<p>Zadatak svih institucija, entitetskih i državnih, jeste da učine više na ostanku radno sposobnih u rubnim dijelovima države ili ćemo imati teške posljedice po funkcioniranje malih lokalnih zajednica, kazao je za „Avaz“ Lazar Prodanović, načelnik Opštine Bratunac.</p><h2>Normalan život</h2><p>On smatra da se ljudi u malim sredinama ne trebaju baviti „visokom politikom“, već se trebaju okrenuti jedni drugima i životnim pitanjima.</p><p>- Naš cilj je da svaki građanin ostane ovdje, živi, radi i stvara uslove za normalan život, ali i da stvorimo ambijent za povratak svakoga ko to želi. Prošlo je 30 godina od tragičnih događaja na ovim prostorima i davno je bilo vrijeme da razgovaramo o onom što bi stvorilo bolje uslove za život, a ne da se konfrontiramo na nekim imaginarnim pitanjima dok nam mladi odlaze – kaže Prodanović.</p><p>Bratunac dijeli sudbinu nerazvijenih lokalnih zajednica daleko od Sarajeva i Banje Luke. Ilustriraju je podaci da je 2010. godine imao 1.570 osnovaca, a sada ih je 1.111. Prošle godine rođeno je 102 djece, a preminulo 176 građana.</p><p>- To su podaci koji pokazuju da ovdje nije problem samo demografski deficit izazvan demografskim kretanjima. Vrlo bitno pitanje ostanka na nekom području je i politička stabilnost i sigurnost svakog građanina – kaže Prodanović.</p><p>A političke stabilnosti nema, već je atmosfera u BiH uzavrela, posebno nakon najave usvajanja rezolucije o danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Prodanović kaže da turbulencije u vezi sa susjednom, imaju refleksije i na općinu Bratunac.</p><h2>Pogrešni ciljevi</h2><p>- Pogrešno su postavljeni ciljevi. Treba se uzdržati od negiranja bilo kakvog zločina od bilo koga, ali također mislim da je odnos predstavnika međunarodne zajednice prema BiH neiskren. Nikakva rezolucija neće promijeniti naš odnos. Nažalost, mislim da se stvara nova bura i da se bude duhovi koji izazivaju nelagodnost kod svih – ističe Prodanović.</p><h2>Pristup evropskim fondovima</h2><p>Podrška Vlade RS postoji, ali nije dovoljna, pa se nastoji stvoriti ambijent u kojem je moguće imati pristup evropskim fondovima, ali i privući investitore. Zbog toga se ubrzavaju aktivnosti na otvaranju industrijske bescarinske zone kod mosta Bratoljub, na granici Bratunca i Ljubovije, odnosno BiH i Srbije.</p><p>IMAMO</p><p> naučene lekcije i uvjeren sam da neće doći do tenzija koje bi ugrozile sigurnost bilo kog građanina.</p>

Prošlo je 30 godina od tragičnih događaja na ovim prostorima i davno je bilo vrijeme da 
razgovaramo o onom što bi stvorilo bolje uslove za život

Načelnik Bratunca za "Avaz": Manimo se nove bure

<p>U godinama u kojima su građani zaokupljeni vlastitim problemima, planovima i interesima, kad im u njihovih četiri zida ponestaje vremena i za same sebe a kamoli komšiju i prijatelja, prizori iz Ilovače kod Goražda vraćaju nadu da će budućnost biti bar malo biti bolja.</p><p>Kuća Latifa Vranjače pretvorena je u gradilište i izgleda poput mravinjaka, na njenom krovu par desetina majstora, čija dozivanja, šale, zvuci čekića i testera vraćaju uspomene na neka sretnija vremena, kada se nijedan veći posao na selu nije mogao završiti bez poznate bosanske "mobe".<br></p><p>- Ovdje smo zbog našeg Latifa, s kojim smo zajedno u firmi 20 godina. Nijednog momenta nije bilo dileme da li pomoći ili ne. On s nama radi, druži se, svi smo to rado i objeručke prihvatili. Znam da ovo nije nešto što se trenutno može vidjeti, ali se dešava tamo gdje su dobri ljudi i gdje cijene jedni druge. Ja Latifu pomognem šta god mu treba, a i on zbog mene ode u Goražde, ako treba neku stvar da završi. Ovo je nešto što mi stariji pamtimo iz prošlosti, što je bilo zdravo i lijepo. Bilo je razgovora, smijeha i pjesme među ljudima - kaže Mića Davidović.<br></p><p>Latifovim prijateljima i radnim kolegama iz fočanske firme "Konstruktor" poziv nije bio ni potreban. Dovoljna je bila informacija da planira zamjenu dotrajalog krova, pa da neradni dan, nakon radne sedmice, provedu na krovu. Dok se prošlošću gravirani šavovi među narodima danas nastoje učiniti što labavijim, zbog činjenice da Latifu pomažu prijatelji iz Foče, Ustikoline i Goražda, i Srbi, i Bošnjaci, „moba“ u Ilovači izgleda još ljepša i važnija.</p><p>- Samo sam rekao da razvaljujem krov u subotu i svi su se od sebe prijavili. I u Foči, i ovdje, svi smo mi zajedno, pomažemo jedni drugima što treba i uvijek se jedni na druge možemo osloniti – kaže Latif Vranjača.</p><p>Do kraja dana bit će vremena i za predah, druženje, ali i pjesmu, onako kako se u ovoj zemlji decenijama radilo, u vremenima kada su i nastajale poslovice da se čovjek na čovjeka oslanja, a da je komšija nekad preči i od brata.</p>

