Svi smo navikli na opuštajuće spa odmore, ali novi trend "glowcation" redefinira luksuzna putovanja. Ovaj fenomen spaja wellness s ciljanom brigom o ljepoti, ciljajući na vidljive rezultate u transformaciji kože i revitalizaciji tijela, a najviše ga slijede mlađe generacije.Za razliku od klasičnih spa odmora koji se fokusiraju na opuštanje, "glowcation" je usmjeren na ciljane tretmane ljepote i holističke pristupe koji obećavaju trajnu promjenu, ne samo privremeno opuštanje. Ovaj trend privlači ljude koji žele ne samo odmor, već i povratak kući s pomlađenim izgledom i obnovljenom energijom. Generacija Z, koja je pod snažnim utjecajem društvenih mreža, postavila je temelje ovog trenda, a “staklena koža” postala je statusni simbol.<h2>Destinacije koje vode trend</h2>Na vrhu popisa glowcation destinacija nalazi se Seul, glavni grad Južne Koreje, poznat po svojoj naprednoj dermatologiji i K-beauty industriji. Tu posjetitelji mogu uživati u AI analizama kože i tretmanima poput LED terapija i laserskog pomlađivanja. U Europi, Pariz je postao meka za ljubitelje dermatološke kozmetike, dok Italija, s regijama poput Toskane, nudi termalne izvore i tretmane bazirane na grožđu i vinu. Za one koji traže duhovnu obnovu, Kerala u Indiji nudi ajurvedske tretmane koji liječe iznutra.<h2>Wellness u hotelima</h2>Glowcation nije samo o tretmanima, već o sveobuhvatnom iskustvu koje uključuje i smještaj. Luksuzni hoteli uvode tehnologije kao što su cirkadijalna osvjetljenja koja pomažu prirodnom ciklusu spavanja, jer je kvalitetan san ključ za zdravu kožu. Mnogi hoteli nude personalizirane jelovnike i hladnjake za kozmetiku, a prehrana postaje važan dio programa, s naglaskom na biljnu hranu bogatu antioksidansima.Ovaj trend dovodi do promjene u načinu razmišljanja o putovanjima i brizi o sebi. Umjesto klasičnih suvenira, putnici donose kući zdraviji izgled, nova saznanja o njezi kože i zdravim navikama koje traju i mjesecima nakon povratka. U svijetu gdje je blagostanje luksuz, glowcation nije samo hir to je investicija u vlastitu ljepotu i zdravlje.

Novi trend putovanja spaja wellness, ljepotu i luksuz, a ovi gradovi prednjače u ponudi

"Glowcation" fenomen: Putujte za ljepotu, ne samo za odmor

U francuskom primorskom gradiću Pornik na obali Atlantika lokalni hotel „La Fonten” ponudio je povraćaj od jednog eura svakom turisti za svaki kubni milimetar kiše koji padne tokom boravka u hotelskom smještaju.Sa 35 uzastopnih dana padavina na početku ove godine januar i februar u Francuskoj bili su posebno vlažni mjeseci, prenio je Tanjug vijest „Figaroa”.- Prvi mjesec u godini obično je prilično miran na obali Atlantika. Ove godine februar je bio posebno vlažan i to se negativno odrazilo na turizam - izjavio je Stefan Bertran, menadžer hotela „La Fonten”.Objasnio je da je uobičajeno da gosti iz obližnjeg Nanta krajem nedjelje provjere vremensku prognozu za vikend.- Ako je vrijeme lijepo dođu, a ako nije ne dođu. Ali vrijeme na našoj obali Atlantika stalno se mijenja - kaže Bertran.Hotel „La Fonten” dobio je licencu „Zeleni ključ” za održivi turizam u domenu smještaja i ugostiteljstva, a ranije ove godine je dobio i nagradu „Porodični izbor”, kojom je prepoznat kao mjesto pogodno za boravak djece, prenosi RTCG.

Prvi mjesec u godini obično je prilično miran na obali Atlantika,  izjavio je Stefan Bertran, menadžer hotela „La Fonten”

Hotel plaća turistima ako pada kiša

U ubrzanom načinu života mnogi ljudi osjećaju stres, umor i udaljenost od prirode. Upravo zato boravak na otvorenom sve se češće preporučuje kao jednostavan način za poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Jedan od najboljih oblika takvog odmora je kampiranje.Boravak u prirodi ne znači samo odmor, već i priliku da se tijelo i um oporave od svakodnevnog pritiska. Istraživanja pokazuju da vrijeme provedeno na otvorenom može poboljšati raspoloženje, san, fizičku kondiciju i opće zdravlje.<h2>Smanjuje stres i poboljšava raspoloženje</h2>Jedna od najvećih prednosti kampiranja je smanjenje stresa. U prirodi nema stalnih obaveza, poruka i gužve, što omogućuje opuštanje tijela i uma.Mir, tišina i prirodni zvukovi pomažu u snižavanju razine stresa i poboljšavaju mentalno zdravlje. Čak i nekoliko dana u prirodi može pozitivno uticati na raspoloženje.<h2>Više kretanja, bolje zdravlje</h2>Kampiranje prirodno uključuje fizičku aktivnost – hodanje, planinarenje, postavljanje opreme i boravak na otvorenom.Redovno kretanje doprinosi:- zdravlju srca- boljem metabolizmu- jačim mišićima i kostima- manjem riziku od hroničnih bolestiAktivnosti u prirodi često su ugodnije i lakše za održavanje nego vježbanje u zatvorenom prostoru.<h2>Bolji i kvalitetniji san</h2>Mnogi ljudi imaju problema sa snom zbog ekrana i umjetnog svjetla. Tokom kampiranja smanjuje se izloženost tehnologiji, pa se tijelo prirodno usklađuje s ritmom dana i noći.To može dovesti do:- bržeg uspavljivanja- dubljeg sna- osjećaja odmorenostiSvjež zrak i prirodni zvukovi dodatno doprinose kvalitetnijem odmoru.<h2>Prirodni ritam i energija</h2>Boravak u prirodi pomaže regulaciji unutrašnjeg biološkog sata. Prirodno svjetlo i večernji mrak pomažu tijelu da se vrati svom prirodnom ritmu.To može poboljšati energiju tokom dana, koncentraciju i opće funkcionisanje organizma.<h2>Više vitamina D</h2>Sunčeva svjetlost omogućava tijelu proizvodnju vitamina D, koji je važan za kosti, mišiće i imunitet.Kampiranje povećava vrijeme provedeno na otvorenom, što prirodno doprinosi višem nivou ovog vitamina.Priroda pomaže da se fokus premjesti na sadašnji trenutak. Zvukovi, mirisi i okruženje potiču opuštanje i smanjuju napetost.Takvo stanje može smanjiti anksioznost i poboljšati emocionalnu stabilnost.<h2>Jači imunitet i otpornost</h2>Boravak u prirodi, svjež zrak i fizička aktivnost pozitivno utiču na imunitet. Manje stresa i više kretanja dodatno jačaju organizam.Kampiranje podstiče zajedništvo, komunikaciju i saradnju. Bez tehnologije ljudi više razgovaraju i provode kvalitetno vrijeme zajedno.To jača porodične i prijateljske odnose te smanjuje osjećaj usamljenosti.Kampiranje pomaže u učenju praktičnih vještina poput postavljanja šatora, snalaženja u prirodi i pripreme hrane.Ovakva iskustva jačaju samopouzdanje i osjećaj odgovornosti.<h2>Povezanost s prirodom</h2>Jedna od najvećih vrijednosti kampiranja je ponovna povezanost s prirodom. Boravak pod zvijezdama, tišina i prirodno okruženje imaju snažan smirujući učinak.Ljudi koji više vremena provode u prirodi često razvijaju zdravije navike i bolji odnos prema vlastitom zdravlju.

