Sudeći prema izjavama visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), jedna od glavnih tema dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC) bila je pitanje državne imovine.
Političari, kao i visoki predstavnik, naglasili su da se ovo pitanje treba riješiti na način da se poštivaju odluke Ustavnog suda BiH, ali i da ne ispaštaju veliki projekti kao što su Koridor 5C ili projekt Južne interkonekcije, iza kojeg će, sudeći prema posljednjim informacijama, stajati američki kapital. Šmit je poručio da ovo pitanje koči razvoj BiH.
Puna funkcija
Zastupnik NES-a u Predstavničkom domu PSBiH i jedan od inicijatora da se pitanje državne imovine zakonski riješi Jasmin Emrić (NES) kazao je za „Avaz“ da je u svom obraćanju na sastanku s predstavnicima PIC-a naglasio da se mora rješavati u skladu s presudama Ustavnog suda BiH, koje su potvrdile da je titular BiH i da Parlamentarna skupština može zakonodavnim i institucionalnim okvirom urediti raspolaganje i upravljanje.
Dodao je da u postojećem zakonodavnom okviru postoji odredba koja propisuje nadležnost Komisije za državnu imovinu da može napraviti izuzeće u opravdanim slučajevima. Naveo je kako je to i ranije rješavano, a kao primjer je naveo kupovinu zemljišta za izgradnju Ambasade SAD.
- Postoji zabrana privremenog raspolaganja dok Komisija na utvrdi kriterije za identifikaciju i utvrđivanje državne imovine i zakonodavni i institucionalni okvir. S obzirom da to Komisija još nije uradila, ona se mora staviti u punu funkciju, kako ne bi važni infrastrukturni projekti bili blokirani, tu ne smije biti politizacija – naveo je Emrić.
Promjena zakona
Stručnjak za pitanje državne imovine Muharem Cero kazao je da što se tiče infrastrukturnih projekata u postojećim zakonima se jasno propisuje kako raspolagati imovinom.
- Komisija utvrđivanjem saglasnosti i davanjem saglasnosti to daje Vijeću ministara ili Parlamentu kao konačnom titularu, a onda oni najčešće daju afirmativnu odluku te se omogućuje izuzeće do donošenja zakona. Svaki drugi model bi značio i promjenu zakona, a da li će se to dogoditi, ostaje nam da vidimo – naglasio je Cero.
Siva zona
Cero ističe da imovina koja je bila pod zabranom raspolaganja, koliko god bila pasivna u smislu donošenja zakona, toliko je bila aktivna u sivoj zoni.
- Procjene te imovine su ogromne u tržišnom smislu. Kvadrat se kupovao za marku ili dvije u priobalnom pojasu, čak i po 4 feninga, vidjet ćemo da li se tu radilo o neznanju ili organizovanom kriminalu. Često to nije imovina samo pod zabranom raspolaganja, nego i pod restitucijom, pa se postavlja pitanje i ko će to sve plaćati kada se pokrene pitanje restitucije, što je 21. pregovaračko poglavlje – naveo je Cero.