Samo sam rekao da razvaljujem krov u subotu i svi su se od sebe prijavili. I u Foči, i ovdje, svi smo mi zajedno, pomažemo jedni drugima

Na "mobi" kod Latifa i Srbi i Bošnjaci: Ovako se radi tamo gdje su dobri ljudi i gdje cijene jedni druge

<p>Na magistralnom putu M 20 Goražde - Foča u mjestu Vranići grada Goražda jutros oko 3 sata tri sata se desila teška saobraćajna nesreća.&nbsp;</p><p>Usljed neprilagođene brzine uslovima i stanju na cesti došlo je do prevrtanja putničkog motornog vozila marke Škoda Octavia na krov vozila.&nbsp;</p><p>Na vozilu je nastala veća materijalna šteta dok u ovoj saobraćajnoj nesreći nije bilo povrijeđenih lica.</p>

Nesreća se desila u mjestu Vranići

Teška nesreća kod Goražda: Vozio prebrzo, pa završio na krovu

<p>Ekonomiju BiH guše previsoka fiskalna i parafiskalna opterećenja, odlazak domaćih i prepreke za značajniji angažman stranih radnika, te brojni drugi problemi čije je rješavanje jedinstven zahtjev privrednika iz više od 25 općina u kojima su proteklih dana boravili predstavnici Udruženja poslodavaca FBiH.</p><h2>Svi isto</h2><p>Nakon niza posjeta i razgovora s poslodavcima i lokalnim vlastima od Goražda do Tuzle i od Gradačca do Posušja i Širokog Brijega, stavovi su isti.</p><p>- I dalje su ključni problemi previsoki fiskalni i parafiskalni nameti. I dalje smo u vrhu ljestvice u Evropi kada je riječ o opterećenju cijene rada i došli smo u situaciju da, osim svoje, radnik još jednu plaću mora zaraditi državi. Između 70 i 80 posto su opterećenja po osnovu Zakona o doprinosima i porezima, a kad se dodaju 3.200 parafiskalnih nameta, privatno zdravstvo i drugi troškovi, izračunali smo da poslodavac jednu plaću isplaćuje radniku, a drugu državi – kaže za „Avaz“ Mario Nenadić, direktor UPFBiH.</p><h2>Ljudi idu</h2><p>Zbog toga poslodavci očekuju angažiraniji rad Ekonomsko-socijalnog vijeća u FBiH, ali i hitno usvajanje fiskalnih zakona i zakona o minimalnoj plaći, na kojima se već dugo radi. Traži se i reforma Zakona o zdravstvenom osiguranju, olakšavanje angažmana stranih radnika, jer domaći odlaze.</p><p>- Naši ljudi odlaze na sezonske poslove u turizmu, građevinarstvu i poljoprivredi u susjedne zemlje. Posebno sada je to naglašeno, tako da mislimo da se zaista trebaju upaliti svi alarmi. Poslodavci od Udruženja poslodavaca traže da se organizira i osmisli agresivniji pristup rješavanju problema – ističe Nenadić.</p><h2>Okrenuti se životu</h2><p>Odlazak ljudi nije povezan samo s ekonomskom situacijom.</p><p>- Ljudi su obeshrabreni oštrom političkom retorikom i zveckanjem oružjem. Poslodavci pozivaju vlasti da se okrenemo životu, evropskim integracijama, jer to je jedina budućnost – ističe Nenadić.</p><p>Mnogo se očekuje i od izmjena i dopuna Zakona o radu, koje će omogućiti pravo na rad studentima.&nbsp;</p>

I dalje su ključni problemi previsoki fiskalni i parafiskalni nameti, između 70 i 80 posto su opterećenja po osnovu Zakona o doprinosima i porezima

Mario Nenadić, direktor UPFBiH, za "Avaz": Radnik jednu plaću mora zaraditi državi

<p>Prijetnje podjelama i sukobima unose nervozu među građane BiH i ubrzavaju novi val odlaska čije posljedice su posebno vidljive u manjim sredinama koje praktično ostaju puste.<br></p><h2>Dugi redovi</h2><p>Sve su češće informacije da pojedina mjesta ostaju bez autobuskih linija, banaka, škola, apoteka, ali one kao da ne utječu na neodgovorne političare, koji svojim izjavama dodatno doprinose općoj besperspektivnosti i dugim redovima pred stranim ambasadama.</p><p>Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u posljednjih deset godina ova zemlja ostala je bez gotovo 600.000 ljudi.</p><p>- Pokušali smo da dođemo do preciznih podataka kroz terenske posjete u 20 općina, a usput smo obilazili i druga mjesta. Vidjeli smo da u Posavini odlaze kompletne porodice. Kuće su zaključane u Orašju i Modriči, gdje smo imali najveći procenat povratka i ljude koji su proizvodili, bili gazde. Odžak je posebna priča, jer tu imamo nešto više od 2.000 ljudi – kaže Zukić.</p>