Boravak u prirodi smanjuje stres, poboljšava san i jača tijelo i um

Kampiranje: Prirodan način za bolje zdravlje

Brisel je trostruka prijestonica - glavni grad Flamanske oblasti u Belgiji, glavni grad Belgije i politička prijestonica Evropske unije. Ovdje je sjedište NATO-a, monumentalna zgrada “Berlaymont”, sjedište Evropske komisije, te Evropski parlament, gdje se donose odluke koje utječu na živote stotina miliona ljudi.Ali Brisel nije samo birokratija i politika, iza staklenih fasada evropskih institucija počinje grad s dušom, starim kamenim ulicama i živopisnim kvartovima u kojima se osjeća puls svakodnevnog života. Novinarka „Dnevnog avaza“ u to se uvjerila prilikom nedavne posjete ovom gradu kontrasta, raskošnih trgova, skrivenih ulica, čokolade, piva, pomfrita - za koji Belgijanci tvrde da je nastao upravo kod njih, crtanih romana, vafli… <h2>Multikulturalni grad</h2>Grad postoji duže od hiljadu godina. Od 15. stoljeća Brisel je cvjetao kao kneževska prijestonica Niskih Zemalja, sastavnog i važnog dijela moćnog Rimskog Carstva. Neko vrijeme je bio glavni grad Nizozemske. Nakon raznih katastrofa, uključujući uništenje većeg dijela grada od Francuza 1695. godine, ovdje se 1830. godine dogodila revolucija kojom je Belgija izborila nezavisnost.Danas je Brisel moderan grad koji ima gotovo 1.800.000 stanovnika, ali i snažan osjećaj historijske tradicije, mada je uglavnom obnovljen u 19. stoljeću, te je ostalo malo originalne arhitekture.Ono što belgijsku prijestonicu čini posebno zanimljivom jeste njena multikulturalnost. Brisel je, zapravo, poput raskrsnice: mjesto gdje se susreću narodi, kulture, ideje i historija. U gradu se govori više jezika: francuski i nizozemski su službeni, ali se svuda čuju engleski, arapski, španski i mnogi drugi jezici. Briselska galerija “Royales St. Hubert”,&nbsp;koja datira iz 19. stoljeća, jeste prvi u svijetu natkriveni šoping centar s predivnim arkadama. Ovdje su&nbsp;prije 100 godina nastale prve praline&nbsp;koje je napravio gospodin&nbsp;Neuhaus. Dok prolazite galerijom,&nbsp;na sve strane su oko vas&nbsp;draguljarnice, poznate prodavnice čokolade, ekskluzivni butici, restorani, pa čak i&nbsp;pozorište i kino.&nbsp;<h2>Najljepši trg Evrope</h2>Ako postoji mjesto koje savršeno predstavlja Brisel, onda je to čuveni Grand Place, odnosno Veliki trg – srce grada. Ovaj veličanstveni trg mnogi proglašavaju najljepšim u Evropi. Okružen je raskošnim zanatskim kućama sa zlatnim ukrasima, a trgom dominira impresivna gotička zgrada Gradske vijećnice s tornjem visokim gotovo stotinu metara. Fascinantna je i Kraljeva kuća, odnosno Kuća hljeba, u kojoj je danas smješten Gradski muzej, a dva imena je dobila zato što se nalazi na mjestu gdje je nekad bila tržnica hljeba. U jednoj od zgrada na ovom trgu, na kojoj je uklesan labud, jedno vrijeme je živio Karl Marks (Marx), koji se doselio u Brisel 1845. nakon što je prognan iz Francuske. U Briselu je upoznao druge prognane socijaliste, a kasnije mu se pridružio i Engels, te su tu napisali čuveni „Komunistički manifest“.Godine 1988., Grand Place je upisan na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.U večernjim satima ovaj veličanstveni trg dobija posebnu čar. Svjetla se odbijaju od pozlaćenih detalja na fasadama, turisti i lokalni stanovnici sjede u kafićima, a često se može čuti muzika uličnih svirača. Svake dvije godine ovdje se održava spektakl poznat kao “Flower Carpet” (Tepih od cvijeća), kada se Veliki trg pretvara u ogroman tepih od stotina hiljada begonija.Kraljevska palača je također jedna od najpoznatijih građevina Brisela.&nbsp;U njoj su i&nbsp;sobe za specijalne goste zemlje, ali i&nbsp;kancelarije određenih ministarstava. Prostorije&nbsp;Kraljevske palače nisu stalno otvorene za turiste pa ju je moguće posjetiti od 21. jula do početka septembra. Veoma značajna je i Katedrala St. Mihaela i St. Gudule u kojoj se&nbsp;obavljaju kraljevska vjenčanja, koja podsjeća na pariski Notre Dame i po stilu gradnje i po svojim&nbsp;tornjevima visokim 69 metara. Riječ je o&nbsp;nadbiskupskom sjedištu&nbsp;koje je&nbsp;izgrađeno između 13. i 15. stoljeća&nbsp;i smatra se jednim od&nbsp;najboljih primjeraka brabanske, odnosno brabantinske gotike, varijante gotičke arhitekture tipične za Belgiju. <h2>Simboli i legende </h2>Prilikom posjete Briselu nijedan turist ne može odoljeti da ne vidi “Manneken Pis”, najpoznatiju bronzanu statuu malog dječaka s velikom pričom. Ova statua dječaka koji mokri u fontanu, nastala u 17. stoljeću, danas je jedan od najpoznatijih simbola Belgije.Prema legendi, u 14. stoljeću grad je