Amiotrofična lateralna skleroza, poznata i kao Lu Gerigova bolest, po čuvenom igraču bejzbola, uništava nervne ćelije u mozgu i kičmenoj moždini. <h2>Naslijeđene mutacije gena&nbsp;</h2>Ta bolest pogađa oko 30.000 Amerikanaca u bilo kom trenutku, uzrokujući progresivni gubitak motorne i kognitivne funkcije. Većina pacijenata umre u roku od pet godina nakon dijagnoze, piše MedicalXpres.Istraživači sa Sjeveroistočnog univerziteta ispitivali su način ciljanja i stabilizacije uveliko prisutnog enzima koji štiti ćelije od toksičnih nusproizvoda konzumiranja hrane i udisanja kisika.Naslijeđene mutacije gena odgovornog za proizvodnju tog proteina, zvanog SOD1, uključene su u mnoge slučajeve ALS, a u nekim slučajevima se takve mutacije mogu pojaviti bez porodične historije.Nepravilno funkcioniranje gena SOD1 izaziva sastavljanje tog proteina u pogrešan oblik. To ga sprečava da obavlja svoje zadatke, ali također može izazvati nagomilavanje proteinskih grudvica koje su obilježje i Alzheimerove, Parkinsonove i drugih bolesti.U periodu od 12 godina istraživači su otkrili i testirali „molekularni stabilizator“ S-XL6 koji djeluje kao „kopča“ i prisiljava protein da zadrži ispravnu konfiguraciju.Veliki izazov je bilo pronalaženje molekularne kopče koja bi ciljala samo SOD1, ne proteine koji nisu meta, što bi otrovalo domaćina.Molekula je testirana na miševima koji su genetski modificirani tako da imaju neki oblik ALS, i otkriveno je da ne samo obnavlja funkciju proteina, već i da zaustavlja njegove sekundarne toksične efekte. Sigurnost je također dokazana kod pacova i pasa.<h2>Lijek kalsodi&nbsp;</h2>Uspješno je stabilizirao 90 posto SOD1 proteina u krvnim ćelijama i 60-70 posto u moždanim ćelijama.Uskoro se očekuje dozvola za klinička ispitivanja na ljudima, a investitor je kupio patentna prava.Ovaj tretman bi se mogao upotrebljavati uz „Bajodženov“ lijek kalsodi, koji smanjuje broj kopija gena SOD1 koje tijelo proizvodi, kažu istraživači, Telegraf.

Amiotrofična lateralna skleroza, poznata i kao Lu Gerigova bolest, po čuvenom igraču bejzbola, uništava nervne ćelije u mozgu i kičmenoj moždini

Novi tretman daje nadu u borbi protiv smrtonosne neurološke bolesti

Povratak na Zemlju svemirske letjelice Dragon i tima Axiom-3 (Ax-3), uključujući prvog turskog astronauta Alpera Gezeravcija, odgođen je za 6. februar zbog još uvijek neadekvatnih vremenskih uvjeta.SpaceX je objavio da je odlazak tima Ax-3 sa Međunarodne svemirske stanice (ISS) ponovo odgođen.U saopštenju se navodi da se ekipa Ax-3 i Dragon neće moći vratiti prije 6. februara zbog vremenskih neprilika na obali Floride.Povratak tima Ax-3 na Zemlju bio je prvo planiran za 3. februar, ali je potom odgođen za 5. februar zbog nepogodnih vremenskih uslova na obali Floride.Misija Ax-3 lansirana je 18. januara iz NASA-inog Svemirskog centra Kennedy na Floridi na raketi Falcon 9 privatne svemirske kompanije SpaceX, a pristala je na Međunarodnu svemirsku stanicu 19. januara.Posada je bila odgovorna za provođenje preko 30 naučnih eksperimenata.

U saopštenju se navodi da se ekipa Ax-3 i Dragon neće moći vratiti prije 6. februara zbog vremenskih neprilika na obali Floride

Ponovo odgođen povratak svemirske misije Axiom-3 


Asteroid 2008 OS7 je stijena promjera 270 metara, a danas bi trebao projuriti kraj Zemlje. No proći će na sigurnoj udaljenosti od 2,8 miliona kilometara, odnosno nekih 8 puta dalje od udaljenosti Mjeseca, a proći će brzinom od 66.000 km/h. Ovakvi asteroidi nazvani su „ubicama gradova“ jer su sposobni uništiti cijeli grad ako udare u naseljene dijelove Zemlje.Ipak, ovaj će asteroid biti premalen da bi se mogao vidjeti bez teleskopa, piše 24sata.hr.- Zapravo, bit će oko 10.000 puta bljeđi od najslabijih zvijezda vidljivih golim okom - rekao je Đanluka Masi, astrofizičar i naučni direktor Projekta virtualnog teleskopa, putem e-pošte za Business Insider.

<blockquote class="twitter-tweet">On 2 Feb. 2024, the potentially hazardous asteroid 2008 OS7 will have a close and obviously safe encounter with the Earth. It will come as close as 2.8 million of km, about 7.4 times the average distance of the Moon. We observed it on its way to us <a href="https://t.co/yk3fx9uHeT">pic.twitter.com/yk3fx9uHeT</a>&mdash; Virtual Telescope (@VirtualTelescop) <a href="https://twitter.com/VirtualTelescop/status/1752830936394195127?ref_src=twsrc%5Etfw">January 31, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Asteroid 2008 OS7 kruži oko Sunca svaka 962 dana. Nakon što prođe pored Zemlje, nastavit će svoju putanju ovalnog oblika kroz naš Sunčev sistem.Njegova orbita duguljastog oblika znači da svaki put kada se asteroid približi Zemlji njegova udaljenost od naše planete značajno varira.Naprimjer, prema spacereference.com, nakon sljedećeg najbližeg približavanja u julu 2037., bit će oko15,6 miliona km udaljen od Zemlje - gotovo 5,5 puta dalje nego tokom susreta u petak

Proći će brzinom od 66.000 kilometara na sat

Asteroid 2008 OS7 kruži oko Sunca svaka 962 dana

Asteroid veličine stadiona projurit će kraj Zemlje: Ovakve zovu "ubicama gradova"