<h2>Lokalne vlasti</h2><p>U pojedinim sredinama kao da se budi svijest lokalnih vlasti koje pokušavaju pomoći i barem usporiti odlazak, a zabilježeni su i primjeri povratka ljudi iz Evrope, pokušaja da investiraju u zavičaj.</p><p>- Mnogo znači kad lokalna vlast pošalje poruku optimizma, da joj je stalo da ljudi ostanu i kad im u tome pomaže. Ljubuški je pust grad i oni su donijeli odluku da se mladi bračni parovi stambeno zbrinu, da dobiju radna mjesta, da se djeci plaćaju obdaništa. I u Čapljini slično. Načelnik Bratunca, recimo, pita se kome će biti načelnik ako ljudi odlaze, a škole se zatvaraju.</p><h2>Poruke političara</h2><p>Naš narod je inteligentan, prozreo je poruke političara koje često nisu realne i ne obraćaju mnogo pažnje na političku situaciju koja je loša otkako su se vratili. Mislim da su i mediji mnogo učinili na destabilizaciji, pa bi možda trebalo drugačije plasirati informacije – ističe Zukić.</p>

Načelnik Bratunca, recimo, pita se kome će biti načelnik ako ljudi odlaze, a škole se zatvaraju, kaže Zukić

Stravične brojke, odlaze cijele porodice: BiH napustilo čak 600.000 građana

<p>Stabilnost Bosne i Hercegovine ključna je za mir u Evropi, izjavio je ambasador SAD u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija Robert Vud (Wood) tokom redovnog zasjedanja Vijeća posvećenog stanju u našoj zemlji.</p><p>Samo jednom rečenicom američki diplomata ohladio je usijane glave u regionu, poručio da su mir, teritorijalni integritet i suverenitet BiH u vrhu prioriteta najmoćnije sile svijeta, te da SAD neće dopustiti da opasna politička retorika postane bilo šta više od toga.  </p><p>Tokom debate o BiH, ambasador Vud je podsjetio da je potpisivanjem Dejtonskog sporazuma rat u BiH završen prije skoro 30 godina, ali da je OHR i dalje ključan u osiguravanju provođenja civilnog aspekta sporazuma i funkcioniranja institucija BiH.</p><p>Dodao je da je retorika Milorada Dodika prijetnja miru u regionu i da je genocid u Srebrenici historijska činjenica.</p>

Samo jednom rečenicom američki diplomata ohladio je usijane glave u regionu

Robert Vud: Ključne poruke

<p>Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik danas je pozvao partije iz RS da ne učestvuju na lokalnim izborima, raspisanim na osnovu izbornog zakona izmijenjenog odlukom visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt). On je rekao da je neophodan dijalog sa opozicijom o ovom pitanju, da SNSD ostaje pri izbornom zakonu RS, ali da je to moguće samo ako sve partije prihvate da RS ima pravo da provede izbore po svom izbornom zakonu.<br></p><p>- Besmisleno je komentarisati izjave pogubljenih i nedosljednih režimskih vladajućih politika. Jedan dan izlaze na izbore, drugi dan ne izlaze, treći dan ih odlažu, četvrti dan gutaju žabe… izgubljeni u vremenu i prostoru, vječito tražeći izgovore za svoje neuspjehe, lažni patriotizam i obmane.</p><p>Besmisleno je biti dekor u tom providnom igrokazu političkih štetočina koje su sve učinile da godinama blokiraju donošenje pravila za fer i poštene izbore - kazao je za "Avaz" predsjednik PDP-a Branislav Borenović.</p>

Besmisleno je komentarisati izjave pogubljenih i nedosljednih režimskih vladajućih politika

Branislav Borenović o Dodikovom prijedlogu za "Avaz": Jedan dan izlaze na izbore, drugi ne izlaze, treći dan ih odlažu, četvrti gutaju žabe

