Mu&scaron;karci su narcisoidniji od žena, pokazala je analiza američkih naučnika nakon &scaron;to su proučili podatke iz 355 naučnih članaka, disertacija i tehničkih priručnika u kojima je bilo uključeno vi&scaron;e od 470 hiljada ljudi svih dobnih skupina.

Naučnici kažu da narcisoidnost ima dobre i lo&scaron;e strane.

- Narcisoidnost je povezana s raznim interpersonalnim disfunkcijama, uključujući nemogućnost održavanja zdrave dugoročne veze, neetičkim i agresivnim pona&scaron;anjem - kazala je vodeća autorica studije Emily Grijalva sa univerziteta u američkom Buffalu.

- Istovremeno, narcizam potiče samopouzdanje, emotivnu stabilnost i prije će izroditi vođu - dodaje Grijalva.

U svojoj meta-analizi, Grijalva i njezin tim razmatrali su tri aspekta narcizma - čelni&scaron;tvo/autoritet, grandioznost/ekshibicionizam i iskori&scaron;tavanje/uzimanje prava.

Utvrdili su da je razlika između spolova najveća u trećoj kategoriji.&nbsp;

- Rezultat sugerira da, u usporedbi sa ženama, mu&scaron;karci će vi&scaron;e iskori&scaron;tavati druge i vjerovati da su posebni i da im zato pripadaju privilegije - napisala je Grijalva u časopisu Psyhological Bulletin.

Tek ne&scaron;to manja je razlika u kategoriji čelni&scaron;tvo/autoritet, a to znači da su mu&scaron;karci skloniji tome da se nameću, da vode i imaju vi&scaron;e moći.

U aspektu grandioznost/ekshibicionizam spolovi su podjednaki. &quot;Drugim riječima, oba spola su jednako ta&scaron;ta, sklona ekshibicionizmu i zadubljena u sebe&quot;, kaže Grijalva.

Ukupno, zaključili su da su mu&scaron;karci narcisoidniji za četvrtinu vi&scaron;e od žena.

Prema analizi američkih naučnika

Muškarci su narcisoidniji od žena

Pijete li redovno kafu? Onda korejski naučnici imaju dobre vijesti za vas -nekoliko &scaron;oljica kafe dnevno je dobro za va&scaron;e krvne žile, pi&scaron;e BBC.

Na temelju analize snimaka krvnih žila 25.000 zaposlenih osoba oba spola, koje su bile na redovnim sistematskim pregledima, doktori su ustanovili da su oni koji su pili kafu tri do pet puta dnevno imali manje izgleda za rane znakove srčanih bolesti.&nbsp;

Neka istraživanja do sada su povezivala konzumiranje kafe s rizicima za razvoj srčane bolesti zbog utjecaja na povećanje kolesterola ili krvnog pritiska dok su druga sugerisala da kafa pruža neku za&scaron;titu srcu. Za sada nema konačnog odgovora, a korejsko istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Heart, novi je argument u raspravi.&nbsp;

U okviru istraživanja naučnici su uspoređivali snimke koronarnih arterija na kojima se s godinama talože plakovi i dolazi do njihovog sužavanja. Nijedan od ispitanika nije imao simptome srčanih bolesti, ali vi&scaron;e od deset posto je na snimkama imalo vidljive naslage kalcija.&nbsp;

Uspoređujući snimke s navikama ispijanja kafe te uzimajući u obzir i druge faktore koji bi mogli utjecati na rezultate istraživanja poput pu&scaron;enja, nivoa fizičke aktivnosti ili porodične historije &nbsp;srčanih bolesti, naučnici su utvrdili da je kod onih koji su pili nekoliko &scaron;oljica kafe dnevno manja vjerovatnost za pojavu naslaga kalcija u koronarnim arterijama u odnosu na one koji uopće nisu pili kafu ili pili veće količine kafe dnevno.

Na temelju analize snimaka

ISTRAŽIVANJE POKAZALO Redovno ispijanje kafe je dobro za vaše krvne žile

Psiholog Scott Barry Kaufman tvrdi da su mozgovi genijalaca i &scaron;izofreničara iznenađujuće slični. Oboje imaju vrlo aktivan dio mozga zadužen za sanjarenje i asocijacije, ali razlika je &scaron;to genijalci znaju razlikovati stvarnost od ma&scaron;te.

&quot;Veliki je mit da su kreativni genijalci uvijek genijalni. Mnogi takvi genijalci su dobri u samopromomocija i pomalo narcisoidni pa mogu ostaviti dojam kao da se uopće ne moraju truditi. No, njihov kreativni proces vrlo je sličan onome &scaron;to prolaze i ostali ljudi koji poku&scaron;avaju biti kreativni&quot;, obja&scaron;njava Kaufman.

&quot;Važno je rizikovati. Većina stvari koje je napravio Thomas Edison su čisto smeće. U svojem je životu imao neke od najgorih ideja svoje generacije, no imao je i nekoliko koje su bile najbolje na svijetu. Zbog toga je posve opravdano imati lo&scaron;e ideje ako vas dovedu do genijalnih&quot;, tvrdi Kaufman.

