Novi asteroid ima promjer otprilike 370 metara. Veći je od zloglasnog asteroida Apophis, koji je mimoi&scaron;ao Zemlju početkom 2013. godine. Naučnici su izračunali da će asteroid &quot;2014 UR116&quot; svake tri godine opasno blizu proletjeti kraj Zemlje.

Kad bi se sudario s na&scaron;im planetom, oslobodio bi energiju tisuću puta veću od udara meteora kod Čeljabinska 2013. godine.

Vladimir Lipunov, vodeći naučnik u ekipi koja je ovog oktobra otkrila asteroid, kaže da sad znaju njegovu orbitu i da mu za revoluciju treba tri godine, ali da jo&scaron; uvijek ne mogu precizno odrediti kad će se asteroid približiti Zemlji.

- Moramo ga konstantno pratiti. Pogrije&scaron;imo li samo jednom, doći će do katastrofe. Posljedice mogu biti iznimno ozbiljne - kazao je Lipunov u dokumentarnom filmu objavljenom na internetskoj stranici Roscosmos, prenosi jutarnji.hr.

Novi asteroid ima promjer otprilike 370 metara. Veći je od zloglasnog asteroida Apophis, koji je mimoi&scaron;ao Zemlju početkom 2013. godine.

Točna putanja asteroida 2014 UR116 jo&scaron; se mora utvrditi, ali teoretski može se sudariti sa Zemljom, Marsom ili Venerom. Putanja može varirati upravo zbog gravitacijske sile ovih planeta.

Znanstvenici su uvjereni da do sudara neće doći tako skoro.

Viktoria Damm iz planetarija u Sibiru vjeruje da bi bliski susret Marsa i asteroida moga promijeniti njegovu putanju. Upravo je zbog toga izračunavanje bliskog susreta sa Zemljom poprilično te&scaron;ko, ali ona vjeruje da do njega ne bi trebalo doći u iduće dvije godine.

U slučaju udara u Zemlju oslobodila bi se energija hiljadu puta veća nego li u februaru 2013. i pada meteora kod Čeljabinska u Rusiji.

Tada je, naime, meteor eksplodirao u zraku na visini od 20 kilometara, a njegova eksplozija bila je snage 440-500 kilotona TNT-a.

Ali taj je meteor bio relativno malen, promjera oko 17 metara.

Uz to, iznimno je važan njegov sastav.

- Asteroidi sačinjeni od stijene ulaskom u atmosferu uglavnom se razlome na vi&scaron;e dijelova, ali oni od metala mogli bi stići do povr&scaron;ine Zemlje u komadu - kaže Stanislav Korotky, znanstveni direktor opservatorija Ka Dar.

Slavni krater u Arizoni nastao je upravo udarom metalnog asteroida.

Slučaj Čeljabinsk natjerao je naučnu zajednicu na odlučan angažman u projektima svemirske sigurnosti.

Ruska svemirska agencija Roscosmos planira do 2025. godine razviti poseban sisitem za odbranu od opasnih asteroida. Agencija želi koristiti nove tehnologije kako bi mijenjala putanje prijetećih asteroida, uključujući različite vrste robota.

Asteroid Apophis približio se Zemlji početkom 2013. godine na oko 14,5 miliona kilometara.

Ime je dobio po grčkom nazivu za egipatskog boga Apopa, &quot;razaratelja&quot;, koji iz mračnog podzemlja poku&scaron;ava uni&scaron;titi Sunce.

Prilikom sljedećeg bliskog susreta 2029. bit će izuzetno sjajan i vidljiv golim okom iz dijelova Evrope, Afrike i Azije u kojima nema previ&scaron;e svjetlosnog zagađenja.

Zbog male mogućnosti da 2036. pogodi Zemlju, NASA je objavila da će dana&scaron;nji prolazak nastojati iskoristiti kako bi &scaron;to bolje istražila njegovu putanju i sastav.

Veći je od zloglasnog Apophis

Zemlji prijeti nova kataklizma: Opasni asteroid mogao bi nas pokositi za dvije godine!?

Asteroidi&nbsp;bi mogli da izbri&scaron;u&nbsp;čovječanstvo i svaki&nbsp;život&nbsp;na Zemlji ukoliko se ne preduzme vi&scaron;e napora kako bi bili praćeni&nbsp;i uni&scaron;teni,&nbsp;upozorili su naučnici i astronomi tokom skupa u londonskom Muzeju nauke, pi&scaron;e&nbsp;Telegraph.

