Raketa privatne američke kompanije SpaceX eksplodirala je tokom probnog leta s lokacije u Texasu, saopćila je kompanija koja poku&scaron;ava da proizvede letjelicu koja može da se vrati na Zemlju i da se vi&scaron;e puta koristi.&nbsp;

-Tokom leta, primjećena je jedna anomalija na letjelici i automatski se aktivirao sistem za samouni&scaron;tenje i okončao misiju - naveo je portparol kompanije John Taylor.&nbsp;

Radilo se o verziji rakete Falcon 9 s tri motora koji je u fazi ispitivanja, i treba da naslijedi prototip Space Grashopper.&nbsp;

Taylor je rekao da je tokom cijelog probnog leta i tokom samouni&scaron;tenja letjelice ona ostala na svojoj određenoj putanji, i da niko nije povrijeđen niti je bio ugrožen.&nbsp;

Taylor nije naveo o kakvoj nepravilnosti se radi samo je rekao da je projektima istraživanja i razvoja, uočavanje anomalija tokom testiranja cilj programa, i da je dana&scaron;nja proba bila posebno kompleksna.&nbsp;

SpaceX je jedna od četiri kompanije koje je odabrala američka svemirska agencija NASA da proizvede letjelicu koja će moći da prevozi astronaute do Međunarodne svemirske stanice u okviru programa privatno-javnog partnerstva. Ostale tri kompanije su Boeing, Sierra Nevada i Blue Origin.&nbsp;

Space je također zaključio ugovor od 1,6 milijardi dolara s američkom NASA-om da obavi ukupno 12 misija prevoženja zaliha do Međunarodne svemirske stanice, od kojih je tri leta već uspje&scaron;no izvedeno, prenosi Blic.

Let u svemir

Raketa kompanije SpaceX eksplodirala tokom probnog leta

&nbsp;

Dipanjan Pan, naučnik Univerziteta u Ilinoisu, sa svojim timom do&scaron;ao je do otkrića koje bi moglo da zaustavi umnožavanje ćelija raka, sudeći prema studiji prezentovanoj ove nedjelje na konferenciji Američkog dru&scaron;tva hemičara. Istraživanje je jo&scaron; uvijek u ranoj fazi ali je, u okviru laboratorijskih ispitivanja, zabilježen veliki uspjeh u zaustavljanju umnožavanja ćelija raka dojke i melanoma.

Razvijena je tehnika koja omogućava izdvajanje određenih proteina i peptida u otrovu, čime se djeluje samo na ćelije raka Panova tehnika uključuje i upotrebu nanotehnologija da bi se dobio sintetisani element sličan otrovu koji proizvode pčele, zmije i &scaron;korpije, pi&scaron;e CNN.

Najveći problem koji se javlja prilikom liječenja otrovom su propratni neželjeni efekti. Kod uboda pčela, na primjer, koža postaje bolna i otečena jer melitin, glavni toksin pčelinjeg otrova, uni&scaron;tava ćelijske membrane, a može doći i do zgru&scaron;avanja krvi i o&scaron;tećenja srčanog mi&scaron;ića i nervnih ćelija. Svojstva otrova zaslužna za ubijanje ćelija raka uni&scaron;tavaju i zdrave ćelije, otprilike isto kao &scaron;to hemoterapja uni&scaron;tavajući ćelije raka izaziva i o&scaron;tećenje zdravih ćelija i bolne propratne efekte.

Za razliku od hemoterapije, ova tehnika bi, u teoriji, trebalo da utiče samo na ćelije raka. Ako se ispostavi da je efikasna, prirodne komponente koje ulaze u sastav otrova mogle bi da postanu osnova za čitavo obilje lijekova namijenjenih liječenju raka.

Panovo istraživanje temelji se na velikom broju naučnih otkrića koja su pokazala da toksini iz otrova mogu da uni&scaron;te ćelije raka bez razaranja zdravih ćelija. Ali, Panova laboratorija razvila je tehniku koja omogućava izdvajanje određenih proteina i peptida u otrovu, tako da otrov može da spriječi razmnožavanje ćelija raka bez &scaron;tetnih propratnih posljedica. Njegova laboratorija otkrila je i kako da sinteti&scaron;e ove korisne ćelije.

Sintetički materijal se prenosi do ćelija raka upotrebom nanotehnologije.

&quot;Zahvaljujući tome &scaron;to je cio toksin kamufliran kao dio nanočestice, moguće je zaobići zdrave ćelije jer ga privlače samo ćelije raka&quot; izjavio je Pan.

Drugim riječima, po&scaron;to je tako tesno upakovan u nanočesticu, nemoguće je da procuri i izazove druge probleme.

Prilijepljene za ćelije raka, ove nanočestice sa sintetisanim otrovom mogu ili da uspore, ili zaustave njihovo umnožavanje i na taj način spreče &scaron;irenje raka. Čini se da čestice u pčelinjem otrovu zaustavljaju naročito matične ćelije raka (CSCs).

