Nova analiza provedena u Velikoj Britaniji pokazala je da bi marka automobila mogla biti povezana s rezultatima na testovima inteligencije. Prema istraživanju kompanije Free Bets, vozači Volva ostvarili su najviši prosječni kvocijent inteligencije (IQ), dok su vozači BMW-a i Minija zauzeli posljednje mjesto.Vlasnici Volva imali su prosječan IQ od 115, što se smatra iznadprosječnim rezultatom. Slijede vozači Škode (113), Tesle i Toyote (112) te Honde (111). Na dnu liste našli su se Land Rover, Vauxhall, Fiat, a posljednje mjesto dijele BMW i Mini s prosječnim IQ-om od 87.Istraživanje je provedeno na uzorku od 2.000 vozača u Velikoj Britaniji. Učesnici su rješavali standardizirani test inteligencije i naveli marku automobila koji voze, na osnovu čega su istraživači uporedili rezultate.Glasnogovornik kompanije Free Bets Tim Agnew izjavio je da rezultati potvrđuju uvriježenu percepciju da su vozači Volva „razumni“, ali je naglasio da istraživanje ne dokazuje da marka automobila određuje inteligenciju ili kvalitet vožnje, već samo ukazuje na statističku povezanost.

BMW i Mini na začelju liste

Istraživanje: Vozači Volva imaju najveći IQ

Umjetna inteligencija sve snažnije mijenja način poslovanja velikih kompanija, a jedan od najnovijih primjera dolazi iz Njemačke. Osiguravajući gigant Allianz planira ukinuti između 1.500 i 1.800 radnih mjesta u svojoj jedinici Allianz Partners, koja pruža usluge pomoći na putovanjima i putnog osiguranja. Kompanija istovremeno ubrzava uvođenje rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji.Izvršni direktor Allianz Partnersa Tomas Kuncman (Thomas Kuncmann) izjavio je za Blunberg da će smanjenje broja zaposlenih biti provedeno kroz dobrovoljne odlaske, prijevremene penzije i sporazumne raskide ugovora. Promjene će obuhvatiti više evropskih zemalja, uključujući Njemačku, Francusku, Španiju, Italiju i zemlje Beneluksa.-Ovo bi u nekom trenutku moglo da se dogodi svakome od nas - rekao je Kuncman, poručivši da kompanija želi provesti transformaciju na odgovoran način.Allianz Partners zapošljava više od 22.000 ljudi širom svijeta, a kompanija navodi da će digitalizacija i AI omogućiti brže usluge korisnicima, posebno u oblastima koje uključuju obradu zahtjeva, komunikaciju i administrativne poslove.<h2>Koliko je ljudi u Evropi izgubilo posao zbog AI-ja?</h2>Tačan broj radnih mjesta koja su u Evropi nestala isključivo zbog umjetne inteligencije ne postoji. Stručnjaci upozoravaju da je teško odvojiti utjecaj AI-ja od drugih razloga poput ekonomske krize, restrukturiranja kompanija i promjena poslovnih modela.Prema analizama Međunarodne organizacije rada (ILO), AI će u narednim godinama prije svega promijeniti veliki broj poslova, a ne nužno ih potpuno ukinuti. Oko četvrtine radnih mjesta u svijetu ima određeni nivo izloženosti generativnoj umjetnoj inteligenciji, ali većina poslova će vjerovatnije biti transformisana nego zamijenjena.Najugroženiji su poslovi koji uključuju ponavljajuće zadatke, administraciju, unos podataka i dio korisničke podrške. Slučaj Allianza pokazuje da se prelazak na AI više ne smatra samo tehnološkim eksperimentom, već konkretnom promjenom koja već utiče na radna mjesta širom Evrope.<h2>Administracija prva na udaru, ali nijedna profesija nije potpuno nestala</h2>Najveći rizik od zamjene umjetnom inteligencijom trenutno imaju administrativni i kancelarijski poslovi – unos podataka, sekretarski poslovi, obrada dokumenata, knjigovodstvena podrška i dio poslova korisničke službe. Razlog je što AI veoma dobro obavlja zadatke koji se ponavljaju, zasnivaju se na tekstu, podacima i pravilima.Na udaru su i prevodilačke usluge, izrada jednostavnih marketinških sadržaja, grafički dizajn početnog nivoa i dio programerskih poslova, gdje AI alati mogu ubrzati ili preuzeti određene zadatke.Ipak, za sada nije nestala nijedna velika profesija isključivo zbog AI-ja. Stručnjaci upozoravaju da AI uglavnom mijenja poslove, a ne briše cijela zanimanja. Međunarodna organizacija rada (ILO) navodi da će najveći efekat biti "transformacija rada" – ljudi će raditi uz AI, dok će se dio zadataka automatizirati. Najugroženija su radna mjesta s mnogo rutinskih zadataka, dok su poslovi koji zahtijevaju ljudsku procjenu, fizički rad, kreativnost, empatiju i odgovornost za sada znatno sigurniji. Procjena je da će uz IT stručnjake, zanatliije - vodoinstalateri, limari, tesari, monteri... imati sigurne poslove i rast cijena svojih usluga.&nbsp;

Stručnjaci upozoravaju da AI uglavnom mijenja poslove, a ne briše cijela zanimanja. 

AI mijenja tržište rada: Koja su zanimanja najugroženija?