Među stotinu stručnjaka na&scaron;li su se lord Martin Ris, kraljevski astronom, Brajan Koks&nbsp;i Ričard Dokins. Oni su pozvali na stvaranje velikog sistema&nbsp;otkrivanja asteroida kako bi se spriječio scenarioj sudnjeg dana.

Povodom toga su naučnici donijeli&nbsp;Deklaraciju u kojoj pozivaju na rje&scaron;avanje najvećeg izazova pred kojim se čovječanstvo nalazi i spa&scaron;avanje života&nbsp;na Zemlji u&nbsp;budućnosti. U Deklaraciji se pozivaju vlade &scaron;irom svijeta da&nbsp;iskoriste&nbsp;svu tehnologiju koju imaju prema praćenju asteroida u blizini Zemlje.&nbsp;

- Na&scaron;i preci bili su u pravu kad su vjerovali da nebesa i astronomska tijela utiču na&nbsp;život&nbsp;na Zemlji - samo ne na način na koji su oni zami&scaron;ljali. Ponekad ta&nbsp;nebeska tijela udare u Zemlju. Zato na&scaron;a misija mora da postane&nbsp;pronalazak asteroida prije nego &scaron;to oni pronađu nas- kazao je lord Ris.

Deklaraciju su potpisali naučnici, fizičari, umjetnici, astronauti i biznismeni iz 30 zemalja.

Već postoje sistemi&nbsp;kojima se prate veći asteroidi, ali posljednja istraživanja otkrila su da bi i oni mnogo manji bili dovoljni za razarajući efekat&nbsp;na Zemlji.

&quot;NASA radi jako dobar posao u praćenju velikih objekata, onih koji bi mogli da uni&scaron;te&nbsp;čitavu ljudsku rasu. Ali problem su oni koji će uni&scaron;titi jedan grad ili pogoditi ekonomiju na nekoliko stotina godina&quot;, kazao je Ed Lu, astronaut koji je u tri navrata bio an ISS.

Dr&nbsp;Brajan&nbsp;Mej, gitarista Queena i astrofizičar, takođe&nbsp;je podržao plan.

- &Scaron;to vi&scaron;e naučimo o udaru asteroida, postaje sve jasnije da ljudska rasa živi na pozajmljenom vremenu. Trenutno smo svjesni manje od jedan odsto objekata uporedivih s onim koji je udario u Tungusku u Sibiru 1908. i niko ne zna kad će udariti sljedeći. A dovoljan je samo jedan- rekao je on, pi&scaron;e Dnevnik.hr.

Deklaraciju potpisali naučnici, fizičari, umjetnici, astronauti i biznismeni iz 30 zemalja

Potpisana Deklaracija: Ako se ne zaštitimo, pobiće nas asteroidi

Ruski naučnici u Sibiru&nbsp;stvorili su jedinstvene proteze za kičmene pr&scaron;ljenove - radi se o keramičkim protezama, koje su po svojoj građi identične ko&scaron;tanom tkivu.

Naučnici Tomskog univerziteta i Instituta za fiziku čvrstoće i poznavanje materijala napravili su implant koji urasta u ko&scaron;tano tkivo, a organizam pacijenta ga ne odbacuje.

Danas se u medicini uglavnom koriste metalne proteze koje ne odgovaraju u potpunosti ljudskom organizmu.&nbsp;

Često nastaju komplikacije i upalni procesi koji zahtevaju dodatno liječenje i ponovne operacije. Ruski &quot;nou-hau&quot; omogućava izbjegavanje ovih neprijatnosti.&nbsp;

Nova, keramička proteza ima poroznu strukturu i faktore rasta koji pobolj&scaron;avaju regeneraciju ko&scaron;tanog tkiva prilikom urastanja.&nbsp;

Zahvaljujući tome &scaron;to je prema građi bliska kostima, ona ne izaziva nikakve postopercione komplikacije i infekcije, pa samim tim nema potrebe za &nbsp;operacijama radi vađenja implantanta ili njegove zamjene.

Ove proteze pokrivaju se specijalnim ljekarskim preparatima koji olak&scaron;avaju &nbsp;ugradnju u organizam.&nbsp;

Eksperimenti dokazuju efikasnost tehnologije, pa su najavljeni prvi prototipi &quot;kejdževa&quot; &ndash; vje&scaron;tačkih kičmenih pr&scaron;ljenova.&nbsp;

Naučnici, za sada, &nbsp;nisu spremni da tačno kažu kad će se nove proteze pojaviti u redovnoj ljekarskoj proceduri, ali ističu da će sva potrebna ispitivanja &nbsp;biti zavr&scaron;ena u najskorijoj budućnosti - prenose ruski mediji.&nbsp;

Naučna revolucija

Ruski naučnici stvorili proteze za kičmene pršljenove

Polarnim medvjedi će izumrijeti do 2100. godine ako ne dođemo pameti! Svjetski fond za prirodu (WWF) objavio je rezultat istraživanja prema kojem bi opstanak polarnih medvjeda bio doveden u pitanje već krajem ovog vijeka, ako se ne smanji ispu&scaron;tanje gasova koji izazivaju klimatske promjene i porast temperature.