Međunarodna svemirska stanica (ISS) objavila je fotografiju na kojoj se vidi kako zlatni sjaj obasjava horizont Zemlje.S lijeve strane se vide i ruski moduli Nauka i Pričal. Fotografija je napravljena na visini od 415 kilometara dok je bila iznad Tihog okeana, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje.Sjaj je rezultat interakcija u gornjim slojevima atmosfere, gjde molekule azota, kiseonika, natrijuma i ozona gađa ultraljubičasto zračenje sunca, pa zauzvrat dolazi do emitovanja svjetlosti dok se sudaraju jedni s drugima.&nbsp;Fotografija je nastala pomoću duge ekspozicije, što je dozvolilo dovoljnoj količini svjetlosti da bude zabilježena foto-aparatom, pa se vidi i sjaj atmosfere, kao i zvjezdano nebo iznad Zemlje.Inače, Međunarodna svemirska stanica kreće se brzinom od osam kilometara u sekundi i krug oko Zemlje napravi svakih 90 minuta.

Fotografija je napravljena na visini od 415 kilometara dok je bila iznad Tihog okeana, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje

Usijana atmosfera i zvjezdano nebo: Nevjerovatna fotografija Zemlje sa svemirske stanice

Već znate da, između ostalog, ne treba stajati ispod drveta, držati se za metalnu ogradu ili biti pod tušem dok grmi. Međutim, sigurni smo da ste se nekada zatekli napolju tokom grmljavine i zapitali da li će vaš pametni telefon privući grom ukoliko pozovete taksi ili ako provjerite društvene mreže.<h2>Metalni predmeti</h2>Iako su pametni telefoni kakve danas poznajemo već duže od 15 godina u masovnoj upotrebi, još postoji veliki broj nedoumica kada je njihovo korištenje u pitanju, a „da li je opasno koristiti telefon tokom grmljavine“ je jedna od njih.Pravo je vrijeme da tu nedoumicu razriješimo jednom zasvagda, i to ne samo za telefone već i za druge prenosive uređaje koji se napajaju baterijom.Ukoliko se brinete da li vaš pametni telefon može da privuče grom, odgovor je ne. Bez obzira na to što se u njemu nalaze metalne komponente, rizik od udara groma prilikom telefoniranja ili upotrebe telefona nije ništa veći nego da u ruci držite ključeve ili metalni novac. A koliko je opasno držati metalne predmete u ruci?- Telefoni, mali metalni predmeti, nakit... ne privlače gromove. Ljude udara grom jer se nađu na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Pogrešno mjesto je bilo gdje napolju, a pogrešno vrijeme je grmljavina u blizini - kaže Džon Džeseniju, stručnjak iz američke Nacionalne meteorološke službe, prenosi SmartLife.Mit da telefoni privlače gromove nastao je prije mnogo godina, a u međuvremenu je uspio da se proširi bez ikakvog osnova za iznesene tvrdnje.<h2>Mnogo dezinformacija</h2>Medicinska profesija je svjesna postojanja raznih dezinformacija koje kruže o ovoj temi, a dr. Meri En Kuper s Univerziteta u Čikagu se bavila upravo tim pitanjem u svom radu o povredama nastalim usljed udara groma:- Medicinska literatura i medicinska praksa obiluju primjerima mitova koji nastaju iz pogrešno pročitanih, pogrešno citiranih ili pogrešno protumačenih informacija, koje se zatim propagiraju bez daljnjeg istraživanja.Kako tvrdi dr. Kuper, „iako mnogi izvještaji o povredama nastalim usljed udara groma uključuju ljude koji su koristili mobilne telefone, ovi izvještaji su posljedica sveprisutnosti ovih uređaja, kao i nepažnje njihovih korisnika na vremenske uvjete, te nemaju nikakve veze sa samim telefonima“.Američka Nacionalna meteorološka služba objašnjava – visina, šiljasti oblici i izolacija su dominantni faktori koji kontrolišu gdje će grom udariti.

Američka Nacionalna meteorološka služba objašnjava – visina, šiljasti oblici i izolacija su dominantni faktori koji kontrolišu gdje će grom udariti

Istina ili mit: Da li je opasno koristiti mobilni telefon tokom grmljavine

Ako ste ikada poželjeli da vidite svijet očima životinje, imamo dobre vijesti za vas. Naučnici koji se bave vidom u boji napravili su sistem kamera i programski paket koji omogućava snimanje videa u bojama životinjskog vida.Mnoge životinje, uključujući pčele, ptice i čak sisare kao što su irvasi i miševi, mogu da vide ultraljubičastu svjetlost. Zapravo, odsustvo ultraljubičaste osjetljivosti kod ljudi je više izuzetak nego pravilo, piše Phys.org.<h2>Čulni sistem</h2>Na drugom kraju spektra vidljive svjetlosti, ljudske oči imaju receptore osjetljive na crveno dok su mnoge životinje – uključujući pčele, miševe i pse – slijepe za crvenu kao mi za ultraljubičastu svjetlost, prenosi Nauka.rs.Čak i kad su u pitanju plava i zelena, boje percipirane širom životinjskog carstva, precizna valna dužina svjetlosti koju će neka životinja doživjeti kao „čisto plavu“ ili „čisto zelenu“ specifična je od vrste do vrste. Rezultat je da ne postoje dvije vrste koje vide svijet u istim bojama.Zagledajte se u nebo i znajte da je njegovo plavetnilo proizvod sunčeve svjetlosti rasute po atmosferi i vašeg vlastitog čulnog sistema. Boja koju vidite je specifična za vas. Ustvari, za mnoge životinje nebo je obojeno ultraljubičasto.<h2>Hvatanje svijeta u pokretu</h2>Iako ne možemo zamisliti kako ultraljubičasto izgleda životinjama koje ga mogu vidjeti, možemo to vizuelizovati putem slika u neispravnoj boji. Naprimjer, u slučaju pčela koje su osjetljive na tri tipa svjetlosti (ultraljubičastu, plavu i zelenu), možemo prebaciti te vidljive boje u ljudski vidljivi opseg tako da je ultraljubičasto predstavljeno kao plavo, plavo postaje zeleno, a zeleno postaje crveno.Dosad je to moglo biti primijenjeno samo na nepokretne predmete. Fotografija u neispravnoj boji počiva na nizu snimaka kroz optičke filtere koji se zatim postave jedan preko drugog, tako da sve bude u tačno istoj poziciji na svim snimcima.To je ozbiljna mana. Taj mukotrpan proces ograničava broj predmeta koji se mogu realistično uslikati. Naprimjer, snimanje šarenog paunovog pera iz stotinu različitih uglova zahtijevalo bi skidanje i postavljenje svakog filtera stotinu puta.

