Na hercegovačkom kamenu, tamo gdje se vjetar i sunce nadmeću, skriven je krug savršeno složenih stijena. U njegovom centralnom dijelu, mirna i zelena, počiva voda koja odolijeva i najvećim sušama. To je Neveš bunar, čuvar života i priča, koji vijekovima gleda nebo iz svog kamenog okvira. Na ulazu u bunar stoji kamenica iz koje se nekada napajala stoka, a niz stepenice, izlizane od koraka generacija, silazilo se po vodu.

Troja u Gabeli

Prema riječima mještanina Marinka Šutala, bunar, koji mnogi nazivaju “grčkim”, potiče iz srednjeg vijeka.

- Neveš bunar ima amfiteatralni oblik i sazidan je od 1.364 kamena raznih oblika i dimenzija. Sastoji se od dvadeset redova stepenica u krugu i još sedamnaest redova nagnutih, kako bi se lakše silazilo do dna. Na vrhu ima prečnik od deset metara, a pri dnu tri metra, dok mu je dubina šest metara. Rijetko presuši, a puni se kišnicom koja se sliva iz okolnog terena. Sjećam se da su ovdje žene prale veš, vunu i deke. Danas je tiše, ali bunar i dalje diše - priča Šutalo, dodajući kako naziv “Neveš” mnoge asocira na nevjestu, “neva voda”.

Arheološki nije ispitan, a o njegovoj starosti nema pouzdanih podataka. Ipak, Šutalo naglašava, kako je meksički autor Roberto Salinas Price, poznat po teoriji „Troja u Gabeli“, bio toliko impresioniran ovim zdanjem da je satima sjedio na njegovoj kamenici.

Samo nekoliko metara iznad bunara nalazi se nekropola stećaka. Bijeli kameni spavači leže u travi i čuvaju tajne srednjovjekovnih stanovnika ovog kraja.

Voda i kamen

Vjeruje se da je bunar građen upravo u vrijeme kada su stećci podizani, kako bi živima i mrtvima osiguravao ono najvažnije, vodu. Danas, ta blizina bunara i nekropole stvara osjećaj da stojiš na mjestu gdje se prošlost i sadašnjost dodiruju, a voda i kamen zajedno pričaju priču dužu od ljudskog vijeka.

- Na području Hercegovine postoje četiri takva bunara, uvijek u blizini nekropola stećaka, ali je Neveš bunar najbolje očuvan. To je zahvaljujući tome što se konstantno čistio sve do prije 20–30 godina. Ostali su, nažalost, zatrpani. Nadamo se da će država prepoznati ovo bogatstvo i pomoći da se očiste i ostali bunari, kako bi jednog dana bili proglašeni nacionalnim spomenikom BiH – kaže Šutalo.

Muzej na otvorenom

Neveš bunar je samo jedan od bezbrojnih tragova prošlosti koje Bosna i Hercegovina nosi u svom krilu. Svaki kamen, svaka stepenica i svaka kap vode pričaju priču o narodu koji je znao živjeti u skladu s prirodom. Takvi spomenici nisu samo turistička atrakcija, oni su podsjetnik da je naša zemlja muzej na otvorenom, čija vrijednost raste što je više čuvamo. 

Kad bi se ovo blago prepoznalo i zaštitilo kako zaslužuje, Bosna i Hercegovina bi stajala rame uz rame s najpoznatijim svjetskim destinacijama.