Klimatske promjene prijete već kritično ugroženim ekosistemima Sjevernog ledenog okeana, izazivajući znatno opadanje broja polarnih medvjeda. Kako sada izgleda, polarnim medvjedima prijeti izgladnjavanje i nemogućnost razmnožavanja duž cijelog Kanadsko-arktičkog arhipelaga.

Četvrtina polarnih medvjeda na svijetu živi na tom arhipelagu, gde je morski led cijele godine, ali čak bi se i tu moglo desiti da se led istopi u narednim decenijama &scaron;to bi ugrozilo opstanak medvjeda, pi&scaron;e u izve&scaron;taju koji je objavljen danas u naučnom časopisu PLOS ONE uz podr&scaron;ku WWF-a.

S manje ledenih povr&scaron;ina, medvjedima se smanjuje i pristup plijenu. Studija je pokazala da bi do 2070. godine, vi&scaron;e od 80 posto leda na arhipelagu moglo nestajati u julu, te bi skotne medvjedice morale ranije da se povuku na kopno.

No, iako je tanki led bolje stani&scaron;te za foke koje su glavni plijen medvjeda, takav led ne traje dovoljno dugo da bi polarni medvjedi mogli da ih love.

Prema rezultatima istraživanja

Polarni medvjedi će izumrijeti do 2100. godine

Američka kapsula Orion lagano se u petak spustila u Tihi okean nakon prvog probnog leta bez posade koji je trajao četiri i po sata, saopćila je NASA.

Orion je lansiran u 12.05 sati po evropskom vremenu iz baze US Air Force u Cap Canaveralu i sletio je hiljadu kilometara zapadno od meksičkih obala Donje Kalifornije. Ovo je prvi američki brod nakon Apolla koji može da odvede astronaute izvan zemljine orbite a jednog dana i do Marsa. 
 
Brod od 8,6 tona ima isti oblik kao kapsula Apollo koje je osvajala Mjesec 1969. godine. 
 
Ovaj let je poslužio testiranju termičkog &scaron;tita svemirskog broda koji treba da izdrži temperature od 2.200 stepeni, kao i njegovi padobrani i kompjuteri. Na njemu je 1.200 kolektora koji mjere vibraciije, radijacije, nivo buke i temperaturu, prenosi agencija AFP.

Brod težak 8,6 tona

Kapsula Orion spustila se u Tihi okean nakon svog prvog leta

Američka bespilotna svemirska kapsula Orion uspje&scaron;no je lansirana u petak u 7,05 po mjesnom vremenu iz Kennedyjeva svemirskog centra u Cape Canaveralu označavajući novo doba u istraživanju svemira.

&quot;Mislim da je ovo veliki dan za svijet, za ljude koji poznaju i vole svemir&quot;, kazao je direktor NASA-e Charles Bolden.

Pokusni let Oriona trebao bi otvoriti put eventualnom prevoženju ljudi na Mars i predstavlja historijski iskorak u svemirskim letovima, poput prvog lansiranja iz programa Apollo 1961. ili lansiranja prvog raketoplana 1981., tvrde u NASA-i.

Pokusni let trajat će oko četiri i po sata i uključit će dva kruga oko Zemlje. Prvi dio se odvija u niskoj orbiti između 185 i 888 kilometara iznad na&scaron;ih glava. U drugom će motori rakete biti ponovo upaljeni i Orion će poletjeli 5800 kilometara duboko u svemir.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="380" src="//www.youtube.com/embed/iCanbuiSywg" width="800"></iframe></div>

Četiri sata nakon lansiranja motori će se ponovo pokrenuti na deset sekundi kako bi Orion krenuo prema Zemlji. Jedna od najkritičnijih faza leta bit će u trenutku prolaska kapsule gornjim slojem Zemljine atmosfere pri brzini od 32.000 kilometara na sat.

Kontrola leta će tada izgubiti kontakt s Orionom na dvije i po minute jer će se oko kapsule stvoriti užarena plazma i blokirati signal. U tom trenutku kapsula će se zagrijati na 2.200 stepeni Celzija.