&quot;To je ono &scaron;to nas interesuje - te ćelije uzrokuju metastazu i vraćanje raka. Ako možemo temeljnije da uklonimo rak koristeći ovu tehniku, imamo potencijalno bolji tretman za liječenje raka&quot;, zaključio je Pan.

Zanimljiva studija naučnika

Otkriće koje daje nadu: Otrov pčela, škorpija i zmija lijek protiv raka!

&nbsp;

Atlanski okean mogao bi biti &quot;odgovoran&quot; za sporiji rast globalnih temperatura u zadnjih 15 godina, javlja BBC. Usporeni temperaturni rast vjerojatno će trajati jo&scaron; deset godina, ali nakon toga slijedi novo drastično zatopljenje.

Prema najnovijoj teoriji, tzv. &quot;pauza&quot; u globalnom zatopljenju, koja je započela 1999. godine, posljedica je prirodnog 30-godi&scaron;njeg ciklusa koji se događa u Atlantiku. Prema teoriji Međunarodnog vijeća za klimatske promjene (IPCC), spora hladna struja u Atlantiku preusmjerava vi&scaron;ak topline u duboki dio okeana i to će činiti jo&scaron; desetak godina.

Zbog toga su temperature između 1998. i 2012. godine prosječno rasle za 0,05 stepana Celzijusa godi&scaron;nje, dok su ranije, u razdoblju između 1951. i 2012. godine temperature prosječno rasle za 0,12 stepena Celzijusa godi&scaron;nje. Sporiji temperaturni rast u razdoblju kada su emisije CO2 u atmosferu najveće u povijesti dugo je zbunjivao naučnike, prenosi index.hr.

Teoretiziralo se da je sporije zatopljenje povezano s većom razinom zagađenja, s vulkanskom aktivnosti, a onda se počelo razmi&scaron;ljati o utjecaju okeana. U naučnom radu objavljenom u časopisu Science, tim znanstvenika predvođen profesorom Ka-Kit Tungom sa sveučili&scaron;ta u Washingtonu tvrdi da odgovor treba tražiti u atlantskoj struji koja u prirodnim naizmjeničnim 30-godi&scaron;njim ciklusima grije i hladi čitav svijet.

Zbog tog istog razloga je, tvrdi naučnici, rast globalnih temperatura usporen i u razdoblju od 1945. do 1975. godine. Takav trend čak je rezultirao strahovanjem od novog ledenog doba. No, od 1976. se ciklus promijenilo, vi&scaron;e topline zadržavalo se na povr&scaron;ini Atlantika, i Zemlja se opet počela grijati većom brzinom. Sve do rekordne 1998. godine, kada su zabilježene najveće globalne temperature u historiji.

&quot;Mislim da se sada svi možemo složiti da se toplina taloži 700 metara ispod povr&scaron;ine u Atlantiku i južnim okeanima&quot;, kaže profesor Tung. Obja&scaron;njava da je ova pojava povezana s razinama soli u oceanu: more u Atlantiku koje stiže iz tropskog područja je slanije zbog većeg isparavanja, zbog čega lak&scaron;e apsorbira toplinu.

No, razine soli u Atlantiku s vremenom se mijenjaju. Kako toplija voda stiže na sjever i postepeno otapa ledenjake, tako se smanjuje i razina saliniteta okeana. &quot;Nakon 2006. razina soli se počela smanjivati, iako je i dalje iznad prosjeka. Kada se spusti ispod prosjeka, tada kreće idući ciklus koji će donijeti novo razdoblje rapidnog zagrijavanja&quot;, tvrdi profesor Tung.

&quot;Vjerovjatno imamo jo&scaron; deset godina. Možda i manje, s obzirom da i globalno zagrijavanje samo po sebi ima uticaj na brzinu otapanja ledenjaka pa bi led mogao preplaviti sjeverni Atlantik. Ali ako gledamo &scaron;to se događalo ranije u povijesti, sada smo usred ciklusa&quot;, kaže Sung, čiji je tim proučavao i meteorolo&scaron;ke podatke za centralnu Englesku, koji se čuvaju zadnjih 350 godina, a koji također potvrđuju ovu teoriju.

Drastično zatopljenje

Imamo još deset godina, a onda će temperature opet početi rasti!

&nbsp;

Naučnici su ispod ledenog pokrivača na Antarktiku otkrili siću&scaron;ne žive organizme koji se hrane neorganskim tvarima, &scaron;to ukazuje da je život moguć i u ekstremno negostoljubivom okruženju kakav postoji na drugim planetama u sunčevom sistemu, poput Marsa. 
 
Kako prenosi londonski &quot;Telegraph&quot;, čitav jedan ekosistem opstaje u jezeru koji se nalazi na dubini od 800 metara ispod leda, iako do ovog stani&scaron;ta sunčeva svjetlost i svjež vazduh nisu prodrli milionima godina. 
 