Kineska sonda Tianwen-2 poslala je prvu fotografiju rijetkog Zemljinog "mini-mjeseca", asteroida poznatog kao Kamoʻoalewa. Sonda, koja je dio prve kineske misije usmjerene na povratak uzoraka s asteroida, lansirana je 29. maja 2025. godine, a nakon 13 mjeseci putovanja i pređenih milijardu kilometara stigla je do svog glavnog odredišta, objavio je <a href="https://www.sciencealert.com/first-ever-close-up-revealed-of-earths-rare-minimoon">ScienceAlert</a>.<h2>Snimak iz blizine</h2>Od 2. jula sonda se nalazi na udaljenosti od oko 20 kilometara od Kamoʻoalewe, odakle je napravila snimak ovog "mini-mjeseca". Naziv je dobio po havajskoj pjesmi o nebeskom tijelu koje se njiše.Nakon dugog puta sa Zemlje, Tianwen-2 je prvi put optički registrovala Kamoʻoalewu 6. juna, a do 19. juna približila mu se na udaljenost od 2.000 kilometara. Početkom jula sonda je stigla na samo 20 kilometara od ovog objekta.Kamoʻoalewa se ne smatra pravim Zemljinim satelitom jer njegova glavna orbita kruži oko Sunca. Ipak, zbog toga što svakih 45 godina prolazi eliptičnom putanjom u blizini naše planete, pripada rijetkoj kategoriji "kvazi-satelita".Riječ je o jednom od samo sedam poznatih objekata koji kruže u blizini Zemlje. Pripada grupi Apolonovih asteroida, koji uglavnom dijele Zemljinu orbitu oko Sunca. Kao kvazi-satelit, Kamoʻoalewa se tokom dužih perioda zadržava u blizini naše planete.O ovom nebeskom tijelu do sada se znalo uglavnom na osnovu posmatranja sa velikih udaljenosti. Njegov prečnik procjenjuje se između 40 i 100 metara, što znači da bi mogao postati najmanji asteroid koji je ikada posjetila neka svemirska letjelica.<h2>Ciljevi misije</h2>U okviru misije, Tianwen-2 će iz orbite proučavati asteroid i prikupiti uzorke koje će kasnije vratiti na Zemlju.- Među poznatim asteroidima u blizini Zemlje, 2016HO3 izuzetno je rijedak Zemljin koorbitalni objekt - objasnio je fizičar Rongćiao Džang iz Pekinškog centra za istraživanje Mjeseca i svemirsko inženjerstvo sa svojim kolegama.- Kao Zemljin kvazi-satelit, period njegove orbite blizak je Zemljinom, što omogućava prijenos uz nisku potrošnju energije, a održava i stabilnu udaljenost od Zemlje, što pruža povoljne uslove za praćenje, kontrolu i komunikaciju - dodao je.Istraživači navode da njegova neobična orbita, zagonetno porijeklo i neriješena pitanja o fizičkim karakteristikama predstavljaju priliku za proučavanje nastanka Zemljinih kvazi-satelita i razvoja njihovih orbita.Uzorci koje će sonda prikupiti trebali bi pomoći u provjeri teorije prema kojoj je Kamoʻoalewa zapravo dio Mjeseca koji se od njega odvojio nakon drevnog udara.Nakon približno devet mjeseci istraživanja Kamoʻoalewe, Tianwen-2 nastavit će put prema kometi 311P, koja se nalazi u glavnom asteroidnom pojasu iza Marsa.Prije toga, tokom prolaska pored Zemlje, sonda će otpustiti kapsulu s prikupljenim uzorcima. Kometa 311P privlači pažnju naučnika zbog neobičnog prašnjavog repa sa šest krakova, čiji nastanak još uvijek nije u potpunosti objašnjen.Ova misija predstavlja jedno od najambicioznijih istraživanja malih svemirskih tijela, a njeni rezultati s velikim interesovanjem očekuju se u naučnoj zajednici.

Od 2. jula sonda se nalazi na udaljenosti od oko 20 kilometara od Kamoʻoalewe, odakle je napravila snimak ovog "mini-mjeseca

Prva fotografija Zemljinog "mini-mjeseca"

Kineska sonda snimila prvu fotografiju Zemljinog "mini-mjeseca"

Iako u svemiru nema zvuka u klasičnom smislu, podaci prikupljeni svemirskim sondama mogu se pretvoriti u zapis koji ljudsko uho može čuti. Upravo su takvi podaci, koje je NASA-ina sonda Cassini prikupila tokom posljednjih sedmica svoje misije oko Saturna, omogućili naučnicima da prvi put „čuju“ valove plazme koji putuju između plinovitog diva i njegovog ledenog mjeseca Encelada.Cassini je posljednja mjerenja obavio 2017. godine, neposredno prije završnog zarona u Saturnovu atmosferu, čime je okončana njegova gotovo dvadesetogodišnja misija. Tokom završne faze, poznate kao Grand Finale, letjelica se približila planeti više nego ikada prije, što je omogućilo prikupljanje podataka koji s veće udaljenosti ne bi bili dostupni.

Rezultati dvije studije objavljenih 2018. godine u časopisu Geophysical Research Letters otkrili su dotad nepoznate interakcije između Saturna, njegovih prstenova i Encelada. Jedna od njih prvi put je pokazala da valovi plazme putuju između planete i njenog mjeseca duž magnetskih silnica koje ih povezuju.Na jednom od svojih najbližih prolaza, dvije sedmice prije završetka misije, Cassini je instrumentom Radio and Plasma Wave Science (RPWS) zabilježio elektrostatske valove plazme koji se šire između Saturna i Encelada.Važno je naglasiti da se ne radi o zvuku koji se širi svemirom. Zvuk je mehanički val kojem je potreban medij, poput zraka, kako bi se mogao prenositi, a u vakuumu svemira to nije moguće. Cassini nije zabilježio zvučne valove, nego elektrostatske valove plazme koji se mogu širiti kroz svemir.

Letjelica se približila planeti više nego ikada prije, što je omogućilo prikupljanje podataka

NASA otkrila kako "zvuči" Saturn: Poslušajte signal koji je zabilježila sonda 

Arheolozi su u blizini Pivke u Sloveniji otkrili ulaz u radionicu iz gvozdenog doba, staru oko 2.000 godina. Nalaz je na lokalitetu prahistorijskog naselja Baba, jednom od više od stotinu utvrđenih naselja iz tog perioda u regiji Notranjska.&nbsp;Kako izvještava slovenačka STA, istraživači su pronašli ostatke građevine s polukružnim ulazom, izgrađene od pješčara, za koju vjeruju da je služila kao radionica. Na to upućuju istopljeni bronzani predmeti – narukvice, prstenje, kopča i metalni fragmenti – koji svjedoče da su tadašnji stanovnici reciklirali nakit kako bi izradili nove predmete. Pronađeni su i rimski i keltski novčići te luksuzno rimsko posuđe, što potvrđuje da su stanovnici naselja održavali trgovačke veze s Rimljanima i postepeno prihvatali njihovu kulturu.&nbsp;Gvozdeno doba u Evropi trajalo je približno od 1200. godine prije nove ere do početka naše ere, odnosno rimskih osvajanja.

Pronađeni su i rimski i keltski novčići te luksuzno rimsko posuđe, što potvrđuje da su tamošnji stanovnici održavali trgovačke veze s Rimljanima

Otkrivena radionica u Sloveniji stara više od 2.000 godina: Stanovnici još tada reciklirali bronzani nakit

Ruski naučnici razvili su radioprotektivni preparat koji bi mogao da ublaži neželjene efekte radioterapije i zaštiti zdrava tkiva tokom liječenja raka, saopćio je glavni ruski onkolog Andrej Kaprin.Jedan od perspektivnih pravaca istraživanja odnosi se na razvoj radioprotektivnog preparata namijenjenog ublažavanju negativnog dejstva jonizujućeg zračenja na organizam. Takva sredstva posebno su značajna u radioterapiji, gdje je naš cilj ne samo da što efikasnije djelujemo na tumor, već i da zaštitimo zdrava tkiva, rekao je Kaprin, prenose RIA Novosti.On je dodao da su ovakvi preparati važni i za unapređenje zaštite od zračenja, uključujući i vanredne situacije izazvane tehnološkim nesrećama.Prema njegovim riječima, preparat se trenutno nalazi u fazi neophodne stručne ekspertize.Kaprin je rekao da je još prerano da se govori o njegovoj širokoj primjeni, ali da dosadašnji rezultati pružaju osnov za oprezni optimizam kada je riječ o perspektivama razvoja ovog pravca.