U obja&scaron;njavanju genijalaca spomenuo je i Eminema, za kojeg tvrdi da ima &quot;razvijenije veze u području mozga zaduženog za obradu jezika. S vremenom, kada vježbate ne&scaron;to, bilo to kognitivna ili motorna vje&scaron;tina, razvijate veze u mozgu koje ga čine jedinstvenim&quot;.

Neuronaučnica Heather Berlin dodaje: &quot;Različiti dijelovi mozga se aktiviraju i kada je riječ o improviziranom repanju. Isti dio mozga zadužen je za stvaranje novih ideja, a kada se koristi, manje je aktivan dio za memoriju, koji je odgovoran i za poimanje sebe. Kada se taj dio mozga isključi, gubimo filter koji nad drži unutar dru&scaron;tvenih normi, &scaron;to omogućuje slobodan protok informacija. To može biti vrlo korisna stvar.&quot;

&nbsp;

Psiholog Scott Barry Kaufman tvrdi

Čujete glasove u glavi? Možda niste ludi, doktor tvrdi da su genijalci i šizofreničari vrlo slični

U neuronauci, hrana je ne&scaron;to &scaron;to se naziva &quot;prirodnom nagradom&quot;. Kako bismo preživjeli kao vrsta, stvari poput hranjenja, vođenja ljubavi i briga o drugima moraju biti ugodne mozgu, kako bi učvrstili i ponavljali ta pona&scaron;anja.

Evolucijom je nastao mezolimbički put, sistem u mozgu koji nam de&scaron;ifruje ove prirodne nagrade. Kada napravimo ne&scaron;to &scaron;to nam stvara ugodu, skup neurona, nazvanih ventralno tegmentalno područje, &scaron;alje neurotransmiter dopamin dijelu mozga zvanom nucleus accumbens. Veza između nucleus accumbensa i na&scaron;eg čeonog režnja diktira na&scaron;e motoričke pokrete, poput odlučivanja da li napraviti jo&scaron; jedan zalogaj ukusne čokoladne torte. Čeoni korteks također aktivira hormone koji govore na&scaron;em tijelu: &quot;Ova torta je stvarno dobra. I zapamtit ću to za ubuduće&quot; prenosi index.hr.

Naravno, nije sva hrana jednako nagrađujuća. Većini nas draži su slatki&scaron;i od kisele i gorke hrane jer je evolucijom na&scaron; mezolimbični put ustvrdio da je slatka hrana zdravi izvor ugljikohidrata za na&scaron;a tijela.

Kada su na&scaron;i preci odlazili u potragu za bobicama, na primjer, kiselo je značilo &quot;nisu jo&scaron; zrele&quot;, dok je gorko značilo &quot;pažnja &ndash; otrov&quot;.

Voće je jedna stvar, ali moderna je prehrana krenula u zasebnom smjeru. Pro&scaron;log je desetljeća utvrđeno da prosječni Amerikanac konzumira 22 ka&scaron;ike dodanog &scaron;ećera na dan, &scaron;to se je 350 dodatnih kalorija, a ta je brojka od tada mogla i porasti. Prije nekoliko mjeseci, jedan je stručnjak procijenio da prosječan Britanac konzumira 238 ka&scaron;ila &scaron;ećera svake sedmice.

Danas, kad je isplativost važnija nego ikad u odabiru hrane, gotovo je nemoguće pronaći obrađenu i pripremljenu hranu kojoj nisu dodani &scaron;ećeri radi ukusa, konzervacije i slično.

Postali smo ovisni o naknadno dodanom &scaron;ećeru. Ba&scaron; kao &scaron;to zloupotreba droge, poput nikotina, kokaina i heroina, sabotira put nagrada u na&scaron;em mozgu i čine korisnika ovisnim. Sve veći broj neurohemijskih i bihevioralnih dokaza pokazuje da &scaron;ećer stvara ovisnost na isti način.

Ovisnost o &scaron;ećeru je stvarna

Postoje četiri glavne komponente ovisnosti: prejedanje, povlačenje, žudnja i križna osjetljivost (jedna tvar koja stvara ovisnost predisponira nekoga da postane ovisan o drugoj tvari). Sve ove komponente su uočene u životinjskim modelima ovisnosti - za &scaron;ećer, kao i zlouporabe lijekova.

Tipičan eksperiment ide ovako: &scaron;takori su uskraćeni za hranu na 12 sati svaki dan, potom im je omogućen pristup &scaron;ećeru i redovnoj hrani na 12 sati. Nakon mjesec dana ovakve dnevne rutine, &scaron;takori imaju znakove pona&scaron;anja slična onima na drogama. Kretat će se prema ponuđenom &scaron;ećeru puno če&scaron;će nego prema regularnoj hrani. Također, pokazuju znakove nervoze i depresije tokom razdoblja uskraćivanja hrane. Mnogi &scaron;takori tretirani &scaron;ećerom, koji su kasnije izloženi lijekovima, kao &scaron;to su kokain i opijati, pokazuju ovisnička pona&scaron;anja prema drogama u usporedbi sa &scaron;takorima koji nisu prije konzumirali &scaron;ećer.

Ukratko, učestali pristup &scaron;ećeru s vremenom dovodi do produženog signaliziranja dopamina te potrebu za većom količinom &scaron;ećera za aktiviranje receptora dopamina srednjeg mozga kao prije.

Mozak postaje &quot;otporan na &scaron;ećer&quot; i potrebno ga je vi&scaron;e kako bi se postigao isti osjećaj ugode.

