Federalni zastupnik Admir Čavalić poručio je da šalje krivičnu prijavu zbog obrušavanja betonskih blokova koji su postavljeni nakon stvorenog odrona na dijelu magistralne ceste Sarajevo - Tuzla.
Početkom godine već je došlo do odrona, nakon čega su blokovi postavljeni, ali su se ponovo obrušili, što je dovelo do obustave saobraćaja na ovom dijelu puta.
- Prošle i prethodnih godina postavljao sam zastupnička pitanja i inicijative. U aprilu ove godine opet pitanje, pa nekoliko inicijativa, a u junu nesreća, poginula jedna osoba. Prozivka na sjednici Parlamenta FBiH. Valjda dovoljno da se opametimo? Nije. Opet urgencija, pitanje – zašto, kako, kada? Neuvjerljivo sve. Evo večeras – propast institucija. Padaju betonski blokovi. Katastrofa! Mi iz Tuzle smo davno izgubili strpljenje i bilo kakvo ustezanje po pitanju federalne cestogradnje. Sutra šaljem krivičnu prijavu u vezi izgradnje, održavanja i nadzora nad ovim dijelom puta Tuzla – Sarajevo. Nema više pardona po ovom pitanju. Pa ljudi dragi, šta je ovo? - rekao je Čavalić.
On ističe da nadležno tužilaštvo i POSKOK rade svoj posao, dok on podnosi prijavu prema više članova Krivičnog zakona FBiH: član 326. – Nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova, član 335. – Nesavjestan nadzor nad javnim prometom, član 387. – Nesavjestan rad u službi, član 383. – Zloupotreba položaja ili ovlašćenja i član 334. – Ugrožavanje javnog prometa opasnom radnjom.
- Pa gospodo, tužiocima odgovarajte – ako već nećete građanima koji svakodnevno rizikuju vlastite živote vozeći ovom dionicom - poručio je Čavalić.
Podsjetimo, traka na magistralnoj cesti M-18, na dionici Čevljanovići – Nišići, bila je zatvorena duži period zbog čestih odrona zemlje i kamenja, tako da današnji problem nije izuzetak.
Cesta je nedavno rekonstruisana, a prošle godine završena je izgradnja dodatne trake za spora vozila u dužini od 3,7 kilometara. Dionica je u nadležnosti preduzeća "Ceste Federacije BiH", dok je izvođač radova bila austrijska firma Strabag. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 6,5 miliona KM, a finansiran je kroz Program modernizacije magistralnih cesta u Federaciji BiH, uz kredite Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB).
