<p>Rusija planira lansiranje misije Venera-D 2036. godine, koja će obuhvatiti više svemirskih letjelica – lander, balon i orbiter. Misija je dio strategije Roscosmosa da ojača robotske istraživačke projekte na Mjesecu i Veneri.</p><p>Prvi zamjenik premijera Denis Manturov ističe da Venera-D nastavlja niz uspješnih sovjetskih misija iz šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je SSSR jedini uspješno sletio i upravljao letjelicama na površini Venere.</p><h2>Historija sovjetskih misija Venera</h2><p>Prva uspješna misija bila je Venera 7 iz 1970. godine, koja je poslala podatke s površine Venere unatoč ekstremnoj temperaturi od 480°C i pritisku većem od 90 puta u odnosu na Zemlju.</p><p>Tokom 22 godine, SSSR je lansirao više od desetak misija Venera, uključujući landere i orbitere, zaključno s Venerom 16 1983. godine.</p><h2>Ciljevi misije Venera-D</h2><p>Jedan od ključnih ciljeva misije bit će traženje mikrobnog života u oblacima Venere, posebno nakon spornih nalaza fosfina i amonijaka u atmosferi. Misija će kombinirati istraživanje površine, atmosferske strukture i klimatskih uvjeta planete.</p><h2>Globalna svemirska utrka</h2><p>Osim Rusije, i druge svemirske agencije planiraju misije na Veneru.</p><p>NASA razvija projekte VERITAS i DAVINCI.</p><p>ESA i Japan planiraju orbite i istraživanja.</p><p>Indija priprema prvu misiju na Veneru oko 2028. godine.</p><p>Privatni projekti poput Venus Life Finder (Rocket Lab i MIT) planirani su za ovu godinu.</p><p>Rusija se ovim projektom želi ponovno nametnuti kao vodeća sila u istraživanju Venerine ekstremne i izazovne površine.</p>

Novi projekt uključuje lander, balon i orbiter, s ciljem istraživanja Venerine atmosfere i tragova mikrobnog života

Rusija planira misiju Venera-D: Povratak na paklensku površinu Venere

<p>Motiv kriohibernacije ili ledenog sna dobro je poznat u naučnoj fantastici. Kako bi putovali kroz svemir ili vrijeme, osobe prolaze proces dubokog zamrzavanja, a zatim se „bude“ u drugoj deceniji ili čak vijeku sa potpuno očuvanim mentalnim i fizičkim sposobnostima. Primjeri uključuju „Osmi putnik“, „Razbijač“, „Međuzvjezdani“, „Zvjezdane staze“.</p><p>Istraživači koji proučavaju kriogeno zamrzavanje i odmrzavanje moždanog tkiva ljudi i drugih životinja već su pokazali da neuronsko tkivo može preživjeti zamrzavanje na ćelijskom nivou i donekle na funkcionalnom nivou nakon odmrzavanja. Međutim, do sada nije bilo moguće u potpunosti povratiti procese neophodne za normalno funkcionisanje mozga – nervnu aktivnost, ćelijski metabolizam i plastičnost, piše Nature.</p><p>Tim u Njemačkoj demonstrirao je metodu krioprezervacije i odmrzavanja mišjih mozgova koja ostavlja dio funkcionalnosti netaknutim. Studija, objavljena u žurnalu Proceedings of the National Academy of Sciences, detaljno opisuje upotrebu metode zvane vitrifikacija, koja čuva tkivo u staklastom stanju, zajedno s procesom odmrzavanja koji zadržava živo tkivo.</p><p>- Ako je funkcija mozga pojavno svojstvo njegove fizičke strukture, kako je možemo povratiti nakon potpunog gašenja? – pita se Aleksandar German, neurolog sa Univerziteta Erlangen-Nirnberg u Njemačkoj i vodeći autor studije.</p><p>On navodi da nalazi nagovještavaju potencijal da se jednog dana zaštiti mozak tokom bolesti ili nakon teške povrede, uspostave banke organa, pa čak i postigne krioprezervacija cijelog tijela sisara.</p><h2>Unapređenje tehnike krioprezervacije</h2><p>Mritundžaj Kotari, stručnjak za mašinstvo na Univerzitetu Nju Hempšira u Daramu, slaže se da studija unapređuje trenutno stanje tehnike u krioprezervaciji moždanog tkiva.</p><p>- Ovakav napredak postepeno pretvara naučnu fantastiku u naučnu mogućnost – kaže on.</p><p>Dodaje da dugoročno skladištenje velikih organa ili cijelih sisara i dalje ostaje izvan mogućnosti ove studije.</p><p>Glavni razlog zbog kojeg se mozak teško potpuno oporavlja od zamrzavanja je oštećenje uzrokovano formiranjem kristala leda. Oni pomjeraju ili probijaju delikatnu nanostrukturu tkiva, prekidajući ključne ćelijske procese.</p><p>- Pored leda, moramo uzeti u obzir nekoliko faktora, uključujući osmotski stres i toksičnost izazvanu krioprotektantima – objašnjava German.</p><p>On i njegove kolege okrenuli su se metodi krioprezervacije bez leda, zvanoj vitrifikacija, kako bi očuvali funkciju mozga. Vitrifikacija hladi tečnosti dovoljno brzo da zarobi molekule u staklastom, neorganizovanom stanju prije nego što formiraju kristale leda.</p><p>- Željeli smo vidjeti može li se funkcija ponovo pokrenuti nakon potpunog prestanka kretanja molekula u staklastom stanju – rekao je German.</p><h2>Rezovi mišjeg mozga</h2><p>Prvo su testirali metodu na rezovima mišjeg mozga debljine 350 mikrometara, uključujući hipokampus – ključno čvorište za pamćenje i prostornu navigaciju. Rezovi su prethodno tretirani rastvorom sa hemikalijama za krioprezervaciju, zatim brzo ohlađeni tečnim azotom na minus 196 stepeni. Čuvani su u staklastom stanju u zamrzivaču na minus 150 stepeni od deset minuta do sedam dana.</p><p>Nakon odmrzavanja rezova, tim je analizirao tkivo kako bi provjerio zadržanu funkcionalnu aktivnost. Mikroskopija je pokazala da su neuronske i sinaptičke membrane netaknute, a testovi mitohondrijalne aktivnosti nisu otkrili metabolička oštećenja. Električna snimanja neurona pokazala su da su odgovori neurona na stimuluse blizu normalnih, iako s umjerenim odstupanjima u odnosu na kontrolne ćelije.</p><p>Neuronska kola u hipokampusu i dalje su pokazivala sinaptičko jačanje ili "dugotrajnu potencijaciju", osnovu učenja i pamćenja, ali posmatranja su bila ograničena na nekoliko sati zbog prirodne degradacije tkiva.</p><p>Metodu su zatim proširili na cijeli mozak miša, držeći ga u staklastom stanju na minus 140 stepeni do osam dana, uz prilagođavanja kako bi se minimizovalo skupljanje i toksičnost krioprotektanata. Nakon odmrzavanja, rezovi su pokazali preživjele neuronske puteve uključene u pamćenje i dugotrajnu potencijaciju. Međutim, istraživači nisu mogli izmjeriti da li su sećanja životinja preživjela krioprezervaciju.</p><h2>Ljudsko moždano tkivo</h2><p>German i tim sada primjenjuju metodu i na ljudsko moždano tkivo.</p><p>- Već imamo preliminarne podatke koji pokazuju održivost u ljudskom kortikalnom tkivu – rekao je on.</p><p>Tim istražuje i primjenu vitrifikacije za krioprezervaciju cijelih organa, naročito srca.</p><p>Kotari ističe da je stopa uspjeha niska kod protokola za cijeli mozak i da se rezultati možda neće direktno prenijeti na veće ljudske organe zbog različitih izazova.</p><p>- Neki izazovi povezani su s ograničenjima prenosa toplote i većim termomehaničkim stresovima koji mogu izazvati pucanje – kaže Kotari.</p><p>German dodaje da će „biti neophodni bolji rastvori za vitrifikaciju i tehnologije hlađenja i ponovnog zagrijavanja prije nego što ovi principi budu primjenjivi na velike ljudske organe“.</p>