Ovo otkriće je izazvalo veliko uzbuđenje među naučnicima, budući da se već duže vjeruje da mikroorganizmi mogu da prežive okretanjem novim izvorima energije, prenosi &quot;Blic&quot;. 
 
To bi moglo da znači da bi sličan život bio moguć i na Marsu ili nekoj drugoj ledenoj planeti ili mjesecu. 
 
&quot;Ovo je prvi, očigledan dokaz da ispod ledenog pokrivača na Antarktiku postoji ne samo život, već aktivni ekosistem, ne&scaron;to o čemu smo nagađali decenijama unazad&quot;, kazao je vođa istraživanja Brent C. Christner, profesor biologije sa Državnog univerziteta Luizijane. 
 
&quot;Proučavamo vodeni stub koji sadrži oko 4.000 stvari koje nazivamo vrstama. Raznovrsnost je nevjerovatna&quot;, naveo je on. 
 
&quot;Prvi put smo do&scaron;li na Antarktik i na prvom mjestu koje smo odabrali za bu&scaron;enje prona&scaron;li smo život. S toga se može, bez pretjerivanja, zaključiti da život postoji i u drugim sličnim sredinama, kao &scaron;to je led na Jupiterovom mjesecu, Evropi&quot;, kazao je američki naučnik. 
 
Mikroorganizmi su pronađeni u jezeru Willans, subglečerskom vodenom tijelu koje se nalazi ispod antarktičkog ledeng pokrivača na krajnjem jugoistočnom dijelu Roseove ledene ploče, na zapadu kontinenta. 
 
Slični mikrobi mogu se naći i u dubokim okeanima, ali oni crpe energiju iz ostataka povr&scaron;inskih organizama koji potonu na dno. 
 
Okruženje ispod glečera je do te mjere negostoprimljivo da su ovi novootkriveni organizmi prinuđeni da &quot;jedu stijenu&quot;, vežući se sa mineralne čestice i prikupljajući amonijum i azot. 
 
Antarktički ledeni pokrivač je jedan i po puta veći od povr&scaron;ine Sjedinjenih Američkih Država i sadrži 70 posto svježe vode na Zemlji. 
 
Vjeruje se da antarktički led krije vi&scaron;e od 400 subglečerskih jezera kao i mnoge rijeke i potoke, te isto toliko ovakvih ekosistema. 
 
Ovo istraživanje je dokaz da glečeri i lednici nisu sterilni, već da u njima žive razne mikropske zajednice, zaključuju naučnici.

Sličan život bio bi moguć i na Marsu

Naučnici šokirani nakon otkrića šta jedu organizmi na 800 metara ispod leda Antarktika

&nbsp;

Slovenački arheolog Ivan &Scaron;prajc i njegovi saradnici prona&scaron;li su dva drevna grada Maja u meksičkoj džungli u jugoistočnom dijelu države Kampeče na Jukatanskom poluostrvu. 
 
Gradovi su bili skriveni gustom vegetacijom i te&scaron;ko dostupni. 
 
&quot;Fotografije iz vazduha pomogle su nam u pronalaženju&quot;, rekao je &Scaron;prajc, koji radi u Istraživačkom centru Slovenačke akademije nauka i umjetnosti. 
 
&Scaron;prajc i njegov tim prona&scaron;li su masivne ostatke dok su podrobnije istraživali oblast oko Čaktuna, velikog majanskog grada koji je slovenački arheolog otkrio 2013. godine, prenosi &quot;Discovery&quot;. 
 
Ovo mjesto sedamdesetih godina pro&scaron;log vijeka posjetio je američki arheolog Eric Von Euw koji je dokumentovao fasadu i druge kamene spomenike, ali crteže nije objavio.

U meksičkoj džungli na Jukatanskom poluostrvu

Poput Marti Misterije: Slovenački arheolog otkrio dva drevna grada Maja

Možda roditeljima crtež njihovog djeteta djeluje smije&scaron;no, ali njegov &quot;čika gli&scaron;a&quot; ima ozbiljno skriveno značenje, tvrde britanski istraživači. 
 
Oni su otkrili da je crtačka sposobnost djeteta uzrasta od četiri godine solidan indikator njegove buduće inteligencije. 
 
Uz pomoć roditelja, psiholozi su testirali vi&scaron;e od 15.000 djece najprije sa četiri, a zatim 14 godina, ocjenjujući njihove crteže na skali od 0 do 12. 
 
Uočena je &quot;solidna&quot; veza između bolje ocijenjenih crteža i rezultata testova inteligencije ne samo kod četvorogodi&scaron;njaka već i 14-godi&scaron;njaka. 
 
&quot;Test &quot;nacrtaj dijete&quot; osmi&scaron;ljen je 1920-ih godina kako bi se procijenila inteligencija djeteta, tako da je veza između testa i inteligencije kod četvorogodi&scaron;njeg djeteta bila očekivana&quot;, izjavila je vođa istraživanja dr Rosalind Arden sa Psihijatrijskog instituta Kraljevog koledža u Londonu, dodajući da je naučnike iznenadilo to &scaron;to je ta veza bila uočena i 10 godina kasnije. 
 
