Australijska vlada saopćila je da planira udvostručiti maksimalne kazne za platforme koje krše propise o minimalnoj starosnoj granici za korištenje društvenih mreža, a one bi mogle iznositi do 99 miliona dolara (oko 86,9 miliona eura).Predloženim izmjenama zakona predviđa se i da komesar za e-sigurnost dobije ovlaštenje da od kompanija društvenih mreža traži dokaze o mjerama koje su poduzele kako bi se uskladile sa zabranama, prenosi BBC.U Australiji je od 10. decembra prošle godine zabranjen pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina na deset velikih platformi.Vlasti su pokrenule istrage zbog navodnog kršenja pravila na pet zabranjenih mreža za maloljetnike – Facebooku, Instagramu, Snapchatu, TikToku i YouTubeu.U izvještaju Komisije za e-sigurnost, nezavisnog regulatora u zemlji, navedeno je da je sedam od deset djece mlađe od 16 godina, koja su imala naloge prije uvođenja zabrane, i dalje imalo određeni pristup tim platformama.

Vlasti su pokrenule istrage zbog navodnog kršenja pravila na pet zabranjenih mreža za maloljetnike

Kazne do 99 miliona dolara: Australija udara na društvene mreže zbog djece

Velike prekretnice u razvoju interneta najčešće su nastajale u univerzitetskim laboratorijama i istraživačkim centrima, gdje je znanje prvi put počelo prelaziti granice lokalnih zajednica.Za Bosnu i Hercegovinu, ključni trenutak dogodio se 28. juna 1996. godine, kada je iz Univerzitetskog tele-informatičkog centra (UTIC) Univerziteta u Sarajevu uspostavljena prva satelitska internet veza i održana videokonferencija sa Vrije Universiteit Amsterdam.<h2>Veliki iskorak</h2>Veza kapaciteta 128 kbps, danas simbolična, tada je predstavljala ogroman iskorak za akademsku zajednicu koja se nakon rata i opsade Sarajeva ponovo povezivala sa svjetskim naučnim tokovima.Projekt VUSUS Unilink (Vrije Universiteit Supports University of Sarajevo) realizovan je uz podršku volontera iz Sarajeva i Amsterdama, te uz pomoć Soroš fondacije i nizozemskog Ministarstva za razvojnu saradnju. Oprema u Sarajevu omogućavala je i dial-in pristup za širu akademsku i profesionalnu zajednicu.O ovom događaju postoji i vrijedan videoprilog iz Dnevnika TVBiH iz 1996. godine, koji danas predstavlja dragocjeno svjedočanstvo o vremenu kada su se Bosna i Hercegovina, a posebno Sarajevo, neposredno nakon rata i opsade, vraćali u međunarodne akademske i naučne tokove.<h2>Digitalno povezivanje</h2>Iz UTIC-a je započeo proces digitalnog povezivanja zemlje, koji je kasnije omogućio razvoj internet infrastrukture, multimedije i međunarodne akademske komunikacije.Trideset godina kasnije, ovaj događaj se posmatra kao početak akademske digitalne ere u BiH i dokaz da je internet u zemlji nastao kao naučna i obrazovna potreba, a ne komercijalni luksuz.- UTIC i Univerzitet u Sarajevu time su postavili temelje digitalnog razvoja zemlje, dok su pioniri tog vremena - uz partnere iz Amsterdama i donatore - omogućili da Bosna i Hercegovina ponovo uspostavi vezu sa svijetom - saopćeno je iz UNSA.

O ovom događaju postoji i vrijedan videoprilog iz Dnevnika TVBiH iz 1996. godine

Tarik Zaimović i članovi NetGroupe, s lijeva na desno: Haris Hadžialić, Mladen  Rifelj, Azur Ajanović i Brano Vujičić

Tri decenije akademskog interneta u BiH: Veza koja je otvorila prozor prema svijetu

OpenAI je u petak saopćio da će novi model GPT-5.6 Sol privremeno biti dostupan samo ograničenom broju partnera koje je odobrila administracija američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa).<h2>Procjena rizika</h2>Iz kompanije navode da je riječ o privremenoj mjeri koja se provodi u sklopu procjene mogućih sajber-sigurnosnih rizika, uz napomenu da ovakav model odobravanja pristupa ne bi trebao postati trajna praksa. Također su istakli da je testna faza dio procesa ka postepenom širenju dostupnosti modela u narednim sedmicama.Postepeno uvođenje novog sistema uslijedilo je nakon sličnih mjera američkih vlasti prema kompaniji Anthropic, konkurentu OpenAI-ja i kreatoru chatbota Claude.Anthropic je ranije ovog mjeseca povukao dva nova AI modela, Fable 5 i Mythos 5, samo nekoliko dana nakon njihovog predstavljanja, kako bi se uskladio s direktivom administracije Donalda Trampa kojom se ograničava njihova upotreba za strane državljane.Zabrinutost vlasti pojačana je nakon što je Anthropic ranije ove godine upozorio da je njegov model Mythos vrlo sposoban u pronalaženju softverskih ranjivosti, na način koji bi zlonamjerni hakeri mogli iskoristiti za napade na ključne računarske mreže širom svijeta.<h2>Nadzor nad umjetnom inteligencijom&nbsp;</h2>Tramp je u junu potpisao izvršnu uredbu o nadzoru nad umjetnom inteligencijom, kojom je uspostavljen okvir da savezna vlada do 30 dana procjenjuje rizike za nacionalnu sigurnost prije javnog puštanja najnaprednijih AI sistema, iako taj mehanizam još nije u potpunosti razvijen.OpenAI tvrdi da je Sol "bolji u pomaganju ljudima da pronađu i otklone ranjivosti" nego u izvođenju cyber napada te da ne prelazi interni prag rizika kompanije. Ipak, upozorio je da bi mogli postojati nepredviđeni rizici, posebno ako se model koristi zajedno s drugim alatima."Ta neizvjesnost, zajedno sa širim skokom u sposobnostima modela, razlog je zbog kojeg povećane mogućnosti modela pratimo jačim zaštitnim mjerama i faznim puštanjem."