Još gore, sva informacije u vezi sa kretanjem su odbačene, a živi svijet je u stalnom pokretu.Prvi izazov je bio pravljenje kamere koja istovremeno snima u ultraljubičastom i vidljivom spektru svjetlosti. Rješenje je bilo u razdvajanju zraka.Specijalizovana optička oprema reflektuje ultraljubičasto svjetlo kao da je ogledalo, ali omogućava vidljivoj svjetlosti da prođe, baš kao providno staklo.Istraživači su postavili dvije kamere (jednu modifikovanu da snima u ultraljubičastom spektru) u 3D odštampano kućište, tako da je modifikovana kamera primala reflektovano ultraljubičasto svjetlo, dok je obična kamera primala vidljivo svjetlo. Preklopili su i sinhronizovali snimke dvije kamere, a niz koraka konverzije omogućio im je da izračunaju količinu svjetlosti koja je stigla do senzora obje kamere. Na osnovu toga su mogli da procijene količinu svjetlosti koju bi oko životinje uhvatilo ako bi posmatrala scenu sa tačke gledišta kamere.<h2>Probajte sami</h2>Svi kodovi neophodni za primjenu videokonverzije i planovi sistema kamera su slobodno dostupni na internetu, zajedno sa objašnjenjem kako da se napravi kamera.Drugi istraživači mogu da prave vlastite kamere da bi došli do odgovora na pitanja kako druge vrste vide svijet.- Možemo da snimimo ples paunova i vidimo kako njihovo divno perje izgleda ženkama. Snimci pokazuju da to perje izgleda još živopisnije njima nego nama.Možemo precizno opisati kako gusjenice izgledaju pticama predatorima i razumjeti zašto ih neočekivani prikaz šarenih obrazaca otjera. Možemo postavljati pitanja kako se životinje kreću između tačaka na tlu šume da bi istakle ili sakrile svoje boje.Možemo osigurati da stakleni zidovi budu dovoljno vidljivi pticama koje se inače sudaraju s njima.Tek sad kad smo počeli da snimamo prirodni svijet u bojama koje vide životinje, počinjemo da primjećujemo koliko mnogo informacija ima oko nas. Otkrića vas čekaju u vlastitom dvorištu - kažu naučnici.

Mnoge životinje, uključujući pčele, miševe i pse, slijepe su za crvenu kao mi za ultraljubičastu svjetlost

Specijalizovana optička oprema reflektuje ultraljubičasto svjetlo kao da je ogledalo

Životinje vide svijet u drugačijim bojama nego ljudi: Nova kamera otkriva kako to izgleda

Naučnici već nekoliko godina istražuju i uzgajaju povrće u svemiru kao nadomjestak prehrane, ali novo istraživanje pokazuje da je takva salata i drugo lisnato povrće podložnije bakterijama poput salmonele i e.coli Salata uzgojena u bestežinskom stanju u svemiru je podložnija bakterijskim infekcijama poput salmonele i e.coli, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u Scientific Reports te bi moglo imati veliki utjecaj na planove za hranu uzgojenu u svemiru poput zelene salate i drugog lisnatog povrća.<h2>Provedeno istraživanje</h2>Istraživanje su vodili naučnici sa Univerziteta Delaware, a ono izaziva zabrinutost zbog mogućih planova da se hrana uzgojena u svemiru koristi u misijama istraživanja dubokog svemira, poput NASA-ine buduće misije na Mars s ljudskom posadom, piše Tportal.hr.Ako su istraživanja tačna i ako je veća vjerovatnost da bi hrana poput salate koja je uzgojena u svemiru mogla pokupiti bakterije, to bi moglo predstavljati opasnu prijetnju astronautima. Naime, očekuje se kako će se u nadolazećim desetljećima sve više slati u svemir.Naučnici tehnički nisu mogli testirati kako biljke rastu u mikrogravitaciji dok su na Zemlji, oni su upotrijebili posebnu opremu kako bi simulirali bestežinski okoliš na Međunarodnoj svemirskoj postaji, koji nam služi kao preteča načina na koji će ljudi živjeti u svemiru u budućnosti.Koristeći ovaj bestežinski sistem „prevarili“ su biljke da nisu u normalnoj gravitaciji i tu su otkrili da je veća vjerovatnost da će salata imati otvorene stome, što su malene pore u lišću i stabljikama koje se obično zatvaraju kada biljka osjeti potrebu za obranu. Odnosno, radi se o porama u epidermisu lišća, stabljike i drugih organa, a koja kontrolira brzinu izmjene plinova.<h2>Mikrobi na biljkama</h2>One se obično zatvore kada im se „opasnosti“ poput bakterija približe. Međutim, naučnici su otkrili da se u bestežinskom stanju ne zatvaraju, ostavljajući biljku podložnu bakterijama.Kako svemirska stanica i druga svemirska okruženja vjerovatno imaju prisutne bakterije, to predstavlja veliki problem za hranu koju bi uzgajali u svemiru, pogotovo ako druge biljke pokazuju iste osobine kada su u bestežinskom okruženju.- Moramo biti spremni i smanjiti rizike za one koji sada žive u svemiru, ali i one u budućnosti. Moramo bolje razumjeti interakcije između patogena na biljkama uzgojenima u svemiru - kaže Kali Kniel sa Univerziteta Delaware, piše Forbes. Dodaje kako će za početak trebati sterilizirati sjemenke kako bi smanjili rizike postojanja mikroba na biljkama.Na naučnicima je i da pokušaju pronaći način da natjeraju stome da funkcioniraju čak i kada su u bestežinskom okruženju. Međutim, prehrana zelenjavom uzgojenom u svemiru do tada bi mogla predstavljati opasan rizik.

