U Australiji je zvanično stupila na snagu zabrana korištenja društvenih mreža za osobe mlađe od 16 godina.Novi zakon, koji je počeo važiti 10. decembra, odnosi se na platforme poput Facebooka, Instagrama, Snapchata, Threada, TikToka, X-a, YouTubea, Reditta, kao i streaming platformi Kick i Twitch. Ipak, stranice poput YouTube Kidsa, Google Classrooma te aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsAppa i dalje će biti dostupne mlađima od 16 godina.- Uloga kompanija društvenih mreža je provođenje zabrane, a novčane kazne bit će izricane onima koji ne poduzmu razumne korake kako bi spriječili pristup djece tim platformama - saopštila je australijska vlada.Vlada je dodala da će nastaviti preispitivati listu pogođenih platformi kako bi zakon bio ažuriran prema potrebama i sigurnosti korisnika.Prema podacima Zavoda za statistiku Australije, u zemlji živi oko pet miliona djece mlađe od 16 godina, od čega milion čine djeca između 10 i 15 godina.

Vlada je dodala da će nastaviti preispitivati listu pogođenih platformi kako bi zakon bio ažuriran prema potrebama i sigurnosti korisnika

U Australiji stupila na snagu zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina

Usmjereni na kreiranje izuzetno tamnog tekstila, inženjeri sa američkog Univerziteta Cornell razvili su materijal koji drži rekord kao najcrnja dosad proizvedena tkanina. Prema studiji objavljenoj u magazinu <a href="https://www.nature.com/articles/s41467-025-65649-4">Nature Communications</a>, tkanina upija nevjerovatnih 99,87 posto svjetla koje je obasjava.Postizanje ultracrne boje zahtijeva više od same boje. Svjetlo se u osnovi odbija naprijed-nazad između fibrila, umjesto da se vraća prema van, čime se stvara ultracrni efekt, pojasnila je Hansadi Jayamaha, naučnica za vlakna i dizajnerica, u članku objavljenom na stranicama Univerziteta Cornell.Naučnici su počeli s bijelim merino vunenim pletivom, premazavši ga polidopaminskim sintetskim melaninom. Nakon toga, tkanina je stavljena u plazmensku komoru, gdje su u površinu urezani nanofibrili, mikroskopska vlakna koja zarobljavaju svjetlo.Dizajn je inspirisan plavoprsom rajskom pticom (Ptiloris magnificus), vrstom iz Nove Gvineje i sjeverne Australije. Mužjaci te ptice imaju ultracrno perje u kontrastu s iridescentnim plavo-zelenim prsima. Za razliku od ptice, čija se crnina gubi pri promjeni kuta gledanja, Cornellova tkanina zadržava izuzetno upijanje svjetla čak i pri kutu od 60 stepeni od okomice.Ovaj materijal se ne koristi samo u istraživanjima, već je već primijenjen i u praksi. Studentica modnog dizajna na Cornellu, Zoe Alvarez, kreirala je haljinu koja prelazi iz svjetlijih nijansi u ultracrnu tkaninu, okružujući središnji plavozeleni detalj inspirisan plavoprsom rajskom pticom.Iako ova tkanina nešto manje upija svjetlo od Vantablacka (materijal napravljen od vertikalno poravnanih ugljikovih nanocjevčica) sa 99,96 posto, ona je jeftinija i lakša za proizvodnju u većim količinama, nudeći ultracrnu opciju spremnu za praktičnu primjenu.

Američki naučnici su predstavili tkaninu koja nadmašuje prirodnu tamu i ostaje gotovo savršeno crna

Najcrnja tkanina na svijetu oko središnjeg plavog uzorka na haljini 

Američki naučnici razvili najcrnju tkaninu na svijetu

Ako volite noćno nebo, decembar 2025. godine donosi nebeski događaj kakav većina ljudi neće ponovo vidjeti idućih gotovo 20 godina. Posljednji pun Mjesec u godini neće biti samo supermjesec – bit će i najviši Mjesec koji se može popeti na nebo, zahvaljujući rijetkom astronomskom ciklusu koji se ponavlja tek svakih 18,6 godina. Astronomi najavljuju prizor “za pamćenje”, a fotografe čeka jednom-u-životu prilika za fenomenalne snimke. Noćno nebo krajem 2025. godine priprema jedan od najposebnijih astronomskih prizora decenije, prenosi <a href="https://www.dnevno.hr/planet-x/veceras-ce-se-na-nebu-ukazati-spektakl-kakav-vecina-ljudi-nece-ponovno-vidjeti-iducih-gotovo-20-godina-3145268/">Dnevno.hr</a>.<h2>"Hladni Mjesec" i "Supermjesec"</h2>Posljednji pun Mjesec u godini bit će ujedno supermjesec, ali i najviši pun Mjesec koji ćemo moći vidjeti sve do 2042. godine. Radi se o kombinaciji rijetkih ciklusa, a sve se zbiva upravo na vrhuncu velikog lunarnog stajanja. Puni Mjesec, poznat kao Hladni Mjesec, dosegnut će svoju punu fazu u četvrtak, 4. decembra 2025. u 23:14 GMT (odnosno u noći s četvrtka na petak po našem vremenu). Iako će zvanični maksimum nastupiti tada, posmatrači će ga potpuno okruglim i jednako blistavim vidjeti i sljedeće večeri. Naziv “Hladni Mjesec” dolazi iz tradicije Mohawk Indijanaca i povezan je s dolaskom tmurnih, dugih i hladnih zimskih noći.Ovaj Mjesec ujedno je i posljednji supermjesec sve do januara 2026. Supermjesec se događa kada pun Mjesec nastupi u blizini perigeja, tačke Mjesečeve orbite najbliže Zemlji. Zbog toga će izgledati 7,9% veći i 15% sjajniji u odnosu na prosječan pun Mjesec — iako ljudsko oko te razlike u veličini teško primjećuje.<h2>Veliko lunarno stajanje</h2>Ono što ovaj događaj čini zaista posebnim jest povezanost s rijetkim astronomskim ciklusom zvanim veliko lunarno stajanje (lunisticij). Ovaj se fenomen događa svakih 18,6 godina, a tokom njega Mjesec dostiže svoje najekstremnije sjeverne i južne položaje na nebu.<h2>Šta to znači za decembar 2025.?</h2>Pun Mjesec će dostići deklinaciju od +28,6°, te će biti neuobičajeno visoko iznad horizonta i viši nego bilo koji drugi pun Mjesec sve do 2042. godine. Za posmatrače na sjevernoj hemisferi – uključujući Bosnu i Hercegovinu i Evropu – to znači nevjerovatno visoku putanju preko noćnog neba, s dužom vidljivošću i manje prepreka poput zgrada ili drveća. Na južnoj hemisferi situacija je obrnuta: Mjesec će biti izrazito nisko. Očekuju se spektakularne fotografije širom svijeta.

