<p>Tim studenata američkog Univerziteta Princeton oborio je svjetski rekord u brzini za čamce na električni pogon, s prosječnom brzinom od 183,8 km/h.<br></p><p>Rekordne vožnje održane su 26. oktobra na stazi Američkog udruženja motornih čamaca (APBA) na jezeru Taunsend, blizu Grinsboroa u Sjevernoj Karolini.</p><p>Čamac pod nazivom Big Bird je povećavao brzinu dok nije ušao u "brzinski krug", odnosno na dio staze dužine od 1 km na kojoj se mjerila prosječna brzina na toj dionici, piše Vidi.hr.</p><p>Kao što je uobičajeno za takve pokušaje postavljanja rekorda, gliser je morao napraviti dvije uzastopne vožnje, kako bi se dobila najbrža prosječna brzina.</p><p>Gliserom je upravljao profesionalni vozač hidroaviona Džon Piters (John Peeters), koji je uspio postići najveću brzinu od 178,8 km/h u prvoj vožnji i 189 km/h u drugoj, postigavši prosjek od 183,78 km/h.</p>

<p>Za referencu, kada je električni gliser koji je izradio Jaguar prije pet godina postavio isti tip svjetskog rekorda, postigao je prosječnu najveću brzinu od samo 142,6 km/h.</p><p>Big Bird pokreće posebna verzija Flux Marine FM100 električnog pogona, koji je modificiran da proizvodi više snage (200 KS/149 kW), a da pritom ostane lagan.</p><p>Ukupna težina Big Birda s pilotom iznosila je samo 442 kg, a tim se nada da će nakon dodatnih modifikacija moći postići prosječnu najveću brzinu od 193 km/h.</p>

Gliserom je upravljao profesionalni vozač hidroaviona Džon Piters

Oboren rekord: Ovo je najbrži električni gliser na svijetu

<p>Uznemiravajući i srceparajući snimak smrti orke objavljen je na društvenoj mreži Facebook. Video je napravio i objavio Pjer Robert de Latur ili Pjer „šaptač orki“, istraživač i jedan od osnivača Alijanse za meke podvodne susrete (USEA), na svom profilu.<br></p><h2>Pomislili da je zarobljen</h2><p>- Ovdje je cijeli video, s površine i pod vodom, na kome svjedočimo vjerovatnoj smrti mužjaka orke kojeg smo zvali Hanči - napisao je Pjer i dodao:</p>

<p>- U ponedjeljak oko podneva primijetili smo iz daljine čudnu aktivnost u kojoj je učestvovao barem jedan odrasli mužjak orke. Kada smo prišli bliže, pomislio sam na društveno ponašanje. A onda i na parenje jer su se najmanje dvije orke trljale jedna od drugu. Kada smo došli na rastojanje od 12 do 15 metara, postalo je jasno da je veliki mužjak statičan, a da ga ostali, barem dvije orke, održavaju na površini.</p><h2>Veliki mužjak</h2><p>Pjer navodi da je tada prepoznao velikog mužjaka kao jednog od orki koje je sretao i proučavao ranije u blizini Kaldfjorda, u Norveškoj.</p><p>- Zbog grbe na leđima nazvali smo ga Hanči („grbonja“ na engleskom, prim. a.). Bilo je očigledno da je u velikoj nevolji. Zapitao sam se da li je zarobljen u nekim kanapima. Da li je bolestan? Povrijeđen? To nije bilo moguće otkriti s palube „Sule“. Odlučili smo da zaronim i provjerim situaciju iz podvodne perspektive. I oslobodimo ga ako treba. Ponio sam i kameru da zabilježim ono što se dešava - rekao je Pjer.</p><p>U vodu je ušao sam, dodaje, i tu je otkrio da orka nije zarobljen u kanapima, niti je imao vidljivu povredu.</p><p>- Imao sam vremena da primijetim da je bio veoma mršav – glava mu je bila nalik kikirikiju, na leđima nije bilo masnoće, stomak je bio prazan… Vidio sam ga kako tone u mrak. Da budem iskren, iako znam da je ovo ciklus života, preplavile su me emocije. Posebno zato što sam znao ovu orku odranije. Ovakve stvari se dešavaju. I da se desi ponovo, postupio bih potpuno isto. Neću dozvoliti da orka u nevolji umre ako mogu da je spasim. Kao što sam to radio 2005. u Skrovi, kada sam spasio orku NP052 zarobljenu u ribarskoj opremi – naveo je Pjer.</p><p>Ova smrt orke izazvala je velike reakcije na internetu, pa je Pjer naglasio da se nada da će uskoro imati ljepše vijesti iz svijeta orki.</p><h2>Ugrožena populacija</h2><p>Orke ili kitovi ubice najveći su predstavnici porodice delfina. Žive u svim okeanima, od ledenih sjevernih, do tropskih. Iako se sama vrsta ne smatra ugroženom, postoje ugrožene populacije orki. Obično se ne smatraju opasnim po čovjeka, mada su neke populacije kitova ubica počele da napadaju brodove, piše Telegraf.</p>

Pjer Robert de Latur iz USEA objavio je video na kome se vide posljednji trenuci Hančija

Održavali su ga na površini, a onda je potonuo u mrak: Istraživač zabilježio smrt orke