Postepeno uvođenje novog sistema uslijedilo je nakon sličnih mjera američkih vlasti prema kompaniji Anthropic

Novi ChatGPT model pod nadzorom: OpenAI uveo privremena ograničenja

Na velikom broju Android uređaja postoji skrivena sistemska opcija koja može nepotrebno trošiti resurse i učiniti telefon sporijim nego što bi trebalo da bude. Riječ je o funkciji virtuelne RAM memorije, koja u pojedinim slučajevima koristi i do 2GB interne memorije kao zamjenu za radnu memoriju.Kod određenih modela, uključujući i Google Pixel uređaje, korisnici su prijavili da se uređaj osjetno ubrza nakon isključivanja ove opcije. Promjena se najviše vidi u brzini otvaranja aplikacija i fluidnijem prebacivanju između više zadataka.<h2>Kako funkcioniše?</h2>Funkcija poznata kao RAM ekspanzija, Memory Extension ili virtuelni RAM koristi dio interne memorije telefona kao dodatnu radnu memoriju. Ideja je da se omogući rad većeg broja aplikacija u pozadini bez njihovog zatvaranja.Problem nastaje zbog brzine rada. Interna memorija je znatno sporija od fizičke RAM memorije, pa u određenim situacijama sistem može raditi sporije umjesto brže.Kod telefona koji već imaju dovoljno fizičke RAM memorije, ova opcija često donosi minimalnu korist, dok istovremeno može povećati potrošnju baterije i smanjiti odziv sistema.<h2>Kako provjeriti i isključiti opciju</h2>Podešavanja se razlikuju u zavisnosti od proizvođača, ali se opcija najčešće nalazi u meniju Settings. Najbrži način je da se u pretragu podešavanja ukuca:“RAM”, “RAM Boost”, “Memory Extension” ili “Virtual RAM”Na većini uređaja moguće je potpuno isključiti funkciju ili smanjiti količinu memorije koju koristi. Promjene se primjenjuju odmah, a u nekim slučajevima nije potreban restart uređaja.Korisnici koji istovremeno koriste više aplikacija mogu imati različita iskustva, ali mnogi navode da telefon postaje osjetno responzivniji nakon isključivanja ove opcije.

Na velikom broju Android uređaja postoji skrivena sistemska opcija koja može nepotrebno trošiti resurse

Jedno podešavanje na Android telefonu može osloboditi do 2GB RAM memorije: Bit će mnogo brži

Prema najnovijim informacijama koje kruže tehnološkim krugovima, Apple je započeo razvoj svog prvog pametnog prstena. Iako kompanija još nije zvanično potvrdila projekat, nagađa se da bi novi uređaj mogao nositi naziv iRing, dok se kao moguće opcije spominju i Apple Ring ili neko sasvim novo ime.Za sada nema mnogo detalja o specifikacijama niti o tome kada bi uređaj mogao biti predstavljen, ali izvori tvrde da je razvoj već u toku.Ovo nije jedini proizvod na kojem Apple navodno radi. Ranije su se pojavile informacije da kompanija razvija pametne naočale, AirPods Pro slušalice s kamerama za funkcije zasnovane na umjetnoj inteligenciji, kao i druge nosive uređaje.Ukoliko pametni prsten zaista stigne na tržište, Apple će ući u direktnu konkurenciju sa uređajima kao što su Samsung Galaxy Ring, Oura Ring 5 i Ultrahuman Ring Air.

Ako se glasine pokažu tačnim, tehnološki gigant uskoro bi mogao ući na tržište pametnih prstenova

Apple bi uskoro mogao predstaviti svoj prvi pametni prsten i proširiti ponudu nosivih uređaja.

Apple navodno razvija pametni prsten: Novi uređaj mogao bi nositi naziv iRing

Novo istraživanje u Australiji pokazalo je da 85 posto adolescenata i dalje koristi društvene mreže uprkos nedavno uvedenoj zabrani.<h2>Milioni računa zatvoreni</h2>Iako su prvi izvještaji sugerisali da su milioni računa zatvoreni, realnost na terenu, potkrijepljena svjedočenjima roditelja i novim studijama, pokazuje da se korištenje društvenih medija među mladima jedva promijenilo.Čak 85 posto Australaca u dobi od 12 do 15 godina nastavilo je koristiti društvene mreže tri mjeseca nakon što je zabrana stupila na snagu.Prema navodima, oko dvije trećine maloljetnih korisnika ostalo je aktivno na društvenim mrežama tako što su lažno prikazali starosnu dob, najčešće se predstavljajući kao stariji od 16 godina, ili su koristili fotografije koje je algoritam platformi pogrešno prihvatio kao dokaz punoljetnosti.Australski premijer Entoni Albans (Anthony Albanese) izjavio je u petak da se želi dodatno pooštriti zabrana korištenja društvenih mreža za djecu, najavivši i tzv. "stres-test" postojećih zakonskih rješenja koja onemogućavaju platformama poput Mete, Instagrama i YouTubea otvaranje naloga osobama mlađim od 16 godina.<h2>Strožiji zakoni&nbsp;</h2>Cilj je, kako je istaknuto, zatvoriti postojeće pravne i tehničke praznine koje maloljetnici trenutno koriste za pristup mrežama.Albans je poručio da je namjera vlade da zakoni budu što stroži i otporni na moguće sudske izazove.Također je naglasio važnu ulogu Komisije za e-sigurnost, kojoj bi trebala biti osigurana veća ovlaštenja kako bi mogla efikasnije provoditi propise.Ovaj australski model pažljivo prate i druge zemlje koje razmatraju slične mjere zbog sve većih zabrinutosti za mentalno i fizičko zdravlje mladih.U tom kontekstu, Velika Britanija je već najavila dodatna ograničenja, koja bi mogla obuhvatiti i platforme za videoigre te prijenose uživo.