Ako volite noćno nebo, decembar 2025. godine donosi nebeski događaj kakav većina ljudi neće ponovo vidjeti idućih gotovo 20 godina

Večeras će se na nebu ukazati spektakl kakav većina ljudi neće ponovno vidjeti idućih gotovo 20 godina



Novo istraživanje upozorava da kombinacija pretilosti i niske razine kolina može ubrzati starenje mozga i potaknuti rane znakove neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest.Kolin je prepoznat kao ključan nutrijent za očuvanje zdravlja. Naučnici sa američkog Univerziteta Arizona State (ASU) navode da nedostatak kolina, zajedno s metaboličkim opterećenjem povezanim s pretilošću, može ukazivati na rani kognitivni pad, puno prije nego što se pojave klinički simptomi.Ovo istraživanje dodatno potvrđuje da je kolin vrijedan pokazatelj metaboličke i moždane disfunkcije te naglašava važnost njegovog dovoljnog dnevnog unosa, jer je nužan za ljudsko zdravlje, kaže neurobiolog Ramon Velazquez sa ASU-a u članku objavljenom na stranicama tog američkog Sveučilišta.U studiji, koja je objavljena u časopisu Aging and Disease, sudjelovalo je 15 osoba s pretilošću, prosječne dobi 33,6 godina, koje su uspoređene s 15 zdravih ispitanika. Analizirane su kemijske razine i biomarkeri. Osobe s pretilošću imale su niže koncentracije kolina, povećane upalne pokazatelje te višu razinu neurofilamentnog lakog lanca (NfL), krvnog proteina koji ukazuje na oštećenje neurona. U studiji je uočena snažna povezanost između nižeg kolina i višeg NfL-a, a ista povezanost potvrđena je i u posmrtnim analizama mozga osoba koje su imale Alzheimerovu bolest ili blagi kognitivni poremećaj.- Naši rezultati upućuju na to da dobro metaboličko zdravlje i dovoljan unos kolina kod mladih odraslih osoba podržavaju zdravlje neurona i time postavljaju temelje za zdravo starenje - ističe bihevioralna neuronaučnica Džesika Džad sa ASU-a.Iako uzročnost nije potvrđena, rezultati istraživanja sugeriraju moguću ulogu kolina u smanjenju rizika od demencije. Dnevni unos kolina može se lako osigurati konzumacijom jaja, ribe, peradi, graha i kupusnjača.- Većina ljudi ne shvata da ne unosi dovoljno kolina. Uvrštavanje namirnica bogatih kolinom u prehranu može pomoći u smanjenju upale i podržati zdravlje tijela i mozga tokom starenja - dodaje biohemičarka Vendi Vinslov sa ASU-a.

Niska razina kolina u pretilih mladih odraslih osoba može potaknuti rani neurološki pad i pojačati rizik od budućih neurodegenerativnih bolesti

Otkrivena skrivena kombinacija koja ubrzava starenje mozga i povećava rizik od Alzheimerove bolesti


Rijedak atmosferski fenomen nazvan "halo" uočen je u sibirskom gradu Krasnojarsku, gdje je temperatura zraka u Rusiji u nedjelju iznosila oko minus 30 stepeni Celzijusa.Halo je optički fenomen koji se pojavljuje kao sekundarni sjaj oko izvora svjetlosti, a u Krasnojarsku ga je zabilježio reporter agencije Anadolu.​​​​​​​Najčešće se opaža oko Sunca ili Mjeseca, ali se može vidjeti i oko drugih snažnih izvora svjetlosti poput uličnih svjetiljki.