Prema njegovim riječima, preparat se trenutno nalazi u fazi neophodne stručne ekspertize

Razvijen preparat protiv nuspojava radioterapije

Nova nada za oboljele od karcinoma: Razvijen preparat protiv nuspojava radioterapije

Ako se ostvare planovi Ilona Maska (Elona Muska), posmatranje zvijezda i proučavanje svemira sa Zemlje mogli bi postati nemogući.&nbsp;<h2>Zakrčenje neba</h2>Iako Starlinkova flota satelita omogućava brzi internet širom svijeta, ovo umjetno megasazviježđe izaziva ozbiljnu zabrinutost naučnika.Evropska južna opservatorija (ESO) upozorava da bi dalje zakrčenje neba, uključujući Maskovu namjeru da uspostavi mrežu od milion satelita kao orbitalnih podatkovnih centara, moglo imati katastrofalne posljedice za astronomiju jer sateliti nepredvidivo rasipaju svjetlost i ometaju snimanja.Broj satelita u niskoj orbiti naglo je porastao od 2019. godine, pa je tako prošlog mjeseca u orbiti bilo 10.400 Starlinkovih satelita, što je ogroman skok u poređenju sa 14.450 satelita lansiranih u čitavoj ljudskoj historiji prije 2022. godine.&nbsp;<h2>Vidljivi sateliti</h2>ESO predlaže ograničenje na 100.000 jedva vidljivih satelita kako bi se smanjila šteta. Simulacije naučnika pokazuju da bi očekivani priliv satelita smanjio vidno polje vodećeg evropskog Vrlo velikog teleskopa (VLT) u Čileu za 28 posto, čak i ako sateliti ostanu nevidljivi golim okom.&nbsp;Ako bi sateliti bili sjajniji, većina snimaka teleskopa Vera C. Rubin u Čileu postala bi neupotrebljiva tokom nekoliko sati svake noći jer sateliti obasjani Suncem ostavljaju sjajne pruge koje uništavaju snimke udaljenih galaksija.&nbsp;Ova situacija izaziva veliku frustraciju jer svjetlosno zagađenje prijeti da zaslijepi izuzetno preciznu i osjetljivu opremu vrijednu stotine miliona dolara, smještenu na najvišim i najsušnijim mjestima na planeti.

Ova situacija izaziva veliku frustraciju jer svjetlosno zagađenje prijeti da zaslijepi izuzetno preciznu i osjetljivu opremu

Starlink prijeti astronomiji: Stručnjaci upozoravaju da bi Maskovi sateliti mogli oslijepiti najmoćnije teleskope na Zemlji

Snažni udari asteroida tokom prvih nekoliko stotina miliona godina postojanja Zemlje možda su odgodili nastanak prvih stabilnih kontinenata, pokazuje novo istraživanje objavljeno u naučnom časopisu Science.Međunarodni tim predvođen geologom Timom Džonsonom (Johnson) sa Univerziteta Curtin smatra da su česti udari asteroida oslobađali ogromne količine energije koje su zagrijavale Zemljinu koru i plašt, sprječavajući njihovo hlađenje i formiranje dugotrajne, stabilne kontinentalne kore.Period između nastanka Zemlje prije oko 4,5 milijardi godina i prije četiri milijarde godina, poznat kao hadij, ostao je slabo sačuvan u geološkim zapisima. Iz tog perioda sačuvan je tek mali broj stijena i kristala cirkona, dok je većina najstarije Zemljine kore nestala.Dosadašnja istraživanja nastanak najstarijih dijelova Zemljine kore objašnjavala su djelovanjem tektonskih ploča. Međutim, autori novog istraživanja smatraju da se rana kora možda nikada nije uspjela dovoljno stabilizirati upravo zbog snažnih i učestalih udara asteroida.Kako bi rekonstruisali događaje iz tog perioda, istraživači su se oslonili na geološke podatke s Mjeseca. Budući da Mjesec nema aktivnu tektoniku, njegova površina i danas čuva tragove udara koji pružaju vrijedan uvid u historiju bombardovanja unutrašnjeg dijela Sunčevog sistema. Naučnici smatraju da je Zemlja u isto vrijeme bila izložena sličnom intenzitetu udara.Tim je zatim pomoću računarskih modela analizirao utjecaj energije oslobođene tokom sudara. Rezultati pokazuju da je toplota nastala nakon udara mogla biti jednaka ili čak veća od toplote koju je Zemlja tokom velikog dijela hadija proizvodila vlastitim unutrašnjim procesima.Koautor istraživanja Kreg Onil (Craig O'Neill) s Tehnološkog univerziteta Queensland objasnio je da je veliki dio energije udara završavao u Zemljinom plaštu, gdje je izazivao njegovo zagrijavanje, uzdizanje i topljenje stijena, kao i stvaranje velikih količina magme.Računarski modeli ukazuju da je stijena neposredno ispod površine tokom dužeg perioda mogla ostati djelimično rastopljena, zbog čega se Zemljina kora nije mogla dovoljno ohladiti i očvrsnuti kako bi nastale stabilne tektonske ploče ili kontinenti. Svaki novoformirani dio kore pritom bi se ponovo topio i vraćao u unutrašnjost planete.Autori istraživanja smatraju da su se uslovi za formiranje stabilne kontinentalne kore pojavili tek u ranom arhaiku, nakon što je intenzitet udara asteroida značajno oslabio. Tada se Zemljina kora mogla postepeno hladiti i zadebljavati, čime su stvoreni uslovi za razvoj tektonike ploča, procesa koji se smatra jednim od ključnih faktora dugoročne nastanjivosti Zemlje.

