Najnovije obavještajne procjene kojima raspolažu američki i zapadni zvaničnici ukazuju na to da je ruski predsjednik Vladimir Putin promijenio svoj neposredni fokus u ratu protiv Ukrajine.
Prema informacijama do kojih je došao CNN, sada je njegova pažnja usmjerena na učvršćivanje kontrole nad teritorijama koje su ruske snage već zauzele i na stabilizaciju ruske privrede, koja se suočava s ozbiljnim izazovima.
Odstupanje od ranije taktike
Ova promjena strategije razlikuje se od ranijih zapadnih procjena koje su sugerisale da Putin vjeruje kako ima i dovoljno vremena i resursa za iscrpljujući rat s ciljem potpune okupacije Ukrajine.
Prema riječima dvojice američkih izvora upućenih u pregovore, nova Putinova pozicija uklapa se u uvjerenje bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovog tima da bi ruski lider sada mogao biti otvoreniji za mirovni sporazum.
Sumnje ostaju
Ipak, visoki američki zvaničnici ostaju oprezni. Iako trenutna ponuda Vašingtona ide značajno u korist Moskve – uključujući priznanje velikog dijela okupiranih teritorija – strahuje se da bi Kremlj nakon eventualnog dogovora mogao obnoviti vojne operacije.
- Mislim da sada razmišlja – ne bih rekao skromnije – ali u okvirima razumnijih, bližih ciljeva - rekao je jedan visoki zapadni obavještajni zvaničnik.
Trampova ponuda i "historijska prilika"
Trampova administracija, koja prijeti novim sankcijama, također naglašava potencijalna američko-ruska ulaganja ukoliko se sukob završi.
- Sve zavisi od toga šta će SAD staviti na sto kako bi on ne samo prikazao pobjedu kod kuće, već i osjetio da je postigao nešto dovoljno značajno za pravu pauzu – možda čak i da jednog dana obnovi sukob - rekao je isti izvor.
Putin, tvrdi, još uvijek govori o regijama koje naziva "kolijevkom ruske civilizacije", čime potvrđuje da njegov dugoročni cilj – okupacija šire teritorije Ukrajine – ostaje nepromijenjen.
Moskva privremeno spušta loptu
Jedan evropski zvaničnik smatra da Moskva trenutno igra igru taktike, ali nije odustala od svojih maksimalističkih ciljeva.
- Kremlj se nada da će bolji odnosi s Vašingtonom odvratiti pažnju s rata, a kasnije, koristeći kombinaciju vojne sile, ekonomske presije, propagande i političkog uticaja, ostvariti Putinove ciljeve – ne samo u Ukrajini, nego i šire - rekao je on.
Trampov tim upozoren: Ne brzajte
Američke obavještajne službe ranije ove godine upozorile su savjetnike Donalda Trampa da će Putin pokušati iskoristiti svaki znak brzine u pristupu pregovorima.
- Putin je promijenio razmišljanje jer vjeruje da je s druge strane predsjednik koji ne zna šta radi i koji je fokusiran na brze rezultate - izjavio je demokratski kongresmen Džejson Krou, član obavještajnog odbora Predstavničkog doma.
- Putin vjeruje da se može sklopiti sporazum koji se zapravo neće ni provoditi - dodao je.
Kijev traži garancije
Ukrajinske vlasti, koje su uključene u pregovore započete još za vrijeme Trampovog mandata, traže sigurnosna jamstva i pomoć, čak i ako budu morale prepustiti dio teritorije.
- Cilj Rusije je da dobije što više međunarodno priznatih teritorija i da Ukrajinu ostavi što slabijom - kazao je jedan visoki američki zvaničnik.
Isti zvaničnik dodaje kako nema naznaka da bi Putin mogao osvojiti cijelu Ukrajinu, pogotovo imajući u vidu da njegove snage mjesecima nisu ostvarile veći napredak na frontu.
- Procjena o tome šta Putin još može postići vjerovatno se promijenila, dijelom jer postoji želja da se rat konačno završi - dodao je.
Pet ključnih regija
Trenutne diskusije fokusirane su na pet ukrajinskih regija koje su pod ruskom kontrolom, uključujući i Krim koji je anektiran još 2014. godine. Tramp je izjavio kako ne vjeruje da će Ukrajina povratiti veći dio izgubljenih teritorija.
Potpredsjednik Džej Di Vens nedavno je rekao da SAD očekuje primirje "negdje blizu sadašnje linije fronta, uz određene teritorijalne zamjene".
- Ovaj mirovni sporazum uključuje tih pet regija, ali i mnogo više. Mislim da smo možda blizu nečemu što bi moglo biti izuzetno važno za cijeli svijet - rekao je Trampov pregovarač Stiv Vitkof, koji se četiri puta sastao s Putinom ove godine.
I dok Tramp ističe da bi SAD mogao priznati ruski suverenitet nad Krimom, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov poručuje kako Moskva želi priznanje svih pet regija koje trenutno kontrolira – što Kijev kategorički odbija.
Američki izaslanik Kit Kelog izjavio je kako Vašington čeka odgovor iz Moskve: "Imamo jednu stranu, Ukrajinu. Sada čekamo drugu. Mislim da smo blizu. Ovo je posljednjih 100 jardi do cilja. A u vojsci su to najtežih 100 jardi."
Sumnje u iskrenost Kremlja
Mnogi zvaničnici i analitičari i dalje sumnjaju da Putin zaista želi mir.
- Vrijeme je da Putina tretiramo kao varljivog ratnog zločinca kakav i jeste. Sjedinjene Države ne smiju dopustiti da ih Putin vuče za nos - rekao je republikanski senator Rodžer Viker.
Iako je Tramp ranije tvrdio da vjeruje u Putinovu želju za mirom, nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Vatikanu, napisao je: "Možda ne želi da završi rat, možda me samo zavlači. Možda mu moramo pristupiti drugačije – preko 'bankarskih' ili 'sekundarnih' sankcija?"
Peskov: Nema rješenja preko noći
- Razumijemo da Vašington želi brzi uspjeh, ali se nadamo da postoji svijest o tome koliko je ukrajinska kriza kompleksna. Mnogo je detalja koje treba riješiti prije nego se dođe do sporazuma - izjavio je nedavno Putinov portparol Dmitrij Peskov.
Zapadni izvori dodaju da nedavni ruski napadi na Kijev potvrđuju sumnju da Kremlj ne želi stvarni prekid vatre.
- Ali ako se na stolu nađe nešto što je previše dobro da bi se odbilo, vjerujem da bi možda mogli promijeniti stav - zaključio je jedan visoki zapadni obavještajni zvaničnik.
