Na današnji dan 2023. godine, preminuo je akademski muzičar, kompozitor i profesor Asim Horozić. Rođen je 9. februara 1958. godine u Tuzli, gdje je završio osnovnu i srednju muzičku školu. Diplomirao je 1982. na Odsjeku za kompoziciju Muzičke akademije u Sarajevu.

Od 1995. radio je kao profesor klavira i teorijskih predmeta u Srednjoj muzičkoj školi u Tuzli. U periodu od 2001. do 2023. bio je docent, vanredni, a zatim i redovni profesor na Odsjeku za razrednu nastavu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, a od 2007. bio je angažiran je na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli kao vanredni profesor. Od 2006. do 2013. bio je docent, a zatim 2013. – 2018. vanredni profesor na Odsjeku za kompoziciju Muzičke akademije u Sarajevu. U njegovoj klasi je diplomirali su kompozitori Ammar Jažić, Neven Tunjić, Aida Avdić, Miron Konjević i Toni Toplan.

Počasni član Sarajevske filharmonije

Horozić je bio počasni član Sarajevske filharmonije, te UG Gradski mješoviti hor – Maglaj. Dobitnik je brojnih povelja i priznanja za svoj rad među kojima se izdvajaju Tuzlanska plaketa sa srebrenim grbom (2000), Povelja Udruženja muzičkih pedagoga Federacije Bosne i Hercegovine (2007) za postignute rezultate u razvoju muzičke pedagogije, te Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva (2021) za doprinos u oblasti kulture i umjetnosti.

Publika u Bosni i Hercegovini Asima Horozića poznaje po njegovim često izvođenim muzičko-scenskim djelima, ali i bogatom opusu kojem pripada još gotovo 40 djela koncertne, kamerne, orkestarske i vokalne muzike, od kojih su mnoga zapisana i na nosačima zvuka.

Komponovao prvu veliku bh. operu „Hasanaginica“

Široj javnosti najpoznatiji je po Koncertnom stavku za klarinet i orkestar „Kapija“ (1997), koji je posvećen uspomeni na ubijenu djecu u tuzlanskom naselju Kapija. Djelo je doživjelo više od 100 izvedbi u zemlji i inozemstvu.

Značajno je i kompozitorovo opersko stvaralaštvo, među kojem je najznačajnija prva velika bosanskohercegovačka opera „Hasanaginica“ (2000). Godine 2013., prevedena je na turski jezik i uvrštena u repertoar ansambla Turske nacionalne opere, Istanbul Devlet Opera ve Balesi Mudurglugu. Nakon „Hasanaginice“ uslijedilo je komponovanje dječije opere „Aska i vuk“ (2003), opere „Zmaj od Bosne“ (2016), posvećene 60. godišnjici Muzičke akademije u Sarajevu, te nedovršene opere „Derviš i smrt“.

Umro francuski pisac Pjer Kornej

1684. - Umro francuski pisac Pjer Kornej (Pierre Corneille), tvorac klasične francuske tragedije koju je oslobodio izvještačenosti, dajući likovima snagu dubokog unutrašnjeg proživljavanja. Pisao je i komedije, religiozne poeme, prigodne pjesme i pozorišne književno-teorijske spise. Djela: tragedije "Sid", "Horacije", "Sina", "Poliekt", "Rodogin", "Nikomed", komedija "Lažljivac".

1865. - Rođen francuski kompozitor i muzički kritičar Pol Dika (Paul Dukas), profesor Pariskog konzervatorija, čije su kompozicije inspirisane klasičnom tradicijom i obogaćene utjecajem kasnoromantičara i impresionista. Djela: orkestarski skerco "Čarobnjakov učenik", opera "Arijadna i Plavobradi", koreografska poema "Peri".

1892. - Anica Savić-Rebac, srbijanska književnica, profesorica Univerziteta u Beogradu, rođena je na današnji dan. Djela: "Problemi antičke estetike", "Antička demokratija i socijalni problemi", "Problemi pretplatonske erotologije", komentar i prevod spjeva Tita Lukrecija Kara "O prirodi stvari", mnoštvo prevoda na engleski, njemački, francuski i italijanski jezik.

1904. - Rođen američki pijanista ruskog porijekla Vladimir Horovic (Horowitz), jedan od najvećih majstora klavira u historiji muzike. SSSR je napustio 1925. godine, a kad se prvi put vratio 1986. održao je trijumfalne koncerte u Moskvi i Lenjingradu.