Kako bi rekonstruisali događaje iz tog perioda, istraživači su se oslonili na geološke podatke s Mjeseca

Nova teorija o ranoj Zemlji: Asteroidi su možda spriječili nastanak prvih kontinenata

Predstavnici Bosne i Hercegovine ostvarili su odlične rezultate na ovogodišnjoj Balkanskoj olimpijadi iz fizike, gdje su pokazali znanje i kvalitet u konkurenciji najboljih mladih fizičara iz regije.Učenik Tarik Odžak iz Treće gimnazije Sarajevo, koji pohađa prvi razred, osvojio je počasnu medalju, dok je istim priznanjem nagrađen i Tarik Omanović iz MSŠ „Hazim Šabanović“ Visoko, učenik drugog razreda.Posebnu nagradu osvojio je Stefan Grujičić iz SŠC Foča, također učenik prvog razreda.Ekipa Bosne i Hercegovine nastupila je pod vodstvom mentora Kenana Saračevića i Stefana Kovačevića, koji su pratili učenike tokom takmičenja.Odlazak bh. učenika na 8. Balkansku olimpijadu iz fizike omogućen je zahvaljujući podršci Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, Pedagoškog zavoda Republike Srpske, Grada Visoko, kao i brojnih kompanija i pojedinaca koji su podržali ovaj važan projekat.Organizatori su zahvalili svim donatorima koji su pomogli učešće mladih fizičara iz BiH, uključujući kompanije i pojedince koji su željeli ostati anonimni.Ovi rezultati još jednom potvrđuju talenat i predan rad mladih bh. učenika na međunarodnim takmičenjima.

Ekipa Bosne i Hercegovine nastupila je pod vodstvom mentora Kenana Saračevića i Stefana Kovačevića, koji su pratili učenike tokom takmičenja

Mladi fizičari ostvarili sjajne rezultate na međunarodnom takmičenju

Mladi fizičari iz BiH zablistali na Balkanskoj olimpijadi: Osvojili medalje i priznanja

NASA-ini radari na Grenlandu otkrili su jednu od najzanimljivijih skrivenih struktura iz perioda Hladnog rata – američku vojnu bazu Camp Century, zakopanu oko 30 metara ispod ledenog pokrivača. Otkriće je došlo slučajno tokom istraživanja ledenog dna i ponovo otvorilo pitanje koliko još tajni leži ispod arktičkog leda.Baza je locirana pomoću radarskog sistema UAVSAR, koji može “vidjeti” kroz led i prepoznati strukture ispod površine. Naučnici NASA-e, među kojima su Čed Grin (Chad Green) i Aleks Gardner (Alex Gardner) iz JPL laboratorije, uočili su neobične geometrijske oblike koji odgovaraju nekadašnjem vojnom kompleksu.<h2>"Grad ispod leda"</h2>Kamp Century, poznat i kao “grad ispod leda”, izgrađen je krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina u strogoj tajnosti. Kompleks je imao mrežu tunela dugu skoro tri kilometra i bio je zamišljen kao dio šire američke vojne strategije na Arktiku.Unutar baze nalazile su se stambene jedinice, laboratorije i tehnička infrastruktura, a napajanje je obezbjeđivao mali nuklearni reaktor PM-2A, jedan od prvih te vrste. Ekstremni uslovi, sa temperaturama koje su padale i do minus 70 stepeni, učinili su održavanje baze izuzetno teškim.- Tražili smo samo dno ledenog pokrivača, a onda se odjednom pojavio Kamp Century - izjavio je Aleks Gardner iz NASA JPL-a, opisujući trenutak kada je struktura prvi put identifikovana.<h2>Projekat Iceworm i skrivena vojna ambicija</h2>Iako je baza djelimično služila za naučna istraživanja, njen pravi značaj bio je povezan s tajnim vojnim planom poznatim kao Projekat Iceworm. Plan je predviđao izgradnju ogromne mreže podzemnih tunela u kojima bi bile smještene nuklearne rakete.Prema kasnije objavljenim dokumentima, ideja je uključivala stotine lansirnih pozicija i hiljade kilometara tunela ispod leda. Danska vlada u to vrijeme nije bila u potpunosti upoznata s razmjerama projekta.Međutim, plan nikada nije ostvaren. Led se stalno pomjerao, deformisao konstrukcije i učinio održavanje baze gotovo nemogućim. Kamp Century je konačno napušten 1967. godine.<h2>Naslijeđe koje i dalje ostaje pod ledom</h2>Iako je nuklearni reaktor uklonjen, ispod leda je ostala značajna količina radioaktivnog otpada, procijenjena na više od 178.000 litara. To danas otvara novo pitanje koje zabrinjava naučnike.Zbog klimatskih promjena, ledeni pokrivač Grenlanda se postepeno topi, a procjene ukazuju da bi područje oko bivše baze moglo početi da se otkriva već oko 2090. godine.Kako upozorava klimatolog Vilijam Kolgan (William Colgan), ono što je nekada smatrano zauvijek zakopanim više nije sigurno. Klimatske promjene mijenjaju pravila i ono što je decenijama bilo izolovano ispod leda moglo bi ponovo postati dostupno.

NASA-ini radari na Grenlandu otkrili su jednu od najzanimljivijih skrivenih struktura iz perioda Hladnog rata

NASA otkrila američku tajnu iz Hladnog rata

NASA-in rover Perseverance pronašao je složene organske molekule u stijenama na Marsu, što naučnici ocjenjuju kao jedan od najozbiljnijih tragova da je Crvena planeta u prošlosti možda imala uslove pogodne za život. Ipak, riječ je o nalazu koji još uvijek ne potvrđuje postojanje života, ali značajno pojačava interes naučne javnosti.Organski ugljik otkriven je u glinovitim stijenama na lokalitetu Brajt Ejndžel, području kroz koje je prije više milijardi godina tekla rijeka koja se ulijevala u krater Jezero. Naučnici smatraju da je upravo prisustvo vode moglo stvoriti okruženje pogodno za razvoj života.<h2>Zašto je ovo otkriće toliko važno?</h2>Posebnu važnost otkriću daje instrument Sherloc na roveru Perseverance, koji je pomoću ultraljubičastog lasera identifikovao makromolekularni ugljik u stijeni nazvanoj Čejava Fols. Značajno je i to što je organski materijal pronađen na površini stijene, koja je uspjela odoljeti radijaciji i hemijskoj oksidaciji — procesima koji na Marsu inače brzo uništavaju takve tragove.Dodatnu pažnju naučnika privukle su i neobične mrlje na stijenama, koje podsjećaju na obrasce koje na Zemlji ostavljaju fosilizirani mikroorganizmi.- Ovo bi vrlo lako mogao biti najjasniji znak života koji smo ikada pronašli na Marsu - izjavio je Šon Dafi, bivši vršilac dužnosti šefa NASA-e.Ovo nije prvi put da su na Marsu pronađeni organski tragovi. Ranije ih je registrovao i rover Curiosity na lokaciji udaljenoj više od 3.200 kilometara, što dodatno učvršćuje pretpostavku da su uslovi pogodni za život nekada bili rasprostranjeni širom planete.<h2>Konačan odgovor morat će da sačeka</h2>Ipak, konačan odgovor još se ne može dati. Organske materije mogu nastati i kroz nebiološke geološke procese, zbog čega su potrebne detaljne laboratorijske analize na Zemlji.Kako pojašnjava istraživač NASA-ine Laboratorije za mlazni pogon Kajl Ukert, instrumenti na roveru ne mogu sa sigurnošću razlikovati da li su pronađeni spojevi biološkog ili neživog porijekla. Zbog toga će ključni dokaz biti moguć tek nakon što uzorci budu dopremljeni u zemaljske laboratorije.Međutim, NASA-in program povratka uzoraka sa Marsa trenutno je usporen zbog nedostatka finansiranja, a novi plan se očekuje tek u narednoj deceniji.U međuvremenu, Kina planira da svoje prve uzorke sa Marsa dovede na Zemlju do 2031. godine, što znači da bi upravo ona mogla napraviti jedno od najvećih naučnih otkrića ako prva potvrdi postojanje drevnog života na Marsu.