Bude li sve u redu, Orion će slobodnim padom nastaviti prema Zemlji, a usporavat će ga tri golema padobrana. Kapsula bi trebala &quot;pljusnuti&quot; u Tihi ocean pokraj obale meksičkog poluotoka Donja California u 17.29 po srednjoeuropskom vremenu. Orion će potom pokupiti brod američke ratne mornarice i prevesti ga na kopno, prenosi Dnevnik hr.

Osvajanje svemira

Orion uspješno lansiran za pokusni let na Mars!

Ovo otkriće moglo bi dovesti do terapije koja bi mogla vratiti sluh onima koji su ga izgubili, prenosi Čuda prirode.&nbsp;Eksperimenti američkih naučnika ukazuju na mogućnost razvoja terapija za povratak sluha o&scaron;tećenog zbog buke ili odmakle životne dobi.

Istraživanja provedena na Harvardu i University of Michigan su bila usmjerena na povećanje proizvodnje proteina po imenu neurotrofin-3 (NT3) kod laboratorijskih životinja kojima je sluh bio o&scaron;tećen zbog izloženosti buci.

NT3 ima ključnu ulogu u komunikaciji između u&scaron;iju i mozga jer kontrolira oda&scaron;iljanje zvučnih signala, poja&scaron;njava stručni časopis eLife, prenosi Pliva Zdravlje.

U novom istraživanju&nbsp;su identificirane stanice unutarnjeg uha koje proizvode NT3, a njihova pojačana aktivnost je u roku od dvije sedmice&nbsp;rezultirala oporavkom sluha kod testiranih životinja. Nuačnici&nbsp;napominju kako je novi pristup provjeren na životinjama kod kojih gubitak sluha nije bio potpun.

Istraživanja provedena na Harvardu i University of Michigan

Veliki naučni uspjeh: Miševima vraćen sluh!

Cik-cak &scaron;ara pronađena na jednoj fosilizovanoj &scaron;koljki u Indoneziji vjerovatno je nastarija rezbarija rađena rukom čovjeka, navodi se u najnovijoj studiji.

Rezbarija je stara najmanje 430.000 godina, &scaron;to znači da je ona djelo davno izumrlog homo erektusa, pretka modernog čovjeka. Prethodno nađen najstariji ljudski trag ove vrste bio je star oko 130.000 godina.

Ako se najnovije otkriće, koje će biti objavljeno u časopisu &quot;Priroda&quot;, pokaže kao tačno, naučnici će morati da ponovo analiziraju razvoj ljudske kulture. Jedan od autora studije Stiven Manro rekao je BBC-u da bi to moglo da dovede do ponovnog pisanja istorije.

&quot;Ovo je prvi put da smo na&scaron;li dokaz da se homo erektus pona&scaron;ao na ovaj način&quot;, rekao je Manro, sa Nacionalnog Univerziteta Australije.

On je rekao da je ovo jedan način pona&scaron;anja.

&quot;Da li je to umjetnička ili simbolička ekspresija, ostaje da se vidi, ali je, u svakom slučaju, ne&scaron;to jedinstveno ljudsko&quot;, rekao je on.

Holandski naučnik Eugen Duboa je 1890-tih prona&scaron;ao i prikupio stotine fosilizovanih slatkovodnih dagnji koje su zatim pohranjene u kutije u holandskom gradu Leidenu.

U maju 2007. godine Manro ih je fotografisao u sklopu istraživanja za doktorat. Rezbarija se na digitalnoj fotografiji jasno vidjela, iako nije bio vidljiva golom okom.

Naučnici su utvrdili da je rezbarija bila stara jednako kao i &scaron;koljka, vi&scaron;e od 430.000 godina. Rezbarija je načinjena prije fosilizacije, kada je dagnja bila jo&scaron; svježa prije između 430.000 i 540.000 godina.

Manro je rekao da bi ovo otkriće moglo da potvrdi teorije da je homo erektus bio prilično vje&scaron;t u ručnom radu i da je imao veće kognitivne sposobnosti nego &scaron;to se mislilo.&nbsp;

Cik-cak šara, nastarija rezbarija rađena rukom čovjeka

Homo erektus, predak modernog čovjeka bio umjetnik?

Američki naučnici razvili su lijek koji može obnoviti kičmenu moždinu na mjestu povrede kod laboratorijskih glodavaca. Lijek potiče živce u kičmenoj moždini da rastu i premoste povredu.

Prema istraživanju, objavljenom u časopisu &quot;Nature&quot;, većina &scaron;takora nakon ubrizgavanja lijeka pokazala je neki stepen pokretljivosti i kontrole mokraćnog mjehura.