<p>Za Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK) ništa nema sporno u činjenici da su članovi biračkih odbora, odnosno općinskih i gradskih komisija dugogodišnji članovi i predsjednici, naprotiv, čak u odgovoru na konkretan upit “Dnevnog avaza” odgovaraju da je to poželjno!?<br></p><h2>Nema logike</h2><p>Čak smo u upitu naveli primjer Rifata Zlomužice, dugogodišnjeg člana Gradske izborne komisije Mostar. </p><p>- CIK BiH&nbsp; vodi evidencije o mandatima članova općinskih/gradskih izbornih komisija. Izborni zakon BiH ne limitira broj mandata za članove izbornih komisija, tako da oni mogu biti reizabrani jednom ili više puta. Izborno iskustvo smatra se značajnim kvalitetom pri imenovanju izborne administracije i značajan je faktor za prenošenje znanja novoimenovanim članovima koji prvi put vrše tu funkciju – odgovorili su iz CIK-a BiH.</p><p> </p><p>Procjene nevladinih organizacija da BiH 6. oktobra očekuju najpošteniji izbori više govore o tome kakve smo izbore imali do sada, nego što garantiraju da će lokalni izbori ove godine zaista predstavljati praznik demokratije. </p><p>Evidentno je da će tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, nametnute od visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), unaprijediti postojeće stanje, ali i da one, ipak, ostavljaju prostora domaćim beskrupuloznim mešetarima, koji su u zakonu uvijek uspješno pronalazili rupe i godinama iskrivljavali volju građana! </p><p>Odgovore na druga aktuelna pitanja zatražili smo također od CIK-a BiH.</p><p>Pitali smo na koji način i do kada će biti izabrani članovi biračkih odbora. Odgovaraju da, u skladu s uputstvom o rokovima i redoslijedu&nbsp;izbornih aktivnosti, članovi biračkih odbora trebaju biti imenovani do 22. avgusta.</p><p>Prema ocjenama stručnjaka, upravo su nesavjesni članovi biračkih odbora i administracija na terenu predstavljali najslabiju kariku u izbornom procesu, koja se vezivala za većinu izbornih krađa i nepravilnosti.</p><h2>Čista prevara</h2><p>- Novina na ovim izborima, u skladu s posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, jeste da predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora imenuje, vrši selekciju, edukaciju i ocjenjivanje CIK BiH. Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političke stranke niti obavljati dužnost u organima političke stranke – kažu iz CIK-a BiH.</p><p>Odabir 12.000 politički neovisnih građana, koji se trebaju naći na čelu biračkih odbora, bit će možda i najveći izazov za CIK u državi u kojoj su, posebno na lokalnom nivou, stranke nicale kao gljive poslije kiše. </p><p>Posebno pitanje odnosilo se na članove općinskih i gradskih izbornih komisija, među kojima su i dalje osobe sa stažom od deceniju ili dvije, poput člana Gradske izborne komisije u Mostaru Rifata Zlomužice ili njegovih kolega u pojedinim sarajevskim općinama. </p><h2>CIK na ova pitanja nema odgovora</h2><p>Ima li CIK BiH podatke o top 50 članova s najdužim stažom u izbornoj administraciji (birački odbori, općinske, gradske izborne komisije)? Član Gradske izborne komisije u Mostaru Rifat Zlomužica je jedan od brojnih primjera da su u izbornoj administraciji po 10-15 ili više godina, iz jednog u drugi izborni ciklus, iste osobe. </p><p>Smatra li CIK BiH da je uredu da i na narednim izborima dio biračkih odbora i izbornih komisija budu članovi s dugogodišnjim stažom, ako nevladine organizacije, međunarodne organizacije i stručnjaci iz ove oblasti već godinama ukazuju na narušavanje integriteta izbornog procesa, a da su birački odbori i lokalne komisije najslabija karika u njemu?</p><p>Hoće li ti ljudi biti zamijenjeni? Na ova tri pitanja iz CIK-a nisu odgovorili!</p><p>Rok za predaju kandidatskih listi za lokalne izbore 2024. godine traje od 26. juna do 8. jula, kazali su za “Avaz” iz CIK-a BiH.<br></p>

Izborni zakon BiH ne limitira broj mandata za članove izbornih komisija, tako da oni mogu biti reizabrani, kažu iz CIK-a

Birački odbori ključni za poštene izbore

Narodu se baca prašina u oči: CIK neće mijenjati biračke odbore!

<p>Odluka o početku pregovora o članstvu u Evropskoj uniji poklon je Bosni i Hercegovini koji aktuelne vlasti nisu opravdale, već su, umjesto ubrzavanja evropskog puta, državu uvele u novu krizu, izjavio je za „Avaz“ bivši predsjednik SDS-a i nekadašnji ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.<br></p><h2>Izostanak pokušaja dogovora</h2><p>Trenutnu situaciju, o kojoj je raspravljalo i Vijeće sigurnosti UN-a, ocjenjuje kao lošu.<br></p><p>- BiH danas nosi etiketu zemlje kojoj prijeti bezbjedonosna kriza. Zemlja smo s najsloženijom bezbjedonosnom situacijom u ovom dijelu Evrope, a nakon 15. maja očekujem i novo zaoštravanje. Zaista ne očekujem bolje dane za BiH, nažalost, a krivaca je na svim stranama - kaže Šarović.</p><p>Zaoštravanje povezuje s razmatranjem rezolucije o genocidu u Srebrenici pred Generalnom skupštinom UN-a, što se očekuje narednih dana. Ne ulazeći u sadržaj i značaj dokumenta i njegov značaj u odnosu na presude međunarodnih sudova, Šarović zamjera na izostanku barem pokušaja dogovora u Predsjedništvu BiH, te odnosima u kojima jedan član Predsjedništva ne zna šta spremaju druga dva. </p><p>- Pametni i mudri ljudi neće doći do izražaja u ovako kriznom periodu za BiH. Najglasniji će ponovo biti oni koji gledaju unazad i čija je glava još u 90-im. Odgovornih politika i političara je sve manje ili se njihov glas sve manje čuje. Zabrinut sam kuda sve ovo ide - ističe Šarović.</p><h2>Ima pametnih</h2><p>Poručuje da su narodi u BiH najpreči jedni drugima, ali da mnogi to ne shvataju. </p><p>- Nadam se da će biti pametnih i normalnih ljudi koji vide da srljamo iz krize u krizu i uzimamo pogrešne prioritete, umjesto da gledamo naprijed. Prioriteti su orijentacija prema EU, očuvanje mira i stabilnosti u BiH, izgradnja veza među narodima, kako bi nam svima bilo bolje - kaže Mirko Šarović.</p><h2>Dodik je najveći krivac</h2><p>Iako su krivci, naglašava, na više adresa, najodgovornijima smatra vlasti RS.</p><p>- Dodik nosi najveću odgovornost zbog politike srljanja i potpune izolacije i siromašenja RS, što je vidljivo golim okom - dodaje Šarović.</p>