Tim u Njemačkoj demonstrirao je metodu krioprezervacije i odmrzavanja mišjih mozgova koja ostavlja dio funkcionalnosti netaknutim

Naučnici oživjeli djelove mozga nakon ledenog sna: "Naučna fantastika postaje moguća"

<p>Tim fizičara otkrio je skrivenu topološku strukturu unutar jednog od najčešće korištenih izvora kvantne isprepletenosti (entanglementa).</p><p>Istraživači sa University of the Witwatersrand u Južnoj Africi, u saradnji s naučnicima sa Huzhou University, identificirali su neočekivano svojstvo u široko korištenoj tehnici kvantne optike.</p><p>Eksperimenti koji rutinski stvaraju isprepletene fotone u laboratorijama, čini se, sadrže skrivene topološke strukture.</p><p>Tim je prijavio najviši nivo topologije ikada zabilježen u nekom fizičkom sistemu: strukture koje se protežu kroz 48 dimenzija i sadrže više od 17.000 različitih topoloških potpisa.</p><p>Ovaj ogroman skup obrazaca mogao bi poslužiti kao snažan novi okvir za kodiranje kvantnih informacija na način koji ostaje stabilan čak i u prisustvu šuma.</p><h2>Skrivena topologija unutar kvantne svjetlosti</h2><p>U većini laboratorija kvantne optike isprepleteni fotoni nastaju procesom koji se naziva spontana parametarska pretvorba naniže (SPDC).&nbsp;</p><p>Ova metoda prirodno generira isprepletenost u prostornim svojstvima svjetlosti. Analizirajući ove prostorne stepene slobode, istraživači su otkrili da struktura isprepletene svjetlosti sadrži ranije nezapažene visoko-dimenzionalne topologije.</p><p>Ove strukture nude novi način predstavljanja i zaštite informacija u kvantnim sistemima, što bi moglo pomoći kvantnim signalima da budu otporniji na šum i smetnje.&nbsp;</p><p>Tim je ove osobine demonstrirao koristeći orbitalni ugaoni moment svjetlosti (OAM), koji može postojati u dvodimenzionalnim stanjima, ali i u mnogo višedimenzionalnijim konfiguracijama.</p><p>Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, pokazuje da mjerenje orbitalnog ugaonog momenta dva isprepletena fotona otkriva topološku strukturu ugrađenu u samu isprepletenost.</p><p>Budući da OAM može poprimiti neograničen raspon vrijednosti, i moguće topološke konfiguracije su praktično beskonačne.</p><p>&nbsp;- U ovom radu izvještavamo o velikom napretku: za stvaranje topologije potrebna nam je samo jedna osobina svjetlosti (OAM), dok se ranije smatralo da su potrebne najmanje dvije – obično OAM i polarizacija”, rekao je profesor Endru Forbs (Andrew Forbes) sa Vits, škole fizike (Wits School of Physics).</p><h2>Dijagram vektora kvantne topologije na sferi</h2><p>Posljedica toga je da, budući da je OAM visoko-dimenzionalan, takva je i topologija, što nam je omogućilo da prijavimo najviše topologije ikada opažene.</p><p>Istraživači su također otkrili da se, kada topologija pređe dvije dimenzije, više ne može opisati jednim brojem.&nbsp;</p><p>Umjesto toga, potreban je niz topoloških brojeva koji odražavaju veću složenost sistema u višim dimenzijama.</p><p>Univerzalni resurs u kvantnoj optici</p><p>Jedan od najpraktičnijih aspekata ovog otkrića jeste to što su potrebni elementi već prisutni u mnogim postojećim laboratorijama.</p><p>Eksperimentalna postavka oslanja se na resurse koji su standardni u istraživanjima kvantne optike, što znači da naučnici ne moraju razvijati specijalizirane inženjerske sisteme kako bi istraživali ove efekte.</p><p>Pedro Ornelas objašnjava:</p><p>&nbsp;- Topologiju dobijate praktično besplatno, iz prostorne isprepletenosti. Ona je oduvijek bila tu, samo ju je trebalo otkriti.</p><p>Profesor Robert de Melo Koh (Mello Koch), glavni autor s Huzhou Univerziteta (University), dodatno pojašnjava:</p><p>&nbsp;- U visokim dimenzijama nije tako očigledno gdje tražiti topologiju. Koristili smo apstraktne koncepte iz kvantne teorije polja da predvidimo gdje i šta tražiti – i pronašli smo to u eksperimentu!</p><h2>Praktična primjena</h2><p>Isprepletenost orbitalnog ugaonog momenta dugo se istražuje u brojnim kvantnim eksperimentima. Međutim, njena praktična primjena bila je ograničena jer su kvantna stanja često krhka i osjetljiva na poremećaje.&nbsp;</p><p>Istraživači sada sugeriraju da proučavanje OAM isprepletenosti kroz prizmu topologije može ponuditi način da se prevaziđe to ograničenje.</p><p>Fokusiranjem na ove dublje strukturne osobine, naučnici bi mogli otvoriti nove puteve ka stabilnim kvantnim tehnologijama koje bi pouzdano funkcionisale i izvan laboratorijskih uslova.</p>