bio pod opsadom, a kako ga neprijatelji nisu mogli lako osvojiti, odlučili su eksplozivom raznijeti gradske zidine. Dok su provodili svoj plan u djelo, dječak je vidio šta rade te, čim su napadači pobjegli da ih eksploziv ne povrijedi, pomokrio se po gorućem fitilju i spasio grad.Zanimljivo je da „Manneken Pis“ ima stotine kostima. Tokom godine građani ga oblače u različite narodne nošnje, uniforme ili kostime koji obilježavaju određene događaje i kulture iz cijelog svijeta.Dok stari dio grada priča priče iz prošlih stoljeća, moderni Brisel ima svoje arhitektonsko čudo – „Atomium“. Ova futuristička konstrukcija izgrađena je 1958. godine za „Expo“ i predstavlja model kristala željeza uvećan milijardama puta. Sastoji se od devet ogromnih kugli povezanih metalnim cijevima. Unutar njih nalaze se izložbeni prostori, restorani i panoramske platforme s kojih se pruža spektakularan pogled na grad.Za Brisel su karakteristični i brojni parkovi prepuni drveća i cvijeća, a jedan od njih -&nbsp;Cinquantenaire park čuvar je najdužeg slavoluka pobjede na svijetu, simbola Brisela izgrađenog&nbsp;1880. godine povodom 50. godišnjice nezavisne države Belgije. U parku je i&nbsp;Velika džamija, najstarija u gradu i najveća u državi.<h2>Hrana i stripovi</h2>Brisel je raj za sladokusce. Prvo što se uoči jesu ogromni izlozi prepuni tradicionalne čuvene&nbsp;belgijske čokolade&nbsp;za koju su nekada u historiji Belgijanci za sebe rezervirali najbolja kakao zrna. Belgijska čokolada smatra se jednom od najboljih na svijetu, a u elegantnim radnjama mogu se pronaći prava mala umjetnička djela od kakaa. Među najpoznatijim čokoladnim kućama su „Neuhaus“, „Godiva“ i „Leonidas“. Čokolada se prodaje u svim mogućim oblicima i pakovanjima po cijenama koje su prilično visoke, naprimjer, najmanje pakovanje čokoladnih pralina košta približno 13 eura.&nbsp;A Briselski aerodrom je mjesto na kojem se godišnje proda najviše čokolade na svijetu.Ništa manje poznati nisu ni belgijski vafli. Topli, hrskavi izvana, mekani iznutra, posuti šećerom u prahu ili preliveni čokoladom i voćem, prodaju se gotovo na svakom koraku. Tu su i drugi belgijski specijaliteti poput pomfrita i piva. Izrada i vrednovanje piva je dio kulturne baštine nizu zajednica u cijeloj Belgiji. Gotovo 1500 vrsta piva se proizvode u ovoj zemlji različitim metodama&nbsp;fermentacije.&nbsp;U svakoj od briselskih pivnica od konobara možete saznati kako se pivo koje ste naručili pravi, koliko traje proces, gdje se čuva… Uz pivo je gotovo obavezno naručiti i sir koji se obično služi na drvenom pladnju s prepečenim kriškama hljeba.Još jedna specifična kulturna tradicija Belgijanaca je strip. Ovdje je nastao slavni lik Tintin kojeg je stvorio belgijski autor Herge. I „Štrumpfovi“ su se prvi put pojavili u stripu belgijskog umjetnika Pjera Kulifora (Pierre Culliford), poznatog kao Pejo (Peyo), te su se proširili na filmove, televizijske emisije, videoigre...&nbsp;A kako je sve počelo, razvijalo se i kako nastaje strip ljubitelji stripa mogu saznati u čuvenom Comic Strip centru, gdje se, osim galerijsko-muzejskog prostora, nalaze i prodavnica stripova i biblioteka.Brisel je prepun murala posvećenih junacima stripova pa šetnja njegovim ulicama izgleda kao galerija na otvorenom – na fasadama zgrada oslikane su scene iz poznatih stripova koje unose boju i vedrinu urbanom pejzažu. <h2>Bh. ministar dočekao naše turiste</h2>Grupu bosanskohercegovačkih turista u Briselu je srdačno dočekao ministar-savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri Evropskoj uniji Igor Lincner, te im zajedno s izuzetno profesionalnim turističkim vodičem Srđanom Sušićem pokazao najzanimljivije znamenitosti ovog grada.

Evropska politička prijestonica u kojoj su smještene ključne institucije EU

Novinarka "Dnevnog avaza" u prijestonici Belgije: Grad u kojem kuca srce Evrope

Niske temperature i pojačane snježne padavine u dijelovima Bosne i Hercegovine stvorile su pravi zimski ugođaj, što je vidljivo i na Bjelašnici.Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutros u 8 sati visina snijega na ovoj olimpijskoj destinaciji iznosila je 239 centimetara.Ova neočekivana količina snijega omogućila je posjetiteljima skijanje i sankanje.Iz Olimpijskog centra Bjelašnica na Instagramu su objavili da su danas u funkciji tri lifta – "K1, BX i Dječiji park", dok su otvorene staze "Kolijevka", "Olimpijski spust/S", "Jure Franko", "Groodvy", "Štinji do" i "Olimpijski spust".U 8 sati na Bjelašnici je izmjereno -7 stepeni, a tokom dana se očekuje temperatura oko -6 stepeni uz promjenjivo oblačno vrijeme.