Cilj je, kako je istaknuto, zatvoriti postojeće pravne i tehničke praznine koje maloljetnici trenutno koriste za pristup mrežama.

Tinejdžeri nadmudrili sistem: Zabrana društvenih mreža nije dala rezultate, vlada pooštrava mjere

ChatGPT je sada dostupan direktno u aplikaciji Viber, što korisnicima omogućava da koriste vještačku inteligenciju unutar svakodnevnih razgovora. Nova integracija donosi alate za prepravljanje poruka, prevođenje teksta i sažimanje dužih razgovora u četu.Ovaj potez predstavlja još jedan korak u širenju AI funkcionalnosti u aplikacijama za dopisivanje, gdje vještačka inteligencija postaje dio standardne komunikacije, a ne zaseban alat.<h2>Kako ChatGPT funkcioniše u Viberu</h2>Korisnici mogu da pozovu ChatGPT u razgovoru jednostavnim kucanjem znaka @ i izborom opcije ChatGPT. Nakon toga, AI može da odgovara direktno u grupnom četu, gdje svi učesnici mogu da nastave razgovor na osnovu njegovih odgovora.Iz Vibera navode da se ChatGPT može koristiti za preformulisanje poruka radi jasnije komunikacije, prevođenje na druge jezike i sažimanje dugih i nepreglednih razgovora.U grupnim četovima moguće je i uređivanje fotografija uz pomoć AI alata, kao i uključivanje ChatGPT-a u diskusiju kao dodatnog učesnika.<h2>Privatnost ostaje ključna</h2>Kompanija Rakuten Viber naglašava da se privatnost korisnika ne mijenja uvođenjem ove funkcije. Poruke i pozivi i dalje su zaštićeni end-to-end enkripcijom, što znači da ni sama kompanija ne može da im pristupi.Kada se ChatGPT pozove u razgovor, dijeli se samo konkretna poruka koja je poslata AI sistemu, bez ostatka sadržaja iz čitavog četa. Korisnici takođe moraju da daju izričitu saglasnost prije prve upotrebe AI funkcija.Prema riječima izvršnog direktora Vibera Ofira Ejala, cilj ove integracije jeste da svakodnevna komunikacija bude jednostavnija i kreativnija, uz vještačku inteligenciju koja je dostupna direktno u aplikaciji koju milioni ljudi već svakodnevno koriste, prenosi Telegraf.

Ovaj potez predstavlja još jedan korak u širenju AI funkcionalnosti u aplikacijama za dopisivanje

Uočili ste ChatGPT na Viberu: Evo čemu služi nova AI opcija

Američka savezna država Misisipi uvodi novu generaciju saobraćajnih kamera koje koriste vještačku inteligenciju za otkrivanje prekršaja u realnom vremenu. Riječ je o sistemu kompanije Acusensus, koji može prepoznati vozače koji koriste mobilni telefon tokom vožnje, ne koriste sigurnosni pojas, prevoze neosiguranu djecu ili prekoračuju dozvoljenu brzinu.Prema navodima lokalnih vlasti, kamere mogu snimati vozila pri brzinama do 300 kilometara na sat bez zamućenja slike. Kada sistem registruje prekršaj, fotografije i podaci prosljeđuju se policijskom službeniku, koji potom donosi odluku o eventualnom zaustavljanju vozila i izricanju kazne.Novi uređaji bit će postavljeni na lokacijama s čestim saobraćajnim nesrećama, u zonama radova na putevima i drugim mjestima gdje je klasična kontrola saobraćaja otežana.Iako vlasti tvrde da je cilj povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja nesreća, nova tehnologija izazvala je brojne reakcije u javnosti. Kritičari upozoravaju da kamere, zahvaljujući visokoj rezoluciji i sistemima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, praktično mogu „zaviriti“ u unutrašnjost vozila, što otvara pitanja zaštite privatnosti i mogućeg prekomjernog nadzora građana.Slične AI kamere već su ranije uvedene u pojedinim dijelovima Australije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, gdje se koriste za otkrivanje vozača koji tokom vožnje koriste mobilne telefone ili ne nose sigurnosni pojas. Njihova primjena od samog početka izaziva rasprave o balansu između sigurnosti u saobraćaju i prava na privatnost.Dodatnu zabrinutost kod dijela građana izaziva činjenica da savremeni automobili sve češće dolaze opremljeni unutrašnjim kamerama koje prate ponašanje vozača. Ti sistemi koriste se za prepoznavanje umora, gubitka koncentracije ili ometanosti tokom vožnje, a u pojedinim slučajevima mogu bilježiti i pokrete glave, pogled vozača ili druge podatke o njegovom ponašanju.Pristalice novih tehnologija ističu da konačnu odluku o kažnjavanju i dalje donosi policijski službenik, a ne vještačka inteligencija. Ipak, rastuća prisutnost kamera – kako na cestama tako i unutar vozila – sve češće pokreće pitanje gdje se nalazi granica između unapređenja sigurnosti i narušavanja privatnosti građana.