Lijek djeluje tako da ometa &quot;ljepljive&quot; proteine koji sprečavaju živčane stanice u rastu nakon povrede.

Naučnici su kazali da se moraju provesti daljnja ispitivanja, no humanitarna organizacija &quot;Spinal Research&quot; navodi kako je postignut stvarni napredak.

Povrede kičmene moždine ometaju kontinuirani protok električnih signala iz mozga u tijelo i mogu dovesti do paralize ispod mjesta povrede.

Tim na Medicinskom fakultetu Sveučili&scaron;ta Case Western Reserve u Ohiou kaže da ožiljno tkivo, koje se formira nakon povrede, sprečava obnovu kičmene moždine jer stvara proteine koji djeluju poput ljepila.

Dugački iglasti dijelovi živaca, tzv. aksoni, zapetljaju se u ljepilo ako poku&scaron;aju rastom premostiti mjesto povrede. Naučnici su ubrizgali lijek ispod kože &scaron;takora i on je pre&scaron;ao u moždinu i omeo aktivnost ljepljivih proteina.

- Bilo je nevjerovatno - aksoni su rasli i rasli - kazao je voditelj istraživanja Jerry Silver.

U istraživanju je 21 od 26 &scaron;takora pokazalo neki stepen oporavka, bilo u sposobnosti kretanja, bilo u funkciji mokraćnog mjehura. Potrebna su daljnja testiranja na većim životinjama prije nego &scaron;to počnu ispitivanja na čovjeku.

Testiranja izvedena na laboratorijskim glodavcima

Amerikanci razvili lijek koji obnavlja kičmenu moždinu

Ova godina mogla bi da bude najtoplija u historiji meteorolo&scaron;kih mjerenja, zaključila je Svjetska meteorolo&scaron;ka agencija (SMA) pri Ujedinjenim nacijama, prenosi Frans pres.

- Očigledno, 2014. godina biće jedna od najtoplijih, ako ne i najtoplija tokom čitave historije mjerenja &ndash; saop&scaron;tila je ta agencija na marginama konferencije UN o klimi u glavnom gradu Perua.

<img alt="poplave" src="/media/old/547f5694-29ac-4eac-b904-2e2eb0765237-poplave.jpg" title="poplave" />

Prema preliminarnim podacima za 2014. godinu, 14 od 15 najtoplijih godina je iz 21. vijeka.

- Nema mirovanja u globalnom otopljavanju &ndash; rekao je direktor SMA Mi&scaron;el Žaro (Jarraud) u saop&scaron;tenju za medije, dodajući da ono &scaron;to je uočeno 2014. jeste dosljedno očekivanjima od klimatskih promjena.

- Rekordne vrućine sa obilnim padavinama s bujicama i poplavama uni&scaron;tavaju živote i sredstva za život &ndash; dodao je on.

Žaro je istakao da su za ovu godinu posebno neobične i alarmantno visoke temperature velikih oblasti okeanskog prostora, uključujući oblast na sjevernoj hemisferi.&nbsp;

<img alt="what-is-global-warming-58270" src="/media/old/547f5771-ff98-4e9e-a26e-2e62b0765237-what-is-global-warming-58270.jpg" title="what-is-global-warming-58270" />

Temperatura zraka iznad povr&scaron;ine okeana i kopna u periodu od januara do oktobra bila je iznad prosječnih pokazatelja između 1961. i 1990. godine od 14 stepeni, za 0,57 stepeni Celzijusovih i iznad pokazatelja u periodu između 2004. i 2013. godine za 0,09 stepeni.

- Ako se u novembru i decembru zadrži ta tendencija, onda će 2014. godina biti vjerovatno najtoplija, ispred 2010, 2005. i 1998 &ndash; navela je SMA, dodajući da to potvrđuje glavni dugoročni trend otopljavanja.

Najtoplija godina u historiji mjerenja

Rekordne vrućine i poplave uništile su živote u 2014!

Prema rezultatima posljednjih analiza, stopa topljenja glečera na Antarktiku utrostručena je u protekloj deceniji.

Istraživači sa Univerziteta &quot;Kalifornija&quot; u Irvinu i laboratorije NASA navode da se glečeri u Amundsenovom moru u zapadnom dijelu Antarktika otapaju mnogo brže nego u drugim dijelovima i najvi&scaron;e utiču na povećanje nivoa mora.

U sličnom istraživanju objavljenom u maju ove godine, takođe je zaključeno da je ubrzano topljenje glečera na zapadu Antarktika, gdje ima dovoljno vode da se nivo mora podigne za metar, i sve ukazuje na to da se ovo ne može zaustaviti.