U 8 sati na Bjelašnici je izmjereno -7 stepeni, a tokom dana se očekuje temperatura oko -6 stepeni

Snijeg na Bjelašnici dosegao 239 centimetara

Konja, glavni grad istoimene pokrajine smještene u centru divlje ravnice Anadolije, po površini najveće turske provincije, sedmi je grad u Turskoj po broju stanovnika. Iako je krajolik naizgled surov, sakriva nevjerovatno bogatu historiju i kulturu.Historija Konje seže hiljadama godina unazad – još iz vremena Hetita, preko Frigijaca, Rimljana i Bizantinaca. Da je jedan od najstarijih gradova na svijetu, dokazuju arheološka iskopavanja na brdu Aladin u centru grada, koja ukazuju da naselje datira od najmanje tri milenija prije nove ere. Staro latinsko ime za grad je Ikonium, u kojem je, prema predaji, sahranjen grčki filozof Platon. Od 1097. do 1243. grad je bio prijestolnica Turaka Seldžuka i njihovog Rumskog sultanata. Svoj vrhunac Konja je dostigla između 1205. i 1239., kada je ovaj sultanat zauzimao cijelu Anadoliju, Armeniju, dio Bliskog istoka i Krim. Iz tog vremena je Ince Minareli medresa, koja je danas pretvorena u Muzej seldžučke umjetnosti. Godine 1243., Konju su zauzeli Mongoli, nakon njih turkmenska dinastija Karamanidi, te, 1467., Osmanlije. Izgradnja željezničke pruge Istanbul - Bagdad, 1896., koja je prošla kroz grad, oživjela je Konju te je sve do 1923. bila najvažniji grad centralne Anadolije, mnogo veća od tadašnje Ankare.

<h2>Muzej Mevlana&nbsp;</h2>U srcu starog dijela grada, u Muzeju Mevlana, u grobnici od tirkiznih pločica, sahranjen je Mevlana Dželaludin Rumi, “vječna duša Konje”.Sufijski mistik, pjesnik i učitelj Rumi mnogo je utjecao na mističku misao i književnost širom svijeta. Njegova filozofija ljubavi, tolerancije i duhovnog jedinstva prožima Konju na svakom koraku. Priča kaže da je Rumi, koji je bio voljena i cijenjena figura u islamskom svijetu, postao neizmjerno tužan nakon odlaska svog prijatelja Šemsija Tebrizija uz kojeg je otkrio dubine duhovnosti. Ovaj gubitak je uzrokovao veliku promjenu u njegovom životu. Odrekao se svega i napisao “Mesneviju”, koja je u svijetu priznata kao remek-djelo i predstavlja najveću sufijsku poemu svih vremena, a sastoji se od 25.000 stihova.Mevlanin mauzolej i muzej nisu samo turistička atrakcija, već mjesto hodočašća, kako za vjernike, tako i za ljude koji tragaju za unutarnjim mirom.Ulazak u kompleks Mevlaninog turbeta ostavlja snažan utisak: miris starog drveta, tihi žamor posjetilaca i osjećaj poštovanja koji vas odmah obuzme. Njegove riječi: „Dođi, dođi, ko god da si“ i danas odzvanjaju kao univerzalni poziv čovječanstvu.Za Rumija istinska ljubav je bila ljubav prema Bogu, a smrt je predstavljala dan njihovog sjedinjenja. Zbog toga je dan njegove smrti, 17. decembar, poznat kao dan proslave, a ne dan žalosti, a Šeb-i Arus svečanosti koje se održavaju svake godine na ovaj dan simboliziraju "noć susreta sa Bogom" i "noć vjenčanja".<h2>Sema-ples</h2>Konja je kolijevka mevlevijskog derviškog reda i čuvenog sema-plesa, jednog od najvažnijih aspekata Muzeja Mevlana, rituala u kojem se derviši okreću u savršenoj ravnoteži, simbolizirajući put duše ka Bogu. Sema-ples nije predstava u klasičnom smislu, već duhovni čin. Ovaj očaravajući ples, koji je UNESCO priznao kao nematerijalno kulturno naslijeđe, simbolizira duhovno putovanje derviša ka sjedinjenju s božanskim. Dok se vrte, obučeni u tradicionalnu nošnju, suprotno smjeru kretanja kazaljki na satu, s desnom rukom podignutom prema Bogu i lijevom spuštenom ka zemlji, oni se odvajaju od materijalnog svijeta, ostavljajući iza sebe svoje brige, želje i sve zemaljske veze. Ples se sastoji od tri faze, a u posljednjoj se dervišima, koji simboliziraju planete, pridružuje i njihov učitelj koji predstavlja Sunce ili reinkarnaciju Mevlane. Koliko su ljudi u Konji posvećeni duhovnosti, kazuje podatak da je u gradu aktivno više od 3.000 džamija. Turci, za razliku od većine islamskog svijeta, ohrabruju posjetu džamijama. Jedna od najljepših je Selimija, džamija kupolastog oblika koju je naručio sultan Selim II, a koja se nalazi odmah pored Muzeja Mevlana. Treba spomenuti i neobičnu džamiju Aziziju, ali je svakako najpoznatija Aladinova, najstarija seldžučka džamija u celoj Turskoj, izgrađena 1220. godine na vrlo dobroj strateškoj lokaciji, na istoimenom brdu Aladin, s kog se pruža vjerovatno i najbolji pogled na cijeli grad.