Organski ugljik otkriven je u glinovitim stijenama na lokalitetu Brajt Ejndžel

Veliko otkriće na Marsu: NASA pronašla dosad najuvjerljiviji trag mogućeg života

Sve veći broj naučnih istraživanja pokazuje da pretjerano oslanjanje na alate umjetne inteligencije, poput ChatGPT-a, može negativno utjecati na pamćenje, kritičko razmišljanje i sposobnost samostalnog zaključivanja.Naučnici upozoravaju da mozak, poput mišića, slabi kada se manje koristi. Istraživanje provedeno na Institutu MIT pokazalo je da su osobe koje su pri pisanju koristile ChatGPT imale znatno manju moždanu aktivnost u odnosu na one koje su zadatke rješavale bez pomoći digitalnih alata. Osim toga, slabije su se sjećale vlastitih tekstova i imale manji osjećaj da je napisano zaista rezultat njihovog razmišljanja.Slični rezultati zabilježeni su i u medicini, gdje su pojedina istraživanja pokazala da pretjerano oslanjanje na AI može dovesti do slabljenja profesionalnih vještina, dok su analize među zaposlenima pokazale da veće povjerenje u umjetnu inteligenciju često znači i manje kritičkog promišljanja.Stručnjaci naglašavaju da umjetna inteligencija može biti izuzetno koristan alat, ali upozoravaju da ne bi smjela zamijeniti ljudsko razmišljanje. Umjesto da preuzima složene mentalne zadatke, AI bi trebao služiti kao pomoć, dok konačne odluke, analiza i kritičko promišljanje moraju ostati u rukama ljudi.

Studije pokazuju da česta upotreba alata poput ChatGPT-a može smanjiti mentalnu aktivnost, kreativnost i sposobnost samostalnog zaključivanja

Da li nas AI zaglupljuje: Studije donose alarmantne rezultate

Naučna ekspedicija za istraživanje morske biologije u međunarodnim vodama kod obale Brazila otkrila je 31 novu morsku vrstu u samo dvije nedjelje, što bi, prema istraživačima, moglo da predstavlja rekord u brzini identifikacije novih vrsta.Ekspediciju je predvodio međunarodni tim od oko 20 naučnika iz Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Brazila i Japana, kojim upravlja Institut Schmidt za okeanografiju uz podršku Univerziteta Zapadne Australije i drugih institucija.Istraživanja su, piše Guardian, sprovedena u srednjim slojevima okeana između morskog dna i površine, području koje naučnici smatraju najvećim staništem na Zemlji, koje obuhvata oko 90 odsto životnog prostora planete i koje je do sada relativno slabo istraženo.Među otkrivenim vrstama nalaze se različiti morski organizmi, uključujući rakolike amfipode, brze crvolike organizme, devet vrsta meduza, sedam sifonofora - kolonijalnih organizama srodnih meduzama i koralima, sedam vrsta češljastih želea, četiri larvacee koje žive u sluzavim strukturama, kao i dva velika jednoćelijska organizma iz grupe rizarija.Glavna naučnica ekspedicije Karen Ozborn iz Nacionalnog muzeja prirodne istorije u Vašingtonu izjavila je da je područje srednjeg sloja okeana "prepuno izuzetnih životinjskih vrsta o kojima se veoma malo zna".

Istraživanja su, piše Gardijan (Guardian), sprovedena u srednjim slojevima okeana između morskog dna i površine

Nevjerovatno otkriće kod obale Brazila: Naučnici iznenađeni

Tim brazilskih i kostarikanskih naučnika otkrio je novu vrstu zastrašujućih stvorenja sa dna okeana. Ove ribe jezivog izgleda žive u pacifičkim vodama kod obala Kostarike, a otkriće pokazuje koliko je biodiverzitet ovog područja i dalje nedovoljno istražen, piše The Tico Times.Novoopisana vrsta nazvana je Rhinochimaera costaricana i pripada malo poznatoj grupi rušljoriba poznatoj kao dugonose himere, koje se često nazivaju i duh ajkule. Iako su u srodstvu sa ajkulama i ražama, i uprkos upečatljivom imenu duh ajkule, himere čine zasebnu granu riba koja postoji stotinama miliona godina.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><a href="https://x.com/hashtag/NewSpeciesAlert?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#NewSpeciesAlert</a> - 𝑅ℎ𝑖𝑛𝑜𝑐ℎ𝑖𝑚𝑎𝑒𝑟𝑎 𝑐𝑜𝑠𝑡𝑎𝑟𝑖𝑐𝑎𝑛𝑎, a new species of long-nosed chimaera (Rhinochimaeridae) is described from the eastern Pacific Ocean, caught off Costa Rica between 2000 and 2023, at depths of 390–787 m. 🔒 <a href="https://t.co/zAYGS6bzNt">https://t.co/zAYGS6bzNt</a> &quot;This… <a href="https://t.co/rM3b4HeRL4">pic.twitter.com/rM3b4HeRL4</a>&mdash; Fish in the News (@FishInTheNews) <a href="https://x.com/FishInTheNews/status/2064525280052396157?ref_src=twsrc%5Etfw">June 10, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Otkriće su ovog mjeseca u žurnalu Zootaxa objavili istraživači sa kostarikanskog Instituta za ribarstvo i akvakulturu (INCOPESCA), Univerziteta u Kostariki i brazilskog Federalnog univerziteta u Pari.Naučnici su svoj opis zasnovali na tri muška primjerka prikupljena iz pacifičkih voda Kostarike između 2000. i 2023. godine. Ribe su pronađene na dubinama između 390 i 787 metara, daleko ispod dubina koje dostiže većina rekreativnih ronilaca.

