Bosna i Hercegovina planira, po modelu iz susjedne Srbije, uvesti povećane carine na uvoz čelika i čeličnih proizvoda u iznosu od 30%, na period od 200 dana. Prijedlog je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na zahtjev kompanije Nova Željezara Zenica, a o njemu će se nakon javnih konsultacija izjasniti Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, piše Capital.

Podaci resornog ministarstva pokazuju opravdanost ovakve odluke, s obzirom na to da je ukupan uvoz armaturnih mreža u Bosnu i Hercegovinu prošle godine porastao za čak 192,87% u odnosu na četverogodišnji prosjek. Najveći pritisak na domaće tržište zabilježen je iz Srbije, odakle je uvezeno preko 9.000 tona, što je skok od 408% u poređenju s periodom između 2021. i 2024. godine.

Drastičan rast uvoza iz Italije i Turske

Pored Srbije, značajan rast uvoza zabilježen je i iz Italije, s uvezenih 7.794 tone, što je dvostruko više nego ranije. Posebno je kritičan uvoz iz Turske, gdje betonski čelik u kolutu bilježi rast od nevjerovatnih 885% u odnosu na četverogodišnji prosjek, dok je uvoz betonskog čelika u šipkama veći za 229,56%.

U ministarstvu ocjenjuju da ovi trendovi nisu rezultat normalnih tržišnih kretanja, već očiglednog pritiska stranih proizvođača koji domaće kompanije dovode u neravnopravan položaj. "Ovakva praksa ugrožava stabilnost građevinskog sektora, jer potrošači postaju ovisni o uvoznim proizvodima koji već postoje na domaćem tržištu", navodi se u obrazloženju prijedloga.

Zaštita domaće industrije i radnih mjesta

Ekonomske posljedice ovakvog trenda su višestruke i mogu uzrokovati gubitak radnih mjesta, pad fiskalnih prihoda te trajno potiskivanje domaće industrije. Podsjećamo, Srbija je početkom godine već uvela kvote Bosni i Hercegovini na izvoz željeza i čelika, uz carine od 50% na robu izvan kvote, što je dodatno otežalo položaj domaćih firmi.

Situacija u zeničkom gigantu dodatno je usložnjena jer je uprava Nove Željezare Zenica, koju je prošle godine kupila kompanija H&P iz Zvornika (članica grupacije Pavgord), podnijela zahtjev za stečaj. Kao osnovni razlog navedena je dugotrajna insolventnost i platežna nesposobnost, što uvođenje zaštitnih mjera čini urgentnim pitanjem za opstanak proizvodnje u Bosni i Hercegovini.