<h2>Hrana i leptiri</h2>Gastronomija Konje je jednostavna, ali izuzetno bogata. Hrana ovdje nije samo obrok, ona je dio tradicije i porodičnog okupljanja. Kako je bila tokom svoje burne historije pod vlašću Grka, Rimljana, Bizantinaca i na kraju Seldžuka i Osmanlija, to je doprinijelo bogatstvu različitosti koje karakterizira kuhinju Konje.Ipak, zaštitni znak gastronomske ponude u ovom gradu svakako je izvrsna janjetina. Nemarinirano meso lagano se peče u glinenoj peći u svom soku pa blagi okus duguje samo sebi. Treba spomenuti još nekoliko specijaliteta tipičnih za ovu regiju kao što su etli-ekmek (duga, tanka rolat-pica namazana fino začinjenim mljevenim mesom), pikantna čorba od bamije i Konja kebab (janjeća koljenica, veoma sporo pečena i servirana na pita-hljebu sa slatkim crvenim lukom). Posebna su i razna jela od pšenice, jogurta i mahunarki.U ovom gradu džamija i muzeja, osim Mevlaninog, veoma su posjećeni i Ataturkov, Arheološki i Etnografski muzej. Čuven je i Muzej leptira, odnosno Tropski vrt leptira, jedan od najvećih na svijetu i prvi u Turskoj. Otvoren je za posjetioce 2015. i izgrađen u obliku džinovskog leptira u skladu s prirodom, kako bi se, posebno djeci, usadila ljubav prema ovim divnim insektima.<h2>Čatal Hujuk</h2>Dokaz da je anadolijska stepa kolijevka civilizacije nalazi se na samo pedesetak kilometara jugoistočno od Konje. To je Čatal Hujuk, jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta na svijetu, otkriveno šezdesetih godina prošlog stoljeća. Ime ovog mjesta nastalo je kao kovanica dviju turskih riječi: čatal (viljuška) i hujuk (humka). Iskopavanja su otkrila gusto zbijeno naselje iz neolita koje je nastalo prije 9.000 godina. Naselje je bilo smješteno između dva brda i imalo je više od 5.000 stanovnika, a vrhunac njegovog razvoja desio se u periodu između 6250. i 5400. godine prije nove ere. Kuće u kojima su ljudi živjeli bile su četvrtastog oblika bez vrata i prozora, i u njih se ulazilo s krovova. Još čudnije u odnosu na današnje koncepte naseobina jeste to što je naselje bilo bez ulica, pa su kuće zbijane jedna uz drugu, a zidovi i podovi su oblagani slojem ilovače. Na zidovima su također pronađene slike i reljefi životinja i ljudskih bića, a otkriveni su i brojni drugi religijski simboli. Ispod samih kuća pronađeni su grobovi s ljudskim ostacima, ali i brojni predmeti od gline, bakra, drveta i tekstila. Lokalitet Čatal Hujuk nalazi se od 2012. godine na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne baštine.Iako je Konja danas i moderan grad s univerzitetima, širokim trgovima i savremenim kvartovima, tradicionalni duh je još snažno prisutan. Na bazarima se i dalje prodaju začini, suho voće, bakreno posuđe i rukotvorine. Ljudi su smireni, gostoljubivi, ali suzdržani. Ljepota tog grada ne može se prenijeti riječima, to možete osjetiti samo ako odete tamo i doživite svaki njegov ćošak.

U srcu starog dijela grada, u Muzeju Mevlana, sahranjen je Mevlana Dželaludin Rumi, “vječna duša Konje” 

Novinarka „Dnevnog avaza“ u starom dijelu Konje

Novinarka “Dnevnog avaza” u Konji, centru islamske duhovnosti i seldžučke slave

Spomenik koji smo zabilježili u centru Kardifa (Cardiffa) posvećen je Beti Kembel (Betty Campbell), prosvjetnoj radnici, društvenoj aktivistkinji i prvoj crnoj direktorici škole u Velsu. Rođena je u butaunskom dijelu grada, poznatom kao Tajger Bej (Tiger Bay), a ostala je upamćena po radu u osnovnoj školi Maunt Stjuart (Mount Stuart Primary School), gdje je snažno gurala teme crne historije i kulture u nastavu.

Velšanima je važna jer je bila mnogo više od školske direktorice. Zvanični izvori navode da je godinama bila glas jednakosti i raznolikosti, da je radila na očuvanju multikulturalnog naslijeđa Kardifa, bila članica Komisije za rasnu jednakost, te jedna od pionirki Mjeseca historije crnaca (Black History Month) u ovoj zemlji. Upravo zato je u centru Kardifa 2021. godine dobila spomenik, a gradske vlasti ističu da je riječ o prvoj statui stvarne, imenovane žene u Velsu.Za Kardif i Vels Beti Kembel ostala je simbol toga koliko obrazovanje može promijeniti društvo. Njeno naslijeđe i danas živi, pa njeno ime nosi i posebna nagrada velške vlade za promovisanje doprinosa i perspektiva crnih, azijskih i manjinskih etničkih zajednica. Zato je njen spomenik u centru grada podsjetnik na vrijednosti koje Velšani žele sačuvati.

Prva crna direktorica škole u Velsu ostala je simbol obrazovanja, jednakosti i multikulturalnog identiteta grada

Ko je žena sa spomenika u centru Kardifa: Beti Kembel bila je pionirka Velsa

Londonski crni taksiji odavno nisu samo prevozno sredstvo, nego i jedan od najprepoznatljivijih simbola grada na Temzi. Gotovo da nema turiste koji ih ne primijeti, baš kao ni čuvene crvene autobuse, telefonske govornice ili Big Ben.Na prvi pogled djeluju kao podsjetnik na neka prošla vremena, ali upravo u tome i leži njihova posebnost. Njihov upečatljiv dizajn, prostranost i elegancija godinama su dio identiteta Londona, zbog čega se često nalaze na fotografijama, razglednicama i u filmskim scenama.Posebnu draž daje i činjenica da vozači londonskih taksija važe za izuzetne poznavaoce grada, pa vožnja u njima često djeluje kao mali susret s pravim duhom britanske prijestonice. Zbog svega toga, crni taksiji nisu tek dio saobraćaja, već i dio priče koju London svakodnevno živi i pokazuje svijetu.