Halo je optički fenomen koji se pojavljuje kao sekundarni sjaj oko izvora svjetlosti, a u Krasnojarsku ga je zabilježio reporter agencije Anadolu

Uz minus 30: Rijedak atmosferski fenomen "halo" u Sibiru

Evropska svemirska agencija (ESA) osigurala je rekordni budžet od 22,1 milijardu eura za finansiranje programa u naredne tri godine, uz najavu daljih koraka ka evropskoj nezavisnosti u svemiru. Plan uključuje i slanje prvog evropskog astronauta na Mjesec u okviru NASA-inog programa Artemis, prenosi <a href="https://www.dw.com/hr/europa-osigurala-rekordni-bud%C5%BEet-za-neovisnost-u-svemiru/a-74939192">Deutsche Welle</a>.Na ministarskom sastanku u Bremenu, ESA je objavila da su 23 zemlje članice izdvojile gotovo cijeli traženi iznos od 22,2 milijarde eura, što je oko pet milijardi eura više nego 2022. godine.- Tako nešto se još nikada nije desilo, količina prikupljenih sredstava puno govori – to je znak povjerenja u Agenciju - izjavio je glavni direktor Josef Ašbaher.Centralna tema sastanka bio je program European Resilience from Space, vrijedan 1,35 milijardi eura, koji obuhvata praćenje Zemlje, navigaciju i telekomunikacije, s civilnom i vojnom primjenom. Ašbaher je naglasio da je zajedničko korištenje satelitskih kapaciteta ključno za evropsku sigurnost, posebno s obzirom na ubrzanu izgradnju velikih satelitskih konstelacija od strane SAD-a i Kine.<h2>Najveći finansijer</h2>Njemačka je najveći pojedinačni finansijer ESA-e s više od pet milijardi eura, dok Francuska slijedi sa 3,7 milijardi.Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Europa je izgubila mogućnost korištenja ruskih raketa, pa jačanje vlastitih kapaciteta postaje prioritet. Nova raketa Ariane 6 lansirana je prošle godine, ali nije višekratno upotrebljiva, za razliku od SpaceX-ovog Falcona 9. ESA planira razvoj prve evropske višekratne rakete povjeriti privatnim kompanijama. European Launcher Challenge u Bremenu dobio je više od 900 miliona eura, dvostruko više od traženog iznosa.Dok NASA pod predsjednikom Donaldom Trampom trpi rezove, ESA je potvrdila da će američka agencija i dalje sudjelovati u evropskoj misiji Rosalind Franklin, čije je lansiranje na Mars planirano za 2028. godinu.<h2>Ambiciozni projetki</h2>Među ambicioznim naučnim projektima ESA razmatra:- prvi svemirski laserski opservatorij za proučavanje gravitacijskih talasa- rendgenski teleskop NewAthena za istraživanje supermasivnih crnih rupa- misiju na Saturnov mjesec Enceladus, gdje bi mogao postojati podzemni okean- zajedničku japansko-evropsku misiju Ramses za proučavanje asteroida Apophis 2029.Prvi evropski astronaut u NASA-inom programu Artemis biće Nijemac, a kasnije misije uključivat će astronaute iz Francuske i Italije. Prvi let Artemis misije s evropskom posadom – bez spuštanja na Mjesec – planiran je za prvu polovinu iduće godine.Francuski astronaut Tomas Peske (Thomas Pesquet), jedan od najspominjanijih kandidata, rekao je da je ova odluka "pozitivna" jer potvrđuje da Evropa ima svoje mjesto u programu povratka ljudi na Mjesec.

Plan uključuje i slanje prvog evropskog astronauta na Mjesec u okviru NASA-inog programa Artemis

Evropa ulaže rekordne sume u svemirski program, iduće godine planiran let na Mjesec

Dramatičan prikaz neba, koji su odabrali studenti u Čileu, obilježava 25. godišnjicu Međunarodnog opservatorija Gemini i otkriva ljepotu maglice NGC 6302 kroz moćne optičke instrumente opservatorija Gemini South, smještenog u Čileu.NGC 6302 nalazi se na udaljenosti od 2.500 do 3.800 svjetlosnih godina od Zemlje, u sazviježđu Škorpiona. Za njeno otkriće obično se pripisuje zasluga Edvardu E. Barnardu 1907. godine, iako je Džejms Danlop možda prvi zabilježio tu maglicu još 1826. godine. Maglica, također poznata kao Caldwell 69, ima oblik krila, nastao kada umiruća zvijezda izbacuje plin i prašinu u suprotnim smjerovima.Promatranja kamerom Wide Field 3 svemirskog teleskopa Hubble 2009. godine potvrdila su da središnja zvijezda predstavlja bijeli patuljak mase približno dvije trećine Sunca i površinske temperature iznad 250.000 °C. Ta zvijezda izbacila je svoje vanjske slojeve prije više od 2.000 godina.Prije nego što je postala bijeli patuljak, zvijezda je bila crveni div promjera približno 1.000 puta većeg od Sunca. Materijal polako izbačen s ekvatora formirao je tamni prstenasti pojas, dok je plin izbačen okomito na pojas stvorio bipolarna krila. Kasnije je snažan zvjezdani vjetar probio te izljeve brzinom većom od tri milijuna kilometara na sat, oblikujući grebene i stupove plina i prašine.Zračenje bijelog patuljka sada zagrijava ta "krila" na više od 20.000 °C, uzrokujući da vodik emitira crvenu, a kisik plavu svjetlost. Ti materijali također doprinose formiranju novih zvijezda i planeta.