Koristili smo apstraktne koncepte iz kvantne teorije polja da predvidimo gdje i šta tražiti – i pronašli smo, kaže jedan od naučnika

Novo otkriće u kvantnoj fizici: Rekordna topologija u isprepletenim fotonima

<p>NASA planira pokušaj lansiranja misije Artemis II 1. aprila. Ako tada ne bude moguće, agencija predviđa još nekoliko prilika između 1. i 6. aprila, ukupno oko četiri šanse za slanje rakete SLS i svemirske letjelice Orion u svemir.</p><h2>Pripreme i izazovi</h2><p>Raketa i letjelica su 25. februara vraćeni u zgradu za montažu vozila na rampi 39B radi popravki nakon generalne probe. Inženjeri zamjenjuju baterije i rješavaju tehničke prepreke prije nego što četiri astronauta krenu prema Mjesecu.</p><h2>Misija sa posadom</h2><p>Artemis II će biti prva misija sa ljudskom posadom od ranih 1970-ih, desetodnevni let oko Mjeseca i povratak na Zemlju. Ovo je ključan korak prema dugoročnom cilju NASA-e – slijetanju na Mjesec 2028. godine.</p>

Prva posada od 50 godina kreće prema Mjesecu

NASA sprema Artemis II: Četiri šanse za lansiranje

<p>Svemirska letjelica Van Allen Probe A, teška više od 590 kg uskoro bi trebala ponovo ući u Zemljinu atmosferu, gotovo 14 godina nakon lansiranja, saopćila je NASA.</p><p>Prema procjeni Zračnih snaga Sjedinjenih Američkih Država (United States Space Force), letjelica bi mogla ponovo ući u atmosferu u utorak oko 19:45 po istočnoameričkom vremenu (23:45 GMT).&nbsp;</p><p>Ipak, NASA navodi da postoji vremenska neizvjesnost od oko 24 sata.</p><p>Očekuje se da će se većina letjelice sagorjeti tokom prolaska kroz atmosferu, iako bi pojedini dijelovi mogli preživjeti.&nbsp;</p><p>Iz NASA-e su istakli da je vjerovatnoća da neko bude povrijeđen dijelom sonde jedan prema 4.200, što su ocijenili kao nizak rizik.</p><p>Letjelica je lansirana 2012. godine zajedno sa svojom „blizankom“, Van Allen Probe B, s ciljem prikupljanja novih podataka o dva stalna Zemljina radijacijska pojasa.</p><p>Za sada nije poznato na kojem bi se dijelu Zemljine atmosfere satelit mogao ponovo pojaviti.</p><p>NASA i američke Svemirske snage saopćile su da će pratiti ulazak letjelice u atmosferu i po potrebi ažurirati procjene, piše <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cd9gwdgg38vo">BBC</a>.</p><p>Misija je prvobitno bila planirana da traje dvije godine, ali je produžena na gotovo sedam.&nbsp;</p><p>Završena je nakon što su letjelice ostale bez goriva i više nisu mogle održavati orijentaciju prema Suncu.</p><p>Od 2012. do 2019. godine sonde su letjele kroz pojaseve nabijenih čestica zarobljenih Zemljinim magnetnim poljem, proučavajući kako te čestice nastaju i nestaju.</p><p>Ti pojasevi, poznati kao Van Allenovi pojasevi, štite Zemlju od kosmičkog zračenja, solarnih oluja i strujanja Sunčevog vjetra, koji mogu biti opasni za ljude i oštetiti tehnologiju.</p><p>&nbsp;- Misija je donijela značajna otkrića, uključujući prve podatke koji potvrđuju postojanje privremenog trećeg radijacijskog pojasa, koji se može formirati tokom perioda intenzivne solarne aktivnosti - navodi NASA.</p><p>Letjelica Van Allen Probe B ne očekuje se da će ponovo ući u Zemljinu atmosferu prije 2030. godine.</p>

Misija je prvobitno bila planirana da traje dvije godine, ali je produžena na gotovo sedam

NASA-ina svemirska letjelica teška 600kg uskoro će ponovo ući u Zemljinu atmosferu

<p>Naučnici američkog Instituta SETI (Search for Extraterrestrial Intelligence) tvrde da bi "svemirsko vrijeme", uključujući solarne oluje i turbulencije plazme oko zvijezda, moglo otežati detekciju radio-signala iz dalekih dijelova svemira. Istraživači sugeriraju da takvi fenomeni mogu izobličiti signale, uzrokujući da oni padnu ispod pragova za detekciju koje koriste današnje tehnologije.</p><p>Iako se pretrage za vanzemaljskom inteligencijom često smatraju "tišim" nego što bismo željeli, ovo novo istraživanje objašnjava zašto se ti signali možda ne mogu registrirati čak i ako vanzemaljske civilizacije pokušavaju da komuniciraju sa Zemljom. Aktivnosti zvijezda, uključujući solarne oluje i turbulencije plazme u njihovoj blizini, mogu proširiti radio-signale na širi spektar frekvencija, čime otežavaju njihovo otkrivanje u užem opsegu frekvencija na kojem radi većina današnjih teleskopa i detektora.</p><p>Višal Gadžar, astronom iz Instituta SETI, izjavio je da se signali mogu "razviti" i biti izobličeni zbog okruženja zvijezde koja "odašilje" te signale, a sve to može učiniti signal previše slabim da bi bio prepoznat sa Zemlje. Ova pojava, poznata kao "svemirska tišina", mogla bi objasniti zašto još uvijek nismo uspjeli da detektujemo jasne i prepoznatljive signale od vanzemaljskih civilizacija.</p><p>Ovo istraživanje ne isključuje mogućnost da vanzemaljski oblici života postoje i da pokušavaju uspostaviti kontakt, ali ukazuje na to da su trenutne tehnologije nedovoljne da prepoznaju signale koji dolaze iz vrlo udaljenih svemirskih sistema. Takvi "signali zamagljuju" neprirodni uvjeti u svemiru, a ovo istraživanje donosi nova saznanja o tome zašto naučnici i dalje ostaju u potrazi za vanzemaljskim inteligencijama.</p><p>Tim sa Instituta SETI došao je do ovih zaključaka analizom radio-signala sa svemirskih letjelica u Sunčevom sistemu i primjenom tih podataka na okruženja udaljenih zvijezda. Iako istraživanje ostavlja mogućnost za potencijalni kontakt sa vanzemaljcima, postavlja se pitanje da li ćemo ikada biti u mogućnosti da prepoznamo njihove pokušaje komunikacije.</p>

Naučnici Instituta SETI istražuju kako solarne oluje i turbulencije plazme oko zvijezda mogu utjecati na detekciju radio-signala

Zagonetna "svemirska tišina": Da li vanzemaljci pokušavaju da komuniciraju?