Istraživači ističu da je nova studija prva u kojoj je izvr&scaron;ena prociena, a podaci su dobijeni primjenom četiri različite tehnike mjerenja kako bi se oformila &scaron;to bolja pretpostavka o obimu i stopi gubitka ledenog pokrivača u protekle dvije decenije.

Istraživanje će biti objavljeno u žurnalu &quot;Geofizička istraživačka pisma&quot; 5. decembra.

Naučnik Izabela Velikonja, koja je učestvovala u istraživanju, ističe da se masovan gubitak glečera povećava nevjerovatnom brzinom.

Vodeći autor istraživanja sa Univerziteta &quot;Kalifornija&quot; Tajler Aterli navodi da je u prethodnim studijama sugerisano da su promjene u ovom regionu počele devedesetih godina pro&scaron;log vijeka i da su naučnici željeli da vide rezultate poređenjem raznih tehnika.

Mjerenja su vr&scaron;ili radar i sateliti NASA-e i Evropske svemirske agencije, a primijenjen je i atmosferski klimatski model, koji je razvio holandski Univerzitet iz Utrechta.

Rezultati istraživanja objavljeni su na konferenciji o globalnom zagrjavanju, koja je počela u Peruu.

Zabrinjavajući podaci sa Antarktika

Stopa topljenja glečera utrostručena u protekloj deceniji

Jedna od stvari koju sve če&scaron;će čujem jest &quot;ne želim da se moje ime vidi na Googleu&quot; ili &quot;ne želim da mi prate smartphone, koga briga gdje sam i &scaron;ta radim&quot;.

Postoje dva odgovora na ove izjave, prvi je taj je to vi&scaron;e nemoguće zaustaviti i da se apsolutno sve prati, i drugi je taj da je to dobro.

Svaka transformacija čovječanstva traje godinama i nikad nije ugodna. Starije generacije možda nikad neće shvatiti za&scaron;to je dobro to &scaron;to se sve prati, dok će mladima biti to sasvim normalna stvar.

Poenta je u tome da nije nužno lo&scaron;e &scaron;to nas prate i &scaron;to nam je dostupna tehnologija kojom možemo pratiti apsolutno sve. Sjetite se malo pametnih narukvica, novih pametnih satova, mobitela i ostalih&nbsp;uređaja&nbsp;kojima možemo pratiti spavanje, kretanje, vježbanje, kako funkcionira na&scaron;e tijelo.

Koliko samo poznajete va&scaron;e tijelo? Koliko imate informacija o njemu? Skoro ni&scaron;ta, jedino &scaron;to možete znati jest ako odete doktoru, izvadite krv i dobijete analizu s brojkama koje ne razumijete.

Evolucija čovječanstva oslanja se na tehnologiju koja će nam omogućiti da bolje upoznamo svoje tijelo i damo mu ono &scaron;to mu je potrebno, bez da odemo doktoru. U tome će nam pomoći pametne narukvice, majice, čarape, tenisice, rukavice, kape, jakne, kacige, itd. Gotovo sve čime ćemo biti okruženi sakupljat će informacije &mdash; i to je dobro.

Sve te informacije iskoristit&nbsp;će se kako bi se olak&scaron;ao život. Zamislite situaciju u kojoj ujutro idete automobilom na posao i va&scaron; pametni automobil izračuna najbolju rutu do va&scaron;eg posla, jer možda postoje neki radovi na cesti za koje nemate pojima, a na kojima biste izgubili možda sat vremena, ako ne i vi&scaron;e. Ili recimo da idete u radnju i znate tačno &scaron;to trebate kupiti jer će va&scaron; pametni frižider imati popis namirnica koje često kupujete, a kojima je istekao rok trajanja ili možda zaliha.&nbsp;

Ne, nećemo se zaglupiti ovim stvarima, već će nam upravo ta tehnologija i te informacije pomoći da radimo stvari koje su od veće važnosti. Ljudi će vi&scaron;e razmi&scaron;ljati o načinu kako jo&scaron; vi&scaron;e pobolj&scaron;ati svijet.

Naravno, bit će tu i situacija u kojima će se te informacije iskori&scaron;tavati na lo&scaron; način, no to je ne&scaron;to &scaron;to nas prati od kada postoji čovječanstvo, tako da &mdash;&nbsp;ni&scaron;ta novo.