Kad opservatoriji na Zemlji slave obljetnice, nerijetko to rade i tako što javnost počaste spektakularnim fotografijama iz svemira

Teleskop u Čileu povodom 25. obljetnice počastio svijet fotografijom kozmičkog leptira

Novi smjer u liječenju raka mozga koristi neuobičajen ulaz – kroz nosnu šupljinu. Autori istraživanja navode da se kapi za nos kreću duž njušnih živaca do središnjeg živčanog sustava, dopirući direktno do tumora glioblastoma, koji do sada izmiče konvencionalnim terapijama.Početna ispitivanja na miševima pokazala su da pripravak u kapima za nos uspješno dopire do ciljnih stanica i štiti životinje od inače smrtonosne bolesti.- Ovaj pristup nudi nadu za sigurnije i djelotvornije tretmane glioblastoma, ali i potencijalno drugih karcinoma otpornih na imunoterapiju. Predstavlja ključan korak prema kliničkoj primjeni i redefinira način na koji se imunoterapija raka može provesti na teško dostupnim tumorima - kaže neurohirurg Aleksander Steg (Alexander Stegh) sa Univerziteta Vašington u SAD-u, jedan od autora istraživanja objavljenog u časopisu "PNAS".Glioblastom je maligni tumor koji brzo raste, potiskuje imunološki odgovor i nastaje duboko u mozgu, oštećujući tkiva izazivanjem oticanja, pritiska i smanjenja dotoka krvi.Dosadašnji pokušaji aktivacije STING puta – prirodnog odbrambenog mehanizma koji upozorava organizam na prisutnost virusa – zahtijevali su invazivne injekcije. Neuronaučnica Akankša Mahadžan (Akanksha Mahajan) sa Sveučilišta Washington tražila je neinvazivno rješenje.- Željeli smo smanjiti opterećenje pacijenata koji su već teško bolesni i pomislila sam da bismo mogli koristiti sferne nukleinske strukture za dostavu lijeka na neinvazivan način - objašnjava Mahadžan. Njezin tim omotao je STING-aktivirajuću supstancu oko zlatne nanočestice radi veće stabilnosti i učinkovitijeg dostavljanja lijeka duboko u mozak putem kapi za nos.Nova terapija pokrenula je signalizaciju STING-a i usporila napredovanje tumora.- Ovim istraživanjem pokazali smo da precizno oblikovane nanostrukture, poznate kao sferne nukleinske strukture, mogu sigurno i učinkovito aktivirati snažne imunološke putove unutar mozga - ističe Stegh.U kombinaciji s lijekovima koji pojačavaju imunitet, ovaj pristup kod miševa je pružio dugotrajnu zaštitu.

Početna ispitivanja na miševima pokazala su da pripravak u kapima za nos uspješno dopire do ciljnih stanica i štiti životinje od smrtonosne bolesti

Naučnici testiraju kapi za nos koje izravno napadaju jedan od najopakijih tumora

Može li jedna zvijezda biti 10.000 puta masivnija od Sunca? Nova opažanja James Webb svemirskog teleskopa sugeriraju da je odgovor – da mogu.- Te ogromne zvijezde su neobične, jer za zvijezde u nama bližem svemiru postoji urođena granica veličine. Svi naši modeli evolucije galaksija… oslanjaju se na činjenicu da zvijezde ne mogu biti masivnije od otprilike 120 Sunčevih masa. Naravno, postojale su teorijske ideje koje istražuju zvijezde… masivnije od toga, ali nikada nije bilo stvarnog opažanja na koje bi se moglo ukazati - kaže za New Scientist Deveš Nandal iz američkog Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian. U vrlo udaljenoj galaksiji GS 3073, Nandalov tim otkrio je&nbsp;

Astronomi pronašli zvijezde koje se okreću jedna unutar druge

izuzetno visoke razine nitrogena koje prisutnost običnih zvijezda ne može objasniti. Primordialne zvijezde, poznate kao Populacija III, mogle bi objasniti ovu pojavu. - Naš rad pokazuje najsnažniji dokaz do sada za supermasivne zvijezde Populacije III u ranom svemiru - navodi Nandal, jedan od autora istraživanja objavljenog u časopisu The Astrophysical Journal Letters.Skeptici, međutim, ističu da se hemijski tragovi u navedenoj galaksiji ne uklapaju u teoriju. - Populacija III mora biti povezana s gotovo netaknutim okolišem. Suprotno tome, GS 3073 je kemijski prilično zrela galaksija. Dakle, ne čini se da odgovara vrsti okoliša u kojem biste očekivali Populaciju III - upozorava Roberto Maiolino s britanskog Sveučilišta Cambridge u komentaru za New Scientist.Ipak, neobičnosti su očekivane u ranim galaksijama. - Kada promatramo rani svemir, sve što vidimo su doista čudne, doista egzotične galaksije. Stoga je teško okrenuti se i reći da ne očekujem da će se formirati supermasivne zvijezde, jer bi to bilo previše čudno. Pa, upravo ste rekli da su te galaksije doista čudne", kaže za New Scientist Džon Regan s irskog Sveučilišta Maynooth, koji nije sudjelovao u istraživanju.Ako su stvarne, ove gigantske zvijezde mogle bi objasniti postojanje supermasivnih crnih rupa. - Jačanje argumenta za njihovo postojanje izuzetno je teško i teško je imati dokaz koji ne ostavlja sumnju. Ali ovaj dokaz je vrlo snažan - dodaje Regan.

Otkriće tragova zvijezda koje premašuju sve poznate granice mase šokiraju naučnike i otkrivaju nove tajne prvih galaksija u svemiru

Astronomi otkrili tragove supermasivnih zvijezda

Američka Nacionalna administracija za aeronautiku i svemir (NASA) objavila je nove slike međuzvjezdane komete 3I/ATLAS, koja je ušla u naš Sunčev sistem, za koju je navela da ne predstavlja opasnost za Zemlju.Kometa 3I/ATLAS je treća poznata kometa iz drugog zvjezdanog sistema koja je ušla u naš Sunčev sistem, nakon kometa Oumuamu 2017. godine, i 2I/Borisov, koji je u naš Sunčev sistem ušao 2019. godine, prenosi danas Figaro.NASA je potvrdila da kometa ne predstavlja opasnost za Zemlju, i da je njena minimalna udaljenost prilaska oko 270 miliona kilometara.- To je mali objekat koji jednostavno prolazi kroz naš sistem, bez ikakve gravitacione veze s njim - kazao je astrofizičar Patrik Mišel.Zahvaljujući prikupljenim podacima i slikama koje je snimila NASA, naučnici su uočili prisustvo oblaka prašine i leda, ali i visok odnos ugljen-dioksida i vode.Nakon što je otkrivena u julu 2025. godine, kometa 3I/ATLAS se Suncu najbliže približila 29. oktobra, prenosi Tanjug.

