTV-a ugašen vidi u Parlamentaroj skupštini BiH, Parlamentu FBiH, upravljačkim strukturama FTV-a, RTRS-a, BHRT-a, ali i bh. pravosuđu.<br></p><p>- Na kraju će, kao i uvijek, deblji kraj izvući kolege novinari, ostali zaposlenici i u konačnom i građani. Potez BHRT-a je potez iz očaja, jer godinama rade pod teretom pritisaka i ucjena sa više strana. Možda neko ne zna kako je raditi tri mjeseca bez plaće, kada nema novca za gorivo službenog auta ili kada na kraju radnog vijeka odeš u penziju pa saznaš da ti mjesecima nije uvezan staž … pri tome imam neugodno iskustvo koje je sada suštinski u temelju jednog u nizu belaja koji gnječi BHRT – ističe Divković.</p>

Pripadnici Cyber odsjeka FUP-a: Policija spriječila samoubistvo djeteta

Ko je Rami Isaku nudio da napusti Vladu FBiH: "Bile su interesantne ponude ali ja sam dovoljno pismen, ne nasjedam"

Zbunjujući podaci otvaraju prostor sumnjama: U državi s 3,5 miliona stanovnika na biračkom spisku 3,4 miliona birača

Profesorica Sarina Bakić za "Avaz": Nasilje postalo stil života

Prihodi viši za čak 398 miliona KM: Država kupi kajmak, a narodu mrvice

Na mjestu gdje je slavni komandant Zaim Imamović postrojio prvu jedinicu: Obilježena godišnjica 1. Drinske udarne brigade ARBiH

Pljušte optužbe između emitera, a brojke pokazuju: RTRS dužan 80, a FTV 20 miliona KM

Nepromišljena odluka vlasti TK ugrozila isplatu plaća ljekara, sutra hitna sjednica i ponovne izmjene istog zakona

Kako je FBiH spiskala novac: Boračka revizija koštala 56 miliona KM!

Psiholog Čedomir Novaković za "Avaz": Kako sačuvati mentalno zdravlje u vremenu kada su crne vijesti skoro svakodnevne

Poguban utjecaj nepromišljenih politika: Strane investicije u porastu, ali do kada

Fiskalni zakoni pred Vladom u drugoj polovini godine: Minimalna plaća i dalje na čekanju

Premijer FBiH Nermin Nikšić za "Avaz": Vratiti se na evropski put

Politička retorika kamen o vratu bh. ekonomije: Izvoz pao za pola milijarde KM

Sindikat BHRT-a: Uposlenici suočeni s poniženjem, hitno pronaći rješenje za raspodjelu RTV takse

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković za “Avaz”: Potez BHRT-a je potez iz očaja

Pripadnici Cyber odsjeka FUP-a: Policija spriječila samoubistvo djeteta

Ko je Rami Isaku nudio da napusti Vladu FBiH: "Bile su interesantne ponude ali ja sam dovoljno pismen, ne nasjedam"

Zbunjujući podaci otvaraju prostor sumnjama: U državi s 3,5 miliona stanovnika na biračkom spisku 3,4 miliona birača

Profesorica Sarina Bakić za "Avaz": Nasilje postalo stil života

Prihodi viši za čak 398 miliona KM: Država kupi kajmak, a narodu mrvice

Na mjestu gdje je slavni komandant Zaim Imamović postrojio prvu jedinicu: Obilježena godišnjica 1. Drinske udarne brigade ARBiH

Pljušte optužbe između emitera, a brojke pokazuju: RTRS dužan 80, a FTV 20 miliona KM

Nepromišljena odluka vlasti TK ugrozila isplatu plaća ljekara, sutra hitna sjednica i ponovne izmjene istog zakona

Kako je FBiH spiskala novac: Boračka revizija koštala 56 miliona KM!

Psiholog Čedomir Novaković za "Avaz": Kako sačuvati mentalno zdravlje u vremenu kada su crne vijesti skoro svakodnevne

Poguban utjecaj nepromišljenih politika: Strane investicije u porastu, ali do kada

Fiskalni zakoni pred Vladom u drugoj polovini godine: Minimalna plaća i dalje na čekanju

Premijer FBiH Nermin Nikšić za "Avaz": Vratiti se na evropski put

Politička retorika kamen o vratu bh. ekonomije: Izvoz pao za pola milijarde KM

Sindikat BHRT-a: Uposlenici suočeni s poniženjem, hitno pronaći rješenje za raspodjelu RTV takse

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković za “Avaz”: Potez BHRT-a je potez iz očaja