Na današnji dan 2025. godine, preminuo je Val Kilmer, slavni američki glumac. Prvobitno pozorišni glumac, slavu je stekao nakon pojavljivanja u komedijama, počevši od “Top Secret!” (1984) i “Pravi genije” (1985), kao i u vojno-akcijskom filmu “Top Gun” (1986) i filmskoj fantaziji “Willow” (1988).

Dobio je priznanje za ulogu Džima Morisona (Jim Morrison) u filmu “The Doors” Olivera Stonea (1991), a ostvario je glavne uloge i u filmovima “Tombstone” (1993), “True Romance” (1993) i “Heat” (1995).

Glumio je Betmena u filmu “Betmen zauvijek” (1995), a uslijedile su i filmske role u “Duh i tama” (1996), “Svetac” (1997), “Princ Egipta” (1998), “Aleksandar” (2004), “Kiss Kiss Bang Bang” (2005) i “Snjegović” (2017). Godine 2022., Kilmer je ponovio svoju ulogu Icemana u “Top Gun: Maverick” (2022).

Rak grla

Kilmeru je, 2015., dijagnosticiran rak grla. Imao je operaciju na traheji koja mu je oštetila glasne žice do te mjere da je imao ozbiljne teškoće u govoru. Prošao je i kemoterapiju i dvije traheotomije. Godine 2020., objavio je svoje memoare naslovljene “I'm Your Huckleberry: A Memoir”. Dokumentarni film “Val” iz 2021. opisuje njegove zdravstvene probleme i karijeru. Premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Kanu uz pohvale kritike.

Bio je jedan od najbolje plaćenih glumaca 1990-ih. Filmovi s njim u jednoj od uloga zaradili su više od 3,5 milijardi dolara na svjetskim kino-blagajnama. Kritičar Roger Ebert je 1992. napisao, "ako postoji nagrada za najneopjevanijeg glavnog čovjeka njegove generacije, Kilmer bi je trebao dobiti".

Rođen engleski ljekar Vilijam Harvi, jedan od osnivača fiziologije i embriologije

1578. - Rođen Vilijam Harvi (William Harvey), engleski ljekar, fiziolog, biolog i jedan od osnivača fiziologije i embriologije. Bio je profesor na Kraljevskom koledžu u Londonu. Proučavao je funkciju srca, a 1628. godine, u djelu "Anatomska rasprava o pomicanju srca i krvi u životinja", prvi je opisao optok krvi, jedno od velikih medicinskih otkrića. U embriološkim studijama prvi je iznio tezu da sve živo nastaje iz jajeta (omne vivum ex ovo), dokazujući to eksperimentalno u "Raspravama o rađanju životinja".

1809. - Književnik Nikolaj Vasiljevič Gogolj, otac ruske realističke proze, rođen je na današnji dan. Romanom "Taras Buljba" je iskazao divljenje hrabrosti i borbi kozačkih predaka. U zbirkama pripovijedaka "Večeri na salašu kraj Dikanjke", "Mirgorod", "Petrogradske priče", "Arabeske", poemi "Mrtve duše", komedijama "Revizor" i "Ženidba", oživio je ogromnu pozornicu spahijske Rusije, s karijeristima, podmitljivcima, sitnim kradljivcima tuđeg vremena, silnicima i pijancima.

1868. - Francuski pisac Edmon Rostan (Edmond Rostand), koji je s velikim uspjehom oživio barokne tragikomedije i romantične drame, rođen je na današnji dan. Virtuozno, s raskošnim duhom, lirskom tananošću i herojskim zanosom, pisao je komade koji su bili događaj u francuskom pozorišnom životu. Djela: drame "Sirano de Beržerak", "Romantične duše", "Daleka princeza", "Orlić".

1873. - Rođen ruski kompozitor, dirigent i pijanista Sergej Vasiljevič Rahmanjinov, čija su djela sinteza evropskog duha i ruske narodne osjećajnosti. Komponovao je opere, simfonijske kompozicije i druga djela, ali se najoriginalnije izrazio u klavirskim kompozicijama poput "Rapsodije na Paganinijevu temu" za klavir i orkestar i četiri klavirska koncerta te solo pjesmama. Iz Rusije je emigrirao 1918. i do smrti, 1943., živio je u SAD.