Prepoznatljivi izgled, duga tradicija i poseban šarm učinili su londonske taksije jednom od atrakcija britanske prijestonice

Crni taksiji: Jedan od zaštitnih znakova Londona

Nakon pola vijeka griže savjesti, jedan turista odlučio je ad ispravi “grešku iz mladosti” te je poslao je novac za pivsku kriglu koju je slučajno „ukrao“ iz čuvenog minhenskog „Hofbräuhausa“ još 1976. godine.Muškarac sa engleskog govornog područja ponio je 1976. godine kriglu iz „Hofbräuhausa“, a sada je poslao 20 evra kao naknadu.To je otkriveno u Facebook objavi „Hofbräuhausa“.„Posjetio sam vaš lokal prije otprilike 50 godina i nakon jedne vesele večeri probudio se sljedeće jutro u hotelu s vašom pivskom kriglom – ali bez računa“, napisao je u pismu, prenosi Fenix magazin.„Još uvijek je imam.“ Uz pismo je priložio i 20 evra jer mu je, kako kaže, uvijek bilo jasno da je nije platio i želi biti pošten.Dodao je i da novac mogu iskoristiti kako žele – za gorivo, pomoć ugroženima ili nešto treće.Portparol „Hofbräuhausa“ kaže da takva pisma nisu rijetkost – godišnje ih dobiju nekoliko, ponekad čak i s vraćenim kriglama. Novac će biti doniran humanitarnoj akciji za djecu.Sličan slučaj dogodio se i 2020. kada je jedna Amerikanka vratila kriglu nakon 55 godina.

Dodao je i da novac mogu iskoristiti kako žele – za gorivo, pomoć ugroženima ili nešto treće

Nakon 50 godina griže savjesti: Turista poslao novac za „ukradenu“ kriglu

Australijski grad Melburn proglašen je najboljim gradom na svijetu za 2026. godinu prema izboru britanskog magazina Time Out. Grad je dobio brojne pohvale zbog bogate gastronomske, kulturne i umjetničke scene.Kako bi sastavili listu 50 najboljih gradova, urednici magazina anketirali su oko 24.000 ljudi iz različitih dijelova svijeta. Učesnici su ocjenjivali gradove prema 44 kriterija, među kojima su hrana, noćni život, kultura, dostupnost sadržaja, sreća stanovnika i opća atmosfera u gradu.Prema navodima magazina, Melburn se posebno ističe raznovrsnom ponudom – od historijskih zgrada i umjetničkih galerija do razvijene kulinarske scene. Grad se nalazi na rijeci Yarra River, koja ima veliki kulturni značaj za autohtone zajednice.Iza Melburna na listi su se našle i brojne svjetske metropole poput Šangaja, Edinburga, Londona, Njujorka, Kejp Tauna, Meksiko Sitija, Bangkoka, Seula i Tokija.Lista je zasnovana na iskustvima stanovnika i posjetilaca iz 42 jezička područja širom svijeta.

Grad je dobio brojne pohvale zbog bogate gastronomske, kulturne i umjetničke scene

Melburn proglašen najboljim gradom na svijetu

Venecija, kraljica Jadrana, poznata je po bogatoj historiji, arhitekturi, kanalima, gondolama - to je grad koji godišnje posjete milioni ljudi.Venecija je i dom najstarije kafane u Italiji i svijetu, koja kontinuirano radi više od 300 godina, a zatvorena je samo tokom "zaključavanja" Italije izazvanog pandemijom virusa korona.Smješten na Trgu Svetog Marka, "Caffè Florian" jedna je od znamenitosti Venecije koju svakako treba posjetiti kad se nađete tamo.Kafana je s radom počela 29. decembra 1720. godine kao "Caffè alla Venezia Trionfante", ali je ubrzo promijenila ime u "Caffè Florian", po svom vlasniku Florijanu Frančeskoniju.Lokacija u samom srcu Venecije uskoro je od ove kafane napravila mjesto koje su posjećivali brojni slavni i poznati gosti kao što su pisci Karlo Goldoni, Johan Volfgang Gete i slavni Đakomo Kazanova, kojeg je privlačila i činjenica da je ovo bila jedina venecijanska kafana u ono doba u kojoj je ženama bio dozvoljen ulaz."Caffè Florian" je zadržao svoju atraktivnost i u kasnijim godinama pa su u njega zalazili i lord Bajron, Marsel Prust i Čarls Dikens.Godine 1858. kafanu su preuzeli novi vlasnici, koji su je tad preuredili, a njen izgled do danas nije mijenjan - danas se sastoji od šest salona u kojima, uz kafu i deserte, možete uživati u umjetničkim radovima poznatih umjetnika 19. vijeka.Saloni nose nazive "Salon slavnih" (Sala degli Uomini Illustri), "Salon Senata" (Sala del Senato), "Kineski salon" (Sala Cinese), "Orijentalni salon" (Sala Orientale), "Salon godišnjih doba" (Sala delle Stagioni) ili "Salon ogledala" (Sale degli Specchi) te "Salon Liberty".Zahvaljujući odličnoj lokaciji, arhitekturi, umjetnosti, bogatoj historiji, odličnoj kafi i desertima, "Caffè Florian" i danas privlači turiste, iako ispijanje kafe i degustacija poslastica na njegovoj terasi ili u jednom od salona neće biti baš mala stavka za novčanik.

Zahvaljujući odličnoj lokaciji, arhitekturi, umjetnosti, bogatoj historiji, odličnoj kafi i desertima, "Caffè Florian" i danas privlači turiste

U ovom gradu nalazi se najstarija kafana na svijetu: Godišnje ga posjete milione ljudi

Jedna influencerica našla se na udaru kritika nakon što je objavila prizore bezbrižnog dana u Dubaiju, i to u trenutku kad su Ujedinjeni Arapski Emirati pod pojačanim sigurnosnim mjerama zbog vala iranskih raketnih i bespilotnih napada.Autorica lifestyle sadržaja Jade Marrey (@the.jade.life), 31-godišnjakinja koja živi između Ujedinjenog Kraljevstva i Dubaija, branila se od optužbi da umanjuje ozbiljnost sukoba objavljujući opuštene prizore s plaže.

Ranije ovog tjedna napisala je: "Svi paničare zbog Dubaija... Ja trenutno sjedim na Dubai Creeku, djeca trčkaraju s obiteljima, ljudi uživaju u kavi na suncu ili šeću uz vodu. Nema nikakve drame ni straha."Dodala je kako je plaža Kite Beach bila "prepuna ljudi koji normalno žive", a kasnije je podijelila i Instagram story s ležaljke, uz knjigu i natpis: "Na plaži je odlična atmosfera, svi se dobro provode i sve je u redu."