Rođen dr. Haris Silajdžić, bh. političar i profesor

1945. - Dr. Haris Silajdžić, bosanskohercegovački političar i profesor, danas slavi 80. rođendan. Fakultet arapskog jezika i islamistike završio je u Bengaziju, magistrirao je i doktorirao u Prištini. Doktor je historijskih nauka i radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, držao predavanja na univerzitetima širom svijeta, između ostalog i na prestižnom Harvardu, te još nekoliko američkih fakulteta. Bio je ministar vanjskih poslova u Vladi Republike Bosne i Hercegovine (1990. - 1993.) i predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine (1993. - 1995.) za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu. Od 6. novembra 2006. do 10. novembra 2010. godine obavljao je dužnost bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

1986. – Preminuo Dražen Ričl, poznatiji kao Zijo. Bio je glumac, komičar, nadrealista, jedan od pokretača "Novog primitivizma" (New primitives), gitarista nekoliko sarajevskih muzičkih grupa, frontman i jedan od pokretača poznate muzičke grupe "Crvena jabuka". Nakon teške saobraćajne nesreće koja se dogodila kod Jablanice, 18. septembra 1986. godine, na putu za Mostar, u kojoj je poginuo basist iste grupe Aljoša Buha, Dražen Ričl zadobio je teške povrede, od kojih je kasnije, 1. oktobra, i podlegao. Ričl je imao 24 godine, sahranjen je na sarajevskom groblju Bare.

1988. - Umro srbijanski glumac Pavle Vuisić, "vulkan glume, života i snage" - kako ga je opisao slavni američki glumac i reditelj Orson Vels (Welles). Već u prvom filmu "Čudotvorni mač" Vojislava Nanovića 1950. nametnuo se neobično snažnom glumačkom ličnošću, koja je potom obilježila više od sto filmova i mnoštvo TV serija i drama, poput kultnih serija "Šešir gospodina Vujića" i “Kamiondžije”. Filmovi: "Ko to tamo peva", "Sjećaš li se Doli Bel?", "Maratonci trče počasni krug", "Hajka", "Kampo Mamula", "Dim", "Mačak pod šlemom", "Parče plavog neba", "Žeđ", "Horoskop", "Inspektor", "Sam", "Pogon B", "Kad čuješ zvona", "Događaj", "Konjuh planinom".

Preminula makedonska pjevačica Usnija Redžepova

2015. - U Skoplju je preminula Usnija Redžepova, makedonska pjevačica romskog i turskog porijekla. Bila je uvijek smirena, ljubazna, nasmijana i puna pažnje za sve oko sebe. Usnija je rođena 4. februara 1946. godine u Skoplju u siromašnoj porodici. Za razliku od onih koji odrastaju u blagostanju, djeca iz siromašnih porodica jednostavno nemaju drugog izbora nego krenuti ka svjetlosti, što je upravo bio pjevačicin slučaj. Gimnaziju je završila u Skoplju, a arabistiku na Filološkom fakultetu u Beogradu. Publika je obožavala sve njene pjesme, kolege su je poštovale, a i danas se pjevaju njeni hitovi poput: „Živote moj“, „Kazuj krčmo džerimo“, „O pesmo, o igro moja“, „Rasule se kose moje“, „Oko Niša kiša“... Bila je i glumica, a proslavila ju je uloga Koštane, koju je u Narodnom pozorištu u Beogradu igrala 25 godina.

2018. - Preminuo Šarl Aznavur (Charles Aznavour), francuski šansonijer, kompozitor, pjesnik i glumac. Za veliki uspjeh od samog početka njegove karijere zaslužna je legendarna pjevačica Edit Pijaf (Edith Piaf), koja ga je vodila na svoje turneje po Francuskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. U SAD su ga prozvali „francuskim Frenkom Sinatrom“, jer je i on najviše pjevao o ljubavi. Pjevajući na mnogim jezicima (francuskom, engleskom, italijanskom, španskom, njemačkom, ruskom, jermenskom i portugalskom), s lakoćom je nastupao na svim velikim događajima širom svijeta. Aznavur je glumio u više od 60 filmova, komponovao gotovo 1.000 pjesama i prodao više od 100 miliona nosača zvuka.