Uvođenje carina od 30 posto na robu iz Bosne i Hercegovine, koje su Sjedinjene Američke Države ovih dana najavile, nije samo ekonomska mjera – to je i politička poruka. Kada najveća svjetska ekonomija odluči udariti po džepu male, izvozno orijentisane zemlje poput BiH, treba se zapitati: ko je zakazao, gdje je izostala diplomatija, a gdje konkretna akcija?
Godinama slušamo kako svi imaju odličnu saradnju sa SAD, no kada dođu konkretne stvari za sto – odgovornost se prebacuje s jednog nivoa vlasti na drugi. Američka odluka dolazi kao rezultat niza nepravilnosti i nesposobnosti bh. institucija da odgovore na ključne uvjete koji se tiču standardizacije, poštivanja međunarodnih trgovinskih sporazuma, ali i ukupne političke stabilnosti.
Ove carine neće pogoditi samo izvoznike – one će se preliti na cijeli lanac privrede: na radnike koji mogu izgubiti posao, na investitore koji će dvaput razmisliti prije nego ulože, pa i na budžete svih nivoa vlasti koji ovise o rastu izvoza.
Zemlje poput BiH nemaju luksuz da ignorišu poruke koje dolaze iz Vašingtona. Sjedinjene Države ne uvode carine iz hira – to je odgovor na neispunjavanje obaveza. Naša spora birokratija, politička ucjenjivanja i ignorisanje upozorenja dolaze na naplatu.
Vrijeme je da se prestane sa samozavaravanjem i populističkom retorikom. Ako političari ne znaju ili ne žele štititi interese vlastite ekonomije, onda neka snose i posljedice. Ali neka ih ne prebacuju na one koji svakodnevno pokušavaju stvarati vrijednost uprkos neuređenom sistemu.