Rođen bh. književnik Mustafa ef. Busuladžić

1914. - U Gorici kod Trebinja je rođen Mustafa ef. Busuladžić, jedan od najplodonosnijih pisaca u historiji bosanskohercegovačke književnosti. Po završenoj osnovnoj školi upisao se u medresu u Travniku, a poslije tri godine prebacio se u Gazi-Husrev begovu medresu u Sarajevu, gdje je i maturirao. Još kao učenik medrese objavljivao je svoje tekstove u “Islamskom glasu”, “Novom Beharu”, “Obzoru”, “Svijesti”, “El-Hidaji”, “Glasniku VIS-a”, “Našoj domovini” i drugim publikacijama. Nakon završene medrese upisao se u Višu islamsku šerijatsku školu u Sarajevu, gdje je diplomirao 1941. godine. Potom je proveo dvije godine u Rimu na postdiplomskom studiju iz orijentalistike, sarađujući u italijanskim časopisima “Mondo Arabo” i “Oriente Moderno”. Po povratku u Sarajevo zaposlio se kao profesor u Šerijatskoj gimnaziji, a honorarno je radio u Ženskoj medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Osim prosvjetnog i pedagoškog rada, mnogo je pisao i prevodio. Dobro je govorio arapski, turski, njemački, francuski i italijanski jezik. U vrijeme kada su Mladi Muslimani djelovali kao podružnica “El-Hidaje”, Mustafa ef. Busuladžić je bio njihov zvanični predsjednik. Iz njegovog opusa izdvaja se brošura “Muslimani u Sovjetskoj Rusiji” u kojoj je opisao teško stanje muslimana u carskoj Rusiji koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast. Ova knjiga je bila povod komunistima da prilikom ulaska u Sarajevo 1945. godine uhapse Busuladžića, izvedu ga na Vojni sud u tadašnjoj Osman-pašinoj kasarni koji mu je potom, skupa s Atifom Hadžikadićem, tadašnjim gradonačelnikom, izrekao smrtnu kaznu strijeljanjem. Strijeljanje je izvršeno noću u sarajevskom naselju Velešići, a na mjestu gdje je strijeljan pronađene su kasnije njegove naočale i fes. Očevici su kazali da je bio vrlo smiren uoči pogubljenja i da je cijelu noć prije strijeljanja učio Kur'an. Imao je samo trideset jednu godinu. Danas jedna ulica u sarajevskom naselju Breka nosi njegovo ime.

1918. - U Velikoj Britaniji osnovana Kraljevska avijacija (RAF).

1920. - Japanski glumac Toširo Mifune (Toshiro), koji je svjetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Rašomon", "Sedam samuraja", "Legenda o Musašiju", "Ponori ljubavi", "Krvavi prijesto", "Skrivena tvrđava", "Jodžimbo", "Pobuna", "Admiral Jamamoto", "Pakao na Pacifiku", "Crveno sunce", "Bitka za Midvej", "Šogun".

1924. - Rođen Miodrag Petrović Čkalja, pozorišni, filmski i TV glumac, prema mišljenju mnogih, najbolji regionalni komičar svih vremena. Veliku popularnost stekao je šezdesetih godina u TV serijama “Servisna stanica”, “Muzej voštanih figura”, “Licem u naličje”, “Sačulatac”, a 1970-ih i 1980-ih godina ostvario je nezaboravne uloge u serijama “Kamiondžije” i “Vruć vetar”. Glumio je i u brojnim filmovima i nagrađen mnogim priznanjima. Za vrijeme Miloševića, iako u starosti, Čkalji je onemogućeno nastupanje zbog kritičkog stava prema tadašnjoj vlasti.

1929. - Milan Kundera, češki književnik, autor kultnog djela “Nepodnošljiva lakoća postojanja”, rođen je na današnji dan. Kundera je pripadao generaciji mladih Čeha koji su stekli malo ili nimalo iskustva s predratnom demokratskom Čehoslovačkom Republikom. Na njihovu su ideologiju znatno utjecala iskustva Drugog svjetskog rata i njemačke okupacije; tako, godine 1948., Kundera se - još mladić - pridružio vladajućoj Čehoslovačkoj komunističkoj partiji. Godine 1950., on i još jedan češki pisac, Jan Trefulka, bili su isključeni iz partije zbog «antipartijske djelatnosti». Obojica su književno obradila taj incident: Kunderu je on nadahnuo za glavnu temu romana “Šala” (1967.).

1952. - Umro mađarski pisac Ferenc Molnar, tvorac publicističkog stila u mađarskoj literaturi, koji je romanom "Junaci Pavlove ulice" stvorio klasično djelo književnosti za mlade. U pozorišnim komadima iskazao je izuzetnu tehniku i duhovitost. Ostala djela: drame i komedije "Liliom", "Vuk", "Gardist", "Crveni mlin", "Čudo među brdima", "Labud", "Olimpija", "Igra u dvorcu".

1965. - Preminula Helena Rubinštajn, poljska i američka poslovna žena, kolekcionarka umjetnina i kozmetička poduzetnica. Osnovala je kozmetičku kompaniju „Helena Rubinstein Incorporated“, što ju je učinilo jednom od najbogatijih žena svijeta.

1976. - Preminuo njemački slikar i vajar Maks Ernst (Max), osnivač dadaističkog pokreta i jedan od najznačajnijih nadrealista. Otkrio je tehniku "frotaž", srodnu automatizmu u nadrealističkoj poeziji, uveo je kolaž-fotografiju, a u skulpturi je često spajao antropomorfne i animalne elemente. Pisao je pamflete i manifeste, a bavio se i scenografijom.

BiH zvanično postala punopravna članica Svjetske banke (WB)

1996. - BiH zvanično postala punopravna članica Svjetske banke (WB). Dokumente o tome potpisali su u Sarajevu predstavnici bh. države i Džejms Volfenson (James Wolfensohn), predsjednik WB-a. BiH je 180. zemlja članica ove finansijske institucije.

1996. - U Japanu stvorena najveća svjetska banka, okončavanjem ujedinjenja "Micubiši banke" i "Banke Tokija".

2010. - Umro Džon Forsajt (John Forsythe), američki glumac, najpoznatiji po ulozi Blejka Keringtona (Blake Carrington) u TV seriji "Dinastija", kao i po ulozi Čarlsa Taunsenda (Charles Townsend) u TV seriji i filmovima "Čarlijevi anđeli".