Salata uzgojena u bestežinskom stanju u svemiru je podložnija bakterijskim infekcijama poput salmonele i e.coli

Stručnjaci upozorili: Svemirska salata mogla bi ubiti astronaute

Naučnici su izrazili zabrinutost zbog smanjenja Mjeseca i njegovog potencijalnog utjecaja na buduće misije na njegovu površinu. S obzirom na težnju prema uspostavi ljudskih naselja na Mjesecu, NASA je pojačala svoja istraživanja, no nova studija objavljena u časopisu The Planetary Science Journal identificira problematično područje južnog polarnog dijela Mjeseca koje je izrazito pogođeno smanjenjem.<h2>Hlađenje jezgre</h2>Istraživanje ukazuje na to da površina južnog polarnog dijela Mjeseca pritišće samu sebe zbog smanjenja obima Mjeseca, što proizlazi iz sporog hlađenja njegove jezgre proteklih nekoliko stotina miliona godina. Ovo područje, koje je bilo pod utjecajem snažnog potresa prije približno 50 godina, sada se suočava s pitanjem klizanja na postojećim rasjedima ili stvaranja novih rasjeda potiska, prenosi Indy100.Tomas Vater (Thomas R. Watter), viši naučnik emeritus u Centru za proučavanje Zemlje i planeta Nacionalnog muzeja zraka i svemira te glavni autor studije, ističe da bi ova geološka dinamika mogla značajno utjecati na sigurnost i održivost budućih misija s posadom na Mjesecu, uključujući i NASA-inu Artemis III misiju s posadom planiranu za 2026. godinu.<h2>Zanimljivo istraživanje</h2>- Naše modeliranje sugerira da su plitki mjesečevi potresi koji mogu proizvesti snažna podrhtavanja tla u južnoj polarnoj regiji mogući zbog klizanja na postojećim rasjedima ili formiranja novih rasjeda potiska - poručio je Vater.Profesor Nikolas Šmer (Nicholas Schmerr) s Univerziteta Maryland, koautor studije, naglašava da se Mjesečeva površina, poput suhog, uzemljenog šljunka i prašine, kontinuirano mijenja zbog utjecaja asteroida i kometa tokom milijardi godina. Raznolikost površinskih materijala, od mikronskih čestica do većih fragmenata, zajedno s labavom konzistencijom, čini podrhtavanje i klizanja vrlo izglednima.Osim veličine Mjeseca, istraživači upozoravaju da bi ovi geološki faktori trebali biti uzeti u obzir pri planiranju lokacija i stabilnosti budućih istraživačkih i naseljeničkih predstraža na Mjesecu.

S obzirom na težnju prema uspostavi ljudskih naselja na Mjesecu, NASA je pojačala svoja istraživanja

Naučnici upozoravaju da se nešto čudno događa s Mjesecom: "Osjete se potresi, smanjuje se"

Globalni nuklearni rat je jedan od najstrašnijih scenarija koje ljudi mogu da zamisle. Ne samo da bi odnio ogroman broj života već bi imao i razorne posljedice na okolinu, piše Telegraf.rs.<h2>Nuklearna zima</h2>Jedna od prvih bila bi nuklearna zima koja bi donijela drastično smanjenje temperature na Zemlji i blokirala sunčevu svjetlost. Ne treba zaboraviti poremećaje u sistemu poljoprivrede odnosno nestašicu hrane.U takvom slučaju preživjeli bi morali da pronađu alternativni izvor za prehranu, prenosi Metro.Nova studija međunarodnog naučnog tima bavi se preživljavanjem čovječanstva nakon nuklearne katastrofe, a u njenom centru je hrana.Istraživači smatraju da postoji način da se ljudi prehrane, odnosno sačuvaju sistem ishrane, a kao ključnu stavku spominju - morske alge.Oni su proučavali sposobnost algi da prežive u uvjetima nuklearne zime, zatim njihovu nutritivnu vrijednost, ali i mogućnost da se koriste kao gorivo i sirovina za biohemijsku industriju.Prema objavljenoj studiji, u periodu od devet do 14 mjeseci nakon katastrofe farme morskih algi mogle bi da podmire čak 45 posto globalne potražnje za hranom.Na taj način bi se spriječile 1,2 milijarde smrti od gladovanja.- Trebat će nam mnogo hrane, a sistem kakav danas poznajemo neće postojati. Morske alge su definitivno jedan od glavnih kandidata za brzu obnovu - rekao je dr. Florijan Ulrih Jen.<h2>Morske alge</h2>Naučnici su teoriju modelirali na osnovu potencijalnog sukoba Rusije i SAD, a proučavali su morske alge iz porodice Gracilaria tikvahiae koje su mogu uzgajati širom tropskih krajeva.Oni ističu da su alge bogate proteinima, mineralima, vitaminima, esencijalnim aminokiselinama i masnim kiselinama. Usto, dovoljno su “otporne” na radijaciju, pa bi ljudi mogli da ih konzumiraju nakon jednostavnog pranja i kuhanja.Međutim, iako bi osigurale ishranu i spasile živote, alge su bogate jodom i mogu izazvati zdravstvene probleme.U slučaju da ih jedete u velikim količinama može se poremetiti rad štitne žlijezde, neophodne za održavanje zdravog nivoa hormona.