&quot;Veza je solidna, te su zato na&scaron;i rezultati interesantni, ali to ne znači da roditelji treba da brinu ukoliko njihova djeca lo&scaron;e crtaju. Sposobnost crtanja ne određuje inteligenciju, postoji čitav niz faktora, kako genetskih tako i dru&scaron;tvenih, koji utiču na inteligenciju&quot;, navela je ona. 
 
&quot;Crtanje je drevna vje&scaron;tina, stara 15.000 godina. Kroz crtež, mi poku&scaron;avamo da nekom pokažemo kako razmi&scaron;ljamo&quot;, kazala je britanska naučnica u izjavi za BBC. 
 
&quot;Sposobnost da reprodukujemo likove je jedinstvena ljudska osobina i znak kognitivne sposobnosti, na sličan način kao i pisanje koje je preobrazilo sposobnost ljudskog roda da skladi&scaron;ti informacije i samim tim izgradi civilizaciju&quot;, objasnila je ona.

Istraživanje Psihijatrijskog instituta Kraljevog koledža u Londonu

Crteži djece nagovještavaju inteligenciju

&nbsp;
&nbsp;
U srijedu u printanom izdanju &bdquo;Dnevnog avaza" donosimo magazin &bdquo;Porodica i zdravlje". Za vas pi&scaron;u: &nbsp;- Prof. dr. sc. Muhamed Ajanović: Ishranom do zdravih zuba - 
Industrijski &scaron;ećer je glavni prijatelj karijesa
&nbsp;- Prof. dr. Dijana Avdić: Fizikalna terapija rje&scaron;ava tegobe - Lo&scaron;e držanje okidač bolova u vratu
&nbsp;- Prof. dr. sc. Naima Mutevelić-Arslanagić: Solarna urtikarija, preosjetljivost kože na sunce - Crveni osip na koži izaziva jak svrbež
&nbsp;- Prof. dr. Edin Suljagić: Kraj neuglednim mrljama na odjeći - Botox bri&scaron;e i znoj ispod pazuha
&nbsp;- Na pitanja čitalaca odgovorila: Dr. Aida Zujović-Ajanović &nbsp;- Naslovna: Brusnice su poput antibiotika &nbsp;- Uz to, donosimo rezultate najnovijih istraživanja, svjetskih studija, preporuke ljekara i nutricionista.

U srijedu u „Dnevnom avazu"

Loše držanje okidač bolova u vratu

Ove godine smo u &quot;crveno&quot; u&scaron;li jedan dan ranije nego 2013., i čak mjesec i po dana ranije nego 2000., upozorio je danas Svjetski fond za za&scaron;titu prirode (WWF), pozivajući planetu da ekolo&scaron;ku tranziciju upi&scaron;e u svoju agendu. 
 
Od danas, 19. aUgusta, čovječanstvo živi na kredit, jer je u&scaron;lo u ekolo&scaron;ki minus. 
 
Naime, svjetsko stanovni&scaron;tvo je potro&scaron;ilo sve prirodne resurse koje Zemlja može da obnovi u razmaku od godinu dana. 
 
Ove godine smo u &ldquo;crveno&rdquo; u&scaron;li jedan dan ranije nego 2013., i čak mjesec i po dana ranije nego 2000., upozorio je danas Svjetski fond za za&scaron;titu prirode (WWF), pozivajući planetu da ekolo&scaron;ku tranziciju upi&scaron;e u svoju agendu. 
 
&quot;Earth Overshoot Day&quot; je datum u godini kada je čovječanstvo potro&scaron;ilo vi&scaron;e prirodnih resursa nego &scaron;to Zemlja može da obnovi u istom tom periodu. Ovaj fatalni datum pada svake godine sve ranije, a prag je prvi put pređen 19. decembra 1987. kao posljedica ekonomskog i demografskog rasta početkom 1970-ih. 
 
Danas, 86 posto svjetskog stanovni&scaron;ta živi u zemljama koje traže vi&scaron;e od prirode nego &scaron;to ona može da im obezbijedi. 
 
Prema WWF, bila bi potrebna jedna i po planeta da bi se proizveli neophodni obnovljivi ekolo&scaron;ki resursi kako bi se zadovoljile potrebe čovječanstva.

Ušli smo u ekološki minus

Planeta Zemlja živi "na kredit"

&nbsp;

&nbsp;

Dvojica ruskih kosmonauta Aleksandar Skvorcov i Oleg Artemje, članovi posade Međunarodne svemirske stanice /MSS/ počeli su radove u otvorenom kosmosu. 
 
Ruski kosmonauti otvorili su vrata Međunarodne kosmičke stanice i iza&scaron;li u kosmos. Oni će na povr&scaron;ini MSS provesti &scaron;est sati. 
 
Dvojica komonauta bi trebalo da pokrenu lansiranje nanosatelita &quot;NS-1&quot; u okviru obrazovnog programa &quot;Radioskaf&quot;. 
 
