GUŠENJE EKONOMIJE FBIH

Divlji zapad na Sarajevskoj berzi

Od četiri metka za Mateja Živkovića, do presude Zijadu Blekiću - pretvaranje privrednog krvotoka FBiH u noćnu moru za poštene privrednike.

Sarajevska berza. AI

30.5.2026

Atentati, dugodišnje zatvorske kazne, milionske prevare i "gusarsko" otimanje kompanija. Tako izgleda opis tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini – prvenstveno u Federaciji BiH. Već godinama tržište kapitala podsjeća na ekonomski triler, umjesto na transparentnu platformu za investicije i finansijski krvotok privrede. 

Da bismo razumjeli dubinu ponora u kojem se nalazimo, moramo povezati tačke između višegodišnjeg institucionalnog vakuuma, suđenja za višemilionske prevare, pokušaja ubistva član ključnog državnog regulatora, i nemjerljive štete po ekonomiju i budućnost naše djece.

Anatomija propasti

Komisija za vrijednosne papire FBiH (Komisija) ključni je državni regulator, bez čijeg odobrenja nijedna kompanija ne može prodati svoje dionice, povećati kapital, promijeniti nadzorni odbor, ili spojiti dvije kompanije u jednu.

Međutim, petočlana Komisija je provela skoro dvije godine u potpunoj blokadi od kraja 2019. do septembra 2021. godine, jer nije imala kvorum za rad. 

Tokom blokade zaustavljeno je preko 400 predmeta i „zamrznuto“ više od 100 miliona KM investicija. Banke nisu mogle dokapitalizirati svoje poslovanje, a dioničarska društva su ostala zarobljena u pravnom vakuumu.

Međunarodne finansijske institucije, prvenstveno MMF i Svjetska banka, godinama upućuju oštre kritike domaćim vlastima. Strani investitori otvoreno upozoravaju da je BiH zbog nefunkcionalnog tržišta kapitala, stavljena na "crnu listu" ozbiljnog zapadnog kapitala.

Domaća privreda zbog toga trpi nesagledive štete, jer je prisiljena finansirati se isključivo skupim bankarskim kreditima, umjesto kroz emisije dionica ili korporativnih obveznica.

Od privrednog kriminala do pokušaja ubistva

Da situacija na tržištu kapitala nije samo stvar administrativne tromosti, već duboke kriminalne premreženosti, pokazala su dva dramatična događaja. Prvi je suđenje u slučaju "Profit", i presuda Zijadu Blekiću od 13 godina zatvora, te drugim članovima organizovane grupe.

U maju 2026. godine, Kantonalni sud u Sarajevu izrekao je istorijsku prvostepenu presudu, osudivši organizovanu grupu na čelu sa Zijadom Blekićem i Edinom Dizdarom na ukupno 79 godina zatvora, uz oduzimanje više od 12 miliona KM nelegalno stečene imovine.

Kako funkcioniše „gusarenje“ vrijednosnim papirima?

Ova grupa je, koristila fiktivne poslove, manipulacije na Sarajevskoj berzi (SASE), i pozicije unutar same Komisije (osuđen je i bivši predsjednik Komisije Hasan Ćelam), godinama izvlačila desetine miliona maraka iz domaćih kompanija, ostavljajući iza sebe uništena preduzeća, otpuštene radnike i prevarene male dioničare.

Ekonomisti poput Svetlane Cenić, opisuju stanje na tržištu kapitala kao „finansijsko gusarenje“, u kojem mala grupa ljudi ima moć da vlasniku otme kompaniju tako što instalira svoj upravni i nadzorni odbor. Vlasnik ima pravo da se žali regulatoru i sudu, ali dok višegodišnji procesi budu okončani, od kompanije obično ne ostane ništa.

Atentati na zviždača

Zamjenik predsjednika Komisije, Matej Živković je godinama upozoravao na nezakonitosti u radu ove komisije. Bio je svjedok u više sudskih predmeta i krivičnih istraga. Institucije su ga odbile zaštititi pa je samo pukom srećom preživio čak dva atentata.