Odricanje

U studiji koju su proveli Carlo Colantuoni i kolege sa Sveučili&scaron;ta Princeton 2002. godine, &scaron;takori koji su pro&scaron;li kroz tipičan tretman ovisnosti o &scaron;ećeru tada su stavljeni u proces &quot;odvikavanja&quot; . To je učinjeno ili uskraćivanjem hrane ili tretmanom Naloxonom, lijekom koji se koristi za liječenje ovisnosti opijatima.

Obje metode odvikavanja dovele su do fizičkih problema, cvokota zuba, tremor &scaron;apa i tre&scaron;nje glave.

Naloxon tretman također je činio &scaron;takore vi&scaron;e nervoznima.

Slični eksperimenti odvikavanja također pokazuju pona&scaron;anje slično depresiji u zadacima kao &scaron;to je test prisilnog plivanja. &Scaron;takori u odvikavanju od &scaron;ećera imaju veću vjerojatnost da će pokazati pasivno pona&scaron;anje (samo plutaju) od aktivnog pona&scaron;anja (kao &scaron;to je poku&scaron;aj bijega) kada se stave u vodu, &scaron;to ukazuje na osjećaj bespomoćnosti.

To su ekstremni slučajevi, naravno. Kod ljudi nije uobičajeno da se od hrane suzdržavaju 12 sati da bi se na kraju dana pretrpali krofnama, ali ova istraživanja s glodavcima svakako nam mogu dati uvid u neurohemijske temelje ovisnosti o &scaron;ećeru, odvikavanju od &scaron;ećera i pona&scaron;anju.

U neuronauci hranu nazivamo "prirodnom nagradom"

Šta se dešava sa našim tijelom kada prestanemo konzumirati šećer?

Već do kraja ovog vijeka ljudi bi mogli živjeti u &quot;svemirskim gradovima&quot; koji će kružiti oko Zemljine orbite &ndash; tako barem smatra Al Globus, naučnik koji surađuje s NASA-om i koji vjeruje da je ovo logičan slijed &scaron;irenja čovječanstva na nove prostore.

On je za &quot;Daily Mail&quot; rekao kako postoje naučne mogućnosti za razvoj takvih svemirskih stani&scaron;ta u kojima bi ljudi živjeli (mogli bi biti gotovi već tokom sljedeće decenije ili do 2100 godine) i jedino je pitanje hoće li se NASA ili neko drugi zaista odlučiti na razvoj takvih gradova koji bi kružili u orbiti.

Ako se zaista odluče na tako ne&scaron;to, do njih bi se putovalo jednostavno kao &scaron;to danas putujemo iz Londona do New Yorka, a ljudi bi tamo živjeli, odgajali djecu i radili na sličan način kao i na Zemlji.

Globus kaže kako, ako su ovisne samo o ograničenom prostoru, vrste izumiru, a ljudska vrsta danas je ovisna o Zemlji, zbog čega treba razmi&scaron;ljati o &scaron;irenju izvan na&scaron;e planete.

- Živimo u džunglama, pra&scaron;umama, pustinjama i snježnim uvjetima &ndash; ra&scaron;irili smo se maksimalno koliko smo mogli i sljedeći korak je &scaron;irenje u svemir - dodao je Globus.

Ovakve svemirske kolonije bile bi napravljene oko velikog centralnog cilindra te bi se rotirale stvarajući umjetnu gravitaciju kako bi se ljudi u takvim gradovima mogli kretati kao i na Zemlji, a bile bi za&scaron;tićene velikom kupolom koja bi djelomično bila pokrivena solarnim ćelijama.

Ipak, za gradnju takvog naselja potrebna je velika svota novca kakvu trenutno ne možemo priu&scaron;titi, a Globus se na&scaron;alio rekav&scaron;i da bi se takvo naselje moglo izgraditi ako bi ljudi prestali ratovati i sav taj novac i vrijeme utro&scaron;e na razvoj svemirskih kolonija.

Također, osim novca, trenutno su problem tehnologija i infrastruktura koje jo&scaron; nisu dovoljno dobre &ndash; &scaron;to će se s vremenom, naravno, promijeniti. Prvi korak ka naseljavanju svemira je svemirski turizam te je pohvalio kompanije poput Boeinga, Spacea X i Bigelow Aerospacea koji rade na razvoju svemirskih letjelica, odnosno planiraju napraviti svemirske hotele u orbiti.

Takvi bi hoteli mogli početi s radom već za 20 do 30 godina, a sljedeći korak nakon toga bilo bi prvo naselje u svemiru, na &scaron;to možemo čekati decenijama ili, u najgorem slučaju, možda i&nbsp; vijekovima.

jedan od saradnika NASA-e

Naučnik Globus: Do 2100. godine ljudi bi mogli živjeti u "svemirskim gradovima"

Snimka NLO-a iz Turske nastala 2009. godina, od nedavno je postala ponovno aktuelna na internetu zbog novih saznanja.

Video je nastao 2009. godina, a snimio ga je noćni čuvar, koji je dokumentirao niz NLO viđenja kroz godine. Ona su počela 2007., a događala su se i između marta i aprila 2008. godine i to, uglavnom, usred noći.

