Evropska unija razmatra mogućnost da buduće članice pristupe Uniji bez potpunih prava odlučivanja, uključujući pravo veta, kako bi se ubrzao proces proširenja. Prijedlog je još u ranoj fazi i zahtijeva saglasnost svih 27 država članica.

Prema pisanju Politica, plan predviđa da nove članice uživaju većinu pogodnosti članstva, dok bi puna prava dobile kasnije – nakon što EU sprovede ključne institucionalne reforme, uključujući ukidanje jednoglasnog odlučivanja u većini oblasti.

To znači da bi države kandidatkinje mogle postati članice Unije i prije sticanja potpune glasačke moći, što bi, između ostalog, moglo pridobiti lidere poput Viktora Orbana da podrže prijem Ukrajine. Ideja je da se puna prava omoguće tek nakon što EU reformiše sistem odlučivanja i onemogući pojedinačnim članicama da blokiraju politike vetom.

Strateški prioritet

Ovim prijedlogom zemlje koje podržavaju širenje Unije, poput Austrije i Švedske, nastoje ponovo pokrenuti proces proširenja koji je trenutno zakočen zbog protivljenja Mađarske i još nekoliko prijestonica. One strahuju da bi ulazak novih članica mogao povećati konkurenciju na tržištu i uticati na sigurnosne interese.

Proširenje je u međuvremenu postalo strateški prioritet Unije, posebno zbog ekspanzionističke politike ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ipak, plan da se broj članica poveća sa 27 na 30 u narednoj deceniji izaziva ozbiljne podjele unutar EU.

– Buduće članice trebale bi se obavezati da privremeno odustanu od prava veta dok se ne sprovedu ključne institucionalne reforme, poput uvođenja kvalifikovane većine u odlučivanju – izjavio je Anton Hofrajter, predsjednik Odbora za evropska pitanja njemačkog Bundestaga.

Inicijativa bi omogućila državama poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore da uživaju mnoge koristi članstva, ali bez prava veta – instrumenta koji su države članice tradicionalno koristile da spriječe politike s kojima se ne slažu.

Prema izvorima iz EU, ideja se neformalno razmatra među članicama i Evropskom komisijom, a cilj je omogućiti pristup novih zemalja pod fleksibilnijim uslovima, bez potrebe za izmjenom osnovnih ugovora Unije – potezom koji bi neke članice smatrale neprihvatljivim.

Do sada su lideri EU insistirali da su reforme neophodne prije prijema novih članica, upozoravajući da bi bez njih Brisel mogao postati paralizovan. Međutim, pokušaji da se ukine pravo veta postojećim članicama naišli su na snažan otpor, ne samo iz Mađarske, već i iz Francuske i Nizozemske.

Rastuće nezadovoljstvo

Ova inicijativa dolazi u trenutku rastućeg nezadovoljstva među istočnoevropskim i zapadnobalkanskim kandidatima, koji su sproveli duboke reforme, ali su i dalje daleko od članstva. Primjera radi, Crna Gora pregovara o pristupanju još od 2012. godine.

– Posljednja zemlja koja je ušla u EU bila je Hrvatska prije više od decenije, dok je u međuvremenu Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju. Vrijeme je da se proces oživi i da se obnovi privlačnost ideje evropskog članstva – rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović za Politico.

Sličan stav iznio je i zamjenik premijera Ukrajine Taras Kačka, pozvavši na „kreativna rješenja“ za deblokiranje proširenja. Ukrajinska kandidatura trenutno je blokirana vetom Mađarske.

– Čekanje nije opcija. Potrebno nam je rješenje sada, jer Rusija ne testira samo evropsku sigurnost dronovima, već i jedinstvo same Evropske unije – istakao je Kačka.

Iako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen stavila proširenje u centar svoje agende, zemlje članice i dalje su oprezne i ne pokazuju spremnost da ubrzaju proces. Nedavno su države EU odbile prijedlog predsjednika Evropskog vijeća Antonija Coste da se ide korak dalje ka proširenju.

Jačanje regionalne saradnje

U međuvremenu će se lideri zemalja Zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije – sastati s evropskim zvaničnicima u Londonu na samitu Berlinskog procesa, koji ima za cilj jačanje regionalne saradnje kao uvoda u buduće članstvo.

Evropska komisija uskoro će predstaviti paket za proširenje, u kojem će procijeniti napredak svake zemlje kandidatkinje. Prema jednom od evropskih diplomata, Komisija bi mogla pokušati ubrzati pregovore tako što bi izbjegla potrebu za formalnim odobrenjem svih 27 članica u svakoj fazi – čime bi se smanjila mogućnost veta Viktora Orbana.

U okviru tog paketa, Komisija bi trebala predložiti i unutrašnje reforme EU kako bi blok bio institucionalno spreman za prijem novih članica.