Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić prisustvuje Samitu EU - Zapadni Balkan koji se održava u Briselu. Uoči Samita su ga dočekali lideri EU, a Komšić je kasnije zatim održao i govor pred svim učesnicima.

- Jučerašnji sastanak je, moram priznati i govorim na osnovu subjektivnog utiska, bio interesantan, malo čudan, ali u suštini ohrabrujući za zemlje Zapadnog Balkana. Čudan je bio jer nisu prisustvovali svi predsjednici ili premijeri zemalja članica EU. Interesantan je bio zbog stavova koji su iznešeni, a isto tako ohrabrujući u smislu podrške zemljama Zapadnog Balkana kada je riječ o pristupanju EU.

Naravno, Crna Gora je ipak najdalje odmakla i mislim da imaju najviše šanse da postanu 28. članica EU. Što se tiče ostalih zemalja EU, više predsjednika i premijera je naglasilo da su svi dobrodošli, da je to geopolitičko pitanje koje ima utjecaj na stabilnost i sigurnost EU i da će osnovna stvar koja se bude verifikovala u tom putu kojem se pristupa Evropskoj uniji biti zapravo ono što se može realno vidjeti i izmjeriti.

Zaljučak je, kada je riječ o BiH, jednostavan, ako zaista želimo u EU, ako zaista imamo namjeru da radimo na tom pitanju onda trebamo prestati konačno sa pokušajima da kroz priču o pristupanju EU realizujemo neke geopolitičke ciljeve što susjednih zemalja, što politika koje su naslonjene na susjedne zemlje u samoj BiH. Dakle, jednostavnim riječnikom rečeno, ako hoćemo u EU onda trebamo da pratimo instrukcije koje dolaze i od EK od zemalja članica EU i onda neće biti problema. Mislim da je Crna Gora upravo to uradila i da su zato napravili takav napredak i da su zato pred ulaznim vratima EU - kazao je Komšić.

Liderima Zapadnog Balkana jasno je poručeno pred današnji samit lidera Evropske unije u Briselu da konačno riješe svoje sporove, da prevaziđu prošlost i okrenu se saradnji, jer bez toga nema ulaska u Evropsku uniju.

Snažna poruka

- Na Zapadnom Balkanu, dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju ključni elementi procesa proširenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja - navodi se, uz ostalo, u zaključcima o proširenju bloka, koje je dva dana pred današnji samit usvojilo Predsjedništvo Vijeća Evropske unije.

Iz Vijeća Evropske unije „snažno potiču partnere da riješe svoje bilateralne sporove i pitanja ukorijenjena u naslijeđu prošlosti“.

Za one na Balkanu, što se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju koje nisu uvele sankcije kojim je Brisel „kaznio“ Rusiju zbog Ukrajine, ostaje važna poruka da potpuno usklađivanje sa evropskom sigurnosnom i vanjskom politikom „ostaje ključni aspekt“ koji će biti ujedno „snažan izraz strateškog izbora partnera“.

Crna Gora i Albanija ostaju „dužne“ Briselu daljni rad na reformi pravosuđa, migracijama, ekonomskim kriterijima, dok se od Tirane još zahtijeva da riješi i pitanja parlamentarnog odlučivanja, te izbora.

Vijeće ministara

Sve to traži se i od BiH, Srbije i Kosova, ali je diplomatski rječnik oštriji, uglavnom sa kritikama, a lista zahtjeva mnogo šira, što će biti rečeno i na samitu lidera danas i sutra u Briselu, prema saznanjima “Dnevnog avaza”.

Ocjene u pojedinačnim izjavama lidera Evropskog vijeća mogle bi biti i oštrije, jer je gotovo pred sam samit ponovo propao pokušaj da se ispuni ono čemu su se u Evropskoj uniji nadali: korak ka imenovanju glavnog pregovarača sa Unijom, usvajanju izmjena Zakona o Sudu BiH i Nacrta zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.