Sjedinjene Američke Države, decenijama poznate kao globalni magnet za naučne talente, danas se suočavaju s rastućim problemom – masovnim odlivom istraživača, inženjera i naučnika, koji u potrazi za stabilnijim uslovima sve češće sele u Evropu, Aziju i Kanadu.
U detaljnoj analizi objavljenoj 11. jula 2025. godine, ugledni američki list The Wall Street Journal ističe da su uzroci ove pojave višestruki:
• smanjena javna ulaganja u istraživanje i razvoj,
• birokratske prepreke u dobijanju H‑1B i OPT viza za strane istraživače,
• sve veća neizvjesnost u akademskom sektoru.
– Odlazak vrhunskih stručnjaka mogao bi usporiti godišnji rast američke ekonomije i do 3,8 posto- upozoravaju analitičari.
Ko dobija američke mozgove?
Države poput Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Kine i Kanade nude atraktivne istraživačke grantove, jednostavnije migracione procedure i stratešku podršku nauci. Kompanije iz ovih zemalja aktivno ciljaju upravo američke univerzitete i startup inkubatore, tražeći talente iz oblasti vještačke inteligencije, biotehnologije, kvantnog računarstva i robotike.
Nekadašnji simbol naučne superiornosti, SAD sada postaje polazna tačka za međunarodne “lovačke mreže” koje, kako piše WSJ, odvode stručnjake tamo gdje ih više cijene.
Šansa za Balkan?
I dok najrazvijenije zemlje privlače ono najbolje iz SAD-a, Balkan bi mogao iskoristiti istorijsku priliku — ako ima jasnu viziju.
To uključuje:
• programe za povratak stručnjaka iz dijaspore,
• ulaganja u istraživačke centre i tehničke fakultete,
• te aktivno uključivanje u EU inovacijske fondove i EIT mreže.
Primjeri poput Izraela, Estonije i Irske pokazuju da čak i male zemlje mogu postati svjetski poznati inovacijski centri – ako pametno planiraju.
Dok se Amerika bori s fenomenom “brain drain”, ostatak svijeta ima priliku da ga pretvori u “brain gain” – priliv svježih ideja i ljudi koji mijenjaju svijet.
Pitanje je samo – jesmo li mi spremni?