Svijet će biti drugačije mjesto, i s time se slaže i poznati istraživač Jason Silva, pa tako da vidite da nisam jedini koji tako razmi&scaron;lja, pogledajte video i uvjerite se i sami. Ne trebate se bojati nove tehnologije, već je treba samo iskoristiti na najbolji mogući način, prenosi Dnevnik hr.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/fXB5-iwNah0" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Tehnologija napreduje sve brže

Da li je ovo dobro za čovječanstvo? Uskoro ćemo moći pratiti sve

Mehanizam s Antikitere pronađen je 1901. godine prilikom istraživanja potonulog broda uz obalu istoimenog grčkog ostrva. Radi se o seriji brončanih zupčanika za koje se vjeruje da su služili za predviđanje pomrčenja Sunca, određivanje položaja planeta te bilježenje datuma održanih Olimpijskih igara.

Naučnici već vi&scaron;e od sto godina poku&scaron;avaju otkriti iz kojeg doba ovaj mehanizam potiče. Studija iz 2006. godine datirala ga je u period između 150. i 100. godine prije nove ere, no nova analiza pokazuje da je ovaj mehanizam datume počeo bilježiti jo&scaron; 205. godine prije nove ere.

Prema tome, njegov sistem funkcioniranja nije se mogao temeljiti na trigonometriji koja se pojavila te krajem 2. vijeka prije nove ere, pa se pretpostavlja da je funkcionirao na principima aritmetike koje su Grci &quot;posudili&quot; od Babilonaca.

Iako su neki istraživači sigurni da su ovaj mehanizam napravili poznati mislioci ili astronomi, primjerice Arhimed ili Hipark, većina se ipak slaže da je prerano govoriti o njegovim tvorcima.

Funkcionirao na principima aritmetike

Nevjerovatno: Starije nego što su naučnici mislili!

Neko je odnio stotinjak ljudskih mozgova iz zbirke Univerziteta Teksas u Ostinu, javili su jutros lokalni mediji.

Uprava Univerziteta kaže da je nestala polovina tegli s formaldehidom u kojima se čuvaju mozgovi. Državna bolnica u Ostinu je prije 28 godina predala mozgove Univerzitetu radi &quot;privremenog čuvanja&quot;, ali je laboratorija imala prostora za samo 100 tegli, te je jo&scaron; stotinjak stavljeno u podrum Univerziteta, odakle su sada nestali.

Univerzitet je saop&scaron;tio da će istražiti okolnosti nestanka dijela zbirke, s obzirom da se &quot;obavezao da primjerke mozgova tretira sa po&scaron;tovanjem&quot;, a koristi ih kao učilo, prenosi Beta.

Ostatak zbirke mozgova se sada premje&scaron;ta na sigurnije mjesto i u toku je njihovo skeniranje magnetnom rezonancom, te će se tako nastali snimci ubuduće koristiti u nastavi i za istraživanje.

Po sporazumu s bolnicom, Univerzitet Teksas je morao da ukloni sve podatke na osnovu kojih bi se moglo utvrditi čiji su mozgovi u teglama.

Ipak, izgleda da je ukraden i mozak zloglasnog snajperiste Charlesa Whitmana koji je 1966. godine ubio 16 ljudi, od čega je 11 ustrijelio pucajući s tornja Univerziteta Teksas, dok ga policija nije ubila.

Taj događaj je inspirisao režisera Pitera Bogdanoviča da snimi svoj prvi značajniji film &quot;Mete&quot; (1968).

Nestao i mozak zloglasnog snajperiste Charlesa Whitmana

Ukradeno stotinjak mozgova iz zbirke Univerziteta

Kućni DNK test kalifornijske biotehnolo&scaron;ke firme 23andMe, koji je izazvao kontroverze i bio kritikovan&nbsp;u SAD-u, dobio je zeleno svjetlo za kori&scaron;tenje u Velikoj Britaniji, javlja u utorak BBC.

Taj test iz sline daje podatke o ličnim zdravstvenim rizicima na temelju rezultata analize DNK. 
&nbsp; 
Britansko regulatorno tijelo, Agencija za lijekove i medicinske proizvode (MHRA), donijela je odluku da se taj kućni test može koristiti u Britaniji uz obavezan oprez. 
&nbsp; 
Njegovi kritičari u SAD-u kažu da rezultati testa mogu biti nedovoljno precizni da bi se na njima mogla temeljiti važna pitanja zdravlja. Međutim, firma 23andMe sa sjedi&scaron;tem u Kaliforniji čvrsto stoji iza svog testa i tačnosti njegovih rezultata. 
&nbsp; 
Svrha testa je ponuditi detaljan izvje&scaron;taj&nbsp;o zdravstvenim rizicima na temelju varijanti gena pronađenih u DNK. 
&nbsp; 
Reklamiranje tog testa zabranjeno je u SAD-u 2013. zbog toga &scaron;to firma nije mogla poduprijeti tvrdnje o proizvodu s dovoljno dokaza. 
&nbsp; 
Glasnogovornik MHRA upozorio je potro&scaron;ače da nijedan test nema stopostotnu tačnost te da &quot;pažljivo razmisle&quot; prije nego &scaron;to naprave kućni DNK test. 
&nbsp; 
Dostupnost kućnog DNK testa izazvala je mnogobrojne moralne i etičke dileme o mogućnosti diskriminacije prilikom zapo&scaron;ljavanja ili plaćanja zdravstvenog osiguranja.&nbsp;Međutim, 23andME smatra da napredak genetike i tehnike ima pozitivan uticaj na brigu o zdravlju i prevenciju.