Najglasniji će ponovo biti oni koji gledaju unazad i čija je glava još u 90-im, kaže Šarović

Mirko Šarović za "Avaz": Okrenimo se EU i čuvajmo mir

<p>Sjednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, na kojoj će biti razmatrana rezolucija o genocidu u Srebrenici, zakazana je za 23. maj. Određivanje datuma zasjedanja Alija Kožljak, šef kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, smatra diplomatskom pobjedom bh. tima.<br></p><p>- Diplomatska borba urodila je plodom. Jedan mali tim BiH bori se s cjelokupnom mašinerijom Ruske Federacije i Srbije, koji su i privatne avione angažovali kako bi spriječili zakazivanje sjednice i glasanje o rezoluciji. Tokom niza sastanaka, pa i jučer na sastanku s predsjedavajućim Generalne skupštine UN-a Denisom Frensisom (Dannis Francis), argumentirano je zašto do ove sjednice treba doći i zašto se ova rezolucija treba usvojiti – kazao je Kožljak za “Avaz”.</p><p>Diplomatska borba bit će nastavljena i narednih dana, možda čak i intenzivnija nego do sada. Predsjedavajući Bećirović danas će se obratiti i na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, prezentirati stanje u državi i predložiti korake za ubrzanje evropskih i NATO integracija BiH. </p><p>- Mi smo ovdje već treći put i zaista je urađen veliki posao. Prvi sastanci nisu bili previše obećavajući, uglavnom zbog propagande Rusije i Srbije koji usvajanje rezolucije o Srebrenici predstavljaju kao nešto negativno po region i međunarodnu zajednicu. Sada je situacija ipak mnogo drugačija, poruke predstavnika država su povoljnije i mislim da će rezolucija biti usvojena 23. maja, dan nakon godišnjice prijema BiH kao nezavisne države u članstvo UN-a – ističe Kožljak.</p><p></p>

Diplomatska borba bit će nastavljena i narednih dana, možda čak i intenzivnija nego do sada

Kožljak: Diplomatska borba urodila plodom

Alija Kožljak iz Njujorka za "Avaz": Prvi sastanci nisu bili obećavajući, ali rezolucija o Srebrenici bit će usvojena

<p>Sjednica Generalne skupštine UN-a na kojoj će biti razmatrana Rezolucija o genocidu u Srebrenici zakazana je za 23. maj, saznaje portal "Avaza".</p><p>Podsjećamo, prvobitno je bilo planirano da se glasa krajem aprila, ali se dalo dodatno vrijeme za eventualne korekcije u tekstu i postizanje šireg konsenzusa za podršku ovom dokumentu, a 2. maja finalni prijedlog je upućen predsjedniku Generalne skupštine UN-a.</p><p>Njemačka i Ruanda su predložile ovu rezoluciju, a kompletna lista kosponzora izgleda ovako: Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Turska, Kanada, Švedska, Danska, Albanija, Austrija, Bangladeš, Belgija, BiH, Bugarska, Čile, Hrvatska, Estonija, Finska, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Poljska, Ruanda, Slovenija i Vanuatu.</p><p>Također, važno je napomenuti da je niz zemalja najavio da će glasati za rezoluciju iako neće biti kosponzori, a među njima je i Crna Gora.<br></p>

Važno je napomenuti da je niz zemalja najavio da će glasati za rezoluciju iako neće biti kosponzori, a među njima je i Crna Gora