Snimka koju vam prenosimo je jedna od najči&scaron;ćih ih te serije viđenja, a nedavno je objavljen video u jo&scaron; boljoj kvaliteti. 
 
Snimke su detaljno analizirali iz Naučno-tehnolo&scaron;kog istraživačkog odbora Turske, Svemirskog centra Sirius, a sudjelovao je i odsjek za astronomiju i fiziku Istanbulskog univerziteta. Svi su, navodno, do&scaron;li do zaključka da se radi o autentičnoj snimci te da je nepoznati objekt u videu zaista izvanzemaljskog porijekla

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/BX3VTg1uQrw" width="420"></iframe></div>

&nbsp;

Analizirali video

DA LI JE MOGUĆE? Naučnici tvrde da su snimili vanzemaljce

Proučavajući veze između osobina ličnosti i sklonosti određenim konfiguracijama tla poput ravnica i planina znanstvenici su utvrdili da su ekstroverti skloniji ravničarskim krajevima a introverti brdovitima. 
Ispitanici su, prema američkom istraživanju, doživljavali &scaron;umovita područja kao mirnija i ti&scaron;a a, nasuprot toga, otvorene ravnice doživljavali su kao dru&scaron;tveniji, uzbudljiviji i poticajniji teren.

Kad se žele družiti ispitanici su prednost davali u 75 posto slučajeva oceanima a u 25 posto slučajeva planinama. Nasuprot tomu kad su željeli samoću 52 posto ih je biralo planine a 48 posto oceane, prenose agencije.

Introverti su skloniji životu u planinskim područjima dok su ekstroverti skloniji životu u ravničarskim krajevima, pokazalo je istraživanje.

Naučnici kažu kako nema dokaza da život u brdovitim krajevima &#39;proizvodi&#39; introverte već se prije radi o tome da introverti biraju planinska područja zbog osjećaja za&scaron;tićenosti.

Voditelj istraživanja Shige Oishi sa univerziteta Virginia kaže kako bi ljudi u odabiru mjesta života trebali uzeti u obzir i svoju osobnost. &quot;Neki gradovi imaju konfiguraciju koja bolje leži jednima nego drugima... ukoliko ste introvert tada bi vas oživjela skrovita lokacija a ekstrovertu će pomoći otvoreni prostor.&quot;

Naučnici otkrili

ŠTA VIŠE VOLITE, PLANINE ILI NIZINE? U odgovoru na ovo pitanje krije se suština vašeg karaktera

Nakon samo pet minuta provedenih nasamo s lijepom ženom, podiže se novo kortizola kod mu&scaron;karca, hormona odgovornog za nastanak stresa, tvrde naučnici.

Učinak je jo&scaron; i veći ako mu&scaron;karac vjeruje da je dotična dama izvan njegove lige.

Tijelo proizvodi koritizol kada smo pod fizičkim ili psihičkim stresom, a ovaj se hormon povezuje i sa srčanim oboljenjima.

Stručnjaci su u studiju uključili 84 studenta, koji su trebali sjesti u sobu i rje&scaron;avati sudoku igre. U sobi su također bili prisutni drugi mu&scaron;karac i žena.

Kada bi žena napustila prostoriju, a u sobi su ostala samo dva mu&scaron;karca, nivo stresa ispitanika nije rasla. No, kada je ispitanik ostao nasamo s atraktivnom djevojkom, nivo kortizola je porastao.

-Iako neki mu&scaron;karci izbjegavaju privlačne žene, jer smatraju kako su one izvan njihovog dosega, većina ih je na novonastalu situaciju odgovorila određenom hormonalnom reakcijom - dodaju.

Studija je pokazala kako se nivo kortizola kod mu&scaron;karaca povećava nakon pet minuta kratkog dru&scaron;tvenog kontakta s lijepom ženom. Kortizol može imati i pozitivan učinak, ali u malim dozama, jer tada pobolj&scaron;ava pozornost i dobrobit organizma.

No, hronično povećan nivo ovog hormona mogu pogor&scaron;ati neke bolesti, poput srčanih oboljenja, dijabetesa, hipertenzije ili impotencije.

Podiže se novo kortizola, hormona stresa

Naučnici tvrde: Lijepe žene su pogubne za muškarce!

Na području oko univerzitetaTulane u američkoj aveznoj državi Louisiani nastala je prava panika nakon &scaron;to je US Today objavio da je iz laboratorija u istraživačkom centru &quot;pobjegla&quot; izrazito opasna, a nerijetko iz smrtonosna bakterija.

Radi se o bakteriji Burkholderia pseudomallei koja potječe iz jugoistočne Azije i Australije, a &scaron;iri se na ljude i životinje izravnim kontaktom s kontaminiranim tlom i vodom, gdje ta bakterija živi i raste.

Incdent se dogodio jo&scaron; u novembra pro&scaron;le godine, a dan danas je nepoznato kako je do&scaron;lo do &scaron;irenje bakterije. Stručnjaci su istaknuli da nema velike opasnosti po lokalno stanovni&scaron;tvo, ali ljudi jo&scaron; ne mogu doći do odgovora kako se zapravo dogodio incident i koje su posljedice njega.

Međutim, prava panika je nastala kada se saznalo da su se četiri majmuna u vanjskim kavezima razboljela (dva su eutanazirana).