Zahvaljujući prikupljenim podacima i slikama koje je snimila NASA, naučnici su uočili prisustvo oblaka prašine i leda

NASA je potvrdila da kometa ne predstavlja opasnost za Zemlju

NASA otkrila nove slike međuzvjezdane komete

Astronauti zaglavljeni u orbiti više nisu rijetka anomalija. Nekada neobična pojava sada postaje sve učestalija u misijama s ljudskom posadom. Nedavni slučajevi pokazuju da čak i dobro planirane misije mogu biti ometene, pretvarajući kratka putovanja u produžene boravke u svemiru.U martu su NASA-ini astronauti Buč Vilmor (Butch Wilmore) i Suni Vilijams (Suni Williams) bezbjedno sletjeli na Zemlju, nakon što je njihova osmodnevna misija produžena na devet mjeseci zbog tehničkih i političkih problema s letjelicom za povratak, što ističe ranjivost svemirskih operacija.Sličan izazov trenutno imaju kineski astronauti na svemirskoj postaji Tiangong. Trojica astronauta, Žang Lu (Zhang Lu), Vu Fei (Wu Fei) i Žang HongŽang (Zhang Hongzhang), nasukani su na postaji od prošlog petka. Njihova letjelica za povratak Shenzhou 21 oštećena je početkom novembra kada je mali komadić svemirskog otpada, kako je saopćila Kineska svemirska agencija (CMSA), udario u prozor letjelice i izazvao pukotinu. Dužnosnici CMSA-e naveli su da pripremaju zamjensku letjelicu. Iako službeni datum povratka još nije potvrđen, izvještaji o praćenju zračnog prometa ukazuju na planirano lansiranje 25. novembra, piše portal SpaceNews.Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je prethodna posada napustila postaju koristeći jedinu ispravnu letjelicu – istu na kojoj su Zhang, Fei i Hongzhang stigli. Nije jasno zašto svih šest astronauta nisu ostali na postaji dok zamjenska letjelica nije bila spremna, iako su zalihe vjerojatno bile ograničene. Potpuni obim oštećenja kineske letjelice takođe nije poznat.Jan Osburg, starija inženjerka korporacije RAND, izjavila je za Space.com da su ovi događaji ozbiljno upozorenje.&nbsp;- To je svakako loša situacija. Nadam se da će se astronauti sigurno vratiti na Zemlju - poručila je.Kako količina svemirskog otpada i dalje raste, rizici od sličnih zastoja se povećavaju, a svijet s nestrpljenjem prati siguran povratak trojice kineskih tajkonauta.

Kada se ekstremna situacija dogodi jednom, može se smatrati incidentom, ali kada se ponovi dvaput u godinu dana, to postaje obrazac

Nasukani u orbiti: Svemirske misije suočene s novim rizicima


Naučnici stoljećima tragaju za "izgubljenom Atlantidom", mitskim kontinentom i civilizacijom koju je opisao grčki filozof Platon. Do sada su brojni istraživači vjerovali da su je pronašli, ali konkretnih dokaza nije bilo.Jedan istraživač iz Španije tvrdi da je locirao mjesto gdje se Atlantida zapravo nalazi, te da se sve što je Platon zapisao u svom djelu poklapa s njegovim otkrićima.

Majkl Donelan (Michael Donnellan) smatra da su kamene strukture koje je otkrio na otoku Salmedina, zapadno od Gibraltara, ostaci Atlantide. Kamene formacije ispred obale, prema njegovim riječima, potiču od izgubljene civilizacije. U dokumentarnom filmu "Atlantica", koji je snimio sa svojim kolegama, Donelan ističe da su kamene ploče vidljive samo dva puta dnevno, i to tokom oseke.Geolozi procjenjuju da je područje na dubini od oko tri metra staro otprilike 3.000 godina, ali Donelan tvrdi da su ostaci Atlantide znatno stariji.- Ono što nalazimo je na više od 20 metara dubine. Kada se spustite 15 do 20 metara, dolazite do dna… ali u stvarnosti morate uzeti u obzir da vjerovatno postoji još pet, deset, pa možda i 15 metara sedimenta iznad podvodnih ruševina, što dodatno povećava starost - navodi Donelan.<h2>Tragovi kataklizme</h2>Istražujući te kamene tvorevine, tvrdi da nisu samo drevne, već sadrže i tragove kataklizmičnih događaja. - Postoje svi pokazatelji da su ova naselja pogođena traumatičnim utjecajem ili nizom klimatskih promjena - rekao je u razgovoru za Fox News.Tokom istraživanja koristili su savremene tehnologije, od LiDara do ehosondera, koje su im omogućile izradu 3D karte morskog dna.- Otkrića do kojih smo došli toliko su slična Platonovim tekstovima o Atlantidi da je teško pomisliti da je riječ o nečemu drugom - tvrdi Donelan. - Ili je Platon govorio upravo o ovom mjestu, ili je nevjerovatna slučajnost da se naučna otkrića i tekstovi poklapaju - dodaje.<h2>Potrebna iskopavanja</h2>Međutim, za potvrdu da je zaista riječ o Atlantidi potrebni su fizički dokazi u obliku iskopina i arheoloških nalazišta. Upravo zbog toga, akademska zajednica je skeptična prema Donelanovim tvrdnjama.Ipak, Donelan poziva sve skeptike da pogledaju njegov film o otkrićima.- Ruševine koje smo otkrili pod vodom samo su mali dio niza otkrića, koja ukazuju da je Iberijski poluotok imao naprednu kulturu mnogo hiljada godina prije nego što se pretpostavljalo. Planiram nastaviti istraživanja, kako na kopnu, tako i pod morem - ističe.- Sve što smatramo srži čovječanstva – kultura, navigacija, nauka, umjetnost, muzika – sve je to daleko starije nego što su nas učili. Nešto tragično se dogodilo u dalekoj prošlosti, gotovo do tačke našeg uništenja - uvjeren je Donelan.