"Avaz" saznaje: 23. maja rasprava o Rezoluciji o Srebrenici

<p>Sofija će narednog vikenda biti domaćin proljetnog zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a, na kojem bi, prema najavama iz marta ove godine, BiH trebao biti dodijeljen status kandidata za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu.<br></p><p>U fokusu zasjedanja, razumljivo, bit će Ukrajina, ali poseban dio bit će posvećen i izazovima na zapadnom Balkanu, kao i strategijama za podršku partnerima u riziku.</p><h2>Novi termin</h2><p>- Kandidatski status je novi termin koji se uvodi i očekujem da ga dobijemo. Mislim da je to pečat na sve što smo uradili te da smo na taj način korak bliže NATO savezu. Među zemljama kandidatima, BiH je najbliža članstvu - kazao je za “Avaz” ministar odbrane BiH Zukan Helez.</p><p>Iduće sedmice Helez će boraviti u trodnevnoj posjeti Briselu, gdje će se susresti s najvišim zvaničnicima NATO-a, s generalom Kristoferom Kavolijem (Christopher Cavoli), komandantom NATO snaga za Evropu, na čelu.</p><h2>Sastav EUFOR-a</h2><p>- Mislim da će iduće sedmice situacija biti jasnija u vezi s mnogim stvarima. Idem na njihov poziv i očekujem produktivan sastanak. Nama je ključno da je NATO prisutan ovdje, iako je dosta članica u sastavu EUFOR-a. Nadam se da ćemo imati direktan nadzor nad BiH u više segmenata. Jako je bitno, pošto je general Kavoli komandant američkih snaga za Evropu, njihovo prisustvo u BiH - ističe Helez.</p><h2>Radar za nadzor neba</h2><p>Dodaje da će BiH ubrzo instalirati prvi primarni radar za nadzor svoga neba, za šta je osigurano 11,5 miliona eura, a dodatna podrška očekuje se od EU.</p><p>- To bi značilo da bi BiH u potpunosti kontrolirala nebo. Potrebna su nam ukupno dva ovakva radara, ali s ovim prvim bismo dobar dio neba kontrolirali. Osim toga, nabavljamo i ugrađujemo sistem veze zemlja-nebo u našim centrima za posmatranje, koji košta oko 700.000 eura. Trebali bismo nabaviti ukupno pet helikoptera uz&nbsp;podršku SAD, koje imaju spremnih 67 miliona dolara - kaže Helez.&nbsp;</p>

Mislim da će iduće sedmice situacija biti jasnija u vezi s mnogim stvarima

Ministar odbrane BiH Zukan Helez za "Avaz": Spreman NATO kišobran za BiH

<p>Još se čeka zvanična potvrda datuma, ali dani nas dijele od sjednice na kojoj bi se Generalna skupština UN-a trebala izjasniti o rezoluciji o genocidu u Srebrenici.<br></p><h2>Širi konsenzus</h2><p>Nakon što je krajem aprila odgođeno glasanje, kako bi se dalo dodatno vrijeme za eventualne korekcije u tekstu i postizanje šireg konsenzusa za podršku ovom dokumentu, te nakon što je 2. maja finalni prijedlog upućen predsjedniku Generalne skupštine UN-a, očekuje se da sjednica bude održana početkom druge polovine ovog mjeseca.</p><p>Prije toga, Vijeće sigurnosti UN-a će sutra održati redovno šestomjesečno zasjedanje posvećeno situaciji u BiH. </p><p>Vijeću sigurnosti, kako saznaje "Avaz“, obratit će se predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt).</p><p>Osim toga, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore jučer je predlagačima uputilo amandmane, koji će također biti razmotreni prije ili tokom samog zasjedanja. </p><h2>Krivica za zločin</h2><p>Njima se naglašava da je krivica za zločin genocida individualizirana i da se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini. Vlada Crne Gore podršku rezoluciji uvjetuje i poštivanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH u svim njegovim odredbama, odnosno statusa entiteta u okviru države. </p><p>Amandmane Crne Gore, kako saznajemo, sponzori rezolucije o genocidu u Srebrenici prihvataju bez primjedbi. Podrška crnogorskim amandmanima bit će najbolji odgovor na dezinformacije Beograda i Banje Luke da se ovim dokumentom srpski narod nastoji proglasiti genocidnim te da je njegovo usvajanje uvertira za ukidanje RS. </p><h2>Staviti tačku</h2><p>- Tek kad se izglasa, moći ćemo reći da je stvar završena, nakon dugo peripetija i napora koji su uloženi. Sve do tada traju rasprave, lobiranja, borba. Nadam se da ćemo uspjeti dokazati da je ova rezolucija samo okvir jednog perioda i stavljanje tačke na ono što su uradili međunarodni sudovi i nadam se da će to shvatiti svi koji su dio UN-a - kaže predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović. &nbsp;&nbsp;</p><p>Podsjećamo,&nbsp;Ivica Puljić, dugogodišnji dopisnik Al Jazeere iz SAD, na nalogu X potvrdio je da je održan sastanak u UN-u jučer (po našem vremenu).</p>

Predlagačima crnogorski amandmani prihvatljivi. Bećirović i Šmit sutra govore pred Vijećem sigurnosti

Generalna skupština UN-a: 2. maja finalni prijedlog upućen predsjedniku

U aprilu odgođeno izjašnjavanje: Čeka se datum glasanja o rezoluciji o Srebrenici