Skvorcov i Artemjev bi trebalo da instaliraju naučnu opremu za eksperiment &quot;Ekspoze-R&quot;/Expose-R/, koji ima za cilj procjenu dugotrajnog dejstva kosmičke sredine na opstanak bakterija, gljiva, životinja i biljaka, prenosi Itar-tas.

Članovi posade MSS-a

Ruski astronauti počeli radove u otvorenom svemiru

Prosječne temperature na Tibetanskoj visoravni, na kojoj se nalaze ledenjaci koji vodom opskrbljuju stotine miliona ljudi u Aziji, najvi&scaron;e su u posljednjih 2.000 godina, pokazala je najnovija studija Kineske akademije nauka, prenose kineski mediji. 
 
Temperatura i vlažnost na Tibetanskoj visoravni nastavit će rasti, &scaron;to će izazvati povlačenje ledenjaka i &scaron;irenje pustinja, navodi akademijin Institut za istraživanje Tibetanske visoravni, prenosi dnevnik.hr. 
 
&quot;U posljednjih 50 godina, stopa porasta temperature na visoravni bila je dvostruko vi&scaron;a od globalnog prosjeka&quot;, navodi Institut. 
 
Povlačenje tibetanskih ledenjaka moglo bi poremetiti opskrbu vodom nekolicine glavnih azijskih rijeka koje izviru na visoravni, među kojima su kineske rijeke Jangce i Huang He, indijska Brahmaputra, te rijeke Mekong i Salween koje teku prema jugoistočnoj Aziji. 
 
U junu su kineski znaučnici objavili da su se tibetanski ledenjaci u posljednjih 30 godina smanjili za oko 15 posto.

Smanjili se za 15 posto

Stotine miliona ljudi zabrinuto: Ledenjaci se povlače!

&nbsp;
 Naučnici su otkrili novu, misterioznu crnu rupu koja "guta" sve oko sebe.NuSTAR je satelit kojim je Nasa prikupljala X-zrake umirućih zvijezda i iz crne rupe protekle dvije godine. Satelit je primijetio da gravitacija supermasivne crne rupe vuče X-zrake koje se emitiraju u blizini. 
&nbsp;
Rupa je poznata kao Markarian 335. Hvata i savija obližnje X-zrake. Vrti se tako brzo da prostor i vrijeme vuče okolo sa sobom, javlja CNN. Ovim otkrićem potvrđena je Einsteinova teorija relativiteta.

Potvrđena Einsteinova teorija relativiteta

Otkrivena nova crna rupa koja "guta" sve oko sebe

Naučnici su razvili, kao &scaron;to sami kažu: brzu i jeftinu metodu stvaranja umjetnih molekula koje opona&scaron;aju prirodne ljudske odbrambene spojeve koji se bore protiv raka. U novom broju naučnog časopisa Nature Chemistry objavljen je naučni rad profesora Petera Scotta sa Univerzitetu u Warwicku u Velikoj Britaniji, u kojem on tvrdi da je s kolegama uspio napraviti umjetne molekule koje imitiraju nakupine peptida koje inače zdravo tijelo prirodno proizvodi, a koje se bore protiv raka i drugih infekcija, prenosi net.hr. Tokom istraživanja u laboratoriju je dokazana učinkovitost ovih bakterija u uspje&scaron;noj borbi protiv stanica raka debelog crijeva. Dosad je bilo te&scaron;ko i skupo proizvesti umjetne peptide u većim količinama, a i kad bi bili une&scaron;eni u tijelo u obliku lijeka, brzo bi ih neutralizirala prirodna biohemijska odbrana tijela, te ne bi uspjele obaviti posao. No profesor Scott detaljno opisuje novu tehnologiju za koju tvrdi da može proizvesti učinkovite umjetne peptide u roku nekoliko minuta, i to bez skupe aparature. Kako bi se dizajnirali triplex peptidi potrebno je doseći određeni dizajn, no jednom kad su razradili metodu, s njom se moglo slagati puno kompliciranijih molekularnih kompleksa, a profesor Scott napominje da je najbolje u kreiranju ovih molekula to &scaron;to se nakon &scaron;to započne proces dalje nadovezuju same jedne na druge i priroda dalje obavlja sama proceduru. Iako su se triplex peptidi pokazali učinkovitima u borbi protiv stanica raka debelog crijeva, potrebna su daljnje istraživanja prije nego započnu s kliničkim testiranjima, iako su naučnici zadovoljni i očekuju velika otkrića u bliskoj budućnosti.