Sistem može prepoznati korištenje mobitela, nevezan sigurnosni pojas i druge prekršaje, ali kritičari upozoravaju na sve intenzivniji nadzor vozača

AI kamere nadziru i unutrašnjost vozila: Nova tehnologija otvara pitanje granica privatnosti

Bosna i Hercegovina ubrzano ulazi u eru umjetne inteligencije (AI), ali istovremeno ostaje otvoreno pitanje: ko će snositi odgovornost kada AI sistem pogriješi i izazove ozbiljne posljedice po građane, privredu ili kritičnu infrastrukturu.Dok pojedine evropske države već uvode posebne zakonske odredbe kojima se reguliše odgovornost za incidente izazvane sistemima umjetne inteligencije, u Bosni i Hercegovini još ne postoji jasan normativni okvir koji bi precizno definisao odgovornost programera, operatera, vlasnika sistema ili institucija koje koriste AI tehnologije, ističe profesor Hadžib Salkić, stalni sudski vještak iz oblasti kriminalistike i ekspert za sajber sigurnost.- Savremeni AI sistemi danas se koriste u industriji, zdravstvu, finansijskom sektoru, energetici, saobraćaju i sajber sigurnosti. Njihova sposobnost donošenja autonomnih odluka donosi brojne koristi, ali i nove rizike. Greška AI sistema u industrijskom postrojenju može izazvati eksploziju ili prekid proizvodnje. Pogrešna procjena u zdravstvenom sistemu može dovesti do netačne dijagnoze ili neadekvatne terapije. U saobraćaju, autonomni sistemi mogu uzrokovati nesreće s teškim posljedicama po ljudske živote. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se AI sistemi sve više integrišu u kritičnu infrastrukturu, uključujući elektroenergetske mreže, vodovodne sisteme i sigurnosne platforme za zaštitu država i institucija - objašnjava Salkić.<h2>„Black Box“ efekt</h2>On dodaje da je jedan od ključnih izazova za istražne organe, sudove i tužilaštva tzv. „Black Box“ problem.- U mnogim slučajevima nije jednostavno utvrditi zašto je sistem umjetne inteligencije donio određenu odluku, niti da li je moguće reprodukovati isti rezultat pod istim uslovima. Upravo zbog toga stručnjaci za digitalnu forenziku postaju ključni akteri u budućim istragama AI incidenata. Njihov zadatak nije samo analiza računarskih sistema, već rekonstrukcija kompletnog lanca događaja koji je doveo do incidenta - kazao je.<h2>Ključni period</h2>Prema profesoru Salkiću, prva 24 sata nakon AI incidenta predstavljaju ključan period za očuvanje digitalnih dokaza i utvrđivanje uzroka događaja. U tom vremenu neophodno je osigurati sve relevantne podatke, uključujući ulazne i senzorske zapise, verziju AI modela, konfiguraciju sistema, logove aktivnosti, mrežne evidencije te audit tragove odluka operatera i samog sistema.- Problem dodatno otežava činjenica da mnogi od ovih podataka nestaju veoma brzo zbog rotacije logova, privremene memorije i automatskog brisanja sistemskih zapisa - istakao je.Iako Bosna i Hercegovina još nema poseban pravni okvir za AI incidente, razvoj tehnologije pokazuje da je pitanje odgovornosti samo pitanje vremena. Potrebno je započeti izradu zakonodavnih rješenja, edukaciju sudija, tužilaca i policijskih agencija, kao i razvoj nacionalnih kapaciteta za AI forenziku i sajber sigurnost, mišljenja je Salkić.- Umjetna inteligencija više nije tehnologija budućnosti. Ona je već danas dio svakodnevnog života građana, institucija i kompanija. Zato ključno pitanje više nije da li će se dogoditi prvi ozbiljan AI incident u Bosni i Hercegovini, nego da li će država biti spremna da utvrdi odgovornost kada se to dogodi - zaključio je.<h2>Trebamo AI forenzičare</h2>- Stručnjaci smatraju da će narednih godina nastati potreba za novom kategorijom sudskih vještaka – vještacima za umjetnu inteligenciju i AI forenziku.Takvi stručnjaci morali bi posjedovati znanja iz oblasti: umjetne inteligencije i mašinskog učenja, digitalne forenzike, sajber sigurnosti, zaštite podataka, krivičnog prava i dokaznog postupka. Njihova uloga bila bi da sudovima i tužilaštvima objasne kako je AI sistem funkcionisao, ko je njime upravljao, da li je posljedica bila predvidiva i postoji li uzročno-posljedična veza između odluke sistema i nastale štete - istakao je Salkić za "Avaz".

Stručnjaci smatraju da će narednih godina nastati potreba za novom kategorijom sudskih vještaka

Vještačka inteligencija postaje sigurnosni rizik: BiH nespremna za AI zločine

Američki operater Consumer Cellular pokrenuo je novi brend "SpeakEasy", kreiran s ciljem da starijim osobama maksimalno olakša korištenje mobilnih tehnologija. U ponudi su dva jednostavna uređaja:SpeakEasy Flip, preklopni telefon s velikim tipkama, kontrolom zvuka na prednjoj strani i izuzetno glasnim zvučnikom.&nbsp;Mjesečna pretplata iznosi od 14,95 dolara, a uključuje 500 MB.