Novoopisana vrsta nazvana je Rhinochimaera costaricana i pripada malo poznatoj grupi rušljoriba poznatoj kao dugonose himere

Zastrašujuće stvorenje sa dna okeana: Otkrivena nova vrsta duh ajkula

U periodu od 23. do 24. juna 2026. godine u Leuvenu, Belgija, održana je 2. međunarodna konferencija pod nazivom “<a href="https://hiw.kuleuven.be/en/news-events/events/2nd-international-conference-on-large-scale-ai-risks?utm_source=chatgpt.com">Large-Scale Risks of AI: Ethics, Safety, and Governance</a>”, posvećena rastućim rizicima koje donose napredni sistemi vještačke inteligencije. Konferencija je okupila istraživače iz filozofije, računarskih nauka, prava, društvenih nauka i javne politike s ciljem interdisciplinarne rasprave o sigurnosti i upravljanju AI tehnologijama.Prema organizatorima, glavni fokus događaja bio je na tzv. “large-scale AI risks”, uključujući potencijalni gubitak kontrole nad autonomnim sistemima, zloupotrebu AI za kibernetičke i biološke prijetnje, kao i sistemske rizike koji proizlaze iz ubrzanog razvoja i komercijalne utrke u razvoju modela. Poseban naglasak stavljen je na potrebu jačanja regulatornih okvira i međunarodne saradnje kako bi se smanjile mogućnosti katastrofalnih posljedica.<h2>Interdisciplinarni pristup i ključni akteri konferencije</h2>Konferenciju su organizovali Chair of Ethics and AI pri KU Leuven i Future of Life Institute, a održana je u historijskom kompleksu Grand Beguinage, koji je pod zaštitom UNESCO-a. Među govornicima su bili istaknuti stručnjaci poput Romana Yampolskiyja, Laure Weidinger i Wernera Stengga, koji su u svojim izlaganjima naglašavali potrebu za odgovornim razvojem umjetne inteligencije i većom pažnjom na dugoročne sigurnosne posljedice.Organizatori su istakli da cilj konferencije nije samo teorijska rasprava, nego i stvaranje konkretnih smjernica za upravljanje vještačkom inteligencijom (AI governance), uključujući tehničke, pravne i etičke mehanizme koji bi mogli pomoći da se napredni AI sistemi zadrže pod ljudskom kontrolom i usklade s društvenim vrijednostima.<h2>Javna percepcija i rastuća skepsa prema AI</h2>U javnosti postoji sve veća skepsa prema vještačkoj inteligenciji, posebno zbog brzine njenog razvoja i neizvjesnosti dugoročnih posljedica. Mnogi se plaše da bi AI mogla dovesti do gubitka radnih mjesta, ali i do produbljivanja društvenih nejednakosti kroz ubrzanu automatizaciju. Dodatnu zabrinutost izazivaju pitanja kontrole, privatnosti i mogućnosti zloupotrebe AI sistema u širenju dezinformacija ili nadzoru. Iako se vještačka inteligencija često predstavlja kao korisna tehnologija, dio javnosti je percipira i kao potencijalni rizik koji još uvijek nije dovoljno regulisan.

Stručnjaci upozoravaju na rastuće sigurnosne izazove AI tehnologije


Konferencija u Leuvenu: Globalna rasprava o rizicima vještačke inteligencije

Živo se sjećam trenutka kada je kosa počela da mi opada.Jedne subotnje večeri u hotelskoj sobi klečala sam nad kadom i prala kosu, spremajući se za proslavu 40. rođendana svoje prijateljice.Sedamnaest dana ranije primila sam prvu od šest hemoterapija za liječenje raka dojke, ali do tada nije bilo nikakvih znakova opadanja kose.Ubjeđivala sam sebe da sam možda jedna od sretnica.Ali dok sam držala tuš iznad glave, mlaz vode iznenada je potamnio dok su se dugi pramenovi smeđe kose počeli skupljati oko odvoda.Nisam mogla učiniti ništa da to zaustavim.„Uf“, rekla sam sebi, jer to zaista nisam očekivala.Tokom hemoterapije nosila sam rashladnu kapu, posebno namijenjenu hlađenju kože glave i osmišljenu da smanji gubitak kose tokom liječenja.Rečeno mi je da ne djeluje kod svih pacijenata.Možda zvuči dramatično, ali za mene je gubitak kose bio teži čak i od gubitka dojke uklonjene mastektomijom.Zašto?Zato što bez kose nisam bila ja.Nisam shvatala koliko je kosa dio mog identiteta sve dok nije počela opadati.Naučnici u Japanu danas vjeruju da su možda korak bliže cilju da pomognu milionima ljudi koji gube kosu.Tim predvođen profesorom Takašijem Cudžijem saopćio je da je kod miševa uspio reproducirati kompletan ciklus rasta dlake, što znači da ona može rasti, opadati i ponovo rasti prirodnim putem.Istraživači ovaj uspjeh nazivaju „velikim naučnim probojem“.Iako presađena kosa već može rasti, pokazalo se da je stvaranje folikula koji se ponašaju kao prirodna dlaka u organizmu — da raste, opada i ponovo raste — mnogo složeniji izazov.Za žene koje gube kosu, bilo zbog liječenja raka, alopecije ili starenja, ovakva naučna otkrića nagovještavaju nešto što se nekada smatralo nemogućim — da bi kosa mogla ponovo izrasti.Ovaj problem pogađa milione ljudi širom svijeta, a istraživanja pokazuju da će oko trećina žena u nekom trenutku života početi gubiti kosu.Pa zašto se emocionalni utjecaj gubitka kose i dalje često potcjenjuje i šta naša reakcija na gubitak kose otkriva o našem identitetu, osjećaju kontrole i načinu na koji doživljavamo sami sebe?<h2>Kosa kroz historiju</h2>U historiji kosa je rijetko bila samo kosa.U starom Egiptu faraoni i plemkinje nosili su ukrašene perike s pletenicama kao simbol moći, dok se tokom srednjeg vijeka duga kosa povezivala sa ženstvenošću i vrlinom.U 17. stoljeću muškarci su nosili duge i raskošne perike s umjetnim kovrdžama koje su označavale bogatstvo i visok društveni status.Tokom dvadesetih godina prošlog stoljeća žene s kratkom bob frizurom postale su simbol ženske nezavisnosti i pobune protiv društvenih normi.„Kosa oblikuje naš identitet.Ona je biološki, fiziološki i društveni pokazatelj različitih životnih faza“, kaže psihijatrica Silvija Karasu.I, naravno, kosa je često jedna od prvih stvari koje primijetimo kod drugih ljudi.„Često je način na koji prepoznajemo spol, rasnu pripadnost ili religiju.Toliko je povezana s identitetom da postaje veoma značajna za način na koji kategoriziramo ljude“, kaže ona.Kosa je povezana i s ljudskim dostojanstvom.U historiji je prisilno uklanjanje kose često korišteno kao način oduzimanja identiteta i ljudskosti.U njemačkim koncentracionim logorima Jevrejima su brijane glave, a umjesto vlastite odjeće morali su nositi zatvorska odijela.Nakon oslobođenja Francuske 1944. godine, hiljadama žena optuženih za saradnju s njemačkim okupatorima javno su brijane glave kao vid kazne i poniženja.Jedna od najpoznatijih fotografija iz tog perioda, „Žena obrijane glave iz Šartra“ (The Shaved Woman of Chartres), mađarskog ratnog fotografa Roberta Kape, prikazuje mladu majku kojoj je na čelu nacrtana svastika dok prolazi kroz masu ljudi koji joj se rugaju.Ako kosa može nositi toliko društvenog i emocionalnog značenja, ne iznenađuje što naučnici već godinama pokušavaju razumjeti zašto njen gubitak može biti toliko bolan i da li će ga jednog dana biti moguće u potpunosti preokrenuti.„Nije stvar sujete“Za svoj podcast And Then Came Breast Cancer, koji realiziram u saradnji s humanitarnom organizacijom Future Dreams, razgovarala sam s mnogim ženama o njihovom odnosu prema kosi.I stalno su ponavljale da to nema nikakve veze sa sujetom.Frizerka Niki Elkington rekla mi je da je bila odlučna da ne izgubi kosu tokom hemoterapije.„To nije stvar sujete...Mislim da mnogi ljudi to tako doživljavaju, ali kosa je dio vašeg identiteta i nisam željela izgledati kao neko ko ima rak“, kaže ona.Za nju je najteže bilo kada bi joj neko rekao: „To je samo kosa, nemoj brinuti zbog toga“.