<p>Danas je obilježen Dan sjećanja na djecu Goražda ubijenu tokom perioda agresije 1992. – 1995. godine. Na spomen obilježje sa imenima ubijenih mališana položeno je cvijeće, a na mostu Alija Izetbegović i na platou ispred Centra za kulturu u Goraždu izveden je performans “U tvoje ime govorim” u kojem su sudjelovali mališani predškolskih ustanova, te učenici osnovnih i srednjih škola.<br></p><p>- Danas se sjećamo mladosti iz Goražda i okolnih gradova koji su tada ubijeni u ovom gradu od strane agresora na naš grad i našu državu. Ovaj datum obilježavamo ne samo pukim obraćanjima političara i polaganjem cvijeća, već uz učešće svih građana i naših učenika. U Goraždu je, prema do sada prikupljenim podacima, ubijeno najmanje 151 dijete, ali taj broj je sigurno veći. Mi smo grad heroja i grad ponosa, koji očekuje da se konačno procesuiraju i kazne počinioci ratnih zločina  i začetnici ratnih ideologija - kazao nam je gradonačelnik Goražda Ernest Imamović.</p><p>Odlukom Gradskog vijeća 14. maj obilježava se kao Dan sjećanja na ubijenu djecu Goražda. U gradu koji je pod opsadom proveo cijeli rat ubijeno je i ranjeno 577 djece.</p>

Odlukom Gradskog vijeća 14. maj obilježava se kao Dan sjećanja na ubijenu djecu Goražda

Goražde se sjeća ubijene mladosti, u gradu pod opsadom ubijeno i ranjeno najmanje 577 djece

<p>Uprkos stotinama miliona maraka usmjerenih u sektor poljoprivrede, obrađene površine iz godine u godinu se smanjuju, a BiH proizvodi tek oko trećine potrebnih količina hrane za vlastite potrebe.</p><p>Domaća proizvodnja ne samo da ne može nahraniti domaće stanovništvo već, očigledno, ne doprinosi ni stabilizaciji cijena na tržištu, koje posljednjih godina konstantno rastu. Iako je već na prvi pogled jasno da dosadašnji sistem poticaja u poljoprivredi ne daje rezultate, svi nivoi vlasti nastavljaju na isti način rasipati sredstva poreznih obveznika, bez jasne strategije i dostižnog cilja, ali i bez garancija da će se i sadašnji proizvođači još dugo moći boriti s neadekvatnom podrškom, konkurencijom iz uvoza, cijenama sjetve i stočne hrane, te vremenskim neprilikama.</p><p>Na sve slabosti sistema, u detaljnom izvještaju, ukazao je i Ured za reviziju institucija u FBiH. Revizori su izračunali da je u periodu 2020. – 2022. godina samo u FBiH, iz federalnog i budžeta kantona, za poticaje u oblasti poljoprivrede izdvojen 381 milion maraka, a da proizvodnja ne samo da ne raste već i stagnira, a u nekim segmentima čak i pada.</p><p>Ured za reviziju institucija FBiH upozorava da se poticajima ne upravlja efektivno, da se ne planiraju na odgovarajući način, da trenutna politika rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednika, poskupljenjima, pa i pojavom nenamjenskog trošenja sredstava. </p><p>Vlasti nastavljaju onako kako su i naučile, jer rasipanje stotina miliona maraka na ovakav način ne zahtijeva puno truda i planiranja. Korisno je jedino u predizborne svrhe. Milijarde kojima plaćamo hranu iz uvoza, neobrađena polja te zaostajanje i za susjedima u drugom su planu.</p><p></p>

Vlasti nastavljaju onako kako su i naučile, jer rasipanje stotina miliona maraka ne zahtijeva puno truda

Iz šupljeg u prazno

<p>Uprkos činjenici da je za poticaje u oblasti poljoprivrede, samo u FBiH, u periodu od 2020. do 2022. godine izdvojen 381 milion maraka, rast poljoprivredne proizvodnje i brojčano stanje stočnog fonda nisu se povećali, navodi se u izvještaju Ureda za reviziju institucija u FBiH.</p><p>Revizori su ustanovili da proizvodnja ne samo da ne raste već i stagnira, a u nekim segmentima čak i pada. Jedini pozitivni rezultati su ostvareni kod proizvodnje jabuka, a u sektoru animalne proizvodnje došlo je do smanjenja stočnog fonda i proizvodnje mesa i mlijeka, dok se pozitivni rezultati bilježe samo u proizvodnji mesa peradi.</p><h2>Loše planirano</h2><p>- Rezultati revizije pokazali su da na području FBiH nadležne institucije nisu osigurale uvjete za efektivno upravljanje poljoprivrednim poticajima i da se implementacijom poljoprivrednih poticaja ne postižu zadovoljavajući rezultati. Poticaji nisu planirani na odgovarajući način, s obzirom na to da nisu bili u skladu sa strateškim ciljevima i principima iz produžene Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja 2015.–2019. godine, niti je izvršena obaveza prilagođavanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije - ocjena je Ureda. </p><p>Trenutna politika u ovoj oblasti rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednika i poskupljenjima, a postoje indicije da određeni broj proizvođača dobivena sredstva troši za sasvim druge namjene. Revizori podsjećaju da odluka o početku pregovora s EU iz marta nameće obavezu usklađivanja novčane podrške poljoprivredi i ruralnim sredinama s EU standardima.</p><p>Nakon revidiranog perioda Vlada FBiH je za program podrške poljoprivredi izdvojila 166,5 miliona u prošloj te namijenila 175 miliona KM u ovoj godini, pa ukupan iznos poticaja od 2020. do danas raste na vrtoglavih 722,5 miliona KM. U međuvremenu cijene rastu, a BiH uvozi više od 65 posto hrane za vlastite potrebe.  </p><h2>Osnovni zadatak</h2><p>- Ne treba biti puno pametan, već se samo sjetiti sistema poput UPI-ja koji smo imali. Čitava filozofija pomoći poljoprivredi je da osnovni poljoprivredni proizvođač bude povezan s prerađivačem i tržištem. Osnovni zadatak domaće poljoprivrede je da nahrani domaće građane - kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.</p>