Istraživači smatraju da postoji način da se ljudi prehrane, odnosno sačuvaju sistem ishrane

Šta bi ljudi jeli u slučaju nuklearnog rata: Naučnici dali odgovor koji će vas iznenaditi

U svijetu trenutno 425 miliona ljudi živi s dijabetesom, od kojih 75 miliona svakodnevno mora sebi da ubrizgava inzulin. Međutim, uskoro će terapija dijabetesa, koja traje cijeli život, biti moguća bez injekcija i inzulinskih pumpi jer su naučnici otkrili novi način da tijelo snabdiju s inzulinom.Nova terapija dijabetesa predviđa da se inzulin uzima u obliku tablete. Unutar te tablete nalaze se nano-prenosioci u kojima se nalazi inzulin. Čestice su deset hiljada puta manje od širine ljudske vlasi i toliko su male da se ne mogu vidjeti ni pod normalnim mikroskopom.- Ovaj način uzimanja inzulina je precizniji jer brzo isporučuje inzulin u dijelove tijela kojima je najpotrebniji. Kada uzimate inzulin putem šprice, on se širi po cijelom tijelu, pa u nekim dijelovima može da izazove neželjene efekte - objašnjava jedan od istraživača, profesor Piter Mekort sa Arktičkog univerziteta UiT Norveške.<h2>Direktan put do jetre</h2>Istraživači s Univerziteta u Sidneju i Zdravstvenog centra u Sidneju su, u saradnji sa UiT-om, prije mnogo godina otkrili da je moguće isporučiti lijekove preko nano-prenosioca direktno u jetru. Metoda je zatim dalje razvijena u Australiji i Evropi, piše Kurir.rs.Iako veliki broj lijekova može da se konzumira oralno, inzulin je moguće dati samo ubrizgavanjem. Razlog zašto inzulin u formi kapsule nije bio moguć do sada jeste zato što se kapsula rastvara u stomaku pa inzulin ne stigne tamo gdje je potreban. Međutim, naučnici su uspjeli da riješe ovaj problem.- Napravili smo premaz koji štiti inzulin od razgradnje putem želučane kiseline i koji ga čuva od digestivnih enzima koje susreće na svom putu kroz sistem za varenje dok putuje do jetre, svog finalnog odredišta – kaže profesor Mekord.Tu oblogu zatim razlažu enzimi jetre koji se aktiviraju samo kada je nivo šećera u krvi visok, čime se oslobađa inzulin, odakle može da djeluje na jetru, mišiće i masti kako bi uklonio šećer iz krvi.- To znači da, kada je šećer u krvi visok, dolazi do brzog oslobađanja inzulina, a što je još važnije, kada je šećer nizak, inzulin se ne oslobađa - objašnjava jedan od glavnih istraživača, profesor Nikolas Džej Hant s Univerziteta u Sidneju.Profesor Hant objašnjava da je ovo praktičnija i pristupačnija metoda liječenja dijabetesa, jer u velikoj mjeri smanjuje rizik od pojave niskog nivoa šećera u krvi, odnosno hipoglikemije i omogućava kontrolirano oslobađanje inzulina u zavisnosti od potreba pacijenta, za razliku od injekcija gdje se sav inzulin oslobađa odjednom.<h2>Manje nuspojava</h2>Nova metoda funkcioniše slično kao inzulin kod zdravih ljudi. Pankreas proizvodi inzulin koji prvo prolazi kroz jetru gdje se veliki dio apsorbuje i održava stabilan nivo šećera u krvi. U novoj metodi inzulina, nano-prenosilac oslobađa inzulin u jetri i on onda može da se razloži tu ili da ode u krv kako bi cirkulisao po tijelu.- Kada ubrizgate inzulin injekcijom pod kožu, u mišiće i masno tkivo odlazi više inzulina nego što bi bio slučaj ako bi se oslobađao iz pankreasa, a to može da dovede do nagomilavanja masti, ali i hipoglikemije, koja potencijalno može biti opasna za osobe sa dijabetesom – objašnjava profesor Hant.Kod nove terapije takvih nuspojava će biti mnogo manje. Osim toga, oboljeli neće morati da se bodu iglama i moći će diskretnije da uzimaju terapiju. Također, novi oblik inzulina ne mora da se drži u frižideru.<h2>Terapija spremna za dvije do tri godine</h2>Lijek je testiran prvo na miševima, a upravo je završeno testiranje na pavijanima. Tako da ostaje još samo da se testiranje provede i na ljudima.- Klinička ispitivanja na ljudima počet će 2025. godine i bit će podijeljena na tri faze. U prvoj ćemo istražiti bezbjednost oralnog inzulina i kritički razmotriti incidencu hipoglikemije kod zdravih ljudi i pacijenata sa dijabetesom tipa 1. Veoma smo uzbuđeni da vidimo kako će se terapija pokazati kod ljudi, jer ako budu reagovali kao što su reagovali pavijani, bit će to veliki napredak u liječenju dijabetesa. Nakon ove faze znat ćemo da li je lijek bezbjedan za ljude i prijeći na drugu fazu u okviru koje ćemo dalje istražiti kako može da zamijeni upotrebu injekcija - kaže Hant.

Profesor Hant objašnjava da je ovo praktičnija i pristupačnija metoda liječenja dijabetesa

Terapija bez injekcija: Stiže inzulin u obliku tableta

Napravljen je <a href="https://youtube.com/shorts/y8CvlXIThIk?si=LDf_DYhtfTUTk090">video simulacije</a> koja ilustrira što bi se dogodilo čovjeku u svemiru bez svemirskog odijela, a rezultati su zaista zastrašujući. DG EYE science na YouTubeu kreirao je ovaj video kako bi prikazao stvarnost situacije u kojoj bi neko bio izložen uvjetima u svemiru bez adekvatne zaštite. U videu se naglašava da, uprkos očekivanjima, osoba ne bi eksplodirala, no ono što bi se dogodilo zapanjujuće je, piše Klik.hr.Plinovi u tijelu počeli bi se širiti u prvim sekundama, uzrokujući pucanje plućnog tkiva. Nakon pet sekundi, voda iz očiju, kože i usta počela bi isparavati, dok bi voda u krvi počela ključati.

Simulacija prikazuje kako tijelo bubri jer koža pokazuje dovoljnu elastičnost i snagu da izdrži pritisak. Na kraju, srce bi usporilo i zaustavilo se prije nego što osoba umre od gušenja, budući da u svemiru nema atmosfere ni pritiska, što dovodi do ključanja vode u tijelu usljed nedostatka pritiska.Ovo je ozbiljan problem jer, kako objašnjava dr. Kris Lehnhardt iz NASA-inog Human Research Program, s obzirom na to da je 60 posto ljudskog tijela voda, sva tkiva koja sadrže vodu počet će se širiti.Uprkos ovim zastrašujućim aspektima, ljudi pokazuju želju za istraživanjem svemira, čime se postavlja pitanje motivacije iza težnje za svemirskim putovanjima bez obzira na opasnosti.