SpeakEasy Smart, pametni telefon sa svijetlim ekranom i pojednostavljenim Android sistemom koji nudi krupne ikone za najvažnije funkcije poput poziva, poruka i kamere. Mjesečna pretplata počinje od 19,95 dolara, a uključuje 3 GB.Oba uređaja koriste prilagođeni, jednostavni softver kako bi starijim korisnicima omogućili lakše povezivanje bez komplikovanih menija.

Oba uređaja koriste prilagođeni, jednostavni softver kako bi starijim korisnicima omogućili lakše povezivanje bez komplikovanih menija

Američka kompanija proizvela telefone za starije osobe: Veoma su jednostavi za korištenje

Digitalna privatnost jedna je od tema koja posljednjih godina izaziva sve veću pažnju javnosti.&nbsp;Razvojem društvenih mreža, mobilnih aplikacija, cloud servisa i umjetne inteligencije količina podataka koju svakodnevno ostavljamo iza sebe nikada nije bila veća. Istovremeno, raste i zabrinutost zbog toga ko tim podacima raspolaže, koliko dugo ih čuva i na koji način ih koristi.Naš sagovornik je Edvin Šabanović, DevOps inženjer u kompaniji Net Solution d.o.o., sa više od 20 godina iskustva u oblasti informacionih tehnologija, infrastrukture, telekomunikacija i informacione sigurnosti. Tokom karijere radio je na razvoju i održavanju kompleksnih IT sistema, a danas je dio tima sarajevske kompanije koja je regionalni lider u integraciji IPTV, OTT i DVB rješenja za telekom operatere i medijske kuće.Prema njegovim riječima, pravo na privatnost formalno postoji, ali je potpuna privatnost u digitalnom svijetu sve teže ostvariva.- Pravo na privatnost postoji, ali potpuna privatnost uglavnom ne. Građani imaju pravo na privatnost, ali koriste resurse koje kontrolišu drugi. U trenutku kada koristiš cloud, društvene mreže, mobilnu mrežu ili pretraživač, dio kontrole prepuštaš nekome drugom - rekao je Šabanović za „Avaz“.Iako se često govori o vlasništvu nad podacima, on smatra da je stvarnost mnogo složenija od onoga što propisuju zakoni. Korisnici formalno posjeduju svoje podatke, ali kompanije raspolažu njihovim kopijama, analizama i profilima nastalim na osnovu ponašanja na internetu. Upravo ti profili danas predstavljaju jednu od najvrjednijih roba digitalne ekonomije.<h2>Skrivena cijena</h2>Besplatne aplikacije i online servisi postali su sastavni dio svakodnevice, ali iza njihove dostupnosti krije se poslovni model zasnovan na prikupljanju podataka.- Većina ljudi je spremna žrtvovati ogromnu količinu privatnosti za vrlo malu korist. Ljudi uglavnom ne razmišljaju ‘plaćam privatnošću’, oni razmišljaju ‘besplatno je’. A stara izreka iz Silicijske doline kaže: ‘Ako ne plaćaš proizvod, vrlo je moguće da si ti proizvod -&nbsp; ističe Šabanović.Dodaje da najveća vrijednost danas nije u samim podacima koje korisnici ostavljaju, nego u zaključcima koji se iz njih mogu izvući. Analizom navika, interesovanja, lokacija i ponašanja moguće je stvoriti veoma precizne modele koji predviđaju buduće odluke pojedinca.Prema njegovim riječima, privatnost u 21. vijeku više se ne može posmatrati na isti način kao prije nekoliko decenija. Nekada je privatnost značila da niko ne zna šta radimo, dok danas podrazumijeva pokušaj da se različiti digitalni tragovi ne povežu u jedinstvenu sliku o pojedincu.<h2>Digitalni trag</h2>Govoreći o nadzoru i prikupljanju podataka, Šabanović upozorava da pojedinačni podaci možda djeluju beznačajno, ali njihovo dugogodišnje gomilanje daje potpuno drugačiju sliku.- Jedan trag ne znači mnogo, ali stotine tragova tokom više godina stvaraju veoma precizan digitalni identitet - upozorava on.Na pitanje da li veću prijetnju predstavljaju države ili tehnološke kompanije, odgovara da obje strane posjeduju različite oblike moći. Kompanije imaju neuporedivo veće mogućnosti prikupljanja informacija o svakodnevnom životu korisnika, dok države raspolažu institucionalnim mehanizmima kojima mogu djelovati na građane.- Kompanije imaju veću sposobnost posmatranja, dok država ima veću sposobnost djelovanja - naglašava Šabanović.Iako postoje načini da se izloženost smanji korištenjem enkripcije, VPN servisa i pažljivijim upravljanjem digitalnim identitetom, smatra da potpuna privatnost za prosječnog korisnika danas praktično nije moguća.- Nekada je privatnost bila podrazumijevana. Danas je privatnost rezultat znanja, discipline, vremena i novca. Zato bih rekao da privatnost nije mrtva. Postala je luksuz - zaključio je Šabanović za „Avaz“.Upravo zato, dodaje, ključno pitanje više nije da li nas neko prati, već ko to radi, koliko dugo čuva podatke, s kim ih dijeli i šta iz njih može zaključiti.