Nova otkrića

Prvi dokazi da je izliječenje raka na vidiku

&nbsp;
David Robson tvrdi da bi radikalna procedura koja podrazumijeva zamjenu krvi pacijenta sa hladnom slanom vodom mogla da povrati ljude koji su na ivici smrti, prenosi BBC. - Kad bi temperatura va&scaron;eg tijela bila 10 stepeni celzijusovih i kad ne bi imali moždane aktivnosti i otkucaje srca, svi bi se složili da ste mrtvi, ali ja bih mogao da vas vratim u život &ndash; kaže Peter Rhee sa univerziteta iz Arizone. Da Rhee nije previ&scaron;e optimističan potvrđuje i njegov kolega sa Meriland Univerziteta, Samuel Tisherman. On je rekao da su eksperimenti do sada vr&scaron;eni samo na životinjama i da su pokazali da je moguće tijelo držati u &ldquo;suspendovanom stanju&rdquo; nekoliko sati. Cijeli postupak podrazumijeva pražnjenje krvi iz tijela i spu&scaron;tanje tjelesne temperature na 20 stepeni celzijusovih ispod normalne. Zatim se krv ponovu &ldquo;upumpava&rdquo;, a tijelo postepeno zagrijava. Kada tjelesna temperatura dostigne 30 stepeni srce odjednom zakuca. - Zapanjujuće je da se životinje &ldquo;nakon smrti&rdquo; samo jedan dan osjećaju o&scaron;amućeno, a već sljedeći dan potpuno normalno &ndash; kaže Tisherman. Tisherman je uzburko javnost ove godine kada je rekao da je spreman za eksperimentisanje na čovjeku. Prvi pacijent bi trebalo da bude slučajna žrtva vatrenog obračuna ili saobraćajne nesreće sa te&scaron;kim povredama koje bi prouzrokovale gubitak dosta krvi i prestanak rada srca, &scaron;to bi značilo da je ovaj metod posljednja nada za pacijenta, ili kako je New York Times napisao: &ldquo;Ubijanje pacijenta da bi mu spasili život&ldquo;. Tisherman kaže da se sada smrt pacijenta mora posmatrati drugačije i da je granica kada ljekar ustanovi smrt pomjerena. On napominje da je borba da se ponovo pokrene srce samo polovina dobijene bitke za doktora. Veoma je bitno voditi računa i o nivou kiseonika koji predstavlja najveći problem. Svaki sekund dok je tijelo u &ldquo;beživotnom stanju&rdquo; ćelije ne dobijaju kiseonik i umiru. Da bi se usporio ovaj proces neophodno je rashlađivati tijelo. Ostali doktori su optimistični prema istraživanjima Rheea i Tishermana. Oni su dvije decenije skupljali dokaze o sigurnosti njihove metode. Uglavnom su eksperimentisali na svinjama i ustanovili da ukoliko se tijela ohlade dovoljno brzo i &ldquo;ubrizga&rdquo; im se nazad njihova krv, gotovo 90 posto životinja se vrati iz mrtvih bez ikakvih posljedica. - Najuzbudljiviji momenat je kada srce ponovo zakuca &ndash; kaže doktor Rhee.

Snižavanje temperature tijela i "pražnjenje krvi" metoda budućnosti

Naučnici pronašli način da prevare smrt!?

Veliki koraljni greben je ugrožen, a očekuje se kako će se situacija nastaviti pogor&scaron;avati. Zbog toga je Vlada objavila da neće dopustiti stvaranje novih luka u Queenslandu. Veliki koraljni greben i dalje je ugrožen iako se ulažu veliki napori da se spasi ta prirodna ljepota uvr&scaron;tena u svjetsku ba&scaron;tinu, objavila je u utorak australska vlada. - I uprkos svim poku&scaron;ajima da se smanje opasnosti i unaprijedi izdržljivost, ukupna perspektiva Velikoga koraljnog grebena lo&scaron;a je, od 2009. se pogor&scaron;ala, a očekuje se da će se i nastaviti pogor&scaron;avat i - kaže Vlada u izvje&scaron;taju. Krhki koraljni greben koji se proteže 2.300 kilometara uz istočnu australsku obalu, u sredi&scaron;tu je ekolo&scaron;kih kampanja koje ga poku&scaron;avaju za&scaron;tititi od najavljenog &scaron;irenja luke za pretovar uglja zbog kojega bi se milioni kvadratnih metara pijeska iskrcali u njegovu neposrednu blizinu. Na grebenu je 400 raznih tipova koralja, 1.500 ribljih vrsta i vi&scaron;e od 4.000 raznih &scaron;koljka&scaron;a, a ondje žive i razne ugrožene vrste poput dugonga i velike zelene kornjače. Australske vlasti kažu kako grebenu najvi&scaron;e prijeti otpad farma, invazivna morska zvjezdača "trnova kruna" i klimatske promjene, ali i plovidba brodova i &scaron;ljunčarenje. Vlada je objavila da neće dopustiti stvaranje novih luka u Queenslandu. Među postojećima su i Abbot Point u kojem indijska grupa Adani planira golemo &scaron;irenje terminala za ugalj kao i luka Gladstone u kojoj će se intenzivirati promet od 2015. jer počinje izvoz plina.
&nbsp;

<object width="690" height="400" data="http://www.youtube.com/v/wbNeIn3vVKM" type="application/x-shockwave-flash">
<param name="src" value="http://www.youtube.com/v/wbNeIn3vVKM" />
</object>

&nbsp;

Australija upozorava

Propada prekrasan Veliki koraljni greben!