U videu se naglašava da, uprkos očekivanjima, osoba ne bi eksplodirala, no ono što bi se dogodilo zapanjujuće je

Šta bi se u svemiru desilo s ljudskim tijelom bez adekvatnog odijela

Nakon šest godina istraživanja, naučnici sa Univerziteta u Baselu i ETH Zurich u Švicarskoj identificirali su potencijalno revolucionarno oružje u borbi protiv superbakterija: viruse koji mogu ciljati i eliminirati uspavane bakterije. <h2>Stanje mirovanja</h2>Bakterije ulaze u stanje mirovanja tokom nedostatka hranjivih tvari ili stresa, štiteći se od vanjskih prijetnji poput virusa i antibiotika. Uprkos brojnim pokušajima, pronalaženje bakteriofaga koji može napasti uspavane bakterije do sada je naučnicima bilo nedostižno.Mikrobiolog Aleksander Harms (Alexander) vjerovao je u postojanje takvih bakteriofaga. - Međutim, s obzirom na ogroman broj bakteriofaga, uvijek sam bio uvjeren da je evolucija morala proizvesti neke koji se mogu probiti u uspavane bakterije - pojasnio je.Harms i njegov tim otkrili su novi bakteriofag nazvan Paride na raspadajućem biljnom materijalu na jednom švicarskom groblju. Paride je pokazao učinkovitost protiv uobičajene bakterije Pseudomonas aeruginosa, poznate po uzročniku teških respiratornih bolesti, osobito u bolničkim uvjetima.<h2>Izvanredna eliminacija</h2>Kombinacija Paridea s antibiotikom meropenemom rezultirala je izvanrednom eliminacijom P. aeruginosa od 99 posto u laboratorijskim testovima. Kombinacija se također pokazala učinkovitom u pokusima na miševima, naglašavajući njen potencijalni klinički značaj. Studija vezana za otkriće objavljena je u časopisu Nature Communications.To pokazuje da naše otkriće nije samo laboratorijski artefakt, već bi moglo biti i klinički relevantno, ističe mikrobiologinja Ena Mafeji (Enea Maffei). Sinergija između faga i antibiotika sugerira obećavajuću strategiju za borbu protiv bakterija otpornih na lijekove, osobito kada su u zaštitnom stanju mirovanja.Iako tačan mehanizam djelovanja nije u potpunosti shvaćen, čini se da bi Paride mogao upotrijebiti molekularni ključ da prevari P. aeruginosa, otključavajući njenu odbranu i omogućavajući antibiotiku da djeluje. Kako otpornost bakterija na postojeće lijekove eskalira, korištenje virusa u borbi protiv bakterija čak i u njihovom stanju mirovanja predstavlja značajan napredak u borbi protiv te otpornosti.<h2>Novi putevi</h2>Ipak, uprkos potencijalu, Harms ostaje oprezan.&nbsp;- Tek smo na početku. Jedina stvar koju sigurno znamo je da ne znamo gotovo ništa - kaže.Novo istraživanje, koje otkriva virus učinkovit protiv uspavanih superbakterija, otvara nove puteve u borbi protiv otpornosti superbakterija na lijekove, piše Zimo.

Naučnici su otkrili virus koji otključava uspavane bakterije, otvarajući put antibioticima da ih unište.

Švicarski naučnici otkrili novo moćno oružje protiv superbakterija: Virus koji ih ubija dok spavaju

Velike bijele ajkule, opasne morske predatore, teško je zamisliti kao tek rođene mladunce. Razlog je taj što ih do sada niko nije video u prirodi.&nbsp;<h2>Na obali Santa Barbare</h2>Međutim, to se promijenilo – snimatelj Karlos Gauna i Filip Sterns, doktorand biologije na Univerzitetu Kalifornije u Riversajdu, postali su prvi koji su snimili tek rođenu veliku bijelu ajkulu. Ovaj mališa, koji će kad poraste postati jedan od najstrašnijih predatora, snimljen je kraj obala Santa Barbare u Kaliforniji 9. jula 2023., a studija je upravo objavljena u Environmental Biology of Fishes Journal.

Gauna je na internetu poznat pod nadimkom The Malibu Artist i proveo je hiljade sati snimajući ajkule po svijetu. Ono što su on i Sterns zabilježili moglo bi da pomogne u rješavanju misterije razmnožavanja velikih bijelih ajkula, piše EurekAlert.<h2>Sveti gral istraživanja</h2>- Gdje se rađaju velike bijele ajkule je sveti gral istraživanja ajkula. Niko do sada nije uspio da odredi gdje se rađaju, niti je iko vidio tek rođeno mladunče ajkule. Otkrivani su isključivo unutar uginulih ženki, ali ništa ovakvo - rekao je Gauna, koji je videosnimak podijelio na svom YouTube nalogu.Autori u svojoj studiji naglašavaju da je moguće da snimljena ajkula u stvari primjerak s oboljenjem kože, ipak vjeruju da ima dovoljno razloga da to nije slučaj, već da je riječ o tek rođenom mladunčetu.- Ako smo slučajno to otkrili, i to je ogromno otkriće jer je takvo oboljenje kože ekstremno rijetko i nikad nije primijećeno kod velikih bijelih ajkula - rekao je Gauna.On je rekao da je snimao tri odrasle velike bele ajkule koje su djelovale kao da ih očekuje skori porođaj. Tog dana, jedna od tih ženki je otišla u dubinu i malo poslije toga pojavilo se mladunče.- Nije nategnuto zaključiti odakle se pojavila - rekao je Gauna.Sterns je dodao da veličina i oblik snimljene ajkule ukazuju na to da je riječ o mladunčetu.<h2>Ugrožena vrsta</h2>- Mislim da je riječ o primjerku starom nekoliko sati, najviše jedan dan - rekao je on.Većina naučnika misli da se ajkule rađaju dalje od obale, pa bi i lokacija na kojoj je mladunče snimljeno, oko 300 metara od obale, bilo iznenađenje.Velike bijele ajkule su ugrožena vrsta, piše Telegraf.