<p>Svemirska letjelica DART, koju je lansirala američka svemirska agencija NASA, postavila je novi povijesni cilj – promijenila je orbitu binarnog asteroida oko Sunca. Ovaj nevjerojatan rezultat predstavlja prvi put da je objekt stvoren ljudskom rukom mjerljivo utjecao na putanju nebeskog tijela.</p><h2>Testiranje mogućnosti&nbsp;</h2><p>Misija Double Asteroid Redirection Test (DART) bila je osmišljena kako bi demonstrirala mogućnost skretanja svemirskih objekata, u slučaju da prijete Zemlji. Cilj DART-a bio je mjesec Dimorphos, koji nije predstavljao prijetnju našoj planeti, a koji je širok oko 170 metara. Nakon sudara letjelice s asteroidnim mjesecom, NASA je brzo proglasila misiju uspješnom, jer su rezultati pokazali da je orbitu Dimorphosa oko matičnog asteroida Didymosa skratila, čime je ostvarena promjena u samoj putanji.</p><h2>Promjena u orbiti</h2><p>Početna analiza pokazala je da je sudar s letjelicom skratio orbitu Dimorphosa oko asteroida Didymosa za oko 33 minute, pomaknuvši njegovu putanju za oko 36 metara bliže Didymosu. Međutim, najnovije istraživanje pokazuje da je ovaj sudar imao dalekosežan utjecaj na cijeli binarni asteroidni sistem. Didymos i Dimorphos sada su doživjeli promjene u svom kretanju oko Sunca, koje je bilo mjerljivo, i to na način koji može imati dugoročne posljedice.</p><h2>Utjecaj na kretanje asteroida oko Sunca</h2><p>Novi podaci iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon (JPL) ukazuju na to da su Didymos i Dimorphos pretrpjeli promjenu u svom orbitalnom periodu oko Sunca. Taj period, koji je ranije iznosio 770 dana, sada je promijenjen za oko 11,7 mikrona u sekundi, što je približno 3,7 cm na sat. Iako ovo možda ne zvuči kao velika promjena, stručnjaci objašnjavaju da se, tijekom vremena, takve male promjene mogu kumulirati i značiti razliku između toga hoće li asteroid pogoditi Zemlju ili ne.</p><h2>Potencijalna primjena u zaštiti Zemlje od opasnih asteroida</h2><p>Rahil Makadia, glavni autor studije, objašnjava da ove promjene u kretanju asteroida mogu imati značajan dugoročni učinak na sposobnost skretanja opasnih objekata s njihove putanje prema Zemlji. Ova misija predstavlja obećavajući korak u razvijanju tehnologija za potencijalnu zaštitu naše planete od svemirskih prijetnji.</p><p>S obzirom na to da se nastavljaju istraživanja, DART misija može postati ključni alat za buduće obrambene strategije protiv asteroida koji bi mogli predstavljati prijetnju životu na Zemlji.</p>

Mikroskopske promjene s velikim posljedicama: Kako male varijacije mogu spriječiti udar asteroida na Zemlju

DART: Prva svemirska letjelica koja je promijenila orbitu asteroida oko Sunca

<p>Nova studija upozorava da bi u slučaju globalnog nuklearnog rata dugoročne šanse za opstanak imale samo dvije države – Australija i Novi Zeland.&nbsp;</p><p>Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada rastu napetosti na Bliskom istoku, uz sukob između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, razmjenu raketnih napada i strah od šire eskalacije u koju bi se mogle uključiti i nuklearne sile.</p><p>O mogućim posljedicama nuklearnog rata govorila je novinarka i istraživačica Eni Džejkobsen (Annie Jacobsen) u jednoj epizodi podcasta 2024. godine. Džejkobsen je autorica knjige Nuclear War: A Scenario u kojoj opisuje kako bi takav sukob mogao izgledati. Prema njenim procjenama, ogroman broj ljudi stradao bi već u prvih 72 minute nakon početka nuklearnog napada.</p><p>I oni koji bi preživjeli početne eksplozije suočili bi se s dugoročnim posljedicama koje bi mogle biti jednako pogubne. Globalni nuklearni sukob izazvao bi smrt stotina miliona ljudi u samim detonacijama, dok bi posljedice koje slijede dodatno povećale broj žrtava.</p><p>Jedna od najtežih posljedica bila bi takozvana “nuklearna zima”. Dim i pepeo iz eksplozija prekrili bi atmosferu, temperature bi naglo pale, ozonski omotač bi bio oštećen, a poljoprivreda širom svijeta gotovo bi potpuno kolabirala na period od oko deset godina. Procjenjuje se da bi u narednim godinama zbog gladi, radijacije i raspada društvenih sistema moglo umrijeti oko pet milijardi ljudi.</p><p>Džejkobsen je u intervjuu za podcast The Diary of a CEO objasnila da bi područja poput američke savezne države Iowe ili Ukrajine godinama bila prekrivena snijegom, što bi onemogućilo uzgoj hrane.&nbsp;</p><p>- Kada poljoprivreda propadne, ljudi jednostavno počnu umirati - upozorila je.</p><p>Prema njenim riječima, Australija i Novi Zeland imali bi najveće šanse za opstanak zbog svoje geografske izolacije i klimatskih uslova. U tim dijelovima svijeta posljedice nuklearne zime bile bi blaže, pa bi poljoprivreda mogla opstati, za razliku od većine planeta gdje bi usjevi propali.</p><p>Ipak, život ni tamo ne bi bio jednostavan. Džejkobsen smatra da bi ljudi morali živjeti u teškim uslovima, s ograničenim resursima i stalnom borbom za hranu, a mnogi bi se vjerovatno sklanjali i živjeli pod zemljom.</p>

I oni koji bi preživjeli početne eksplozije suočili bi se s dugoročnim posljedicama koje bi mogle biti jednako pogubne

Samo dvije zemlje mogle bi preživjeti nuklearni rat: Ljudi bi morali živjeti u mraku ili pod zemljom