Nataša Anderson, školska medicinska sestra i majka dvoje djece, ispričala je da je tokom odrastanja obožavala eksperimentirati sa svojom kosom.„Jedne sedmice sam nosila afro frizuru, a sljedeće bih imala nadogradnju kose“, prisjeća se ona.„To nije bila samo kosa, to je bio dio moje kulture“, ispričala je.Kada je saznala da bi tokom hemoterapije mogla izgubiti kosu, zamolila je brata da joj obrije glavu.„Osjetila sam olakšanje dok mi je brijao glavu.Preuzela sam kontrolu nad situacijom. Bilo je mnogo bolnije i potresnije gledati kako mi kosa jednostavno opada“, dodaje.Jedan od najtežih aspekata raka jeste to koliko malo kontrole imate nad bilo čim: dijagnozom, liječenjem ili neželjenim posljedicama terapije.Nekim ženama odluka da obriju glavu prije nego što kosa počne sama opadati predstavlja način da makar djelimično povrate osjećaj kontrole nad vlastitim životom.Ono što me je tokom liječenja iznenadilo jeste koliko često su drugi ljudi moju zabrinutost zbog gubitka kose smatrali površnom.„Zašto brineš zbog kose? Živa si.“To je legitimno pitanje.I da, imala sam sreće što sam preživjela.Ali preživljavanje bolesti ne isključuje istovremenu tugu zbog gubitka dijela identiteta.I kao što mi je rekla Silvija Karasu, za mnoge od nas gubitak kose predstavlja „obilježje bolesne osobe“.<h2>Perika</h2>Tokom hemoterapije izgubila sam između 50 i 75 posto kose.Bilo je nevjerovatno obeshrabrujuće.Sjećam se kako sam sjedila u salonu za perike u Ričmondu, dijelu Londona, dok je vlasnica Ejmi Holt nježno raščešljavala moju zamršenu kosu koja je opadala u velikim pramenovima.Samo sam plakala.Gubitak kose uz samu dijagnozu predstavlja „dvostruki udarac“, kaže Dajen Truson, istraživačica u oblasti medicine na Univerzitetu u Nottinghamu u Engleskoj.„Saznate da imate rak, a zatim počnete liječenje i dogodi se ta surova stvar koja mijenja način na koji vas drugi vide.To je dodatni teret s kojim morate da se nosite, pored operacije i prilično teških terapija“, ističe ona.Bilo mi je veoma važno da nabavim periku.To mi je omogućilo da nastavim voditi dnevne vijesti na televiziji.Nisam željela da pažnju gledalaca, koja treba biti usmjerena na teme o kojima izvještavamo, odvlači to što nemam kosu ili što nosim maramu na glavi.Perika je bila najbolje rješenje.Ejmi mi je napravila periku od prirodne kose žena koje su je donirale ili prodale.Kada sam je prvi put ugledala, osjećaj je bio gotovo nestvaran.Mnogo je ličila na moju kosu – po boji, frizuri i dužini.Imala sam pomiješana osjećanja – jednog trenutka sam plakala, a već sljedećeg bila sam ushićena jer će mi perika omogućiti da normalno nastavim svakodnevni život.Zašto nekim ljudima opada kosa nakon preležanog koronavirusa<h2>Zašto nauka još nema sve odgovore</h2>Ipak, naučnici još uvijek ne razumiju u potpunosti biologiju gubitka kose.Istraživanja o gubitku kose godinama imaju problem s nedostatkom finansijske podrške i pažnje naučne zajednice, posebno ona koja se odnose na žene, kaže Kler Higins, profesorica tkivnog inženjerstva na Imperijalnom koledžu u Londonu.„Definitivno nema dovoljno istraživanja o gubitku kose kod žena“, kaže ona.Dodaje da je veliki dio dosadašnjih istraživanja bio usmjeren na gubitak kose kod muškaraca, djelimično i zato što se muškarci češće odlučuju za presađivanje kose, pa su naučnicima uzorci kože glave lakše dostupni.„Muškarci i žene često se proučavaju na isti način jer se pretpostavlja da je riječ o istom procesu, ali mislim da to nije ispravno“, kaže ona.Navodi primjer velikih genetskih istraživanja muške androgene alopecije, koja se obično ispoljava povlačenjem linije kose na čelu i prorjeđivanjem kose na tjemenu.Poznata je kao studija povezanosti na nivou cijelog genoma, koja je identificirala nekoliko gena povezanih s ovim stanjem.Međutim, sva ta istraživanja provedena su na muškarcima.Nedavno su istraživači u Njemačkoj proučavali genetiku androgene alopecije kod žena, koja se najčešće ispoljava prorjeđivanjem kose na vrhu glave.Naučnici su očekivali da će pronaći makar djelimično preklapanje s genima povezanim s muškim tipom ćelavosti.„Ali toga nije bilo“, kaže Higins.Rezultati su pokazali da uzroci gubitka kose kod muškaraca i žena mogu biti različiti, iako naučnici još nisu potpuno sigurni koji su tačni uzroci.„Znamo da se ćelije gube u folikulima dlake, ali ne znamo da li odumiru ili se jednostavno premještaju.Veoma malo znamo o mehanizmu zbog kojeg dolazi do gubitka kose“, ističe ona.<h2>Nova nada za ljude koji gube kosu</h2>Upravo zbog toga je rad profesora Cudžija u Japanu toliko značajan.On i njegov tim vjeruju da su pronašli dio slagalice koji je do sada nedostajao.Naučnici su dugo smatrali da postoje dvije ključne vrste ćelija odgovorne za rast kose: epitelne matične ćelije, koje stvaraju folikul dlake, i ćelije dermalnih papila, koje folikulu šalju signal kada da raste.Te ćelije ne mogu proizvesti kosu u laboratoriji, već samo kada se presade u kožu i povežu s okolnim tkivom.Međutim, Cudži kaže da je njegovo istraživanje identificiralo „novu, treću vrstu ćelija“ koja podržava regeneraciju folikula dlake.I što je najvažnije, upravo bi ta ćelija mogla približiti naučnike mogućnosti uzgoja kose u laboratorijskim uslovima.„Jednostavno rečeno, naša studija je identificirala ćeliju koja podržava razvoj, rast i regeneraciju folikula dlake“, kaže Cudži.Rezultati predstavljaju „veliki naučni proboj“ i potencijalnu prekretnicu u liječenju alopecije, dodaje on.Kler Higins nije učestvovala u istraživanju, ali i ona smatra da je ovo otkriće veoma značajno.Dodaje da su prethodna istraživanja uspijevala u laboratoriji stvoriti samo djelimične folikule dlake.„Niko ranije nije uspio dobiti potpuno funkcionalne folikule koji prolaze kroz pune cikluse rasta“, kaže ona.„To je zaista veliki korak naprijed.“Ovi folikuli bili su sposobni više puta prolaziti kroz prirodne cikluse rasta, opadanja i ponovnog rasta dlake, baš kao što to čini prirodna kosa.Međutim, istraživanje je provedeno isključivo na miševima, uglavnom upotrebom ćelija iz njihovih brkova.Primjena ovih rezultata na ljude veliki je izazov, jer je rast ljudske dlake znatno složeniji.Ipak, Cudži je optimista.„Vjerujemo da smo sada mnogo bliže cilju nego ranije.“<h2>Znak nade</h2>Na društvenim mrežama sam 2025. godine vidjela fotografiju izbliza Ketrin, princeze od Velsa, sa jednog javnog događaja.Ispod slike je pisalo: „Baš loša perika.“To mi je djelovalo posebno surovo i uznemirujuće.Niko od nas ne zna kakvu je terapiju protiv raka primala, da li je izgubila kosu ili da li je uopće nosila periku.Da je neko tako nešto rekao za mene tokom hemoterapije, vjerovatno bih poželjela da se sakrijem u četiri zida.Gubitak kose zbog bolesti sigurno nije nešto što bi iko svjesno izabrao.To nam je nametnuto i upravo je zato, barem meni, bilo teško to prihvatiti.A to je važno, jer kosa nikada nije samo kosa.Za mnoge od nas ona predstavlja naš identitet, našu privatnost, naš način da se osjećamo samouvjereno i da imamo osjećaj kontrole nad vlastitim životom.Zato mi oprostite kada kažem da je upravo zbog toga kosa toliko važna.