<p>Sve veći salinitet izvora slatke vode jedna je od najvećih briga. Ako se trend nastavi, pronalaženje dovoljno vode za piće za svjetsku populaciju moglo bi da postane pravi izazov – i to prije nego što dođemo do još veće štete za mnogobrojne životinjske vrste i njihova staništa.<br></p><h2>Povećanje količine soli</h2><p>Geološki i hidrološki procesi na površinu Zemlje donose so već dugi period. Taj proces povećanja količine soli čovjek ubrzava na planeti, jer eksploatiše rudnike.</p><p>Istraživači s univerziteta Merilend, Konektikat, Virdžinija i drugih institucija udružili su svoju stručnost kako bi dokumentovali ono što opisuju kao "egzistencijalnu prijetnju“ zalihama slatke vode.</p><p>Tim je posmatrao nekoliko različitih vrsta soli u rijekama i zemljištima, a ne samo natrij-hlorid koji većina nas koristi u svakodnevnom životu. Dokazano je da određeni događaji, poput presušivanja jezera, povećavaju koncentraciju soli u zraku.</p><p>- Prije dvadeset godina, sve što smo imali bile su studije slučaja. Mogli bismo reći da su površinske vode bile slane u Njujorku ili u snabdijevanju pitkom vodom u Baltimoru. Sada pokazujemo da je to ciklus koji počinje u dubinama Zemlje pa ide do atmosfere, i koji je značajno poremećen ljudskim aktivnostima - rekao je ekolog Džin Likens sa Univerziteta Konektikat.</p><h2>Ljudski faktor</h2><p>Prema istraživanjima u studiji, navodi se da je oko 2,5 milijardi hektara zemljišta širom svijeta pogođeno zaslanjivanjem koje je izazvano ljudskim faktorom, kao i da so koja se koristi za odmrzavanje puteva također pronalazi put u zrak.</p><p>- Ako razmišljate o planeti kao o živom organizmu, kada akumulirate toliko soli to bi moglo da utječe na funkcionisanje vitalnih organa ili ekosistema. Nivo soli utječe na mnoge aspekte života, od toga koliko ima snijega na vrhovima planina, do toga koliko je vjerovatno da ćemo dobiti respiratorne bolesti - naveo je geolog Sujai Kaushal s Univerziteta Merilend.</p>

Ljudska aktivnost zagrijava planetu, dovodi divlje životinje u opasnost, pa čak i mijenja okretanje Zemlje

Hoćemo li uskoro ostati bez vode za piće

<p>Naučnici su pronašli nešto strašno: stijene sačinjene od plastičnog otpada, na udaljenom brazilskom otoku Trindade. Ovaj otočić, koji je važno utočište za zelene kornjače, više od 1.000 kilometara udaljen je od obale. Plastične stijene su dokaz koliko ljudsko zagađivanje utječe na geološke cikluse Zemlje.<br></p><h2>Fragmenti stijena</h2><p>Geolozi su u martu otkrili da je otopljena plastika postala "slijepljena" sa stenjem na vulkanskom otoku, i formirala nešto što nazivaju "plastiglomerati". Po definiciji, plastiglomerat je napravljen od fragmenata stijene, pijeska, otpada i drugih organskih materija "stopljenih" s ostacima plastike.</p><p>- Zagađenje, otpad u moru, plastika koju bacaju u okeane, to postaje geološki materijal, sačuvan u geološkim zapisima - rekla je Fernanda Avelar Santos, geološkinja s Univerziteta Parana, za Reuters.</p><p>Plastične stijene su pronađene na dijelu otoka Trindade, koji je rezervat na kojem zelene kornjače polažu jaja. Jedini stanovnici otoka su pripadnici brazilske mornarice, koji su tu sa zadatkom da štite ove kornjače.</p><p>- Saznali smo da zagađenje uglavnom dolazi od ribarskih mreža, što je čest otpad na ovim plažama. Kad se temperature podignu, ova plastika se topi i postaje stopljena s prirodnim materijalima na plaži - kaže Santos.</p><p>Ribarske mreže i druga oprema su velika prijetnja za ekosistem u okeanu. Ustvari, oko 45 miliona kilograma plastike se godišnje baci u more u vidu izgubljene ribarske opreme.</p><p>Otkriće plastiglomerata može biti znak da Zemlja ulazi u novu geološku eru - onu u kojoj ljudi ostavljaju značajan i trajan utjecaj na planetu. Ova epoha se zove antropocen.</p><h2>Budući fosili</h2><p>- Plastika i plastiglomerati mogli bi da prežive kao budući fosili. Ako se zatrpaju ispod površine sa stijenama, ne vidim zašto ne bi mogli da postoje u ovoj formi milionima godina - kaže Jan Zalasijevič, geolog s Univerziteta Lester u Engleskoj.</p>

Plastične stijene su dokaz koliko ljudsko zagađivanje utječe na geološke cikluse Zemlje

Naučnici su prestrašeni poslije otkrića misterioznih stijena na izoliranom otoku: Evo šta to znači

<p>Nacionalno utočište za divlje životinje Kealia Pond u Mauiju, u američkoj državi Havaji, nedavno je zabilježilo veliki priliv posjetilaca - ali oni nisu tu da vide močvare, već su došli zbog malog jezera roze boje, prenosi BBC.</p><p>Naučnici ne znaju sa sigurnošću šta je dovelo do toga da jezerce dobije sjajnu nijansu "barbi" roze boje, ali sumnjaju da bi to moglo biti zbog visokog nivoa soli u vodi, što je dovelo do rasta halobakterijskih organizama, piše Vijesti.me.</p>