<p>Rijeka Neretva predstavlja jedan od ključnih prirodnih sustava na jugu Hrvatske, a njena delta s brojnim kanalima, rukavcima, močvarama i jezerima stvara jedinstven ekosustav bogat biljnim i životinjskim vrstama.</p><p>Zbog takvog osjetljivog okoliša, dolina Neretve oduvijek je bila poznata po bogatom ribljem fondu. U njenim vodama žive mnoge autohtone vrste, a područje je važno i za tradicionalni ribolov te lokalnu poljoprivredu. Ipak, stručnjaci već godinama upozoravaju na rastuće prijetnje, uključujući invazivne vrste koje ljudskim djelovanjem dospijevaju u prirodu.</p><p>Nedavno je u kanalima i rukavcima Neretve primijećena neobična zlatna ribica (Carassius auratus), vrsta koja se obično uzgaja u akvarijima i vrtovima. Iako prizor može djelovati bajkovito, ekolozi upozoravaju da takve ribe mogu ozbiljno narušiti lokalni ekosustav.</p><p>Primjerak je zabilježila Tiha Blažević u okolini Opuzena, a slične ribe uočene su i oko Metkovića te u jezeru Kuti, što sugerira da ih u dolini Neretve možda ima više nego što se ranije mislilo. Stručnjaci ističu da se, zbog jarkih boja i razlika u odnosu na babušku (Carassius gibelio), najvjerojatnije radi o akvarijskoj ribi koju je netko pustio u prirodu, a ne o prirodnoj mutaciji.</p>

<p>Ekolozi upozoravaju da puštanje akvarijskih riba u rijeke i jezera može imati ozbiljne posljedice: domaće vrste se natječu za hranu i prostor, a invazivne ribe mogu prenijeti bolesti i parazite. Zlatne ribice se u nekim dijelovima svijeta već smatraju invazivnom vrstom jer su prilagodljive, brzo se razmnožavaju i mogu narasti do 40 centimetara, živeći i više od deset godina.</p><p>Stručnjaci građane savjetuju da nikada ne puštaju akvarijske ribe u prirodu, već ih vrate prodavaču ili zadrže u kontroliranim uvjetima. Također, građani se potiču da prijave nadležnima neobične vrste koje primijete u prirodi. Posebno se upozorava i na crvenouhu kornjaču, koja je također dospjela iz kućnih akvarija i danas prijeti domaćoj populaciji barske kornjače.</p><p>Pojava zlatne ribice u dolini Neretve pokazuje koliko ljudske odluke, čak i one naizgled bezopasne, mogu utjecati na osjetljivu ravnotežu prirode.</p>

Stručnjaci već godinama upozoravaju na rastuće prijetnje, uključujući invazivne vrste koje ljudskim djelovanjem dospijevaju u prirodu

Neobična pojava u Neretvi:  Ekolozi tvrde da je mutant

<p>Američka svemirska agencija NASA uspješno je otklonila tehnički kvar na raketi za misiju Artemis 2, čime je zadržan planirani termin lansiranja u aprilu. Inženjeri su riješili problem s prekidom protoka helija u gornjem stepenu rakete Space Launch System (SLS), koji je ključan za održavanje pritiska u rezervoarima goriva.</p><p>Popravke su obavljene u Svemirskom centru Kennedy na Floridi, nakon što je raketa vraćena s lansirne rampe radi detaljne provjere. Zbog ovog kvara ranije je otkazana mogućnost lansiranja u martu.</p><p>Misija Artemis 2 poslat će četiri astronauta na desetodnevni let oko Mjeseca, što će biti prvi let s posadom u lunarno okruženje još od 1972. godine i misije Apollo 17.</p><p>U međuvremenu, NASA nastavlja tehničke pripreme, uključujući zamjenu baterija i dodatna testiranja sistema. Agencija je potvrdila i restrukturiranje programa Artemis, prema kojem će misija Artemis 4 biti prva planirana za slijetanje astronauta na površinu Mjeseca 2028. godine.</p>

Nakon tehničkih problema s protokom helija, misija Artemis 2 i dalje cilja lansiranje u aprilu

NASA spremna za povratak ljudi na Mjesec

<p>Američka svemirska agencija NASA saopćila je da je otklonjen tehnički problem na raketi Space Launch System koja će nositi misiju Artemis 2, čime su ponovo otvorene mogućnosti za lansiranje u aprilu.</p><p>Iz agencije navode da će se radovi na raketi i svemirskoj letjelici nastaviti i narednih sedmica, dok se timovi pripremaju da sistem ponovo prebace na lansirnu rampu prije potencijalnog polijetanja.</p><h2>Izvršena popravka</h2><p>Inženjeri su uspješno izvršili popravku kako bi osigurali stabilan protok helija u gornji stepen rakete. Helij ima važnu ulogu jer održava pritisak u rezervoarima goriva, a prekid u njegovom protoku mogao bi ugroziti sigurnost misije.</p><p>Popravke su obavljene u ogromnoj zgradi za montažu vozila u Kennedy Space Center na Floridi. Raketa i kapsula Orion spacecraft vraćene su u hangar 25. februara nakon što su prethodno prošle generalnu probu lansiranja na rampi 39B.</p><p>Tokom provjere nakon testa otkriven je prekid protoka helija u gornjem stepenu rakete. Budući da se problematični dio nije mogao popraviti direktno na rampi, raketa je vraćena u hangar kako bi inženjeri mogli pristupiti sistemu i ukloniti kvar.</p><p>Zbog ovog tehničkog problema otkazana je mogućnost lansiranja u martu. Misija Artemis 2 planira poslati četiri astronauta na desetodnevni let oko Mjeseca, što bi bio prvi let ljudi u lunarno okruženje još od misije Apollo 17 iz 1972. godine.</p><p>Novi prozori za lansiranje otvaraju se u aprilu – 1. aprila, zatim od 3. do 6. aprila, kao i 30. aprila, a zahvaljujući uspješnim popravkama te opcije ostaju realne.</p><p>Tim je uklonio problematični spoj kroz koji helij dolazi iz zemaljske opreme, ponovo sastavio sistem i testirao ga smanjenim protokom gasa kako bi provjerio da li je kvar u potpunosti otklonjen. Istovremeno se istražuje i uzrok pomjeranja zaptivke kako se sličan problem ne bi ponovio.</p><h2>Promjene u rasporedu</h2><p>Paralelno s tim radovima tehničari zamjenjuju baterije na glavnom i gornjem stepenu rakete, kao i na boosterima na čvrsto gorivo, dok se baterije kapsule Orion dopunjavaju i testira sistem za hitni prekid leta.</p><p>U međuvremenu, NASA je najavila i promjene u rasporedu programa Artemis. Prema novom planu, misija Artemis 3 neće biti prva koja će spustiti astronaute na Mjesec, već će se taj zadatak prebaciti na Artemis 4 planiranu za 2028. godinu. Artemis 3 bi se, prema novoj strategiji, trebao zadržati u Zemljinoj orbiti i spojiti s Orionom i komercijalnim lunarnim modulima uključenim u program Artemis.</p>

