Katolici širom svijeta danas slave Veliku Gospu, praznik Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koji se  slavi 15. avgusta.

U Bosni i Hercegovini poštovanje prema Djevici Mariji je duboko ukorijenjeno, a o tome svjedoče brojna svetišsta, crkve kao i molitve i pjesme posvećene Gospi.

Međugorje se izdvaja kao jedno od najpoznatijih hodačasničkih mjesta, zatim Široki Brijeg sa crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije, nacionalnim spomenikom, te svetišta u Kondžilu (Komušina) i Rami.

Također najstarije Švetište Gospe Olovske u Olovu, godinama unazad okuplja ne samo katolike nego i pripadnike drugih vjera.

Misna slavlja

U Širokom Brijegu se okupilo više hiljada vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, kao i drugih zemalja.

Hodočasnici su pristizali cijelu noć, te su mnogi od njih prisustvovali tradicionalnoj procesiji kroz grad s kipom širokobriješke Gospe.

Misno slavlje uoči svetkovine Velike Gospe u četvrtak je predvodio biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić. Pozvao je vjernike na poštivanje dostojanstva svakog čovjeka, te na mir i duhovno raspoloženje.

Euharistijsko misno slavlje danas, na svetkovinu Velike Gospe, predvodio je kardinal Vinko Puljić.

Veliki broj hodočasnika već u četvrtak u podne je pristizao prema rema župi i svetištu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Komušini pokraj Teslića.

Mnogi od njih su prvo hodočastili na zavjetno brdo Kondžilo. 

U Hrvatskoj, najveće hodočasničko okupljanje je u Mariji Bistrici, a poznata Gospina svetišta nalaze se i u Sinju, na Trsatu, u Aljmašu i Voćinu.

Dan molitve i zahvalnosti

Velika Gospa za katolike ne predstavlja samo vjerski praznik već i dan molitve, zahvalnosti i zajedništva.

Praznik se temelji na tome da je  Marija, po završetku zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u nebo, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.