<p>Ljudi se upozoravaju da se ne približavaju previše i ne piju vodu.<br></p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CzYGdxAuaBo/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/CzYGdxAuaBo/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/CzYGdxAuaBo/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Kāko&#39;o Haleakalā (@kakoo_haleakala)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

Nacionalno utočište za divlje životinje zabilježilo veliki priliv posjetilaca

Nacionalno utočište za divlje životinje Kealia Pond u Mauiju

Voda u malom jezeru na Havajima najednom postala ružičasta: Naučnici ne znaju šta se dešava

<p>Kompanija Samson Sky je nakon 14 godina razvoja napokon održala prvi let sa svojim sportskim letećim automobilom Switchblade.</p><p>U osnovi se radi o automobilu na tri kotača sa sklopljenim krilima koji ima dozvolu za cestovnu vožnju i može voziti 200 km/h, no kada se krila na pritisak gumba rasklope, postaje letjelica koja zrakom može prevoziti dva putnika brzinom od 320 km/h.</p><p>Prvi letni test je održan u zračnoj luci Grant Country u Vašingtonu, pri čemu je Switchblade doletio do visine od 150 metara i nakon kratkog kruženja sigurno sletio na pistu 6 minuta kasnije.</p>

<p>Samson Sky kaže da je zaprimio oko 2.300 rezervacija iz 57 različitih država za Switchblade, a zainteresirani kupci će ga platiti 170.000 američkih dolara, piše Vidi.hr.</p><p>Switchblade koristi hibridno napajanje koje radi na 91-oktanskom plinu i osigurava do 805 kilometara dometa s punim spremnikom goriva od 125 litara.</p><p>S obzirom na to da se ne radi o letjelici s vertikalnim uzlijetanjem, treba mu pista dužine od 335 metara, a to, naravno, isključuje mogućnost da ga parkirate u svojoj ulici ispred kuće.</p>

Switchblade auto se rasklapa u avion s dva sjedala koji može razviti brzinu od 320 kilometara u zraku

Leteći sportski automobil uspješno obavio prvi let

<p>Američki astronaut Frank Borman, koji je bio komandant misije „Apollo 8“, preminuo je u 95. godini, objavila je američka svemirska agencija NASA.</p><p>Borman je umro u utorak u Bilingsu, u američkoj saveznoj državi Montani, objavila je NASA.</p><h2>Američki heroj</h2><p>- Danas se sjećamo jednog od NASA-inih najboljih ljudi. Astronaut Frank Borman bio je pravi američki heroj - rekao je NASA-in čelnik Bil Nelson (Bill). Kao komandant „Apolla 8“, Borman je vodio prvu misiju s ljudskom posadom oko Mjeseca 1968. i otvorio put za slijetanje na Mjesec nekoliko mjeseci kasnije.</p><p>Rođen u američkoj saveznoj državi Indijani, Borman je u dobi od 15 godina razvio strast prema avionima, što ga je na kraju odvelo u Zračne snage, a kasnije i u NASA-u.</p><p>Od 1950. nadalje bio je borbeni pilot, a kasnije docent termodinamike na Vojnoj akademiji „West Point“ u državi Njujork. Godine 1967. bio je član istražnog odbora koji je istraživao požar u svemirskoj letjelici Apollo u kojem su poginula tri astronauta.</p>

<h2>Kuća slavnih</h2><p>Kasnije je imenovan voditeljem programa „Apollo“ i vodio je tim koji je redizajnirao letjelicu Apollo.</p><p>Nakon umirovljenja iz zračnih snaga 1970., Borman je postao savjetnik za „Eastern Airlines“ prije nego što je tamo obnašao razne visoke dužnosti, uključujući i to da je postao njegov predsjednik. Borman je, također, služio kao posebni predsjednički ambasador na putovanjima diljem Dalekog istoka i Evrope, prenosi Hina.</p><p>Borman je dobio brojne nagrade, uključujući Kongresnu svemirsku medalju časti. Godine 1990. Borman je primljen u Međunarodnu svemirsku kuću slavnih, a 1993. u Kuću slavnih američkih astronauta. Borman je bio oženjen i imao je dva sina i četvero unučadi.&nbsp;</p>