Tehnologija zna sve više o nama, a privatnost postaje luksuz, svaki klik ostavlja trag

Privatnost u online svijetu sve više zavisi od tehnologije, a sve manje od korisnika

Privatnost pod nadzorom: Jesmo li postali proizvod digitalnog doba

Pametne naočale na kojima radi kompanija Apple, a koje će direktno konkurisati modelima Meta Ray-Ban, kao i novim uređajima iz Googlea i Samsunga, dobile su novi okvirni datum izlaska na tržište.&nbsp;Iako je Apple prvobitno planirao predstaviti svoj par pametnih naočala znatno ranije, komplikacije u proizvodnji i kasni početak razvoja pomjerili su ove planove.<h2>Stižu ubrzo</h2>Poznati industrijski insajder Mark Gurman u svom newsletteru Power On navodi da izvori unutar Applea ciljaju na kraj 2027. godine kao novi vremenski okvir za lansiranje.&nbsp;To znači da će naočale stići na tržište nakon obilježavanja 20. godišnjice iPhonea. Apple navodno planira preskočiti oznaku 19 kako bi tada predstavio revolucionarni iPhone 20 Pro, a u istom periodu se očekuje i premijera njihovog prvog preklopnog pametnog telefona.<h2>Kukova ideja</h2>Ideja o ulasku na ovo tržište bila je velika želja Tima Kuka (Cook). Poput Marka Zakerberga (Zuckerberga) i drugih tehnoloških lidera, Kuk je vjerovao da bi pametne naočale mogle predstavljati stvarnu budućnost računarstva i postepeno zamijeniti pametne telefone.&nbsp;Kako bi se izdvojio, Apple će koristiti vlastiti, prepoznatljivi dizajn koji će smanjiti troškove proizvodnje i osigurati jedinstven izgled na tržištu.Ipak, ključni faktor diferencijacije u odnosu na konkurenciju bit će Appleovo strogo insistiranje na privatnosti korisnika.&nbsp;<h2>Kritike za ugrožavanje privatnosti</h2>Dok se Meta Ray-Ban modeli suočavaju s kritikama zbog ugrožavanja privatnosti, Apple planira svoj kasni ulazak na tržište iskoristiti kao prednost.&nbsp;Svoj proizvod će promovisati kroz "privacy-first" pristup, slično kao što su to učinili sa svojim AI funkcijama.&nbsp;S obzirom na to da moderni korisnici zahtijevaju potpunu transparentnost u obradi ličnih podataka, ovakva strategija mogla bi Appleu donijeti veliku prednost u odnosu na Google, Samsung i Metu.

Dok se Meta Ray-Ban modeli suočavaju s kritikama zbog ugrožavanja privatnosti, Apple planira svoj kasni ulazak na tržište iskoristiti kao prednost

Apple odgađa lansiranje pametnih naočala za kraj 2027. godine: Privatnost će biti glavni adut protiv Mete i Googlea

Gotovo je nemoguće koristiti internet bez susreta s prozorima koji traže saglasnost za korištenje kolačića (cookies). Većina korisnika svakodnevno nailazi na opcije "Prihvati sve" ili "Odbij sve", a često postoji i mogućnost detaljnog podešavanja preferencija.Budući da se ovakvi prozori pojavljuju gotovo na svakoj web stranici, mnogi ih zatvaraju bez razmišljanja, najčešće klikom na dugme "Prihvati sve". Međutim, stručnjaci upozoravaju da svaka od tih odluka ima posljedice po privatnost i način na koji se naši podaci koriste na internetu.<h2>Šta su kolačići?</h2>Kolačići su male datoteke koje web stranice pohranjuju na uređaj korisnika kako bi poboljšale njegovo iskustvo na internetu. Njihova funkcija je uglavnom praktična – mogu, naprimjer, zapamtiti podatke za prijavu, jezik koji korisnik preferira ili sadržaj korpe u online kupovini.Istovremeno, kolačići mogu pratiti navike pregledavanja i na osnovu toga omogućavati prikaz personalizovanih reklama.<h2>Vrste kolačića</h2>Kolačići se dijele prema trajanju i načinu korištenja. Sesijski kolačići postoje samo tokom jedne internet sesije i brišu se nakon zatvaranja preglednika, a najčešće se koriste za privremene funkcije poput upravljanja korpom za kupovinu.S druge strane, trajni kolačići ostaju pohranjeni duži period – od nekoliko dana do više godina – i koriste se za pamćenje korisničkih podataka ili postavki pri ponovnim posjetama stranici.<h2>Opcije „Prihvati sve“ i „Odbij sve“</h2>Većina web stranica koristi osnovne, tzv. esencijalne kolačiće, koji su neophodni za pravilno funkcionisanje servisa, poput prijave na račun ili korištenja online prodavnica.Pored njih postoje i neobavezni kolačići, koje korisnik može prihvatiti ili odbiti. Oni se najčešće dijele na funkcionalne, analitičke i reklamne kolačiće. Posebnu ulogu imaju kolačići trećih strana, koji omogućavaju praćenje korisnika na više različitih web stranica.<h2>Šta se dešava kada prihvatite ili odbijete kolačiće?</h2>Klikom na „Prihvati sve“ korisnik dozvoljava korištenje svih vrsta kolačića, što omogućava personalizovan sadržaj i prilagođene oglase, ali i šire prikupljanje podataka o ponašanju na internetu.Ako se odabere „Odbij sve“ ili se zahtjev ignoriše, aktivni ostaju uglavnom samo neophodni kolačići. Stranica i dalje radi, ali su određene funkcije i personalizacija ograničene, a reklame manje prilagođene korisniku.Regulativa i „umor od pristanka“Pojava stalnih obavijesti o kolačićima povezana je s evropskom GDPR regulativom koja zahtijeva transparentnost i saglasnost korisnika za obradu podataka.Ipak, sve češće se javlja fenomen „umora od pristanka“, gdje korisnici bez razmišljanja prihvataju sve uslove zbog učestalih zahtjeva, čime se gubi stvarna informisanost o dijeljenju podataka.<h2>Moguća rješenja i upravljanje kolačićima</h2>Kao potencijalno rješenje spominje se Global Privacy Control (GPC), tehnologija koja bi omogućila pregledniku da automatski šalje preferencije o privatnosti bez pojedinačnog podešavanja na svakoj stranici, ali ona još nije široko primijenjena.Korisnici mogu i sami upravljati kolačićima kroz postavke preglednika, uključujući njihovo brisanje, iako to često dovodi do odjavljivanja sa sajtova i gubitka spremljenih podataka.Stručnjaci savjetuju povremenu provjeru postavki privatnosti i pažljiv odabir kolačića koje korisnik želi dozvoliti, posebno onih za oglašavanje i analitiku.