Dva vezana napada na njega u sarajevskom naselju Dobrinja ostavila su ga teško ranjenog sa četiri metka. Nakon što se od ubica sakrio u Hrvatsku, ponovo je ostavljen bez zaštite policije i pravosuđa, iako je još uvijek formalno član Komisije, koji je sa njim prekinuo skoro sve odnose.

Kao ključni svjedok u velikim istragama o privrednom kriminalu, čovjek koji je odbijao aminovati sumnjive transakcije dionicama, Živković je postao meta. Ono što najviše onespokojava javnost i investitore jeste činjenica da nalogodavci ovog atentata do danas nisu zvanično procesuirani, što šalje jezivu poruku o (ne)sigurnosti tržišta kapitala u BiH.

Šta to znači za poštenu i ozbiljnu firmu?

Zamislite da ste većinski vlasnik ili direktor uspješnog dioničarskog društva u BiH koje se bavi proizvodnjom. Imate 300 radnika, odličan proizvod i priliku života – njemački partner vam nudi ugovor vrijedan 20 miliona eura godišnje, ali pod uslovom da u roku od šest mjeseci izgradite novi proizvodni pogon i kupite moderne mašine.

Da biste to finansirali, odlučujete se za najzdraviji ekonomski korak - dokapitalizaciju. Pronalazite investicioni fond iz Austrije koji je spreman uložiti 10 miliona KM u vašu firmu u zamjenu za 20% vlasničkog udjela (dionica). Sve je čisto, transparentno i po zakonu.

Ali onda se susrećete sa blokiranim i korumpiranim bh. sistemom. Uredno predajete zahtjev Komisiji za vrijednosne papire da odobri emisiju novih dionica. Tamo vas dočekuje tišina. Saznajte da je Komisija u blokadi, jer se političke stranke ne mogu dogovoriti oko imenovanja novog člana.

Mjeseci prolaze. Vaš austrijski investitor, naviknut na procedure u Beču koje traju 15 dana, počinje gubiti strpljenje. Rok za ugovor sa Nijemcima opasno se bliži. Dok čekate, na tržištu se pojavljuju spekulanti. Pošto je tržište plitko i netransparentno, lokalni "tajkuni" iz ranga ekipe osuđene u predmetu "Profit", vide vaš rast i počinju vještački obarati ili dizati cijenu vaših dionica na berzi, kroz fiktivne transakcije između povezanih lica.

Pokušavaju neprijateljski preuzeti dio vaših dionica kako bi vas ucijenili u upravnom odboru. Shvatate da vas regulator uopšte ne štiti od tržišnih predatora, već je sa njima u dogovoru.

U međuvremenu, ističe mandat vašem Nadzornom odboru. Želite imenovati nove, stručne ljude (strane investitore). Skupština dioničara donese odluku, ali sud je ne može proknjižiti jer ponovo morate čekati saglasnost te iste Komisije za vrijednosne papire.

Vašoj kompaniji je pravno "odrubljena glava". Banke vam blokiraju potpisivanje tekućih operativnih kredita za plate, jer nemate važeću sudski registrovanu upravu. Austrijski investitor povlači novac i ulaže ga u Rumuniju ili Poljsku. Njemački kupac raskida predugovor jer niste izgradili halu na vrijeme.

Vaša firma, umjesto da postane regionalni lider i zaposli još 200 ljudi, ostaje zaglavljena u prosječnosti, preživljavajući od skupih komercijalnih kredita, dok vaši radnici polako pakuju kofere za odlazak u inostranstvo.

Blokirano i korumpirano tržište kapitala nije nezanimljiva tema niti apstraktan pojam iz ekonomskih udžbenika. To je omča oko vrata svakom poštenom privredniku u BiH, sistem koji umjesto kapitala i razvoja generiše sudske afere, utaju novca i crne hronike.

Shvatio je to i Netflix, globalna filmska mreža koja pokušava iskustva Mateja Živkovića pretočiti u ekonomski triler. A mi? Mi sve posmatramo, hipnotisani Panini sličicama, fudbalom, kladionicama i nacionalnim interesima.  

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.