Dobio je brojne nagrade, uključujući Kongresnu svemirsku medalju časti

Preminuo Frank Borman: Jedan od pionira svemirskih misija

<p>Oktobar ove godine bio je najtopliji oktobar otkako se mjere temperature, a s tim rezultatom vrlo je vjerovatno da će 2023. biti godina s najvišom prosječnom temperaturom otkako postoje meteorološki podaci, saopćio je Servis za klimatske promjene Kopernik (C3S) Evropske unije.<br></p><h2>Temperaturne anomalije</h2><p>- Oktobar 2023. imao je izuzetne temperaturne anomalije i pratio je četiri mjeseca u kojima su svi rekordi globalnih temperatura probijeni. Možemo sa skoro potpunom sigurnošću reći da će 2023. biti najtoplija godina otkako se mjere temperature. Ta temperatura je 1,43 stepena iznad prosjeka u preindustrijskom dobu. Potreba za hitnom i ambicioznom klimatskom akcijom nikad nije bila veća - rekla je Samanta Burdžes, zamjenica direktora Kopernika, u saopćenju.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">The <a href="https://twitter.com/hashtag/C3S?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#C3S</a>&#39;s monthly climate bulletin is out now:<br><br>📈 October 2023 was the warmest October on record globally, with an average surface air temperature of 15.30°C;<br>📈 the average sea surface temperature for October was the highest on record for October.<br><br>▶️<a href="https://t.co/p3z7o6wmD7">https://t.co/p3z7o6wmD7</a> <a href="https://t.co/8DMC0TzWmk">pic.twitter.com/8DMC0TzWmk</a></p>&mdash; Copernicus ECMWF (@CopernicusECMWF) <a href="https://twitter.com/CopernicusECMWF/status/1722241002692620559?ref_src=twsrc%5Etfw">November 8, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Kako navodi ovaj servis, oktobar 2023. bio je najtopliji kada je riječ o globalnoj temperaturi, koja je bila 15,3 stepena, što je 0,85 stepeni više od prosjeka za oktobar od 1991. do 2020. Temperatura je bila i 0,4 stepena viša od prethodnog rekorda postavljenog u oktobru 2019. Globalna temperaturna anomalija bila je najveća poslije septembra 2023. Cijeli mjesec bio je 1,7 stepeni topliji od procjena za period od 1850. do 1900.</p><p>- Kada je riječ o ovoj kalendarskoj godini, od januara do oktobra, prosječna globalna temperatura je najviša otkako imamo podatke, za 1,43 stepena je viša od prosječne temperature od 1850. do 1900. i 0,1 stepen je viša od prosječne temperature 2016. godine, koja je bila najtoplija - navodi Kopernik.</p><p>Da će 2023. najvjerovatnije biti najtoplija godina u historiji, poručila je i Svjetska meteorološka organizacija (SMO) pri Ujedinjenim narodima (UN). Kako dodaju, El Ninjo će trajati od aprila 2024., što će dovesti do daljnjeg skoka u temperaturama.</p><h2>Utjecaj El Ninja</h2><p>- Utjecaj El Ninja se na globalnu temperaturu osjeća obično godinu kasnije, pa će sljedeća godina možda biti još toplija od ove. Iako je El Ninjo prirodan fenomen, dešava se u kontekstu klimatskih promjena na koje utječu ljudske aktivnosti. Ekstremne pojave poput vrelih valova, suša, šumskih požara, jakih kiša i poplava bit će još gore u nekim regionima - rekao je Peteri Talas, šef SMO, piše Telegraf.</p>

Oktobar je imao najvišu prosječnu globalnu temperaturu otkako se mjeri vrijeme i već je peti mjesec zaredom u kome padaju svi rekordi

Ova godina je najtoplija u historiji, a evo kakva će biti sljedeća

<p>Naučnici su u indonezijskim Kiklopovim planinama pronašli vrstu sisavca koja ima bodlje nalik ježu, njušku mravojeda i stopala krtice, a posljednji je put viđena prije više od 60 godina.<br></p><h2>Dugokljuna ehidna</h2><p>Attenboroughova dugokljuna ehidna, nazvana po britanskom prirodoslovcu Dejvidu Atenborugu (David Attenborough), prvi je put snimljena kamerom za praćenje posljednjeg dana četverosedmične ekspedicije koju su vodili naučnici s Univerziteta Oxford.</p><p>Nakon što se spustio s planine na kraju putovanja, biolog Džejms Kempton (James) pronašao je snimak malog stvorenja koje hoda kroz šumsko šipražje na posljednjoj memorijskoj kartici s više od 80 kamera u zabačenim mjestima.</p><p>- Imao sam veliki osjećaj euforije, ali i olakšanja jer sam proveo toliko dugo na terenu bez nagrade sve do posljednjeg dana - rekao je, opisujući trenutak kada je prvi put vidio snimak sa saradnicima iz indonezijske konzervatorske grupe YAPPENDA.</p>

<p>Ehidne dijele svoje ime s mitskim bićem iz grčke mitologije koje je polu-žena i polu-zmija. Tim naučnika ih je opisao kao plahe, noćne stanovnike jazbina koje je jako teško pronaći.</p><h2>Drugačiji od drugih sisavaca</h2><p>- Razlog zbog kojeg se čini tako drugačijim od drugih sisavaca je taj što je monotrema, a one polažu jaja i odvojile su se od ostatka sisavaca prije otprilike 200 miliona godina - rekao je Kemtpon.</p><p>Vrstu je do sada samo jednom naučno zabilježio nizozemski botaničar 1961. Drugačija vrsta ehidne živi diljem Australije i nizinske Nove Gvineje.</p><p>Kemptonov tim preživio je potres, malariju, pa čak i pijavicu zakačenu za očnu jabučicu tokom svog putovanja. Sarađivali su s lokalnim selom Yongsu Sapari u navigaciji i istraživanju zabačenog terena sjeveroistočne Papue.</p><p>Ehidna je ugrađena u lokalnu kulturu, uključujući tradiciju prema kojoj se sukobi rješavaju slanjem jedne strane u nesporazumu u šumu da traži sisavca, a druge u okean da pronađe marlina, prema starješinama spomenutog sela.</p><h2>Simboliziraju kraj sukoba</h2><p>Smatralo se da je oba stvorenja toliko teško pronaći da su često bila potrebna desetljeća ili čitava generacija da ih se locira. Kada bi ih se pronašlo, one su simbolizirale kraj sukoba i povratak skladnim odnosima.</p>