Marrey je pojasnila da živi u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali grad u UAE-u posjećuje više od četiri puta godišnje zbog sunca i životnog stila."Nemoj se opustiti, ne znaš što dolazi", "Ovo su gluposti", "Čini se da ti nije dozvoljeno reći da nije sve bajno", "Da, sve je super dok ti se nešto ne dogodi pa ćeš plakati", samo su neki od komentara ispod objave.<h2>Odbrana influencerice</h2>"Dijeljenjem trenutaka iz svakodnevnog života nipošto ne želim umanjiti ozbiljnost sukoba. Ali postoji i druga strana priče: ovdje u Dubaiju ljudi i dalje idu na posao, djeca se igraju u parkovima, a susjedi se pozdravljaju kao i obično", izjavila je."Kad događaje pratite iz druge zemlje, lako je steći dojam da je sve isto posvuda i da se sve raspada u isto vrijeme. Kad ste tamo, dobijete drugačiju sliku, onu u kojoj se običan život nastavlja unatoč globalnoj neizvjesnosti", dodala je.Marrey, autorica knjige "Stripped to the Soul", kazala je da se prijavila za službena putna upozorenja vlade Ujedinjenog Kraljevstva te da je odlučila ne pratiti međunarodne vijesti, nego se usredotočiti na informacije i izjave iz UAE-a.Trebala je letjeti u nedjelju, 1. ožujka, neposredno nakon početka napada, no let joj je otkazan. Naknadno joj je otkazan i let zakazan za petak.<h2>Iranski napadi na Emirate</h2>Dubai, koji se inače promovira kao sigurno i stabilno utočište, dospio je na naslovnice svjetskih medija nakon što su krhotine presretnutog iranskog drona pale na Međunarodnu zračnu luku Dubai (DXB) i poznati hotel Burj Al Arab, na kojem je izbio požar.Prema Ministarstvu obrane UAE-a, u iranskim napadima poginule su tri osobe, a 58 ih je ozlijeđeno.Sukob je izbio nakon što je u američko izraelskim zračnim udarima tijekom vikenda ubijen dugogodišnji iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei.Od 28. veljače Iran je ispalio balističke i krstareće projektile te bespilotne letjelice prema nekoliko zaljevskih zemalja, uključujući UAE. Sustavi protuzračne obrane presreli su većinu projektila, no njihove krhotine uzrokovale su požare, štetu i ozljede u Dubaiju i Abu Dhabiju.U utorak, 3. ožujka, dron za koji se sumnja da je iranski pogodio je parkiralište američkog konzulata u Dubaiju, izazvavši požar u kojem nije bilo žrtava.

Autorica lifestyle sadržaja Jade Marrey (@the.jade.life), 31-godišnjakinja koja živi između Ujedinjenog Kraljevstva i Dubaija, branila se od optužbi

Influencerica objavila da je na plažama Dubaija "odlična atmosfera", ljudi je napali


Hiljade ljudi okupile su se u ponedjeljak u kineskom gradu Guangzhou kako bi obilježili početak Proljetnog festivala, najvažnijeg tradicionalnog praznika u zemlji.Posjetioci su ispunili festivalski prostor uživajući u vatrenim performansima i scenskim nastupima, dok su uz pjesmu i svjetlosne efekte dočekivali novu lunarnu godinu u znaku nade, sreće i prosperiteta.Proljetni festival, poznat i kao kineska Nova godina, slavi se širom Kine i u kineskim zajednicama širom svijeta. Praznik je tradicionalno vezan za porodična okupljanja, bogate kulturne programe i ukrašavanje prostora crvenim lampionima, simbolima sreće i blagostanja.Ove godine, koja je počela 17. februara, obilježava se Godina Konja. Prema kineskom zodijaku, Konj simbolizira energiju, odlučnost i slobodu, osobine koje, prema vjerovanju, obilježavaju predstojeći period.Kineski horoskop čini 12 životinja, pacov, bik, tigar, zec, zmaj, zmija, konj, koza, majmun, pijetao, pas i svinja, a svaka od njih nosi posebna simbolička značenja i karakterne osobine koje, prema tradiciji, utiču na godinu kojom vladaju.

Godina Konja dočekana uz crvene lampione, tradicionalne nastupe i poruke prosperiteta

Spektakularni vatreni performansi obilježili Proljetni festival

U grčkom gradu Galaksidiju održana je tradicionalna i šarena borba brašnom povodom festivala Čisti ponedjeljak (Kathara Deftera), kojim se obilježava početak vaskršnjeg posta u Istočnoj pravoslavnoj crkvi.Učesnici su u svečarskom raspoloženju jedni na druge bacali obojeno brašno, stvarajući veselu i živahnu atmosferu ispunjenu muzikom i plesom.Festival bacanja brašna je godišnja tradicija u ovom malom lučkom gradiću u centralnoj Grčkoj.Okupljeni u zaštitnoj opremi i naočalama, mještani i posjetioci izlaze na ulice kako bi zajedno učestvovali u ovom jedinstvenom događaju.Ove vesele proslave i spektakularni vizuelni doživljaji privlače veliki broj domaćih i stranih turista u regiju svake godine.