Donelan sve koji sumnjaju, poziva da pogledaju njegov film o otkrićima

Istraživač tvrdi da je pronašao Atlantidu

Korisnici ne smiju "slijepo vjerovati" svemu što im kažu alati umjetne inteligencije (AI), izjavio je šef Googleove matične kompanije Alphabet, Sundar Pičai (Sundar Pichai), u utorak za BBC.Izvršni direktor je u razgovoru s britanskim medijem istaknuo da su AI modeli "skloni pogreškama" te je pozvao korisnike da ih koriste zajedno s drugim izvorima i alatima.- Važno je imati bogat informacijski ekosistem, umjesto da se oslanjate isključivo na AI tehnologiju.&nbsp;Zbog toga ljudi i dalje koriste Googleovu tražilicu, ali imamo i druge proizvode koji pružaju preciznije informacije - naglasio je Pičai, piše BBC.&nbsp;&nbsp;Pičai, indijsko-američki čelnik Alphabeta, dodao je da su AI alati korisni kada "želite nešto kreativno napisati", ali je upozorio da ljudi moraju naučiti koristiti te alate u onome "za što su dobri, a ne samo slijepo vjerovati svemu što kažu".- Ponosni smo na naš rad da pružimo što preciznije informacije, ali i trenutno najbolja AI tehnologija sklona je greškama - naglasio je.Komentari Pičaija uslijedili su u trenutku dok tehnološki svijet s nestrpljenjem očekuje novu verziju Googleovog komercijalnog AI modela, Gemini 3.0, koja je u prethodnim izdanjima već vratila dio tržišnog udjela u borbi protiv ChatGPT-ja.

Važno je imati bogat informacijski ekosistem, umjesto da se oslanjate isključivo na AI tehnologiju

Pičai: Ne vjerujte slijepo alatima umjetne inteligencije

Direktor Googlea: "Ne vjerujte slijepo alatima umjetne inteligencije"

Nakon godina odbijanja svake komunikacije s konkurentskim aplikacijama za razmjenu poruka, WhatsApp sada otvara svoju uslugu razmjene poruka i za druge aplikacije za chat, iako samo tamo gdje se primjenjuju digitalni zakoni Evropske unije.Nova funkcija, koja se primjenjuje samo na telefonske brojeve iz EU, omogućava ljudima koji nisu na WhatsAppu da chataju s ljudima koji koriste aplikaciju, uz održavanje end-to-end enkripcije.Međutim, matična kompanija WhatsAppa, Meta, saopštila je da će za sada takozvani chatovi trećih strana raditi samo s manje poznatim messengerima Birdychat i Haiket, te da će korisnici morati odabrati ovu opciju kako bi je aktivirali.- Korisnici WhatsAppa u Evropi, koji su se odlučili za ovo iskustvo na Androidu i iOS-u, moći će dijeliti poruke, slike, glasovne poruke, videozapise i datoteke - saopćila je Meta.Meta se pridržava zahtjeva EU u Zakonu o digitalnim tržištima (DMA) usmjerenom na tehnološke gigante, kojim su zakonodavci nastojali promovirati širi izbor aplikacija za chat koje mogu međusobno komunicirati, slično klijentima e-pošte.Aplikacije za chat orijentirane na privatnost, Signal i Threema, koje su izuzete od zakona, već su saopćile da neće otvoriti svoje platforme za poruke od WhatsAppa zbog sigurnosnih i privatnih podataka, prema njemačkom tehnološkom web sajtu Heise.Iako ažuriranje znači da ljudi u EU mogu razgovarati s korisnicima WhatsAppa bez registracije na Meta aplikaciju, kompanija im i dalje neće dozvoliti da razgovaraju s korisnicima WhatsAppa izvan EU u zemljama poput SAD-a, Indije ili Australije.