Mladunče je snimljeno kraj obala Santa Barbare 9. jula 2023., ali je studija o tome tek sad objavljena

Prvi put snimljena tek rođena velika bijela ajkula: Ovaj mališa bit će jedan od najstrašnijih predatora

NASA-in dugotrajan projekt rovera Curiosity nedavno je primijetio poznati oblik koji će oduševiti fanove "Zvjezdanih staza": ikonični delta-oblikovani amblem koji obično nose časnici Starfleeta na svojim uniformama. Nažalost, bilo bi izrazito nelogično tvrditi da je ekipa slijetanja Starfleeta prošetala blizu Curiosityjevog istraživačkog područja, budući da je slika zapravo prikazala tek običnu stijenu na Marsu koja slučajno podsjeća na simbol iz popularne serije, piše Klik.hr.

Slika je prvobitno objavljena na stranici Mars Curiosity raw images, koju pruža Jet Propulsion Laboratory (JPL) NASA-e. Snimljena je navigacijskom kamerom lijevo od rovera na Marsu, tokom misije 9. januara. Amaterski astronom Skot Atkinson (Scott) primijetio je Trekkie simbol i šali se s njim na X-u, bivšem Twitteru.- Kladim se da su se fanovi „Zvjezdanih staza“ u timu @MarsCuriosity osmjehnuli poput Chesireovih mačaka kad su vidjeli ovu novu sliku na svojim ekranima - napisao je Atkinson 10. januara uz sliku i uvećanje delta znaka.

<blockquote class="twitter-tweet">I bet the Star Trek fans on the <a href="https://twitter.com/MarsCuriosity?ref_src=twsrc%5Etfw">@MarsCuriosity</a> team smiled like Cheshire Cats when they saw this new image appear on their screens... :-) Image Credit: NASA/JPL-Caltech <a href="https://t.co/SdWyq4Sc5P">pic.twitter.com/SdWyq4Sc5P</a>&mdash; Stuart Atkinson (@mars_stu) <a href="https://twitter.com/mars_stu/status/1745058534411190363?ref_src=twsrc%5Etfw">January 10, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Curiosity je sletio na Mars 5. avgusta 2012. i nastavlja se kretati u svojoj dugotrajnoj potrazi za uvjetima života na Crvenoj planeti. Kao dio te dugotrajne misije, penje se na planinu s nadimkom Mount Sharp (ili Aeolis Mons) i posmatra slojeve u njoj kako bi vidio kako je voda tekla u drevnoj prošlosti Marsa.NASA, također ,planira misiju povratka uzoraka s Marsa koja bi trebala donijeti uzorke stijena koje Perseverance ostavlja, ali problemi s finansiranjem i tehnologijom vjerovatno će odgoditi očekivani povratak do 2031. godine.

Curiosity je sletio na Mars 5. avgusta 2012. i nastavlja se kretati u svojoj dugotrajnoj potrazi za uvjetima života na Crvenoj planeti

Snimljena je navigacijskom kamerom lijevo od rovera na Marsu

NASA-in rover snimio vrlo popularan znak na Marsu: Šta će reći fanovi "Zvjezdanih staza"

Uvijek kad pomislimo da smo vidjeli sve astronomske fotografije, Hubble svemirski teleskop ponovo nas ostavlja bez daha putovanjem do galaksije daleko, daleko od nas. <h2>Ljepota i misterija</h2>Kad se objave slike poput ove, to ne izaziva samo val emocija, već i nekoliko trenutaka zastoja čak i u najzauzetijem danu, kako bismo se divili i osjetili moć svemirskog teleskopa i koliko je naš svemir zaista fascinantan. Nevažno je što vidimo ili koja galaksija ili sazviježđe je pred nama; istina je da vas magično prenosi kroz prozor u veliku nepoznatu, pružajući vam prvo sjedalo za promatranje ljepote i misterije onoga što možemo vidjeti samo kroz oči teleskopa.

Vratimo se na Zemlju na trenutak kako bismo objasnili što tačno vidimo na fotografiji iznad, novoobjavljenu sliku s NASA-inog/Evropskog svemirskog teleskopa Hubble. Radi se o IC 438, spiralnoj galaksiji koja je prilično udaljena od Zemlje (tačno 130 miliona svjetlosnih godina).&nbsp;<h2>Trenutak eksplozije</h2>Nalazi se u sazviježđu nazvanom Lepus, što znači "zec", okruženo poznatijim zvjezdanim uzorcima poput Velikog psa, Oriona i Malog psa. Hubbleova fotografija prvotno je snimljena 2021. kako bi naučnici proučavali posljedice supernove eksplozije koja se dogodila 2017. (s našeg stajališta ovdje na Zemlji). Iako ne možemo vidjeti neposredne posljedice ili trenutak eksplozije na ovoj slici, ona i dalje priča vrlo važnu astronomsku priču."S Hubbleovom izvanrednom kutnom rezolucijom na vidljivim valnim dužinama, astronomi sada mogu proučavati zvijezde u regiji oko supernove, što im omogućuje bolje procjene dobi i vrste zvijezde koja je eksplodirala", podijelio je Kris Evans (Chris), naučnik projekta Hubble u ESA-i, sa mnom u utorak (23. januar). "Ovo je odličan primjer gdje jedinstvene sposobnosti Hubblea na ultraljubičastim i optičkim valnim dužinama nastavljaju pružati uzbudljive nove poglede na svemir."Još jedna zanimljivost: Lepus je dio porodice od 88 sazviježđa naglašenih od Međunarodne astronomske unije (IAU). Ova organizacija osnovana je 1919. s misijom "promicanja i zaštite nauke o astronomiji u svim njenim aspektima (uključujući istraživanje, komunikaciju, obrazovanje i razvoj) putem međunarodne saradnje", kako stoji na njenoj početnoj stranici. I, kako smo naučili sa svakom drugačijom i jedinstvenom slikom koja je snimljena diljem cijelog svemira, tu je priča koja se treba ispričati i nova historija koju treba otkriti i iz koje učiti.<h2>Valne dužine</h2>"Uz snažne infracrvene mogućnosti svemirskog teleskopa James Webb NASA/Evropske svemirske agencije/ Kanadske svemirske agencije, Hubbleove slike i spektroskopija pri kraćim valnim dužinama pružaju nam kritične informacije koje su nam potrebne za daljnje razumijevanje objekata poput supernova i drugih astronomskih tranzijenata", rekao je Evans.

