Kuba je nabavila više od 300 vojnih dronova i nedavno razmatra planove njihove moguće upotrebe u napadima na američku bazu u zaljevu Guantanamo, vojna plovila SAD-a, pa čak i na Key West na Floridi, udaljen svega 145 kilometara od Havane. Ovi podaci potiču iz povjerljivih obavještajnih dokumenata u koje je uvid imao Axios.
Prema američkim zvaničnicima, takve informacije dodatno pojačavaju zabrinutost Vašingtona, koji Kubu sve više posmatra kao sigurnosnu prijetnju, posebno zbog razvoja tehnologije bespilotnih letjelica i prisustva iranskih vojnih savjetnika u Havani.
- Kada uzmemo u obzir da su takve tehnologije toliko blizu, kao i čitav niz loših aktera od terorističkih skupina i narko-kartela do Iranaca i Rusa, to je zabrinjavajuće - rekao je jedan visoki američki zvaničnik. „Radi se o rastućoj prijetnji.“
Kao odgovor, direktor CIA-e Džon Retklif prošle sedmice je posjetio Kubu i upozorio tamošnje vlasti da se ne upuštaju u neprijateljske aktivnosti. Također ih je, prema navodima CIA-e, pozvao da odustanu od totalitarnog sistema kako bi se ukinule američke sankcije.
Neprijateljski planovi
- Direktor Retklif je bio jasan: Kuba više ne može služiti kao platforma s koje naši protivnici provode neprijateljske planove na našoj hemisferi - rekao je zvaničnik. „Zapadna hemisfera ne smije biti igralište naših neprijatelja.“
Istovremeno se pojačava politički i pravni pritisak. Američko ministarstvo pravosuđa planira podizanje optužnice protiv Raula Kastra zbog navodne uloge u obaranju aviona humanitarne organizacije „Brothers to the Rescue“ 1996. godine. Očekuju se i nove sankcije protiv Kube.
Američki izvori tvrde da Havana od 2023. godine nabavlja jurišne dronove iz Rusije i Irana te ih raspoređuje na strateškim lokacijama širom otoka. Također se navodi da su kubanski zvaničnici nedavno od Rusije tražili dodatnu vojnu opremu, dok obavještajni podaci ukazuju da pokušavaju od Irana naučiti taktike suprotstavljanja SAD-u.
"To je problematično"
Poznato je i da Rusija i Kina na Kubi imaju napredne obavještajne centre za elektronsko praćenje (SIGINT), što dodatno brine američke vlasti.
- Dugo nas brine što strani protivnik koristi takvu lokaciju tako blizu naših obala, to je vrlo problematično - izjavio je ministar odbrane Pit Hegset tokom saslušanja u Kongresu.
Zabrinutost je dodatno porasla nakon nedavnih sukoba na Bliskom istoku, gdje je Iran intenzivno koristio dronove, nanoseći štetu američkim bazama i ugrožavajući pomorski saobraćaj.
Američki zvaničnici procjenjuju i da je do 5.000 kubanskih vojnika učestvovalo na strani Rusije u ratu u Ukrajini, gdje su stekli iskustva u modernom ratovanju dronovima, za što je Kuba navodno dobijala oko 25.000 dolara po vojniku.
Nije ugodno
- Oni su dio Putinovog stroja za mljevenje mesa. Uče o iranskim taktikama. To je nešto za što se moramo pripremiti - rekao je jedan zvaničnik.
Iako se Castrov režim smatra oslabljenim i pod snažnim pritiskom sankcija i lošeg upravljanja, SAD i dalje Kubu svrstava među države koje podržavaju terorizam.
Uprkos svemu, američki zvaničnici procjenjuju da Kuba trenutno ne predstavlja neposrednu vojnu prijetnju niti aktivno planira napade. Smatra se da se scenariji upotrebe dronova razmatraju kao opcija u slučaju eventualnog sukoba.
Kuba, kako navode, nema kapacitete da blokira Floridski tjesnac poput Irana u Hormuškom, niti predstavlja prijetnju kakvu je imala tokom Kubanske raketne krize 1962. godine.
- Niko ne brine zbog borbenih aviona s Kube. Nije čak ni sigurno imaju li ijedan koji može letjeti - rekao je američki zvaničnik. „Ali treba imati na umu koliko su blizu – svega 145 kilometara. To nije nimalo ugodna činjenica.“