Je li to pravi dokaz da je bakterija &#39;procurila&#39;? Direktor istraživačkog centra za primate priznao da je da jako zabrinut cjelokupnom situacijom, ali da nema pojma kako se to moglo dogoditi. U U 39 uzoraka tla i 13 uzoraka vode bakterija nije pronađena...

Stanovništvo u šoku

OPASNA BAKTERIJA POBJEGLA IZ LABOSA Stručnjaci u panici: Ne znamo kako se to dogodilo!

Iako možemo trećinu života provesti spavajući, nekima jo&scaron; uvijek nije jasno &scaron;to san znači na&scaron;em tijelu i kako tačno funkcionira.

Spavanje je jedna od osnovnih biolo&scaron;kih potreba. San ima veliki utjecaj na pona&scaron;anje, raspoloženje i zdravlje. Kako kvalitetnim spavanjem možemo pobolj&scaron;ati svako područje života, tako ga nekvalitetnim spavanjem možemo i pogor&scaron;ati, pi&scaron;e &ldquo;Centar Zdravlja&ldquo;.

Stručnjaci donose 3 mita o snu u koje ne trebate vjerovati:

Nedostatak sna se može nadoknaditi vikendom

Mnogo ljudi se ne drži pravilne rutine spavanja za vrijeme sedmice&nbsp; i&scaron;čekuju vikend kako bi se naspavali i odmorili. Nažalost, manjak sna tijelo pamti i ne možemo ga tako lako vratiti u ravnotežu. Osobe koje spavaju 6 ili manje sati tokom radnih dana to poku&scaron;avaju nadoknaditi za vrijeme neradnih dana, ali i dalje pokazuju znakove jake neispavanosti (naročito mu&scaron;karci), razdražljivi su, skloni čestim promjenama raspoloženja i imaju veći rizik od nastanka raznih tjelesnih upala.

Pospanost je jedini pokazatelj manjka sna

Istina jest da je nekim ljudima potrebno manje sna kako bi normalno funkcionirali, ali takvi su rijetki. Također, bez obzira na to &scaron;to ne osjećate pospanost, va&scaron;e kognitivne sposobnosti su smanjene u odnosu na dane kada spavate preporučenu količinu sna. Zapamtite da se va&scaron;e tijelo opu&scaron;ta tijekom spavanja, a to opu&scaron;tanje je važno za sposobnost svladavanja i najmanjih obveza.

Umor je jedina posljedica manjka sna

Kronična neispavanost &scaron;teti va&scaron;em psihičkom, fizičkom i emocionalnom zdravlju. Istraživanja su pokazala da manjak sna povećava rizik nastanka svih stanja, od pretilosti pa do depresije. Također je dokazano da djeca, koja ne spavaju dovoljno, doživljavaju pogro&scaron;anje simptoma manjka pažnje, odnosno hiperaktivnog poremećaja (ADHD).

Veliki uticaj na ponašanje

Osnovna biološka potreba: Znate li sve o spavanju?

Britanski naučnici kažu da je &quot;skoro neizbježno&quot; da u ljudskoj krvi vremenom dođe do promjena koje predstavljaju prvi korak ka leukemiji.

Ova vrsta raka često se poistovjećuje sa djecom, ali neki tipovi ove bolesti vi&scaron;e su uobičajeni kod starijih ljudi.

Nova studija pokazala je da kod 70 posto zdravih ljudi u devedesetim godinama postoje genetičke gre&scaron;ke koje mogu da izazovu leukemiju, objavljeno je u listu &quot;Sale reports&quot;.

Istraživači upozoravaju da bi broj slučajeva mogao da se poveća kako se povećava prosječan životni vijek čovjeka.

Tim sa instituta &quot;Wellcome Trust Sanger&quot; analizirao je krv 4.219 ljudi.

Oni su bazirali istraživanje na testiranju gre&scaron;aka u DNK koje su povezane sa rakom krvi. Ako samo jedna krvna ćelija od stotinu nosi takvu mutaciju, ostale će &quot;pokupiti&quot; takvu mutaciju.

Kod 20 posto ljudi starih oko 50 godina postojale su moguće kancerozne mutacije, a procenat je porastao na 70 posto kod ljudi starih oko 90 godina.

&quot;Sumnjali smo da su kod ljudi postojale te mutacije, ali nismo očekivali da će one biti skoro neizbježne sa starenjem&quot;, rekao je BBC, jedan od istraživača, George Vassiliou.

On je dodao da to govori da mnogo vi&scaron;e ljudi nego &scaron;to se očekivalo može da krene putem leukemije, ali, srećom, to ne mora da se uvijek zavr&scaron;i bole&scaron;ću.

&quot;Ne znamo u procentima kod koliko ljudi će se razviti leukemija, to može biti jedan od 1.000&nbsp; ili čak jedan od 100 ili vi&scaron;e i to može da ima dramatične posljedice&quot;, rekao je on.

Prema predviđanjima naučnika, svaka treća djevojčica i svaki četvrti dječak doživjeće 100. godinu.

Tim sa instituta "Wellcome Trust Sanger"

Nakon istraživanja: Leukemija s godinama neizbježna

Svi znamo da imamo jedan mjesec. Zapravo, toliko smo uvjereni u to da mu nismo dali ni neko posebno ime. Ipak, iznenadit ćete se kada saznate da zemlja ima jo&scaron; jedan prirodni satelit.