Tokom provjere nakon testa otkriven je prekid protoka helija u gornjem stepenu rakete

NASA otklonila kvar na raketi: Misija Artemis 2 ponovo bliže lansiranju

<p>Naučnici su probili 523 metra kroz led na Crary Ice Rise na rubu Zapadnog Antarktičkog ledenog pokrivača, udaljeni 700 kilometara od najbližih istraživačkih stanica.</p><p>Ispod leda izvukli su 228 metara dug uzorak sedimenta, koji čuva zapis o promjenama okoliša tokom proteklih 23 miliona godina, uključujući ranije tople periode.</p><p>Ovaj pronalazak daje naučnicima važne informacije o tome kako bi ledeni pokrivač i Ross Ice Shelf mogli reagirati na globalno zagrijavanje iznad 2°C.&nbsp;</p><p>Dosadašnje procjene oslanjale su se uglavnom na satelitske podatke i sedimente prikupljene bliže rubu leda.</p><h2>Dokazi o povlačenju leda</h2><p>Sedimenti pokazuju raznolikost - od mulja tipičnog za ledeni pokrivač do materijala koji ukazuje na otvoreni ocean i rubove ledenih ploča, što implicira na to da je područje povremeno bilo prekriveno morem.&nbsp;</p><p>Naučnici sada nastoje odrediti kada su se ti periodi otvorene vode dogodili i koje su okolnosti to izazvale.</p><h2>Osnova za buduća istraživanja</h2><p>Prikupljanje jezgre predstavlja značajan naučni i inženjerski uspjeh, jer nijedan raniji projekat nije izvukao tako dubok geološki zapis ispod leda na tako udaljenoj lokaciji.&nbsp;</p><p>Tim od 29 članova koristio je specijalni sistem bušenja, prvo probijajući led toplom vodom, a potom spuštajući cijevi do sedimenta.&nbsp;</p><p>Svaki segment je pažljivo dokumentovan i uzorkovan za dalja istraživanja.</p><p>Ovaj uspjeh pruža osnovu za buduće bušenje i bolje razumijevanje osjetljivosti Zapadnog Antarktičkog ledenog pokrivača na klimatske promjene.</p>

Nijedan raniji projekat nije izvukao tako dubok geološki zapis ispod leda na tako udaljenoj lokaciji, kažu naučnici

Naučnici buše 523 metra kroz antarktički led i otkrivaju klimatske tajne stare milione godina

<p>Istraživači su otkrili neobičnu novu formu aluminijuma koja izaziva dugogodišnja uvjerenja o ponašanju ovog uobičajenog metala.</p><p>Istraživači sa King’s College London, identificirali su neobičnu novu formu aluminijuma, jednog od najzastupljenijih metala u Zemljinoj kori. Ovo otkriće ukazuje na znatno jeftiniju i održiviju zamjenu za rijetke zemne metale koji se široko koriste u modernoj tehnologiji i industriji.</p><h2>Reaktivne molekule</h2><p>Dr. Kler Bejkvel (Clare Bakewell), viša predavačica na Odsjeku za hemiju pomenutog koledža, predvodila je studiju. Njen tim stvorio je visoko reaktivne molekule na bazi aluminijuma sposobne da razbiju neke od najsnažnijih hemijskih veza.</p><p>Njihovi rezultati, objavljeni u časopisu Nature Communications, takođe opisuju molekularne strukture koje nikada prije nisu zapažene, otvarajući vrata novim vrstama hemijske reaktivnosti.</p><p>Ključno postignuće istraživanja je prvi zabilježeni primjer ciklotrialumana. Ova supstanca se sastoji od tri atoma aluminijuma povezana u trokutastu strukturu.&nbsp;</p><p>Struktura od tri atoma pokazuje neobičan nivo reaktivnosti, dok ostaje stabilna kada se rastvori u različitim rastvorima.</p><p>Ta stabilnost omogućava joj učestvovanje u različitim hemijskim procesima.&nbsp;</p><p>Među njima su razdvajanje dihidrogena i kontrolisana insercija i lančana ekspanzija etena, 2-ugljenikovog ugljikovodika koji služi kao ključni građevinski blok u hemijskoj proizvodnji.</p><h2>Smanjenje zavisnosti od dragocjenih metala</h2><p>Metali igraju ključnu ulogu u proizvodnji i masovnih i specijalnih hemikalija. Međutim, mnoge industrijske reakcije, posebno one koje uključuju katalizu, zavise od dragocjenih metala poput platine.&nbsp;</p><p>Rudarstvo i rafinacija ovih materijala je skupo i može prouzrokovati značajnu štetu okolišu.</p><p>Naučnici već dugo traže alternativne metale za upotrebu u hemijskim transformacijama.&nbsp;</p><p>Dr. Ker Bejkvel rekla je:</p><p>&nbsp;- Prelazni metali su glavna snaga hemijske sinteze i katalize – ali mnogi od najkorisnijih postaju sve teže dostupni i za ekstrakciju – često se nalaze u regijama političke nestabilnosti, što povećava potražnju i cijenu.</p><p>&nbsp;- Hemijski stručnjaci okreću se ka češćim elementima iz periodnog sistema, a mi smo odabrali aluminijum, jer je superzastupljen, što ga čini ~20.000 puta jeftinijim od dragocjenih metala poput platine i paladijuma - tvrdi Bejkvel.</p><h2>Iza oponašanja prelaznih metala</h2><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Pored dizajniranja aluminijumskih spojeva za sintetičke primjene, tim je otkrio potpuno nove puteve hemijskih reakcija.</span></p><p>Dr. Bejkvel kaže:</p><p>&nbsp;- Što je posebno u ovom radu je da pomjeramo granice hemijskog znanja. Najuzbudljivije je što možemo koristiti ovaj aluminijumski trimer za stvaranje potpuno novih spojeva sa nivoima reaktivnosti koji nikada prije nisu zabilježeni – ovo uključuje aluminijumske i ugljikove prstenove od 5 i 7 članova formirane reakcijom sa etenom. Ove sposobnosti nadmašuju prelazne metale koje smo prvobitno pokušavali oponašati, vodeći nas do samog vrha hemijskog istraživanja.</p><p>Dr. Bejkvel  vjeruje da ova hemija može omogućiti naučnicima da izumljaju nove tipove reakcija i sklapaju veće molekularne strukture sa specifičnim svojstvima. Takav napredak može na kraju podržati razvoj novih materijala i industrijskih proizvoda.</p><p>Također, poručuje:</p><p>&nbsp;- Trenutno smo u vrlo istraživačkoj fazi, i tek smo na početku otključavanja potencijala ovih materijala bogatih u Zemljinoj kori. Ali, iz onoga što smo do sada vidjeli, ova hemija bi mogla podržati tranziciju ka čišćoj, zelenijoj i jeftinijoj hemijskoj proizvodnji, uz stalno pravljenje novih otkrića usput.</p>