Ovo je odličan primjer gdje jedinstvene sposobnosti Hubblea na ultraljubičastim i optičkim valnim dužinama nastavljaju pružati uzbudljive nove poglede

Teleskop Hubble snimio prizor u svemiru koji oduzima dah: Ovakvu galaksiju gotovo sigurno niste vidjeli

Svemirska agencija Turska saopćila je da prvi turski astronaut Alper Gezeravci predano radi na 13 naučnih projekata zbog kojih je otputovao u svemir i da trenutno radi na projektu CRISPR-Gem, javlja Anadolija. - Ovaj eksperiment ima za cilj povećanje zdravlja i produktivnosti biljaka korištenjem CRISPR tehnike, revolucije u metodama genetskog inženjeringa - navodi Agencija na društvenoj mreži X.CRISPR je tehnika koja omogućava promjenu gena. U projektu će se prvi put ispitati koliko je CRISPR tehnika efikasna u svemiru testiranjem genetskih promjena u biljkama u svemirskim i zemaljskim uvjetima.

<blockquote class="twitter-tweet">Ey mavi göklerin beyaz ve kızıl süsü,⁰Kız kardeşimin gelinliği, şehidimin son örtüsü,⁰Işık ışık, dalga dalga bayrağım!⁰Senin destanını okudum, senin destanını yazacağım. … Ey şimdi süzgün, rüzgarlarda dalgalı;⁰Barışın güvercini, savaşın kartalı⁰Yüksek yerlerde açan çiçeğim.… <a href="https://t.co/e9ahaZWJ5b">pic.twitter.com/e9ahaZWJ5b</a>&mdash; Mehmet Fatih KACIR (@mfatihkacir) <a href="https://twitter.com/mfatihkacir/status/1751233227417645138?ref_src=twsrc%5Etfw">January 27, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dobiveni rezultati pružit će važne informacije o tome kako biljke koje se uzgajaju u svemiru učiniti zdravijim i produktivnijima te na taj način dati značajan doprinos istraživanju svemira.Gezeravci je na svom nalogu na društvenoj mreži X objavio i fotografije s Međunarodne svemirske stanice.- Predivan je osjećaj gledati našu Zemlju iz opservatorije Cupola sa sedam prozora na Međunarodnoj svemirskoj stanici - naveo je Gezeravci.

Novi tretman daje nadu u borbi protiv smrtonosne neurološke bolesti

Ponovo odgođen povratak svemirske misije Axiom-3

Asteroid veličine stadiona projurit će kraj Zemlje: Ovakve zovu "ubicama gradova"

Usijana atmosfera i zvjezdano nebo: Nevjerovatna fotografija Zemlje sa svemirske stanice

Istina ili mit: Da li je opasno koristiti mobilni telefon tokom grmljavine

Životinje vide svijet u drugačijim bojama nego ljudi: Nova kamera otkriva kako to izgleda

Stručnjaci upozorili: Svemirska salata mogla bi ubiti astronaute

Naučnici upozoravaju da se nešto čudno događa s Mjesecom: "Osjete se potresi, smanjuje se"

Šta bi ljudi jeli u slučaju nuklearnog rata: Naučnici dali odgovor koji će vas iznenaditi

Terapija bez injekcija: Stiže inzulin u obliku tableta

Šta bi se u svemiru desilo s ljudskim tijelom bez adekvatnog odijela

Švicarski naučnici otkrili novo moćno oružje protiv superbakterija: Virus koji ih ubija dok spavaju

Prvi put snimljena tek rođena velika bijela ajkula: Ovaj mališa bit će jedan od najstrašnijih predatora

NASA-in rover snimio vrlo popularan znak na Marsu: Šta će reći fanovi "Zvjezdanih staza"

Teleskop Hubble snimio prizor u svemiru koji oduzima dah: Ovakvu galaksiju gotovo sigurno niste vidjeli

Prvi turski astronaut Alper Gezeravci uspješno nastavlja svemirsku misiju

Nauka

Novi tretman daje nadu u borbi protiv smrtonosne neurološke bolesti

Ponovo odgođen povratak svemirske misije Axiom-3

Asteroid veličine stadiona projurit će kraj Zemlje: Ovakve zovu "ubicama gradova"

Usijana atmosfera i zvjezdano nebo: Nevjerovatna fotografija Zemlje sa svemirske stanice

Istina ili mit: Da li je opasno koristiti mobilni telefon tokom grmljavine

Životinje vide svijet u drugačijim bojama nego ljudi: Nova kamera otkriva kako to izgleda

Stručnjaci upozorili: Svemirska salata mogla bi ubiti astronaute

Naučnici upozoravaju da se nešto čudno događa s Mjesecom: "Osjete se potresi, smanjuje se"

Šta bi ljudi jeli u slučaju nuklearnog rata: Naučnici dali odgovor koji će vas iznenaditi

Terapija bez injekcija: Stiže inzulin u obliku tableta

Šta bi se u svemiru desilo s ljudskim tijelom bez adekvatnog odijela

Švicarski naučnici otkrili novo moćno oružje protiv superbakterija: Virus koji ih ubija dok spavaju

Prvi put snimljena tek rođena velika bijela ajkula: Ovaj mališa bit će jedan od najstrašnijih predatora

NASA-in rover snimio vrlo popularan znak na Marsu: Šta će reći fanovi "Zvjezdanih staza"

Teleskop Hubble snimio prizor u svemiru koji oduzima dah: Ovakvu galaksiju gotovo sigurno niste vidjeli

Prvi turski astronaut Alper Gezeravci uspješno nastavlja svemirsku misiju