Naime, jo&scaron; 1997. godine naučnici su otkrili da osim na&scaron;eg &bdquo;običnog&ldquo; Mjeseca, zemlja ima takozvani kvazi-satelit kojeg su nazvali 3753 Cruithne.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="400" src="https://www.youtube.com/embed/dsHsYjuudVo" width="800"></iframe></div>

Razlika između mjeseca i kvazi-satelita je u tome &scaron;to kvazi-satelit ne orbitira direktno oko Zemlje, ali nas prati u orbiti oko Sunca, pi&scaron;e iflscience.com.

Cruithne ima orbitu &bdquo;potkovice&ldquo; koju ćete najbolje shvatiti ako pogledate video ispod.&nbsp;

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="400" src="https://www.youtube.com/embed/lRaqYClJ154" width="800"></iframe></div>

I 3753 Cruithne prati Zemlju

Mjesec nije jedini prirodni satelit kojeg ima naša planeta

Zvuči možda kao scenarij lo&scaron;eg horora, ali liječnici se okupljaju oko ideje kako učiniti prvu transplantaciju glave na svijetu. Canavero bi želio uzeti glavu od nekog s neizlječivom bolesti i prebaciti je na zdravo tijelo. Toliko je uvjeren u pozitivan ishod takve operacije, da tvrdi da bi se prva mogla napraviti za svega dvije godine.

Oko 7,5 miliona funti skupa zamjena tijela prvotno bi bila kori&scaron;tena kako bi paralizirani ljudi mogli dobiti novu priliku u životu, uključujući i one s povredama kralježnične moždine, kakvu ima poznati glumac Christopher Reeve, prenose svjetski mediji. 
 
Ljudi koji boluju od bolesti od kojih odumiru mi&scaron;ići ili čiji organi su načeti rakom također bi mogli staviti svoju glavu na zdravo tijelo. A u nekom trenutku bi se operacija mogla koristiti i kako bi se produžiti životi zdravih ljudi, kao oblik &#39;ultimativne kozmetičke hirurgije&#39;. 
 
Kritičari su opisali ove planove kao čistu fantaziju, no dr. Canavero tvrdi da sve potrebne tehnike postoje i sve &scaron;to je potrebno jest spojiti ih zajedno. Već je pro&scaron;lo vi&scaron;e od 40 godina otkad je transplantirana prva glava na majmunima, a nedavno je provedena i osnovna operacija na mi&scaron;evima u Kini. 
 
Canavero već ima dugačak popis potencijalnih pacijenata, a svoje će planove objaviti na velikoj zdravstvenoj konferenciji ovog ljeta, u nadi da će dobiti potrebnu podr&scaron;ku kako bi operaciju mogao izvesti 2017. godine. Iako jo&scaron; nije poznato gdje bi se operacija mogla napraviti, hirurg je izjavio da bi volio da se to dogodi u Londonu. 
 
Inače, tijelo bi dobili od običnog donatora organa koji je u komi, na aparatima koji ga održavaju na životu. I donatoru i pacijentu bi se trebale istodobno odrezati glave s kralježnične moždine, koristeći izuzetno o&scaron;tru o&scaron;tricu kako bi se postigao čisti rez.

Nakon toga bi se pacijentova glava prebacila na donatorovo, te bi se pripojila koristeći &#39;ljepilo&#39; polietilen glikol kako bi se spojila dva kraja leđne moždine. 
 
Mi&scaron;ići i žile bi se spojili prije nego bi se pacijenta prebacilo u namjerno izazvanu komu na četiri sedmice, kako bi se spriječilo ikakvo pomicanje glave dok se tijelo u potpunosti ne izliječi. 
 
Kao da to ne zvuči dovoljno bizarno, zatim bi pacijent primio male elektro&scaron;okove kako bi se stimulirala leđna moždina i kako bi se ojačala veza između glave i novog tijela. A kad bi pacijenta izvukli iz kome, on bi se trebao samostalno micati, osjećati lice, pa čak i govoriti istim glasom. Snažnim lijekovima trebalo bi se spriječiti odbacivanje novog tijela, te bi pacijentu bila osigurana intenzivna psiholo&scaron;ka pomoć. 
 
Dr. Canavero smatra da bi bilo u potpunosti moralno izvr&scaron;iti ovakvu operaciju u situaciji kad ljudi ne bi imali nikakvu drugu nadu za izliječenje. No moralni argumenti prelaze samu transplantaciju. Naprimjer, ako bi osoba jednog dana odlučila imati dijete, biolo&scaron;ki bi ono bilo dijete donatora. 
 
I dok Canavero napeto planira bližu budućnost, William Matthews, predsjednik američke Akademije neuolo&scaron;kih i ortopedskih hirurga smatra da će trebati proći jo&scaron; puno vremena prije nego &scaron;to će se moći napraviti ova operacija.

S druge strane, kalifornijski liječnik Harry Goldsmith, jedan od rijetkih koji je omogućio pacijentu s povredom eđne moždine da prohoda, smatra da se Canaverova ideja nikad neće moći provesti u djelo.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/FV5pOO5Mt64" width="560"></iframe></div>

<div>
<div>&nbsp;</div>

&nbsp;
</div>

&nbsp;

Šokantna operacija

SENZACIJA IZ ITALIJE Hirurg tvrdi da će za dvije godine moći presađivati glave s tijela na tijelo!

