Troškovi hrane u našoj zemlji stalno rastu, što građani jasno osjećaju, jer mnogima jedva uspijeva da pokriju osnovne potrebe. Na sarajevskoj tržnici Markale, svakodnevna kupovina postaje sve veći izazov. 

Poskupljenje namirnica izazvalo je nezadovoljstvo među kupcima, koji s ograničenim budžetima sve češće odustaju od pune korpe, ali i među trgovcima koji se prilagođavaju uslovima rada.

Najskuplje povrće

Džihad Hadžić, jedan od trgovaca koji na tržnici radi godinama, kazao nam je da je došlo do izrazitog povećanja cijena. Kako kaže, najskuplje na tezgi je povrće, gdje cijena špinata ove godine iznosi 10 KM, dok je prošle godine cijena bila 6 KM.

- Ja imam svoje mušterije, radim ovdje godinama, meni je žao tih ljudi, pogotovo penzionera. Povećanje im 11 posto, cijene otišle 60 posto, znači ništa nisu dobili, samo su im zamazane oči. Hoće doći do promjena, već dolazi, uzimaju i na veresiju, uzimali su i dosad 30-40 posto mušterija, sad će uzimati 70 posto, na veresiju uzimaju do primanja – kaže Hadžić za „Dnevni avaz“.

Kupci nezadovoljni

Trgovci za „Dnevni avaz“ naglašavaju da najviše prodaju mandarine čija je cijena 4 KM, a ističu da su od voća najskuplje trešnje. Od povrća posjetioci tržnice najviše kupuju krompir čija je cijena 2,5 KM, dok je cijena patlidžana 7 KM. Ovim cijenama je većina naših sagovornika bila nezadovoljna, naročito penzionera, koji ističu da je otići s tržnice s punom vrećicom sada gotovo nemoguće.

- Kad je hladno, koliki je jorgan onoliko se pokrij, kad je ova mala penzija, uzimaj koliko možeš – kaže penzioner Esad Šetkić.

Niske temperature i hladnoća

Osim rasta cijena i nezadovoljstva kupaca, trgovci na tržnici Markale svakodnevno rade u teškim uslovima, izloženi niskim temperaturama i hladnoći, što dodatno otežava njihovu zahtjevnu svakodnevicu.

- Teško, naravno ruke se lede a kamoli roba, moraš čuvati i pokrivati. Da vam iskreno kažem, nisam ni ja dolazila kad je bilo previše minusa – kazala je trgovkinja Jasmina Redžić.

Dok cijene nastavljaju rasti, a primanja građana ostaju ista ili tek neznatno veća, i kupci i trgovci nalaze se pred istim izazovom, kako izdržati svakodnevicu. Za mnoge, odlazak na tržnicu više nije pitanje izbora, već stalno balansiranje između potreba i mogućnosti.