IPARD je ključni mehanizam finansiranja EU koji pomaže zemljama kandidatima da moderniziraju poljoprivredu, poboljšaju sigurnost hrane i podrže ruralni razvoj.

Za Bosnu i Hercegovinu, pristup IPARD fondovima znači nove investicijske mogućnosti za poljoprivrednike, agrobiznise i ruralne zajednice. Kao što je više puta istaknuto u izvještajima Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu, da bi zemlja imala koristi od IPARD-a, vlasti moraju uspostaviti potrebne institucionalne strukture. To je složen i trajan proces koji zahtijeva uspostavljanje državnih operativnih struktura u skladu s pravilima i procedurama EU.

Projekt EU4AGRI

EU je pružila značajnu pomoć poljoprivrednom sektoru u BiH, koja je iznosila više od 30 miliona eura za period 2020-2024. Od toga je 20 miliona eura putem projekta EU4AGRI namijenjeno za dodjelu grantova poljoprivrednicima i prehrambenim preduzećima, kao i ruralnom stanovništvu, za podršku njihovoj modernizaciji i podsticanje ruralne ekonomije, a 5 miliona eura putem programa EU4AgriRecovery za pomoć u oporavku sektora od posljedica pandemije COVID-19.

Osim toga, EU je podržala tri twinning projekta vrijedna 6 miliona eura, s fokusom na usklađivanje standarda sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne zaštite u BiH s propisima EU.

BiH još uvijek nema pristup IPARD fondovima, za razliku od Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Razlog: ne postoje tijela potrebna da EU odobri korištenje novca.

Da bi dobila pristup IPARD-u (Instrument for Pre-accession Assistance Rural Development), BiH mora izgraditi kompletan institucionalni sistem koji garantuje EU da se novac može sigurno, transparentno i kontrolisano trošiti.

To uključuje:

• Upravljačko tijelo IPARD-a

• IPARD agenciju / Agenciju za plaćanja – ključna institucija koja zapravo isplaćuje novac korisnicima

• NAO – Nacionalnog akreditiranog službenika i prateći Ured

• Računovodstveno tijelo koje garantuje finansijsku kontrolu

• IPARD nadzorni odbor koji prati zakonitost, efikasnost i kontrolu trošenja sredstava

Bez ovih tijela država ne može dobiti akreditaciju EU – i samim tim ne može koristiti IPARD fondove.

Modernizacija farmi

Ovaj proces je tehnički složen i traje više godina, ali zemlje koje prođu akreditaciju dobiju višemilionske fondove koji potpuno mijenjaju poljoprivredni sektor.

IPARD je za Bosnu i Hercegovinu važan jer bi po prvi put omogućio obimna i stabilna ulaganja u poljoprivredu, daleko veća od onoga što država danas izdvaja iz vlastitih budžeta. Pristup ovim fondovima otvorio bi prostor za modernizaciju farmi, nabavku savremene opreme i unapređenje prerađivačkih kapaciteta, što bi domaću proizvodnju učinilo efikasnijom i konkurentnijom.

Istovremeno, IPARD finansira i razvoj ruralne infrastrukture – od puteva i skladišnih prostora do sistema navodnjavanja – što direktno poboljšava uslove života u selima i jača lokalne ekonomije. Posebno je važan segment sigurnosti hrane: kroz usklađivanje sa evropskim standardima, bh. proizvođači bi lakše plasirali svoje proizvode na tržište EU, gdje potražnja stalno raste. Sve ovo zajedno znači stabilniji, otporniji i dugoročno održiv agrosektor, što je ključno za zemlju u kojoj poljoprivreda zapošljava veliki dio stanovništva i predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih potencijala.

Prof. Džubur: Ta sredstva bi nam donijela drastično poboljšanje uslova

Ahmed Džubur, profesor na Agromediteranskom fakultetu u Mostaru ukazuje na to da su sve zemlje u našem okruženju koje imaju pristup IPARD fondovima modernizirale brojne procese i u animalnoj i u biljnoj proizvodnji, od mljekara, sušara, pogona za preradu voća i povrća, nabavku kompletne mehanizacije s priključcima i mnogo toga.

- Ključni problem u BiH jeste što na državnom nivou nema ministarstvo poljoprivrede, jer se iz entiteta Republika Srpska tome jako protive. Nažalost, zbog nedostatka političke volje i dogovora, poljoprivrednici u BiH su izgubili stotine miliona eura IPARD sredstava. Dakle, neophodni su nam institucionalni okviri i uslovi, a mi smo daleko od toga. Jedina smo zemlja u regiji koja to nije ispunila - navodi prof. Džubur.

Naglašava da bi sredstva od IPARD-a označila svojevrsnu revoluciju u poljoprivrednoj proizvodnji u BiH.

- Naš Fakultet ima sjajnu saradnju sa brojnim institucijama u Crnoj Gori čija je poljoprivreda jako napredovala uz pomoć sredstava od IPARD-a. Dakle, to bi nam donijelo drastično poboljšanje uslova po evropskim i svjetskim standardima. IPARD je posebno važan za kapitalna ulaganja. Za to naša nadležna ministarstva daju sredstva do određenog iznosa, od 30 ili 40 posto. Međutim, ispostavi se da zbog velikog broja zahtjeva oni koji su radili kapitalna ulaganja dobiju svega 14 posto, dok je u IPARD-u ogroman udio, mislim i do 80 posto granta, a ostatak je samofinansiranje. U konačnici, u susjednim zemljama taj proces traje godinama, a mi smo miljama daleko - ističe prof.Džubur.