Stručnjaci upozoravaju da svaka od tih odluka ima posljedice po privatnost

Internet kolačići objašnjeni: Kako web stranice prate korisnike

"Prihvati sve" ili "Odbij sve": Šta zapravo znači odluka o kolačićima?

Društvene mreže su postale svakodnevica velikog broja ljudi, ali njihov razvoj prati i porast internet prevara, krađe identiteta i pojave lažnih profila.Kako piše prof. dr. Hadžib Salkić, sudski vještak za digitalnu forenziku i sajber sigurnost, prevaranti već godinama koriste lažne profile kako bi zadobili povjerenje korisnika, širili dezinformacije ili došli do ličnih i finansijskih podataka žrtava.<h2>Razvoj umjetne inteligencije&nbsp;</h2>Situacija se danas mijenja zahvaljujući razvoju umjetne inteligencije. Tehnološke kompanije uvode napredne AI sisteme koji mogu brže i preciznije uočiti sumnjivo ponašanje i identifikovati lažne naloge nego što je to moguće ručnom analizom.Ovi sistemi analiziraju različite digitalne tragove – od fotografija i načina komunikacije, do učestalosti aktivnosti i povezanosti sa drugim profilima – kako bi prepoznali potencijalne zloupotrebe.Poseban izazov predstavljaju profili kreirani pomoću umjetne inteligencije, koji često koriste nepostojeće osobe, uvjerljive biografije i djeluju vrlo autentično, što otežava njihovo otkrivanje.Zahvaljujući savremenim alatima, moguće je prepoznati obrasce ponašanja i povezati veliki broj lažnih profila koji potiču iz istog izvora. Osim toga, AI sve uspješnije detektuje i "deepfake" sadržaje, lažne glasovne poruke te organizovane mreže internet prevara.<h2>Prepoznavanje prijetnji</h2>Umjesto da se reaguje tek nakon što šteta nastane, ovakvi sistemi omogućavaju pravovremeno prepoznavanje prijetnji i preventivno djelovanje.Stručnjaci iz oblasti sajber sigurnosti ističu da je ovo veliki iskorak u zaštiti korisnika interneta. Iako lažni profili neće potpuno nestati, njihovo otkrivanje postaje znatno efikasnije.Po prvi put u historiji interneta, umjetna inteligencija ne koristi se samo za kreiranje prevara, već i kao snažan alat u njihovom otkrivanju i suzbijanju.

Tehnološke kompanije uvode napredne AI sisteme koji mogu brže i preciznije uočiti sumnjivo ponašanje

Pronađen način za otkrivanje lažnih profila na društvenim mrežama

U Kini se pojavio neobičan i potencijalno opasan trend u kojem vozači pokušavaju prevariti Teslin sistem Full Self Driving (FSD) koristeći jednostavne fizičke trikove.&nbsp;Cilj je da se zaobiđe kamera u kabini koja prati pažnju vozača tokom autonomne vožnje.<h2>Pogrešna slika</h2>Na ovaj način sistem dobija pogrešnu sliku o tome da vozač prati put, iako u stvarnosti može koristiti telefon ili čak spavati tokom vožnje. Ovaj problem otvara ozbiljna pitanja o bezbjednosti poluautonomnih sistema i njihovim ograničenjima u realnim uslovima.Najčešći trik koji se pojavio jeste korištenje plastičnih glava poznatih ličnosti, koje se postavljaju ispred unutrašnje kamere vozila.&nbsp;Na taj način sistem dobija lažan signal da vozač gleda pravo u put. Ove figurice se, prema dostupnim informacijama, prodaju po niskim cijenama na online platformama, a među njima se nalaze i likovi poznatih osoba poput Dvejna Džonsona (Dwayne Johnson).Pored toga, pojavile su se i druge metode, uključujući fotografije lica, prikaze treptanja očiju i male ekrane s video petljama koji imitiraju prisustvo i pažnju vozača.<h2>Sistem nadzora pažnje</h2>Tesla koristi kameru u kabini kako bi provjerila da li vozač obraća pažnju na put tokom korištenja naprednih sistema asistencije.&nbsp;Ako sistem detektuje da vozač ne gleda dovoljno dugo na put, šalje upozorenja i može ograničiti funkcije.Međutim, slučajevi zloupotrebe pokazuju da se ovaj sistem može prevariti relativno jednostavnim metodama, što dovodi u pitanje njegovu pouzdanost u svim scenarijima.&nbsp;Stručnjaci za bezbjednost u saobraćaju upozoravaju da Teslin sistem nije potpuno autonoman i da i dalje zahtijeva aktivan nadzor vozača, bez obzira na tehničke mogućnosti vozila.