Naučnici su u indonezijskim Kiklopovim planinama pronašli vrstu sisavca koja ima bodlje nalik ježu, njušku mravojeda i stopala krtice

U Indoneziji pronađen sisavac koji nije viđen više od 60 godina

<p>Norveška kompanija „World Wide Wind“ razvila je revolucionarnu kontrarotirajuću plutajuću vjetroturbinu VAWT, koja bi mogla udvostručiti dobivanje energije.<br></p><h2>Suprotan smjer</h2><p>Prototip vjetroturbine veličine 19 metara od 30 kW, koji će se uskoro testirati u norveškom moru, dolazi s vertikalnom osom, a sav posao s teškim generatorima obavlja se ispod vode i ispod plutajućeg pontona turbine.</p><p>Rotor i stator generatora zatim su spojeni na par turbina s okomitom osom, od kojih svaka pokreće tri lopatice pod uglom od 45 stepeni od osovine glavnog tornja. Donja turbina je podešena da se okreće u jednom smjeru, a gornja, postavljena na stub koji se proteže po sredini donje, podešena je da se okreće u drugom smjeru.</p><p>U kojem god smjeru vjetar puhao, plutajući dvostruki VAWT pasivno se naginje do optimalnog ugla, a dvije se turbine počinju okretati u suprotnim smjerovima, učinkovito udvostručujući brzinu kojom se rotor okreće u statoru.</p>

<h2>400 metara visine</h2><p>Okretni moment koji vjetar stvara na strukturi učinkovito se neutralizira s dvije suprotne rotacije. Osim toga, stožasti zamah svakog rotora smanjuje brzinu vrha lopatica, tako da se u praktičnoj situaciji vjetroelektrane mogu postaviti bliže jedna drugoj, generirajući više energije iz zadane površine i smanjenje priključnog kabliranja.</p><p>Iz „World Wide Winda“ kažu da vide jasan put za dizanje ovih strojeva do čak 400 metara visine, pa bi jedan toranj mogao proizvoditi fantastičnih 40 MW, gotovo dvostruko više od najvećih svjetskih vjetroturbina i, što je još važnije, mogao bi drastično smanjiti troškove na manje od 50 američkih dolara po megavatu energije, što je manje od polovice troška običnih vjetroelektrana s vodoravnom osom.</p>

Sav posao s teškim generatorima obavlja se ispod vode i ispod plutajućeg pontona turbine

Revolucionarne plutajuće vjetroturbine spremne za testiranje

<p>Prije nekoliko dana misteriozna zelena sluz koja se izlila iz otvora za kanalizaciju u Njujorku izazvala je zbunjenost i paniku među prolaznicima.</p><p>Snimci fluorescentne zelene tekućine koja se slijevala niz ulicu i stvarala neonske lokve uhvaćeni su u blizini Svjetskog trgovačkog centra.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">So there’s literal green sludge bubbling up from the ground next to World Trade Center right now <a href="https://t.co/VF7mErx0PH">pic.twitter.com/VF7mErx0PH</a></p>&mdash; Dan Pantelo (@danpantelo) <a href="https://twitter.com/danpantelo/status/1720190911433359731?ref_src=twsrc%5Etfw">November 2, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Korisnici društvenih mreža šalili su se da bi to mogao biti Slimer iz filma „Ghostbusters“, dok su drugi komentirali kako ih zelena sluz podsjeća na sluz iz popularnog crtića „Teenage Mutant Ninja Turtles“. Iako izgleda vanzemaljski, postoji stvarno objašnjenje za ovaj neobičan incident.</p><h2>O čemu se radi</h2><p>Zaposlenik restorana i puba „O'Hara“, gdje je zelena tekućina viđena u utorak, rekao je za DailyMail da su radnici grada testirali sprinkler sistem hotela prekoputa koristeći zelenu pjenastu tvar, koja je ostavila za sobom ovu jezivu boju.</p><p>Mješavina vode i koncentrata pjene pumpa se u sistem kako bi se očistile eventualne nakupine koje bi mogle ometati protok vode. Čišćenje cijevi od nakupina, poznatih kao biofilm, često se provodi sličnim sredstvima.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Looks like toxic goo 🤢🤮<a href="https://twitter.com/hashtag/ooze?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#ooze</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/toxic?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#toxic</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/goo?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#goo</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/green?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#green</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/liquid?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#liquid</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/water?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#water</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/sewer?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#sewer</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/sewers?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#sewers</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/newyorkcity?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#newyorkcity</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/newyork?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#newyork</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/ny?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#ny</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/nyc?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#nyc</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/tmnt?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#tmnt</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/worldtradecenter?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#worldtradecenter</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/wtc?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#wtc</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/manhattan?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#manhattan</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/weather?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#weather</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/nature?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#nature</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/clime?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#clime</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/climeapp?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#climeapp</a> <a href="https://t.co/DQh1FKkGHx">pic.twitter.com/DQh1FKkGHx</a></p>&mdash; Clime (@ClimeRadar) <a href="https://twitter.com/ClimeRadar/status/1720528931894288809?ref_src=twsrc%5Etfw">November 3, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>DailyMail je kontaktirao njujorški Odjel za promet i sanitaciju u potrazi za više informacija, no nisu željeli davati komentare. Video je objavljen na platformi X, 16. oktobra, a autor Dan Pantelo napisao je: "Buja doslovno zelena sluz kraj Svjetskog trgovačkog centra."</p><h2>Zelena masa</h2><p>Teorije o tome šta bi mogla biti ta zelena masa počele su se pojavljivati vrlo brzo, pri čemu su neki tvrdili da se radi o otrovnoj tvari, dok su drugi pretpostavljali da je boja posljedica hlađenja. No, brzo je i na X-u stiglo objašnjenje.</p><p>- Ovdje se radi o vodi koja je puna zelene boje. Vodoinstalateri često koriste bezopasnu, fluorescentnu zelenu boju kako bi otkrili propuste u vodovodnim i kanalizacijskim sistemima.</p>