&nbsp;
 Na zapadnoj obali Australije naučnici su ulovili rijetku vrstu goleme, jako otrovne meduze. Nova vrsta zbunila je i stručnjake jer nema karakteristične tentakule, javlja The Guardian. Keesingia gigas, vrsta je iz porodice meduza Irukandji koje obično nisu veće od nokta. Međutim, meduza koju su prona&scaron;li ima neobično velik klobuk, dugačak vi&scaron;e od 50 centimetara. Njezini ubodi mogu uzrokovati bol, mučninu, a u ekstremnim slučajevima i zastoj rada srca. Keesingia gigas prvi put snimljena 1980-ih Meduza je snimljena jo&scaron; 1980-ih, međutim prvi put ju je 2013. ulovio morski istraživač John Keesing po kome je dobila ime. Novu snimku napravio je John Totterdell iz organizacije za za&scaron;titu morskih organizama MIRG. Naučnici vjeruju kako je moguće da meduza uobičajeno ima tentakule kao i sve druge meduze, ali da ih odbacuje u samoobrani. - Meduze uvijek imaju tentakule... tako love svoju hranu. Mislim da ih vjerovatno ima i ova ali da su igrom slučaja fotografisani i ulovljeni primjerci koji su ih odbacili - rekla je Lisa - Ann Gershwin, direktorica Marine Stinger Advisory Services, koja ju je prona&scaron;la.
&nbsp;
<img src="/media/old/8da8f122-58d3-41d2-8adb-a3abd4b6edea-460x276.jpg" alt="" width="690" height="400" />
&nbsp;
Meduze iz grupe Irukandji imaju jak otrov Meduze iz grupe Irukandji pronađene su u vodama koje se protežu od Melbournea i Kalifornije na jugu do Walesa na sjeveru. &Scaron;esnaest vrsta među njima ima toliko jak otrov da mogu izazvati tzv. sindrom Irukandji koji može rezultirati cijelim nizom neugodnih pa i opasnih simptoma kao &scaron;to su grčevi u mi&scaron;ićima, peckanje kože, glavobolja, mučnina, znojenje, povraćanje, povećan krvni pritisak i broj otkucaja srca. Osim Keesingie gigas sve su vrlo malene - promjer im se kreće od pet do 25 milimetara. Imaju četiri tentakule čija dužina može dosegnuti jedan metar. Za razliku od ostalih meduza, imaju žarne stanice i na klobuku, a ne samo na tentakulama. Hrane se malim ribama.
&nbsp;

<object width="690" height="400" data="http://www.youtube.com/v/qO1tS0RJeo4" type="application/x-shockwave-flash">
<param name="src" value="http://www.youtube.com/v/qO1tS0RJeo4" />
</object>

&nbsp;

