Čileanci u nedjelju izlaze na izbore za novog predsjednika, na kojima će snage odmjeriti vladajuća ljevica i krajnja desnica nakon kampanje obilježene strahom od kriminala i otporom prema imigraciji, piše France Presse.
Premda spada među najsigurnije zemlje u Latinskoj Americi, Čile se posljednjih godina suočava s rastom organiziranog kriminala — problemom koji je bio u središtu predizborne kampanje u kojoj su desnica i krajnja desnica nametnule svoj sigurnosni narativ.
Predsjednik Gabriel Borić, koji je hrvatskog podrijetla, ne može se zbog ustavnog ograničenja kandidirati za drugi mandat.
Komunistica Jeannette Jara (51), kandidatkinja vladajuće koalicije lijevog centra, vodi u anketama, ali izlazi na izbore u nepovoljnom okruženju.
Iako uživa veću potporu birača od svojeg suparnika s krajnje desnice, Joséa Antonija Kasta, ispitivanja javnog mnijenja predviđaju pobjedu kandidata desnice ili krajnje desnice u drugom krugu.
José Antonio Kast (59), otac devetero djece, treći put pokušava postati predsjednik.
Godine 2021. pobijedio ga je Gabriel Borić, izabran na valu obećanja da će provesti duboke socijalne reforme i donijeti novi ustav koji bi zamijenio onaj iz doba diktature Augusta Pinocheta (1973.–1990.). No nakon dva neuspjela pokušaja ustavne reforme i eksplozije kriminala — često pripisivane dolasku stranih bandi — njegove ambicije znatno su se smanjile.
Neki birači žale za Pinochetom
U takvom kontekstu sve više birača traži snažnu vlast, a neki idu toliko daleko da žale za bivšim diktatorom, odgovornim za više od 3000 mrtvih i nestalih.
Kast, osnivač krajnje desne Republikanske stranke, sin je njemačkog poručnika koji je nakon Drugog svjetskog rata pobjegao u Južnu Ameriku. Otac mu je bio nacist, a brat Pinochetov ministar, što mu je umanjilo izglede na prošlim izborima, piše Reuters.
- Od idućeg predsjednika očekujem da bude autoritarniji - rekao je Hernan Gonzalez (28), nastavnik u Centru za reintegraciju mladih u Iquiqueu, na sjeveru zemlje, u glavnoj luci preko koje dolaze migranti.
Slično razmišlja i Eduardo Casillas, pravnik iz Santiaga, koji kaže da će glasati za "kandidata koji ima zaista željeznu ruku, makar ograničavao slobode".
Želju birača za čvrstinom koristi više kandidata među osmero predsjedničkih pretendenata, nadmećući se odlučnim stavovima o sigurnosti i imigraciji.
Broj migranata u Čileu udvostručio se u sedam godina, dostigavši 8,8 posto stanovništva 2024., prema službenim podacima. Broj ubojstava utrostručio se u deset godina, skočivši s 2,5 na 6,7 na 100.000 stanovnika.
Teška borba
Libertarijanac Johannes Kaiser (49) pridobio je dio birača obećanjima da će protjerati sve ilegalne imigrante iz zemlje. Kaiser je, poput Kasta, njemačkog podrijetla i nekadašnji član njegove Republikanske stranke.
Kandidat Narodne stranke (desni centar) Franco Parisi izjavio je da bi mogao minirati granicu između Čilea i Bolivije kako bi zaustavio ilegalne prelaske.
José Antonio Kast pozvao je više od 330.000 ilegalnih migranata, uglavnom iz Venezuele, da prodaju svoju imovinu prije nego budu protjerani ako on dođe na vlast. No ovaj put izbjegava teme koje su mu štetile 2021., uključujući apsolutno protivljenje pobačaju i istospolnim brakovima.
Ta radikalna stajališta oslabila su kandidatkinju tradicionalne desnice, Evelyn Matthei (72), bivšu gradonačelnicu Santiaga. Ona se kandidira drugi put nakon što je 2013. izgubila od Michelle Bachelet.
- Prazninu koju su ostavile tradicionalne stranke popunili su radikalniji kandidati - izjavio je Michael Shifter, bivši predsjednik Interameričkog dijaloga iz Washingtona.
Na ljevici, Jeannette Jara pokušala je umanjiti svoje veze s Komunističkom partijom, kojoj pripada od mladosti, tvrdeći da bi je mogla napustiti ako pobijedi.
Bivša ministrica rada u Borićevoj vladi zalaže se za politiku gospodarskog rasta udruženu sa socijalnom pravdom, uz obećanje da će ojačati policiju i kontrolu migracija.
- Nemam nikakvih kompleksa kada je riječ o sigurnosti - rekla je.
Jara se, prema riječima studentice Amande Hermosille (20), "zauzima za ljude koji se suočavaju s ekonomskim i socijalnim nejednakostima". Hermosilla kaže da će glasati za nju.
Unatoč tomu, čini se da joj predstoji "teška borba", ocjenjuje Shifter.
Politički raspored snaga
Pravo glasa na predsjedničkim izborima, koji su obvezni od 2022., ima 15,6 milijuna građana.
Istodobno se bira i novi saziv Zastupničkog doma te polovica Senata, gdje je vladajuća lijeva koalicija u manjini.
Budući da nijedan od osmero kandidata vjerojatno neće osvojiti potrebnu većinu za pobjedu u prvom krugu, drugi krug održat će se 14. prosinca.
Ako desnica istodobno osvoji predsjedništvo i većinu u oba doma parlamenta, to bi bilo prvi put od Pinochetove diktature da desnica kontrolira svu vlast. Ustavne reforme bit će moguće ako osvoje 89 zastupnika u donjem domu i 29 senatora, prenosi Reuters.
Čile je najveći svjetski proizvođač bakra i drugi najveći proizvođač litija. Svi predsjednički kandidati podupiru razvoj rudarskog sektora. Jara je poručila da će poticati državnog diva Codelca da preuzme veću ulogu u proizvodnji litija, dok je Kast najavio reviziju kompanije na početku svojeg mandata.
Rudarske kompanije vrše pritisak na kandidate da pojednostave izdavanje ekoloških dozvola kako bi mogle brže širiti rudnike i povećavati proizvodnju.