Korisnici društvenih mreža šalili su se da bi to mogao biti Slimer iz filma „Ghostbusters“

neonske lokve uhvaćeni su u blizini Svjetskog trgovačkog centra u utorak

Misteriozna zelena sluz počela izlaziti iz kanalizacije u Njujorku: Odmah je nastala panika

<p><br></p><p>Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je lijek za mršavljenje američke kompanije Eli Lili. FDA je odobrila „tirzepatid“ na prodaju pod imenom „zepbound“ za odrasle sa indeksom tjelesne mase (BMI) od najmanje 30 ili 27 ako pacijent također ima drugo zdravstveno stanje povezano s težinom, kao što je bolest srca, piše Index.hr.</p><p>- Gojaznost i prekomjerna težina su ozbiljna stanja koja se mogu povezati s nekim od vodećih uzroka smrti kao što su bolesti srca, moždani udar i dijabetes - rekao je Džon Šarets, direktor FDA-ovog Centra za istraživanje i procjenu lijekova.</p><p>„Tirzepatid“ je već odobren pod trgovačkim imenom „mounjaro“ za dijabetes tipa 2 i sve više se koristio za gubitak težine prije zvaničnog odobrenja Uprave za hranu i lijekove.</p>

Gojaznost i prekomjerna težina su ozbiljna stanja koja se mogu povezati s nekim od vodećih uzroka smrti

FDA je odobrila „tirzepatid“ na prodaju pod

Odobren novi lijek za mršavljenje: Koristio se za liječenje dijabetesa

<p>Na fundamentalnom nivou, sva živa bića su suštinski nesavršene kopije nukleinske kiseline. Činjenica da se naši geni nalaze unutar mikroskopskih "vreća smeća" ispunjenih bogatim supstancama poput proteina, masti, minerala i ugljikohidrata je gotovo sporedna, svi ovi dodatni materijali na kraju osiguravaju postojanje i umnožavanje gena.<br></p><h2>Virusni entitet</h2><p>Neke vrste virusnih entiteta poznatih kao "mobilni genetski elementi" (MGE) mogu se smatrati najjednostavnijim oblicima života. Neki od ovih entiteta poznati su kao "satelitske nukleinske kiseline" i gotovo su minimalistički. Nedostatak kodiranja za proizvodnju kritičnih elemenata poput kapsule znači da se ovisi o prisustvu drugih virusa kako bi proizveo svoju opremu.</p>

<p>Međutim, istraživanje koje je predvodio Univerzitet u Merilendu u Baltimoru otkriva da se ovi MGE-ovi ponašaju kao pravi "paraziti", kao "vampiri". Prilikom infekcije populacije bakterijskih ćelija, ovaj tim naučnika primijetio je da se satelitske nukleinske kiseline doslovno drže za vrat njihovih "pomoćnih" virusa, prenosi Science Alert.</p><h2>Neobična pojava</h2><p>Ovaj fenomen ranije nije bio poznat, a istraživači su bili iznenađeni otkrićem.</p><p>-Niko nikada nije vidio bakteriofag - ili bilo koji drugi virus - da se prilijepi za drugi virus - izjavio je biolog Tagide deCarvalho, vodeći autor studije.</p><p>Ovaj tim otkrio je ovu neobičnu pojavu kod skupine satelitskih bakteriofaga koji su napadali bakterijsku vrstu Streptomyces. Za razliku od nekih drugih satelitskih bakteriofaga, ovi su sposobni sami stvoriti svoju "opremu". Međutim, kako im nedostaje specifičan alat za probijanje ćelijske stijenke i membrana, oni moraju ovisiti o svojim "pomoćnim" virusima za tu svrhu.</p><p>Daljnje istraživanje otkrilo je da ti satelitski bakteriofagi nemaju mogućnost integracije vlastitih gena u genom domaćina. Bez ove sposobnosti, najbolje što mogu učiniti je "zakačiti se" na veći virus koji ima tu funkciju.</p><p>Ivan Eril (Erill), vodeći autor studije i računalni biolog, ističe: "Prilijepiti se ima potpuno smisla jer kako inače možete garantirati da ćete ući u ćeliju istovremeno?"</p><h2>Mikroskopski svemir</h2><p>Ovo otkriće može otvoriti vrata istraživanju drugih sličnih sistema u mikroskopskom svijetu te promijeniti način na koji razmišljamo o virusima i njihovoj interakciji. Iako je ovo otkriće gotovo odbačeno kao slučajno onečišćenje tokom eksperimenta, moguće je da postoji mnogo drugih primjera sličnih satelitskih-bakteriofag sistema koje tek treba otkriti u mikroskopskom svemiru.</p>