Nova vrsta zbunila stručnjake

U Australiji ulovljena golema, otrovna meduza

Jedini naučnik 20. vijeka po kome je nazvana neka fizička jedinica je Nikola Tesla. Ipak, Tesla nikada nije dobio Nobelovu nagradu. Za&scaron;to?
&nbsp;
Po Tesli je nazvan i jedan krater na Mjesecu, ali nikada nije dobio Nobelovu nagradu iako se njegovim mogu smatrati otkrića elektrona, rendgenskih zraka, radio-veze, radara, lasera... Teslini radovi bili su prethodnica mnogih velikih fizičkih otkrića za koja su drugi kasnije dobili Nobelovu nagradu, prenosi srbijanski Blic. &nbsp; Za argument da je naizmijenična struja praktičnija, bezbednija i isplativija, Tesla će pridobiti George Vestinghausa i 1888. potpisati ugovor o proizvodnji generatora i motora naizmenične struje na veliko. Edison, pobornik jednosmjerne struje, neće birati sredstva da omalovaži uspjeh novog otkrića. Rat struja okončan je 1893. kada je u Čikagu priređena sveelektrična svjetska izložba na kojoj je pobedila Vestinghausova kompanija. &nbsp;- Tek 1937. Tesla je bio predložen za Nobelovu nagradu, ali je dobio samo jedan glas od mogućih 38. Ipak, Tesla ovih dana vaskrsava kao najzanimljiviji naučnik na&scaron;eg i budućeg doba. U tom svjetlu treba posmatrati i njegova otkrića za koje su Nobelove nagrade dobijali drugi - kaže profesor dr Velimir Abramović, jedan od najboljih poznavalaca Teslinog djela. Tesla je u Njujork stigao 1884. sa željom da pronađe finansijere za svoje projekte. Postao je pomoćnik Thomasa A. Edisona i ubrzo je dobio ponudu - ako uspije da rekonstrui&scaron;e i redizajnira generator za jednosmjernu struju, dobiće 50.000 dolara.
&nbsp;
Nakon godinu dana predanog rada uspje&scaron;no je zavr&scaron;io posao, a kada je zatražio novac Edisonu, on mu je odgovorio: "Tesla, vi ne razumijete američki smisao za humor". Tada je s njim prekinuo saradnju. Nobelovih nagrada za originalno Teslina otkrića, smatra hrvatski akademik Vladimir Par, bilo je najmanje deset, od kojih su najvažnije otkriće elektrona i otkriće rendgenskih zraka za koje će i biti dodijeljena prva Nobelova nagrada za fiziku 1901. godine Wilhelmu Conradu R&ouml;ntgenu. Tesla je prvi otkrio te nove zrake, ali je zakasnio sa objavljivanjem saznanja jer je obnavljao laboratoriju koja je izgorjela u požaru početkom 1895. Krajem te godine, R&ouml;ntgen će ga preduhitriti i objaviti da je otkrio istu vrstu nepoznatog zračenja. &nbsp;- Nikola Tesla je 1891. obznanio rezultate svojih eksperimenata sa električnim pražnjenjem u vakuumskoj cijevi, protumačiv&scaron;i ih ispravno kao djelovanje električno nabijenih čestica. Joseph John Thomson u ponovljenim ogledima dokazuje da postoje naelektrisane čestice kakve je Tesla opisao. Nazvao ih je elektronima i okitio se Nobelovom nagradom - obja&scaron;njava profesor dr Abramović. Naučnu javnost u Americi uzburkala je vijest od 6. novembra 1915. na naslovnoj strani "New Yort Timesa" - da su Nikola Tesla i Thomas Alva Edison,&nbsp; dva ljuta suparnika u vi&scaron;egodi&scaron;njem ratu struja, dobitnici Nobelove nagrade za fiziku! Kako nije imao zvaničnu potvrdu, Tesla nije želio da komentari&scaron;e ovu informaciju.
&nbsp;
- Govorilo se da je ili Tesla ili Edison nagradu odbio. Nobelova fondacija je i zvanično objasnila da se nagrada ne može odbiti u procesu odlučivanja o njoj, nego tek kada je već dodijeljena - dodaje dr Abramović. &nbsp;Da je Tesla postao nobelovac, &scaron;ta bi se promijenilo u njegovom životu i radu? - Nobelova nagrada fokusirala bi pažnju naučnih krugova na Teslu i omela bi ga u stvarala&scaron;tvu. Bio bi prinuđen da gubi vrijeme i snagu na javnu odbranu svojih ideja i rezultata. Ovako je punih 38 godina radio sam, za budućnost. U prilog ovome govori i činjenica da ni sam Albert Einstein, nakon dobijanja Nobelove nagrade za obja&scaron;njenje foto-efekta 1921. nije vi&scaron;e ni&scaron;ta značajno otkrio - kaže profesor dr Velimir Abramović.

Raketa kompanije SpaceX eksplodirala tokom probnog leta

Otkriće koje daje nadu: Otrov pčela, škorpija i zmija lijek protiv raka!

Imamo još deset godina, a onda će temperature opet početi rasti!

Naučnici šokirani nakon otkrića šta jedu organizmi na 800 metara ispod leda Antarktika

Poput Marti Misterije: Slovenački arheolog otkrio dva drevna grada Maja

Crteži djece nagovještavaju inteligenciju

Loše držanje okidač bolova u vratu

Planeta Zemlja živi "na kredit"

Ruski astronauti počeli radove u otvorenom svemiru

Stotine miliona ljudi zabrinuto: Ledenjaci se povlače!

Otkrivena nova crna rupa koja "guta" sve oko sebe

Prvi dokazi da je izliječenje raka na vidiku

Naučnici pronašli način da prevare smrt!?

Propada prekrasan Veliki koraljni greben!

U Australiji ulovljena golema, otrovna meduza

Saznajte pravi razlog zašto Nikola Tesla nikada nije dobio Nobelovu nagradu?!

Nauka

Raketa kompanije SpaceX eksplodirala tokom probnog leta

Otkriće koje daje nadu: Otrov pčela, škorpija i zmija lijek protiv raka!

Imamo još deset godina, a onda će temperature opet početi rasti!

Naučnici šokirani nakon otkrića šta jedu organizmi na 800 metara ispod leda Antarktika

Poput Marti Misterije: Slovenački arheolog otkrio dva drevna grada Maja

Crteži djece nagovještavaju inteligenciju

Loše držanje okidač bolova u vratu

Planeta Zemlja živi "na kredit"

Ruski astronauti počeli radove u otvorenom svemiru

Stotine miliona ljudi zabrinuto: Ledenjaci se povlače!

Otkrivena nova crna rupa koja "guta" sve oko sebe

Prvi dokazi da je izliječenje raka na vidiku

Naučnici pronašli način da prevare smrt!?

Propada prekrasan Veliki koraljni greben!

U Australiji ulovljena golema, otrovna meduza

Saznajte pravi razlog zašto Nikola Tesla nikada nije dobio Nobelovu nagradu?!