Prelazni metali su glavna snaga hemijske sinteze i katalize ali mnogi od najkorisnijih postaju sve teže dostupni i za ekstrakciju 

Naučnici stvorili novu moćnu vrstu aluminijuma koja bi mogla zamijeniti rijetke zemne metale

<p>U jednom trenutku činilo se da je ime Titanoboa cerrejonensis zauvijek upisano na sam vrh liste najvećih gmizavaca koji su ikada nastanjivali Zemlju. Međutim, novija istraživanja ukazuju na mogućnost da je u dalekoj prošlosti postojala još veća i masivnija zmija, gotovo jednako zastrašujuća.</p><p>Ako se vratimo 66 do 56 miliona godina unazad, prostor današnje sjeverne Kolumbije bio je dom ove džinovske grabljivice. Njeni fosili otkriveni su početkom 2000-ih u rudniku Cerrejón. Paleontolog Džonatan Bolč (Jonathan Bloch) sa Univerziteta Floride tada je istakao da su kosti bile rasute širom nalazišta – praktično na svakom koraku.</p><p>U paleocenu, prije oko 60 miliona godina, to područje bilo je prostrana močvarna džungla s obilnim padavinama, gotovo dvostruko većim nego u današnjoj Amazoniji. Bujna vegetacija pogodovala je razvoju krupnih životinja – kornjača, krokodila i riba koje su bile višestruko veće od današnjih srodnika. Titanoboa je bila vrhunski predator tog ekosistema.</p><p>Prve procjene govorile su da je bila duga između devet i 10,5 metara, dok su kasnije analize sugerirale da je mogla dosezati i oko 14,3 metra. Težila je približno 1.135 kilograma.</p><h2>Nova vrsta</h2><p>Ipak, 2024. godine paleontološki svijet uzdrmala je vijest o novoj vrsti – Vasuki indicus, potencijalnom rivalu Titanoboe.</p><p>Paleontolog Debajit Datta sa Indijskog instituta za tehnologiju, jedan od autora studije objavljene u časopisu Nature, naveo je da je najširi pršljen ove zmije bio širok čak 11 centimetara – više nego dvostruko širi od najšireg ljudskog pršljena. Kada su ti podaci primijenjeni u matematičkim modelima za procjenu ukupne dužine tijela, rezultati su bili impresivni.</p><p>Procjene sugeriraju da je Vasuki mogla dosezati između 11 i 15 metara dužine, što znači da bi mogla nadmašiti Titanobou. Ipak, istraživači pozivaju na oprez jer je pripadala izumrloj porodici madtsoiida, pa nije u potpunosti jasno koliko se njen tjelesni oblik podudarao s današnjim zmijama.</p><p>Vasuki je živjela prije oko 47 miliona godina, tokom eocena, na području indijskog potkontinenta, i smatra se najstarijim poznatim članom svoje porodice. Naučnici vjeruju da potiče upravo iz Indije.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DUVRGAnDnMH/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DUVRGAnDnMH/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DUVRGAnDnMH/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Guinness World Records (@guinnessworldrecords)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<h2>Hranila se morskim životinjama </h2><p>Iako bi susret s takvim stvorenjem vjerovatno bio koban, postoje indicije da se, poput Titanoboe, hranila pretežno morskim životinjama. U slojevima stijena gdje su pronađeni njeni ostaci nisu otkriveni fosili kopnenih sisara, već morskih vrsta poput raža, ajkula, somova, kornjača, krokodila i primitivnih kitova.</p><p>U poređenju s tim prahistorijskim divovima, današnje zmije djeluju znatno skromnije. Najduže poznate jedinke rijetko prelaze 10 metara. Trenutni rekorder je Ibu Baron, ženka mrežastog pitona duga 7,22 metra, upisana u Guinnessovu knjigu rekorda. Stručnjaci napominju da bi pod potpunom anestezijom, kada se tijelo potpuno opusti, mogla biti i do deset posto duža – gotovo 7,9 metara.</p>

Prve procjene govorile su da je bila duga između devet i 10,5 metara, dok su kasnije analize sugerirale da je mogla dosezati i oko 14,3 metra

Naučnici pronašli čudovišnu zmiju od 15 metara, ruši sve rekorde: Titanoboa konačno nadmašena?!