Ovo otkriće može otvoriti vrata istraživanju drugih sličnih sistema u mikroskopskom svijetu

Otkriven ''vampirski virus'': Pogledajte šta radi i kako izgleda

<p>Otprilike 21 posto zraka na našoj planeti otpada na kisik, dok je ostatak atmosfere uglavnom ispunjen dušikom, no na Veneri, Zemljinoj susjednoj planeti, priča je posve drugačija.<br></p><h2>Atomski kisik</h2><p>Venerinom otrovnom atmosferom dominira ugljikov dioksid s udjelom od 96,5 posto, a manje količine se odnose na dušik i plinove u tragovima. Kisika gotovo u potpunosti nema. Zapravo, budući da Venera uživa znatno manju pažnju naučnika nego druge planete poput Marsa, direktno otkrivanje kisika je otežano.</p><p>Koristeći instrument stratosferske zvjezdarnice SOFIA - avion Boeing 747SP prerađen kako bi nosio infracrveni teleskop u sklopu zajedničkog projekta američke svemirske agencije NASA-e i njenog njemačkog pandana DLR-a, naučnici su otkrili atomski kisik u tankom sloju Venerine atmosfere između dviju drugih.</p><p>Istaknuli su da se taj atomski kisik, sastavljen od jednog atoma kisika, razlikuje od molekularnog kisika, koji se sastoji od dva atoma kisika i koji udišemo. Istraživači su prvi put direktno otkrili kisik na osunčanoj strani Veneri, gdje se zapravo proizvodi u atmosferi, a otkrili su ga i na drugoj strani okrenutoj od Sunca, gdje ga je ranije otkrio teleskop na Havajima.</p><p>-Atmosfera Venere je veoma gusta. Sastav je, također, veoma različit od Zemlje - rekao je fizičar DLR-a Hajnc-Vilhelm Hubers (Heinz-Wilhelm Huebers), vodeći autor studije objavljene u časopisu Nature Communications. </p><p>-Venera nije pogodna za život, barem ne za organizme koje poznajemo na Zemlji - dodao je.</p><p>Kisik se proizvodi na osunčanoj strani ultraljubičastim zračenjem Sunca koje razbija atmosferski ugljikov dioksid i monoksid na atome kisika i druge hemikalije, rekli su istraživači. Dio tog kisika vjetrovi potom prenašaju na stranu planete okrenutu od Sunca.</p><h2>Manja od Zemlje</h2><p>Venera, promjera otprilike 12.000 kilometara, nešto je manja od Zemlje, piše Tportal.</p><p>- Tek smo na početku razumijevanja evolucije Venere i zašto je toliko različita od Zemlje - kazao je Hubers.</p>

Venerinom otrovnom atmosferom dominira ugljikov dioksid 

Naučnici otkrili kisik u atmosferi Venere: Drugačiji je od onog koji udišemo

<p>Danas se obilježava Međunarodni dan izumitelja, prema danu rođenja inovatorice u području bežičnih komunikacija i američke filmske glumice Hedi Lamar (Hedy Lamarr) koja je rođena 9. novembra 1914. godine. U holivudskim filmovima, kao što su "Samson i Dalila" i "Alžir", igrala je uloge fatalnih žena. Izazvala je 1933. senzaciju svlačenjem u filmu "Ekstaza". Napisala je autobiografsku knjigu "Ekstaza i ja". Bez njenog izuma danas bi bio nemoguć WiFi. </p><p>Dan izumitelja pokrenut je na prijedlog njemačkog ekonomiste Gerarda Mutentalera (Gerhard Muthenthaler). Obilježavanjem ovog datuma prisjećamo se ljudi genijalnih umova koji su poboljšali naš svakodnevni život. </p><h2>Ciljevi</h2><p>Organizatori ovog praznika prate sljedeće ciljeve: </p><p>stvaranje i jačanje vjere i nade u vlastite izumiteljske ideje i promjene,</p><p>podsjećanje na već davno zaboravljene izumitelje,</p><p>podsjećanje na velike izumitelje koji su poboljšali svakodnevni ljudski život,</p><p>poboljšavanje uvjeta i mogućnosti izumitelja i vizionara, te</p><p>poziv na zajednički izumiteljski rad za zajedničku ljudsku budućnost.</p>

Obilježava se na dan rođenja glumice i izumiteljice Hedi Lamar, bez čijeg izuma bi danas bio nemoguć WiFi 