Nakon što je zabranjen u SAD-u

Kontraverzni DNK test dostupan u Britaniji

Veliko istraživanje naučnika s Oxforda otkiva nove spoznaje o HIV virusu, prenosi Čuda prirode. Najnovije istraživanje provedeno na University of Oxford pokazalo je kako je HIV sve manje smrtonosan, ali i sve teže prenosiv sa čovjeka na čovjeka.

Moć virusa se &quot;razvodnjava&quot;, a ljudski imunolo&scaron;ki sistem sve je sposobniji za borbu s njim.

Istraživanje je pokazalo da je HIV-u potrebno vi&scaron;e vremena nego prije da bi se razvio u sidu, a promjene u samom virusu sprječavaju da se on lako prenese s osobe na osobu.

- Prije 20 godina, period do javljanja prvih simptoma side bio je 10 godina. Danas se ta brojka popela na 12,5, &scaron;to je vrlo brza promjena. Iz toga možemo zaključiti da će produžetak inkubacije biti sve duži i duži, a sam virus slabiti, tako da će predstavljati sve manju opasnost za ljudski rod - pojasnio je profesor Philip Goulder s Oxforda.

U svijetu je trenutno vi&scaron;e od 35 miliona zaraženih, odnosno ljudi čiji imunitet uspje&scaron;no odolijeva svim napadima virusa koji se može jako brzo pro&scaron;iriti i bez pretjeranog napora mutirati.

Zemlji prijeti nova kataklizma: Opasni asteroid mogao bi nas pokositi za dvije godine!?

Potpisana Deklaracija: Ako se ne zaštitimo, pobiće nas asteroidi

Ruski naučnici stvorili proteze za kičmene pršljenove

Polarni medvjedi će izumrijeti do 2100. godine

Kapsula Orion spustila se u Tihi okean nakon svog prvog leta

Orion uspješno lansiran za pokusni let na Mars!

Veliki naučni uspjeh: Miševima vraćen sluh!

Homo erektus, predak modernog čovjeka bio umjetnik?

Amerikanci razvili lijek koji obnavlja kičmenu moždinu

Rekordne vrućine i poplave uništile su živote u 2014!

Stopa topljenja glečera utrostručena u protekloj deceniji

Da li je ovo dobro za čovječanstvo? Uskoro ćemo moći pratiti sve

Nevjerovatno: Starije nego što su naučnici mislili!

Ukradeno stotinjak mozgova iz zbirke Univerziteta

Kontraverzni DNK test dostupan u Britaniji

Naučnici tvrde da će HIV vrlo brzo postati bezopasan za ljude!

Nauka

Zemlji prijeti nova kataklizma: Opasni asteroid mogao bi nas pokositi za dvije godine!?

Potpisana Deklaracija: Ako se ne zaštitimo, pobiće nas asteroidi

Ruski naučnici stvorili proteze za kičmene pršljenove

Polarni medvjedi će izumrijeti do 2100. godine

Kapsula Orion spustila se u Tihi okean nakon svog prvog leta

Orion uspješno lansiran za pokusni let na Mars!

Veliki naučni uspjeh: Miševima vraćen sluh!

Homo erektus, predak modernog čovjeka bio umjetnik?

Amerikanci razvili lijek koji obnavlja kičmenu moždinu

Rekordne vrućine i poplave uništile su živote u 2014!

Stopa topljenja glečera utrostručena u protekloj deceniji

Da li je ovo dobro za čovječanstvo? Uskoro ćemo moći pratiti sve

Nevjerovatno: Starije nego što su naučnici mislili!

Ukradeno stotinjak mozgova iz zbirke Univerziteta

Kontraverzni DNK test dostupan u Britaniji

Naučnici tvrde da će HIV vrlo brzo postati bezopasan za ljude!