Mjesec će 20. marta baciti sjenku na sunčevu svjetlost koja dospjeva do zemlje i u zakloniti oko 50 posto sunčevog diska.

Puno pomračenje biće vidljivo na sjeveru Skandinavije i Farskim ostrvima.

Posljednje pomračenje koje je bilo vidljivo ovako velikom broju stanovnika svijeta dogodilo se 11. avgusta 1999.

Tada je mjesečeva sjenka počela da prelazi preko sunčevog diska iznad Atlantskog okeana, a uskoro je pomračenje bilo vidljivo u Velikoj Britaniji, na sjeveru Francuske, Belgiji, Luksemburgu, Nemačkoj, Austriji i balkanskim zemljama.

Bilo je to prvo potpuno pomračenje vidljivo u Evropi jo&scaron; od 22. jula 1990. godine.

U svjetskom kontekstu, maksimalno trajanje totalnog pomračenja sljedećeg mjeseca bit će duže za dva minuta i 23 sekunde u odnosu na pomračenje iz 1999. godine.

Novog potpunog pomračenja vidljivog u Evropi neće biti do 2026. godine.

Interesantno je da su astronomi za 20. mart, kada se inače obilježava proljećna ravnodnevica, najavili i takozvani &quot;supermjesec&quot;. 
&nbsp;

Zaklonit će oko 50 posto sunčevog diska

Bliži se najveće pomračenje Sunca u posljednjoj deceniji!

Oni koji su znali predvidjeti uspjeh tehnologije, obično su i mnogo profitirali od nje. Ipak, bilo je i onih koji su napravili apsolutne gre&scaron;ke, ali su na kraju uspjeli. Donosimo vam 13 najgorih predviđanja o razvoju tehnologije.

&bdquo;Putovanje vozom velike brzine nije moguće jer putnici ne bi mogli disati pri velikim brzinama&ldquo;, profesor filozofije i astronomije na Univerzitetu u Londonu Dionysys Larder 1800. godine.

&bdquo;Da bu&scaron;imo zbog nafte? Mislite da bu&scaron;imo kroz zemlju poku&scaron;avajući pronaći naftu? Vi ste ludi!&ldquo;, saradnici Edwina L. Drakea 1859. godine tada su odbacili mogućnost bu&scaron;enja. Ipak, kasnije te godine Drake je bu&scaron;enjem otkrio prvi izvor nafte.

&bdquo;Ovaj telefon ima previ&scaron;e nedostataka da bi ga ikada ozbiljno razmatrali za način komunikacije&ldquo;, unutra&scaron;nji dopis Westn Uniona 1876. godine.

&bdquo;Svako ko se razumije u ovo reći će da se radi o proma&scaron;aju&ldquo;, predsjednik Instituta tehnologije Stevens Henry Morton o Edisonovoj sijalici.

&bdquo;Let sa ma&scaron;inama težim od zraka je nepraktičan i beznačajan, ako ne i potpuno nemoguć&ldquo;, astronom i matematičar Simon Newcomb, 18 mjeseci prije nego su Wright braća napravila prvi avion.

<img alt="b6e752f620447473b59ee728d536ce01" src="/media/old/54ed7f77-bbc4-4f19-8d44-1e4cb0094cfb-b6e752f620447473b59ee728d536ce01.jpg" style="height: 243px; width: 600px;" title="b6e752f620447473b59ee728d536ce01" />

&bdquo;Konj je ovdje da ostane, jer je automobil novina, prohtjev&ldquo;, predsjednik Michigan Savings banke, savjetovajući Hernyja Forda da ne investira u Ford kompaniju automobila.

&bdquo;Ideja da će konjica biti zamijenjena ovim željeznim kočijama je apsurdna, to je skoro pa izdaja&ldquo;, asistent feldmar&scaron;ala Haiga na demonstraciji tenkova.

<img alt="m1-abrams-tank" src="/media/old/54ed7fed-89a8-4ec1-9c05-1e28b0094cfb-m1-abrams-tank.jpg" title="m1-abrams-tank" />

M1 Abraham tenk

&bdquo;Kino je malo vi&scaron;e od noviteta. Ono &scaron;to publika želi je da vide krv i meso na pozornici&ldquo;, glumac, producent, režiser i osnivač studio Charlie Chaplin.

&bdquo;Bežična muzička kutija nema zamislive komercijalne vrijednosti. Ko bi platio da slu&scaron;a poruku upućenu svima?&ldquo;, saradnici pionira radija i televizije Davida Sarnoffa u odgovoru na njegov poziv da investiraju u radio.

&bdquo;Ko bi, dođavola, htio čuti glumce kako pričaju?&ldquo;, H. M. Warner, koosnivač Warner Brothersa.

&bdquo;Televizija neće trajati jer će se ljudi uskoro umoriti da bulje u kutiju od &scaron;perploče svaku noć&ldquo;, producent iz 20th Century Fox Darryl Zanuck.

&bdquo;Nema razloga da iko ima kompjuter kući&ldquo;, predsjednik i osnivač Korporacije digitalne opreme Ken Olson.