<p>Masovna grobnica stara 2.800 godina otkrivena je na sjeveru Srbije, a arheolozi vjeruju da dokumentuje namjerno i selektivno nasilje nad ženama i djecom tokom ranog željeznog doba.</p><p>Mjesto ukopa nalazi se na lokalitetu Gomolava, u blizini današnjeg mjesta Hrtkovci, uz rijeku Savu. Istraživači su svoja otkrića objavili 23. februara u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41562-025-02399-9">Nature Human Behaviour</a>. Grobnica je sadržavala posmrtne ostatke 77 osoba. Više od 70 posto bile su žene, a 69 posto djeca, pri čemu je više od polovine bilo mlađe od 12 godina.</p><p>Istraživači navode da je ovakav obrazac izuzetan u evropskoj prahistoriji.</p><p>"Dominacija žena i mlađih pojedinaca u masovnoj grobnici na Gomolavi izuzetna je u evropskoj prahistoriji", napisali su autori studije. Arheolozi su grobnicu prvi put otkrili početkom 1970-ih. Tada su neki sumnjali na prirodnu katastrofu, poput bolesti. Međutim, nova analiza kostiju i DNK ukazuje na koordinirano ubijanje.</p><p>Bioarheologinja Linda Fibiger sa Univerziteta u Edinburghu izjavila je da je tim pronašao opsežne tragove trauma, uključujući napukle lobanje, rane od strijela i tragove rezanja. Oko jedne petine skeleta imalo je vidljive povrede na kostima. Budući da mnoge smrtonosne povrede ne ostavljaju tragove na kostima, Fibiger je zaključila da su sve žene i djeca u grobnici vjerovatno pogubljeni.</p><p>- U cjelini, obrazac otkriva teško nasilje koje je bilo brutalno, namjerno i efikasno - naveli su istraživači.</p><p>Povrede ukazuju na bliski kontakt i upotrebu tupe sile. Istraživači su kazali da su napadači možda bili viši od žrtava ili na konjima, sudeći prema mjestu povreda na glavi, piše <a href="https://www.turkiyetoday.com/lifestyle/ancient-serbian-mass-grave-reveals-targeted-killing-of-women-and-children-3215073">Turkiye Today</a>.</p><h2>Genetska testiranja</h2><p>Genetska testiranja otkrila su da su osobe uglavnom bile međusobno nepovezane. Samo jedna majka i njene dvije kćerke dijelile su bliske biološke veze. Analiza izotopa stroncija u zubnoj gleđi pokazala je da je više od jedne trećine odraslo izvan područja Gomolave i imalo drugačiju ishranu u djetinjstvu.</p><p>- Jasno je da se radi o heterogenoj skupini pojedinaca - rekla je Fibiger za Live Science.</p><p>Arheolog Beri Moloj s University College Dublina, koautor studije, rekao je da grobnica ne odražava uništenje jednog sela.</p><p>- To je grupa ljudi iz različitih sela, svi ubijeni na istom mjestu, u isto vrijeme - rekao je Moloj. Jama za ukop bila je promjera oko 2,9 metara i dubine oko 0,5 metara.</p><p>Arheolozi su oko nje pronašli rupe od stubova, što sugerira neku vrstu memorijalizacije. Grobnica je također sadržavala keramičke posude, bronzane ukrase i gotovo 100 životinjskih kostiju, uključujući kompletan skelet mlade krave na dnu.</p><p>Lokalitet se nalazi na istaknutom naseljenom humku s pogledom na rijeku Savu. Istraživači navode da pažljiv raspored tijela, prisustvo ukrasa poput fibula i prstenja te izostanak pljačke ukazuju na simboličnu namjeru.</p><h2>"Oduzeta budućnost"</h2><p>U devetom stoljeću prije nove ere, grupe u Karpatskom bazenu konsolidirale su se oko utvrđenih naselja. Tenziје su se pojavile između mobilnih i stalno naseljenih zajednica zbog korištenja i vlasništva nad zemljom.</p><p>Autori tvrde da su ubistva možda imala za cilj da poremete rivalske zajednice na genealogijskom nivou. Žene i djeca igrali su ključnu ulogu u prenošenju tradicija i osiguravanju budućnosti grupe.</p><p>- Žene i djeca … imaju agens i ulogu u prenošenju tradicija. Djeca su budućnost jednog društva, i sve to je oduzeto - rekla je Fibiger.</p><p>Istraživači sugeriraju da su masakr, ukop i spomen-obilježje zajedno činili lanac radnji osmišljenih da demonstriraju moć u periodu društvenih previranja u prahistorijskoj Evropi.</p>

Mjesto ukopa nalazi se na lokalitetu Gomolava, u blizini današnjeg mjesta Hrtkovci, uz rijeku Savu

Masovna grobnica u Srbiji šokirala naučnike: Prije 2.800 godina selektivno ubijene žene i djeca

<p>NASA cilja na početak marta za lansiranje četiri astronauta u misiju oko Mjeseca, što će biti prvi takav let nakon više od pola stoljeća i najdalje putovanje u svemir od 1972. godine, otkako je ekspedicija programa Apollo sletjela na Mjesec.</p>

<p>Misija Artemis II planira desetodnevni let posade oko daleke strane Mjeseca, a zatim povratak na Zemlju, otvarajući put za buduće slijetanje na Mjesec unutar Artemis programa, koji je započeo 2017. godine.</p><p>Agencija je najraniji mogući datum lansiranja postavila za 6. mart, nakon uspješnog testa na Svemirskom centru na Floridi, koji je uključivao drugo punjenje goriva i test odbrojavanja.</p>

Rusija planira misiju Venera-D: Povratak na paklensku površinu Venere

Naučnici oživjeli djelove mozga nakon ledenog sna: "Naučna fantastika postaje moguća"

Novo otkriće u kvantnoj fizici: Rekordna topologija u isprepletenim fotonima

NASA sprema Artemis II: Četiri šanse za lansiranje

NASA-ina svemirska letjelica teška 600kg uskoro će ponovo ući u Zemljinu atmosferu

Zagonetna "svemirska tišina": Da li vanzemaljci pokušavaju da komuniciraju?

DART: Prva svemirska letjelica koja je promijenila orbitu asteroida oko Sunca

Samo dvije zemlje mogle bi preživjeti nuklearni rat: Ljudi bi morali živjeti u mraku ili pod zemljom

Neobična pojava u Neretvi: Ekolozi tvrde da je mutant

NASA spremna za povratak ljudi na Mjesec

NASA otklonila kvar na raketi: Misija Artemis 2 ponovo bliže lansiranju

Naučnici buše 523 metra kroz antarktički led i otkrivaju klimatske tajne stare milione godina

Naučnici stvorili novu moćnu vrstu aluminijuma koja bi mogla zamijeniti rijetke zemne metale

Naučnici pronašli čudovišnu zmiju od 15 metara, ruši sve rekorde: Titanoboa konačno nadmašena?!

Masovna grobnica u Srbiji šokirala naučnike: Prije 2.800 godina selektivno ubijene žene i djeca

NASA planira prvi ljudski let oko Mjeseca nakon više od 50 godina

Nauka

Rusija planira misiju Venera-D: Povratak na paklensku površinu Venere

Naučnici oživjeli djelove mozga nakon ledenog sna: "Naučna fantastika postaje moguća"

Novo otkriće u kvantnoj fizici: Rekordna topologija u isprepletenim fotonima

NASA sprema Artemis II: Četiri šanse za lansiranje

NASA-ina svemirska letjelica teška 600kg uskoro će ponovo ući u Zemljinu atmosferu

Zagonetna "svemirska tišina": Da li vanzemaljci pokušavaju da komuniciraju?

DART: Prva svemirska letjelica koja je promijenila orbitu asteroida oko Sunca

Samo dvije zemlje mogle bi preživjeti nuklearni rat: Ljudi bi morali živjeti u mraku ili pod zemljom

Neobična pojava u Neretvi: Ekolozi tvrde da je mutant

NASA spremna za povratak ljudi na Mjesec

NASA otklonila kvar na raketi: Misija Artemis 2 ponovo bliže lansiranju

Naučnici buše 523 metra kroz antarktički led i otkrivaju klimatske tajne stare milione godina

Naučnici stvorili novu moćnu vrstu aluminijuma koja bi mogla zamijeniti rijetke zemne metale

Naučnici pronašli čudovišnu zmiju od 15 metara, ruši sve rekorde: Titanoboa konačno nadmašena?!

Masovna grobnica u Srbiji šokirala naučnike: Prije 2.800 godina selektivno ubijene žene i djeca

NASA planira prvi ljudski let oko Mjeseca nakon više od 50 godina