Ove figurice se, prema dostupnim informacijama, prodaju po niskim cijenama na online platformama, a među njima se nalaze i likovi poznatih osoba

Pao sistem od milijardu dolara: Pogledajte kako Kinezi običnom igračkom "varaju" tehnologiju

Tehnološki gigant Meta suočava se sa sve većim brojem tužbi u Evropi zbog načina na koji prikuplja podatke korisnika interneta. Prema tvrdnjama organizacija za zaštitu potrošača, kompanija ne prati samo aktivnosti na Facebooku, Instagramu i WhatsAppu, već prikuplja informacije i sa brojnih drugih internet stranica, piše <a href="https://www.dw.com/hr/meta-posvuda-prikuplja-podatke-je-li-to-legalno/a-77590251">DW</a>.Ključnu ulogu u tome imaju takozvani "Business Tools" - alati koje Meta nudi vlasnicima web stranica i aplikacija radi analize uspješnosti oglašavanja. Iako su korisnicima uglavnom nevidljivi, ovi alati omogućavaju prikupljanje podataka o pregledima stranica, pretragama, kupovinama i drugim aktivnostima na internetu.Prema procjenama, Metini alati prisutni su na desetinama procenata svih internet stranica širom svijeta. Kritičari tvrde da se na taj način mogu prikupljati osjetljivi podaci, uključujući kontakt informacije, interesovanja, pa čak i određeni lični detalji korisnika.Zbog toga je u Njemačkoj pokrenut veliki broj sudskih postupaka protiv kompanije. Hiljade građana već su zatražile odštetu, a pojedini sudovi presudili su u korist tužitelja i dosudili naknade koje se kreću od nekoliko stotina do više hiljada eura.Konačnu riječ uskoro bi mogao dati njemački Savezni vrhovni sud, čija bi odluka mogla imati značajan uticaj i na druge zemlje Evropske unije.&nbsp;

Kazne do 99 miliona dolara: Australija udara na društvene mreže zbog djece

Tri decenije akademskog interneta u BiH: Veza koja je otvorila prozor prema svijetu

Novi ChatGPT model pod nadzorom: OpenAI uveo privremena ograničenja

Jedno podešavanje na Android telefonu može osloboditi do 2GB RAM memorije: Bit će mnogo brži

Apple navodno razvija pametni prsten: Novi uređaj mogao bi nositi naziv iRing

Tinejdžeri nadmudrili sistem: Zabrana društvenih mreža nije dala rezultate, vlada pooštrava mjere

Uočili ste ChatGPT na Viberu: Evo čemu služi nova AI opcija

AI kamere nadziru i unutrašnjost vozila: Nova tehnologija otvara pitanje granica privatnosti

Vještačka inteligencija postaje sigurnosni rizik: BiH nespremna za AI zločine

Američka kompanija proizvela telefone za starije osobe: Veoma su jednostavi za korištenje

Privatnost pod nadzorom: Jesmo li postali proizvod digitalnog doba

Apple odgađa lansiranje pametnih naočala za kraj 2027. godine: Privatnost će biti glavni adut protiv Mete i Googlea

"Prihvati sve" ili "Odbij sve": Šta zapravo znači odluka o kolačićima?

Pronađen način za otkrivanje lažnih profila na društvenim mrežama

Pao sistem od milijardu dolara: Pogledajte kako Kinezi običnom igračkom "varaju" tehnologiju

Meta pod lupom sudova: Prati li vaše podatke čak i kada ne koristite Facebook?

Tehnologija

Kazne do 99 miliona dolara: Australija udara na društvene mreže zbog djece

Tri decenije akademskog interneta u BiH: Veza koja je otvorila prozor prema svijetu

Novi ChatGPT model pod nadzorom: OpenAI uveo privremena ograničenja

Jedno podešavanje na Android telefonu može osloboditi do 2GB RAM memorije: Bit će mnogo brži

Apple navodno razvija pametni prsten: Novi uređaj mogao bi nositi naziv iRing

Tinejdžeri nadmudrili sistem: Zabrana društvenih mreža nije dala rezultate, vlada pooštrava mjere

Uočili ste ChatGPT na Viberu: Evo čemu služi nova AI opcija

AI kamere nadziru i unutrašnjost vozila: Nova tehnologija otvara pitanje granica privatnosti

Vještačka inteligencija postaje sigurnosni rizik: BiH nespremna za AI zločine

Američka kompanija proizvela telefone za starije osobe: Veoma su jednostavi za korištenje

Privatnost pod nadzorom: Jesmo li postali proizvod digitalnog doba

Apple odgađa lansiranje pametnih naočala za kraj 2027. godine: Privatnost će biti glavni adut protiv Mete i Googlea

"Prihvati sve" ili "Odbij sve": Šta zapravo znači odluka o kolačićima?

Pronađen način za otkrivanje lažnih profila na društvenim mrežama

Pao sistem od milijardu dolara: Pogledajte kako Kinezi običnom igračkom "varaju" tehnologiju

Meta pod lupom sudova: Prati li vaše podatke čak i kada ne koristite Facebook?