&bdquo;Istina je da nijedna baza podataka neće zamijeniti va&scaron;e dnevne novine&ldquo;, Clifford Stoll u novinskom članku pod nazivom &bdquo;Internet? Bah!&ldquo;. &nbsp;

Kakvi vozovi, tenkovi, avioni, telefoni...

Pročitajte 13 katastrofalnih izjava o napretku tehnologije

Genetski modificirani mi&scaron;ji embrioni koji su dobili ljudsku verziju HARE5 gena razvili su čak 12 posto veće mozgove nego mi&scaron;evi koji su dobili HARE5 gene od &scaron;impanzi, pokazalo je istraživanje sprovedeno na Medicinskom fakultetu uglednog Sveučili&scaron;ta Duke.

Cilj istraživanja bio je pronaći koje od minornih razlika između DNK ljudi i &scaron;impanzi uzrokuju toliko dramatičnu razliku u veličini mozgova i inteligenciji.

- Mislim da smo tek zagrebli povr&scaron;inu, &scaron;to se tiče spoznaja koje možemo dobiti iz ovakve vrste istraživanja, rekla je autorica istraživanja Debra Silver sa Sveučili&scaron;ta Duke.

Ljudska sekvenca HARE5 razlikuju se od &scaron;impanzinih u samo 16 slova u genetskom kodu. No, u embrionalnom razvoju mi&scaron;eva aktivirala se ranije, i bila je puno aktivnija nego kod &scaron;impanzine verzije.

- Ono &scaron;to je posebno uzbudljivo je da se razlika u aktivnosti vidjela u kritičnom trenutku u razvoju mozga: kada se neuralne stanice umnožavaju, neposredno prije nego &scaron;to će početi proizvoditi neurone, rekla je Silver.

Do kraja embrionalnog razvoja, razlike u mozgovima dvije vrste mi&scaron;eva bile su već vidljive i golim okom. Nakon seciranja moždanog tkiva, ispostavilo se da je genetska sekvenca najvi&scaron;e utjecala na neokorteks - koji se kod ljudi koristi za najzahtjevnije radnje, poput govora i razmi&scaron;ljanja.

- Otkrili smo jedan genetski razlog za&scaron;to imamo veće mozgove. Ovo je vjerojatno samo jedan dijelić slagalice - mali dijelić - rekao je Gregory Wray, koautor istraživanja, prenosi Jutarnji hr.

Muškarci su narcisoidniji od žena

ISTRAŽIVANJE POKAZALO Redovno ispijanje kafe je dobro za vaše krvne žile

Čujete glasove u glavi? Možda niste ludi, doktor tvrdi da su genijalci i šizofreničari vrlo slični

Šta se dešava sa našim tijelom kada prestanemo konzumirati šećer?

Naučnik Globus: Do 2100. godine ljudi bi mogli živjeti u "svemirskim gradovima"

DA LI JE MOGUĆE? Naučnici tvrde da su snimili vanzemaljce

ŠTA VIŠE VOLITE, PLANINE ILI NIZINE? U odgovoru na ovo pitanje krije se suština vašeg karaktera

Naučnici tvrde: Lijepe žene su pogubne za muškarce!

OPASNA BAKTERIJA POBJEGLA IZ LABOSA Stručnjaci u panici: Ne znamo kako se to dogodilo!

Osnovna biološka potreba: Znate li sve o spavanju?

Nakon istraživanja: Leukemija s godinama neizbježna

Mjesec nije jedini prirodni satelit kojeg ima naša planeta

SENZACIJA IZ ITALIJE Hirurg tvrdi da će za dvije godine moći presađivati glave s tijela na tijelo!

Bliži se najveće pomračenje Sunca u posljednjoj deceniji!

Pročitajte 13 katastrofalnih izjava o napretku tehnologije

Otkrivena tajna ljudske inteligencije? Od čovjekovog DNK miševima narasli mozgovi!

Nauka

Muškarci su narcisoidniji od žena

ISTRAŽIVANJE POKAZALO Redovno ispijanje kafe je dobro za vaše krvne žile

Čujete glasove u glavi? Možda niste ludi, doktor tvrdi da su genijalci i šizofreničari vrlo slični

Šta se dešava sa našim tijelom kada prestanemo konzumirati šećer?

Naučnik Globus: Do 2100. godine ljudi bi mogli živjeti u "svemirskim gradovima"

DA LI JE MOGUĆE? Naučnici tvrde da su snimili vanzemaljce

ŠTA VIŠE VOLITE, PLANINE ILI NIZINE? U odgovoru na ovo pitanje krije se suština vašeg karaktera

Naučnici tvrde: Lijepe žene su pogubne za muškarce!

OPASNA BAKTERIJA POBJEGLA IZ LABOSA Stručnjaci u panici: Ne znamo kako se to dogodilo!

Osnovna biološka potreba: Znate li sve o spavanju?

Nakon istraživanja: Leukemija s godinama neizbježna

Mjesec nije jedini prirodni satelit kojeg ima naša planeta

SENZACIJA IZ ITALIJE Hirurg tvrdi da će za dvije godine moći presađivati glave s tijela na tijelo!

Bliži se najveće pomračenje Sunca u posljednjoj deceniji!

Pročitajte 13 katastrofalnih izjava o napretku tehnologije

Otkrivena tajna ljudske inteligencije? Od čovjekovog DNK miševima narasli mozgovi!