Nakon godina odbijanja svake komunikacije s konkurentskim aplikacijama WhatsApp sada otvara svoju uslugu razmjene poruka i za druge aplikacije

WhatsApp sada omogućava korisnicima iz EU slanje poruka na neke druge aplikacije za chat

Posljednja aktivna misija čovječanstva na Veneri je završena. Japanska agencija za istraživanje svemira (JAXA) proglasila je svoju svemirsku letjelicu Akatsuki “mrtvom” više od godinu dana nakon što ova klimatska sonda nije odgovarala na pozive kontrole misije.- Ovo je bila misija koja je promijenila naš pogled na našeg susjeda Veneru i utrla put novim otkrićima o tome šta je potrebno da se postane raj ili pakao - izjavili su zvaničnici JAXA-e o misiji, misleći na ozloglašeno visok pritisak i visoke temperature površine Venere u poređenju sa Zemljom.JAXA je navela da je misija Akatsuki omogućila 178 naučnih radova i da taj broj raste te da je utrostručila svoj projektovani vijek trajanja od 4,5 godine, iako je sonda propustila svoju prvu priliku da uđe u orbitu oko Venere.Svemirska letjelica vrijedna 300 miliona dolara, poznata i kao Venus Climate Orbiter, lansirana je 2010. godine te je doživjela kvar glavnog motora tokom leta, zbog čega je propustila ključni pogon za ulazak u orbitu. Nevjerovatno je to što je misija preživjela dovoljno dugo za drugi pokušaj ulaska u orbitu 2015. godine, kada se Akatsuki ponovno približio Veneri nakon pet godina kruženja oko Sunca.- S obzirom na oštećenje glavnog raketnog motora, tim je bio prisiljen biti kreativan. Svemirska letjelica morala je pokušati ‘uhvatiti’ Veneru koristeći manje snažne potisnike, koji su bili dizajnirani za kontrolu položaja i fino podešavanje. Ulazak u orbitu nikada ranije nije postignut takvom metodom, ali istraživanje je oduvijek značilo redefinisanje nemogućeg - saopćila je JAXA.Ipak, Akatsuki ne samo da je uspio, već je i istrajao u istraživanju Venere skoro deceniju. JAXA je objavila da je izgubila kontakt sa svemirskom letjelicom 29. maja 2024. godine, nakon otprilike mjesec dana problema s komunikacijom.Akatsuki je imao cilj da se sazna više o klimi Venere, koja ima površinske temperature dovoljno visoke da otope olovo, uz ogroman pritisak koji je uništavao prethodne misije slijetanja u roku od nekoliko minuta. Kao orbiter, Akatsuki se fokusirao na oblačnu zonu Venere koja se nalazi oko 50 do 70 kilometara iznad površine.- U toj regiji, vjetrovi pušu brzinama sličnim brzim vozovima Shinkansen – 60 puta brže od rotacije planete – što je fenomen poznat kao superrotacija - objasnila je JAXA.Dok oblaci na Veneri obiđu planetu u prosjeku za oko četiri zemaljska dana, izuzetno spora rotacija Venere znači da jedan dan na Veneri traje čak 243 dana na Zemlji.Akatsuki je ostvario napredak u razumijevanju superrotacije.- Dok je Akatsuki neprestano posmatrao površinu Venere, istraživači su mapirali oblake na osnovu stotina fotografija, mjereći njihovu brzinu dok klize oko planete. Ova analiza je otkrila da ubrzanje oblaka zavisi od lokalnog solarnog vremena, što sugerira da se nevjerovatne brzine rotacije održavaju solarnim zagrijavanjem - navela je agencija.Ovo otkriće nosi posljedice za razumijevanje života izvan Zemlje. Venera obiđe Sunce za samo 225 dana, što je kraći period od njenog dana. To znači da je planeta gotovo plimno zaključana, što bi značilo da bi jedna hemisfera bila stalno okrenuta prema Suncu – slično kao što je jedna strana Mjeseca stalno okrenuta prema Zemlji.- Mnoge ekstrasolarne planete mogu biti plimno zaključane, i postoji stalna diskusija o tome ometa li to njihove šanse za nastanjivost. Bez mehanizma za preraspodjelu topline, zrak na noćnoj strani plimno zaključanog svijeta bi se smrznuo i izazvao kolaps atmosfere. Međutim, ako brza rotacija atmosfere Venere proizlazi iz toplinskog unosa od zvijezde, to bi mogao biti čest mehanizam koji bi omogućio dovoljno brzu preraspodjelu topline i na drugim plimno zaključanim svjetovima, čuvajući njihovu atmosferu - piše JAXA.Akatsuki je prvobitno lansiran sa šest instrumenata, od kojih su svi radili prilikom ulaska u orbitu Venere 2015. godine. Dvije infracrvene kamere prestale su raditi otprilike godinu dana kasnije, ali se smatralo da su preostala četiri instrumenta i dalje bila funkcionalna kada je Akatsuki prestao komunicirati 2024. godine.Misija je donijela i druga važna otkrića, saopćila je JAXA. Naučnici su uočili karakteristiku nalik luku u atmosferi, koja je trajala najmanje četiri zemaljska dana, a koja bi mogla biti rezultat planinskih lanaca na Veneri, koji omogućavaju gasu iz niže atmosfere da se kreće više kao “gravitacijski val” nego što se to uočava na Zemlji. Ipak, za veća saznanja biće potrebne nove misije.Neke misije su već u fazi planiranja. Na primjer, NASA radi na misiji DAVINCI, koja će “uroniti” u atmosferu, kao i na misiji VERITAS, koja će iz orbite proučavati površinu i unutrašnjost Venere. Evropska svemirska agencija (ESA) razvija EnVision, orbiter koji će istraživati atmosferu, unutrašnjost i površinu planete.Međutim, i DAVINCI i VERITAS nalaze se u opasnosti od gubitka finansiranja prema zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trumpa za NASA-in budžet za 2026. godinu, kojim se finansiranje agencije smanjuje za 24 posto, dok se desetine naučnih misija otkazuju. Šta će se dalje događati, još uvijek je predmet političkih rasprava tokom trenutnog “zatvaranja američke vlade” koje je počelo 1. oktobra, kada novo finansiranje nije bilo dogovoreno.