<p>U periodu od 2020. do 2022. godine za poljoprivredne poticaje u FBiH su realizirana sredstva u ukupnom iznosu od 381.126.464 KM. Od toga je iz budžeta FBiH usmjereno 275.376.938 KM, a iz kantonalnih budžeta 105.749.525 maraka.</p><p>Nijedna proizvodnja koja nije zaokružena i nema zatvoren ciklus, od sirovine do prerade i finalnog proizvoda, ne može biti uspješna.</p>

Nakon revidiranog perioda Vlada FBiH je za program podrške poljoprivredi izdvojila 166,5 miliona

Poticaji nisu planirani na odgovarajući način

Načelnik Bratunca za "Avaz": Manimo se nove bure

Na "mobi" kod Latifa i Srbi i Bošnjaci: Ovako se radi tamo gdje su dobri ljudi i gdje cijene jedni druge

Teška nesreća kod Goražda: Vozio prebrzo, pa završio na krovu

Mario Nenadić, direktor UPFBiH, za "Avaz": Radnik jednu plaću mora zaraditi državi

Stravične brojke, odlaze cijele porodice: BiH napustilo čak 600.000 građana

Robert Vud: Ključne poruke

Branislav Borenović o Dodikovom prijedlogu za "Avaz": Jedan dan izlaze na izbore, drugi ne izlaze, treći dan ih odlažu, četvrti gutaju žabe

Narodu se baca prašina u oči: CIK neće mijenjati biračke odbore!

Mirko Šarović za "Avaz": Okrenimo se EU i čuvajmo mir

Alija Kožljak iz Njujorka za "Avaz": Prvi sastanci nisu bili obećavajući, ali rezolucija o Srebrenici bit će usvojena

"Avaz" saznaje: 23. maja rasprava o Rezoluciji o Srebrenici

Ministar odbrane BiH Zukan Helez za "Avaz": Spreman NATO kišobran za BiH

U aprilu odgođeno izjašnjavanje: Čeka se datum glasanja o rezoluciji o Srebrenici

Goražde se sjeća ubijene mladosti, u gradu pod opsadom ubijeno i ranjeno najmanje 577 djece

Iz šupljeg u prazno

Poticaji poljoprivredi bez efekta: Uložili više od 380 miliona maraka, a dobili rast uvoza i cijena hrane

Načelnik Bratunca za "Avaz": Manimo se nove bure

Na "mobi" kod Latifa i Srbi i Bošnjaci: Ovako se radi tamo gdje su dobri ljudi i gdje cijene jedni druge

Teška nesreća kod Goražda: Vozio prebrzo, pa završio na krovu

Mario Nenadić, direktor UPFBiH, za "Avaz": Radnik jednu plaću mora zaraditi državi

Stravične brojke, odlaze cijele porodice: BiH napustilo čak 600.000 građana

Robert Vud: Ključne poruke

Branislav Borenović o Dodikovom prijedlogu za "Avaz": Jedan dan izlaze na izbore, drugi ne izlaze, treći dan ih odlažu, četvrti gutaju žabe

Narodu se baca prašina u oči: CIK neće mijenjati biračke odbore!

Mirko Šarović za "Avaz": Okrenimo se EU i čuvajmo mir

Alija Kožljak iz Njujorka za "Avaz": Prvi sastanci nisu bili obećavajući, ali rezolucija o Srebrenici bit će usvojena

"Avaz" saznaje: 23. maja rasprava o Rezoluciji o Srebrenici

Ministar odbrane BiH Zukan Helez za "Avaz": Spreman NATO kišobran za BiH

U aprilu odgođeno izjašnjavanje: Čeka se datum glasanja o rezoluciji o Srebrenici

Goražde se sjeća ubijene mladosti, u gradu pod opsadom ubijeno i ranjeno najmanje 577 djece

Iz šupljeg u prazno

Poticaji poljoprivredi bez efekta: Uložili više od 380 miliona maraka, a dobili rast uvoza i cijena hrane