Ove sedmice postoji nova prilika za usvajanje Reformske agende u Vijeću ministara BiH, što znači da još tinja nada da Bosna i Hercegovina neće ostati bez stotina miliona maraka iz Plana rasta koji je Evropska unija planirala za našu zemlju, piše Večernji list.
To je dokument na kojem se intenzivno radilo u strukturama vlasti i rezultat je dugotrajnog procesa usaglašavanja sa svim relevantnim komentarima nadležnih institucija i vlada, kojih je bilo ukupno 772. Da je to ogroman materijal iz kojeg nije bilo lako izaći, potvrdila je i predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto. Još krajem juna Vijeće ministara BiH jednoglasno je usvojilo nacrt Reformske agende za period od 2024. do 2027. godine, koji predstavlja odgovor BiH na zahtjeve Evropske komisije. Ova agenda zamišljena je kao zajednička platforma entitetskih, državnih i kantonalnih vlasti uz ključni uslov – da se sve razine vlasti obavežu na njen sadržaj i dinamiku provedbe.
Od tada nije napravljen potreban iskorak kako bi se finalni dokument usvojio. Pokušaja je bilo, kako kaže i predsjedavajuća Krišto ovih dana.
– Naporno smo radili cijelo ljeto, kroz saradnju grupe i resornih ministarstava kako bismo došli do saglasnosti i napravili ogroman iskorak. Samo koordinacijom i predanim radom svih uključenih mogli smo pripremiti dokument za razmatranje – kazala je Krišto.
Ipak, za politički dogovor to nije bilo dovoljno pa je u prvom krugu glasanja Reformska agenda oborena i sada se čeka drugi krug glasanja. Krišto je optimistična i uvjerena da će drugi krug glasanja donijeti pozitivan ishod. Ako dođe do nove blokade usvajanja Reformske agende, a time i obaranja Plana rasta, sredstva iz ovog finansijskog paketa biće umanjena za 10 posto jer je krajnji rok za usaglašavanje ovog dokumenta kraj septembra. I to je konkretna posljedica na koju svi upozoravaju. Treba naglasiti da Reformska agenda znači mnogo za državu, otvara perspektive za građane, privredu i institucije.
Plan rasta je inicijativa Evropske komisije vrijedna šest milijardi eura, osmišljena kako bi šest država zapadnog Balkana dobilo ubrzani pristup finansijama, tržištima i standardima Evropske unije još prije samog članstva. Za Bosnu i Hercegovinu u pitanju je do 1,5 milijardi eura direktne finansijske pomoći i ulaganja, podijeljenih u grantove i povoljne kredite. Novac, naravno, neće doći automatski. Dobijanje sredstava iz Plana rasta uslovljeno je ispunjavanjem konkretnih reformi, u četiri ključna segmenta, a to su ekonomska konkurentnost i digitalizacija, funkcionalnost javne uprave i borba protiv korupcije, zelena tranzicija i energetska efikasnost te vladavina prava i reforma pravosuđa. Prema procjenama, ako se nastave sadašnje stope rasta, zapadni Balkan će dostići prosječan bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika u Evropskoj uniji do 2076. godine. Potrebno je da se proces ubrza, a kako bi se taj cilj postigao, Plan rasta osmišljen je tako da stvori nove mogućnosti za privredni rast, kao i da ukloni postojeće prepreke za ekonomski razvoj. Ovo će donijeti direktnu korist u svakodnevnom životu građana i poslovanju preduzeća na mnogo različitih načina. Samo približavanje naše privrede jedinstvenom tržištu EU-a trebalo bi biti dovoljan motivacijski element za odgovorne vlasti u BiH. Tokom proteklih decenija Evropska unija uložila je mnogo napora kako bi što više integrisala privrede svojih država članica i uklonila prepreke u trgovini. Usklađivanje standarda, procedura i propisa pomaže preduzećima da rastu na jedinstvenom tržištu od blizu 500 miliona ljudi, najvećem jedinstvenom tržištu na svijetu s transparentnim pravilima i propisima. Teško je objasniti da to i drugi efekti korištenja sredstava iz Plana rasta nisu u interesu bilo koga u BiH.
Nažalost, uporedo s ovom Bosna i Hercegovina gubi i nadu u nastavak političkog puta prema članstvu u Evropskoj uniji. Početak pregovora o pridruživanju čini se dalekim jer više gotovo niko i ne spominje usvajanje nekoliko reformskih zakona i imenovanje glavnog pregovarača, što su uslovi koje je postavio Brisel. Zbog višemjesečne političke i institucionalne krize u Bosni i Hercegovini proces evropskih integracija potpuno je potisnut u drugi plan. Institucije BiH usvojile su nekoliko važnih dokumenata, poput Akcionog plana za komunikaciju o evropskim integracijama i Strategije za kontrolu malog oružja, što je davalo nadu da se reformski proces ipak kreće. No, tempo je spor, a političke blokade i institucionalna nefunkcionalnost i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku.