JAXA je navela da je misija Akatsuki omogućila 178 naučnih radova 

Akatsuki je imao cilj da se sazna više o klimi Venere

Venera ostala bez posljednje aktivne svemirske letjelice

Savezna porota u Kaliforniji presudila je da kompanija Apple mora isplatiti 634 miliona dolara firmi Masimo, koja razvija medicinsku tehnologiju praćenja, zbog povrede patenta povezanog s očitavanjem nivoa kisika u krvi.Porota je prihvatila tvrdnje Masima da način funkcionisanja Apple Watch satova, uključujući i funkciju obavještavanja o otkucajima srca, krši njihova patentna prava, potvrdio je glasnogovornik kompanije Masimo.Iz Applea poručuju da se ne slažu s odlukom i najavljuju žalbu.- Tokom proteklih šest godina Masimo je tužio Apple na više sudova i zatražio preko 25 patenata, od kojih je većina proglašena nevažećom. Jedan patent u ovom slučaju istekao je 2022. godine i odnosi se na staru tehnologiju praćenja pacijenata - rekao je glasnogovornik Applea.<h2>Dugogodišnji spor</h2>Masimo je presudu nazvao "značajnom pobjedom u našim kontinuiranim naporima da zaštitimo naše inovacije i intelektualno vlasništvo".Kalifornijska tužba predstavlja samo jedan segment šireg, dugogodišnjeg patentnog spora između Applea i Masima, kompanije sa sjedištem u Irvajnu, koja tvrdi da je Apple zapošljavao njihove inženjere i preuzeo njihovu tehnologiju pulsne oksimetrije za svoje pametne satove.Ovaj spor rezultirao je odlukom Američke komisije za međunarodnu trgovinu (ITC) 2023. godine da blokira uvoz Appleovih modela Series 9 i Ultra 2, nakon što je utvrđeno da njihova tehnologija krši Masimove patente.Kako bi izbjegao zabranu, Apple je uklonio funkciju mjerenja kisika u krvi iz svojih uređaja, a zatim je u augustu vratio prilagođenu verziju te tehnologije uz odobrenje američke Carinske i granične službe.<h2>Novi postupak</h2>ITC je u petak odvojeno odlučio pokrenuti novi postupak kako bi se utvrdilo treba li zabranu primijeniti i na ažurirane verzije Appleovih satova. Masimo je podnio tužbu protiv carinskih vlasti zbog te odluke.Apple se paralelno žali na zabranu uvoza pred saveznim žalbenim sudom. Kalifornijski sudija je 2023. poništio postupak u Masimovom slučaju poslovne tajne protiv Applea jer porota nije uspjela postići jednoglasnu odluku. Prošle godine Apple je u Delaveru dobio minimalnu odštetu od 250 dolara protiv kompanije Masimo zbog navoda da Masimovi pametni satovi krše dva Appleova patenta za dizajn.

U Australiji stupila na snagu zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina

Američki naučnici razvili najcrnju tkaninu na svijetu

Večeras će se na nebu ukazati spektakl kakav većina ljudi neće ponovno vidjeti idućih gotovo 20 godina

Otkrivena skrivena kombinacija koja ubrzava starenje mozga i povećava rizik od Alzheimerove bolesti

Uz minus 30: Rijedak atmosferski fenomen "halo" u Sibiru

Evropa ulaže rekordne sume u svemirski program, iduće godine planiran let na Mjesec

Teleskop u Čileu povodom 25. obljetnice počastio svijet fotografijom kozmičkog leptira

Naučnici testiraju kapi za nos koje izravno napadaju jedan od najopakijih tumora

Astronomi otkrili tragove supermasivnih zvijezda

NASA otkrila nove slike međuzvjezdane komete

Nasukani u orbiti: Svemirske misije suočene s novim rizicima

Istraživač tvrdi da je pronašao Atlantidu

Direktor Googlea: "Ne vjerujte slijepo alatima umjetne inteligencije"

WhatsApp sada omogućava korisnicima iz EU slanje poruka na neke druge aplikacije za chat

Venera ostala bez posljednje aktivne svemirske letjelice

Presuda suda u Kaliforniji: Apple mora platiti 634 miliona dolara zbog kršenja patenta

Nauka

U Australiji stupila na snagu zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina

Američki naučnici razvili najcrnju tkaninu na svijetu

Večeras će se na nebu ukazati spektakl kakav većina ljudi neće ponovno vidjeti idućih gotovo 20 godina

Otkrivena skrivena kombinacija koja ubrzava starenje mozga i povećava rizik od Alzheimerove bolesti

Uz minus 30: Rijedak atmosferski fenomen "halo" u Sibiru

Evropa ulaže rekordne sume u svemirski program, iduće godine planiran let na Mjesec

Teleskop u Čileu povodom 25. obljetnice počastio svijet fotografijom kozmičkog leptira

Naučnici testiraju kapi za nos koje izravno napadaju jedan od najopakijih tumora

Astronomi otkrili tragove supermasivnih zvijezda

NASA otkrila nove slike međuzvjezdane komete

Nasukani u orbiti: Svemirske misije suočene s novim rizicima

Istraživač tvrdi da je pronašao Atlantidu

Direktor Googlea: "Ne vjerujte slijepo alatima umjetne inteligencije"

WhatsApp sada omogućava korisnicima iz EU slanje poruka na neke druge aplikacije za chat

Venera ostala bez posljednje aktivne svemirske letjelice

Presuda suda u Kaliforniji: Apple mora platiti 634 miliona dolara zbog kršenja patenta