Međunarodni dan izumitelja

<p>Astronomi su nedavno otkrili da Sunce, središnja zvijezda našeg solarnog sistema, ima nešto manji radijus nego što se dosad vjerovalo. Njihovo bi otkriće moglo imati duboke implikacije na naše razumijevanje unutrašnjih procesa Sunca.<br></p><h2>Sunčeva dinamika</h2><p>U studiji koja je trenutno u fazi recenzije i može se pronaći na repozitoriju arXiv astrofizičari Masao Takata i Daglas Gof (Douglas Gough) istraživali su Sunčevu unutrašnju dinamiku ispitivanjem zvučnih valova zarobljenih u njegovoj vrućoj plazmi, poznatih kao p-modovi. Ti p-modovi nude sveobuhvatniji pogled na unutrašnjost Sunca u poređenju s drugim oscilacijama zvučnih valova.</p><p>Da bi se razumio značaj tog otkrića, Sunce se može zamisliti kao zvono koje neprestano vibrira, neprekidno uznemireno brojnim silama, proizvodeći bezbrojne oscilirajuće zvučne valove ili ''modove''. Ti modovi uključuju p-valove, povezane s fluktuacijama tlaka i g-modove, koji se pomiču gore-dolje zbog gravitacije i koji se nazivaju f-modovi kada su bliže Sunčevoj površini.</p><p>Kako zvijezde postaju gušće, pojavljuju se različiti načini koji opisuju njihove karakteristike. F-modovi su posebno korisni za proučavanje Sunčeve vruće plazme, dok su p-modovi ključni za razumijevanje Sunčevih ''sfernih harmonika''.</p><h2>Turbulentna plazma</h2><p>P-modovi potječu od fluktuacija tlaka unutar Sunčeve unutrašnjosti. Dok ti valovi putuju prema van i dosežu površinu Sunca, reflektiraju se prema unutra i savijaju se dok prolaze kroz turbulentnu plazmu. Analizirajući velik broj tih oblika, naučnici mogu konstruirati detaljnu sliku Sunčeve strukture i ponašanja.</p><p>Tradicionalno, referentni model Sunčeva seizmičkog radijusa temelji se na f-modovima. Međutim, neki astronomi tvrde da f-modovi nisu posve pouzdani jer se ne protežu do ruba fotosfere Sunca. Umjesto toga, čini se da su u interakciji s "fantomskom površinom", objasnili su Takata i Gofa.</p><p>P-modovi se smatraju pouzdanijima jer su manje pod utjecajem magnetskih polja i turbulencije u gornjem graničnom sloju Sunčeve konvekcijske zone. Takata i Gof tvrde da bi pri određivanju radijusa Sunca putem seizmičkih mjerenja, p-modovi trebali biti preferirani izbor.</p><p>Njihovi izračuni, temeljeni isključivo na frekvencijama p-modova, sugeriraju da je Sunčev fotosferski radijus nešto manji od konvencionalnog solarnog modela. Iako je razlika mala, ona ima značajne implikacije.</p><h2>Mnoštvo faktora</h2><p>Astrofizičarka Emili Bransden (Emily Brunsden), koja nije učestvovala u studiji, napomenula je da bi prilagodba tradicionalnog modela za prilagodbu ovim otkrićima bila složena zbog mnoštva faktora u igri.</p>

Oboren rekord: Ovo je najbrži električni gliser na svijetu

Održavali su ga na površini, a onda je potonuo u mrak: Istraživač zabilježio smrt orke

Hoćemo li uskoro ostati bez vode za piće

Naučnici su prestrašeni poslije otkrića misterioznih stijena na izoliranom otoku: Evo šta to znači

Voda u malom jezeru na Havajima najednom postala ružičasta: Naučnici ne znaju šta se dešava

Leteći sportski automobil uspješno obavio prvi let

Preminuo Frank Borman: Jedan od pionira svemirskih misija

Ova godina je najtoplija u historiji, a evo kakva će biti sljedeća

U Indoneziji pronađen sisavac koji nije viđen više od 60 godina

Revolucionarne plutajuće vjetroturbine spremne za testiranje

Misteriozna zelena sluz počela izlaziti iz kanalizacije u Njujorku: Odmah je nastala panika

Odobren novi lijek za mršavljenje: Koristio se za liječenje dijabetesa

Otkriven ''vampirski virus'': Pogledajte šta radi i kako izgleda

Naučnici otkrili kisik u atmosferi Venere: Drugačiji je od onog koji udišemo

Međunarodni dan izumitelja

Astronomi otkrili da je naše Sunce manje nego što se to dosad vjerovalo

Nauka

Oboren rekord: Ovo je najbrži električni gliser na svijetu

Održavali su ga na površini, a onda je potonuo u mrak: Istraživač zabilježio smrt orke

Hoćemo li uskoro ostati bez vode za piće

Naučnici su prestrašeni poslije otkrića misterioznih stijena na izoliranom otoku: Evo šta to znači

Voda u malom jezeru na Havajima najednom postala ružičasta: Naučnici ne znaju šta se dešava

Leteći sportski automobil uspješno obavio prvi let

Preminuo Frank Borman: Jedan od pionira svemirskih misija

Ova godina je najtoplija u historiji, a evo kakva će biti sljedeća

U Indoneziji pronađen sisavac koji nije viđen više od 60 godina

Revolucionarne plutajuće vjetroturbine spremne za testiranje

Misteriozna zelena sluz počela izlaziti iz kanalizacije u Njujorku: Odmah je nastala panika

Odobren novi lijek za mršavljenje: Koristio se za liječenje dijabetesa

Otkriven ''vampirski virus'': Pogledajte šta radi i kako izgleda

Naučnici otkrili kisik u atmosferi Venere: Drugačiji je od onog koji udišemo

Međunarodni dan izumitelja

Astronomi otkrili da je naše Sunce manje nego što se to dosad vjerovalo