Istraživanje: Vozači Volva imaju najveći IQ

AI mijenja tržište rada: Koja su zanimanja najugroženija?

Kineska sonda snimila prvu fotografiju Zemljinog "mini-mjeseca"

NASA otkrila kako "zvuči" Saturn: Poslušajte signal koji je zabilježila sonda

Otkrivena radionica u Sloveniji stara više od 2.000 godina: Stanovnici još tada reciklirali bronzani nakit

Nova nada za oboljele od karcinoma: Razvijen preparat protiv nuspojava radioterapije

Starlink prijeti astronomiji: Stručnjaci upozoravaju da bi Maskovi sateliti mogli oslijepiti najmoćnije teleskope na Zemlji

Nova teorija o ranoj Zemlji: Asteroidi su možda spriječili nastanak prvih kontinenata

Mladi fizičari iz BiH zablistali na Balkanskoj olimpijadi: Osvojili medalje i priznanja

NASA otkrila američku tajnu iz Hladnog rata

Veliko otkriće na Marsu: NASA pronašla dosad najuvjerljiviji trag mogućeg života

Da li nas AI zaglupljuje: Studije donose alarmantne rezultate

Nevjerovatno otkriće kod obale Brazila: Naučnici iznenađeni

Zastrašujuće stvorenje sa dna okeana: Otkrivena nova vrsta duh ajkula

Konferencija u Leuvenu: Globalna rasprava o rizicima vještačke inteligencije

Šta veliko otkriće u liječenju gubitka kose može značiti za žene poput mene

Nauka

Istraživanje: Vozači Volva imaju najveći IQ

AI mijenja tržište rada: Koja su zanimanja najugroženija?

Kineska sonda snimila prvu fotografiju Zemljinog "mini-mjeseca"

NASA otkrila kako "zvuči" Saturn: Poslušajte signal koji je zabilježila sonda

Otkrivena radionica u Sloveniji stara više od 2.000 godina: Stanovnici još tada reciklirali bronzani nakit

Nova nada za oboljele od karcinoma: Razvijen preparat protiv nuspojava radioterapije

Starlink prijeti astronomiji: Stručnjaci upozoravaju da bi Maskovi sateliti mogli oslijepiti najmoćnije teleskope na Zemlji

Nova teorija o ranoj Zemlji: Asteroidi su možda spriječili nastanak prvih kontinenata

Mladi fizičari iz BiH zablistali na Balkanskoj olimpijadi: Osvojili medalje i priznanja

NASA otkrila američku tajnu iz Hladnog rata

Veliko otkriće na Marsu: NASA pronašla dosad najuvjerljiviji trag mogućeg života

Da li nas AI zaglupljuje: Studije donose alarmantne rezultate

Nevjerovatno otkriće kod obale Brazila: Naučnici iznenađeni

Zastrašujuće stvorenje sa dna okeana: Otkrivena nova vrsta duh ajkula

Konferencija u Leuvenu: Globalna rasprava o rizicima vještačke inteligencije

Šta veliko otkriće u liječenju gubitka kose može značiti za žene poput mene