Održana je tradicionalna i šarena borba brašnom povodom festivala Čisti ponedjeljak (Kathara Deftera), kojim se obilježava početak vaskršnjeg posta

Grci proslavili Čisti ponedjeljak tradicionalnom borbom brašnom u Galaksidiju

Ankara je glavni grad, srce moderne Turske, njen administrativni, politički i simbolički centar. Drugi najveći grad u Turskoj smješten je na anadolskoj visoravni, na više od 900 metara nadmorske visine, odiše suhom kontinentalnom klimom i arhitekturom koja spaja staro i novo, orijentalno i republikansko, tradicionalno i zapadnjačko.Već pri dolasku u ovaj grad kontrasta osjeti se da je ovo drugačija Turska. Nema raskošne palače poput Istanbula, ali ima dostojanstvo prijestonice. Nema obalu mora, ali ima širinu visoravni i otvoreno nebo. U njenim parkovima, poput Genčlik parka, porodice provode večeri, dok se u modernim galerijama i koncertnim dvoranama odvija bogat kulturni život.<h2>Tragovi civilizacija</h2>Historija Ankare seže hiljadama godina unazad. Još u antičko doba bila je poznata kao Ancyra, važna stanica na trgovačkim putevima Anadolije. Hetejci, Frigijci, Rimljani, Bizantinci, Seldžuci i Osmanlije, svi su ostavili svoj trag u kamenu, ulicama i legendama ovog grada.Posebno se ističu ostaci Augustovog hrama, jednog od najvažnijih rimskih spomenika u Turskoj, kao i rimskih banja, koji podsjećaju da je Ankara nekada bila važan centar Rimskog Carstva u Maloj Aziji. U srednjem vijeku grad su zauzeli Seldžuci, a potom Osmanlije. Ipak, prava transformacija dolazi početkom 20. stoljeća.Godine 1923., nakon osnivanja Republike Turske, Mustafa Kemal Ataturk, “otac Turaka”, proglasio je Ankaru glavnim gradom, umjesto Istanbula. Taj potez bio je simboličan: nova država trebala je novi centar, udaljen od osmanske prošlosti i okrenut budućnosti.U vrijeme kada je proglašena novim glavnim gradom Turske, Ankara je imala samo približno 35.000 stanovnika, što znači da je bila čak dva puta manja od tadašnjeg&nbsp;Sarajeva. Danas u Ankari živi više od pet miliona stanovnika. Grad je podijeljen na dva dijela: stari, sjeverni dio koji je sačuvao srednjovjekovni istočnjački izgled, i moderni, južni dio koji je podignut uglavnom nakon 1923. godine.&nbsp;<h2>Ataturkov mauzolej</h2>Današnja Ankara je, prije svega, administrativni centar. Ovdje se nalaze ministarstva, ambasade, Parlament i brojne državne institucije. Ali grad je i važno obrazovno središte. U kvartovima poput Kizilaja i Čankaja susreću se studenti, diplomate, novinari i državni službenici. Iznad svega, nad gradom bdije Antkabir, najimpresivnije mjesto u Ankari, monumentalni mauzolej Mustafe Kemala Ataturka. Ova predivna građevina dovršena je 1953. godine, a u njoj se mogu vidjeti brojni lični predmeti, pisma i fotografije koje dočaravaju kako je izgledao Ataturkov život. Smješten na brežuljku iznad grada, ovaj kompleks kombinira antičke motive s modernističkim stilom 20. stoljeća.Mauzolej je okružen parkom u kojem se nalazi više od&nbsp;50.000 stabala drveća,&nbsp;koji uljepšavaju kompleks, a koji dodatno doprinose imidžu Ankare kao zelenog grada. Duga ceremonijalna staza, Lavlja aleja, vodi do glavnog trga gdje se uzdiže masivna zgrada mauzoleja. Široke stepenice, kameni platoi i stroga simetrija prostora stvaraju osjećaj ozbiljnosti i poštovanja. U Počasnoj dvorani nalazi se Ataturkova grobnica smještena ispod sarkofaga teškog 40 tona. Posjetioci ovdje dolaze iz svih krajeva Planete da odaju počast osnivaču moderne Turske. Antkabir nije samo grobnica, to je simbol identiteta i državnosti, srce Ankare, mjesto gdje se politika pretvara u sjećanje, a historija u moralnu obavezu.U okviru Antkabira se nalazi i 10 kula koje simboliziraju ideale Republike Turske. Svaka kula nosi Ataturkove citate koji se odnose na oblast kojoj je kula posvećena.<h2>Duša grada</h2>Iako moderna Ankara ima široke bulevare i administrativne zgrade, njen najšarmantniji dio nalazi se u staroj četvrti oko tvrđave Ankara Kalesi. Stara Ankara nudi sasvim drugačiju sliku grada. Uske kaldrmisane ulice, stare kuće s drvenim erkerima, mali zanatski dućani i miris čaja iz kafanica vraćaju posjetioca u neko davno, sporije i ljepše vrijeme. S vrha tvrđave pruža se panoramski pogled na grad. Kontrast starog i novog jasno je vidljiv: tradicionalne kuće podno zidina i moderni poslovni blokovi u daljini.U blizini se nalazi i Muzej anadolijskih civilizacija, jedan od najznačajnijih muzeja u Turskoj, u kojem se čuva blago Hetita, Frigijaca i drugih drevnih naroda Anadolije. Ovdje se jasno vidi da Ankara nije samo politički centar, već i arheološko i kulturno središte izuzetne vrijednosti.Gledajući zbirke muzejskih eksponata prođete kroz hiljade godina historije. Ovdje artefakti pričaju priče o civilizacijama koje su oblikovale Anadoliju, od prahistorije do osmanskog perioda.Osim ovog, među više od 50 muzeja u Ankari, izdvajaju se i Tehnološki muzej i Muzej Rata za nezavisnost.&nbsp;Najpoznatija džamija u Ankari je Kodža Tepe, jedan od najznačajnijih vjerskih spomenika Turske. Riječ je o veličanstvenoj građevini koja je izgrađena u periodu od 1967. do 1987. godine i koja može da primi 24.000 vjernika, te se smatra jednom od najvećih džamija u cijeloj zemlji. Poznata je po svojoj impresivnoj arhitekturi, sjaji bijelim mramorom, a kupola i munare dodaju monumentalni izgled cijelom kompleksu. Ona simbolizira duhovnost i zajedništvo turskog naroda, a prepoznatljiv stil gradnje koji kombinira tradicionalnu osmansku arhitekturu s modernim elementima čini je pravim remek-djelom.&nbsp;Osim bogate kulturne baštine, brojni turisti posjećuju Ankaru i zbog dobrog šopinga, odnosno velikog broja trgovačkih centara kao što su Armada i Ankamall.<h2>Toranj Atakula</h2>Jedan od modernijih simbola Ankare je toranj Atakula, otvoren 1989. godine s&nbsp;visinom od 125 metara.&nbsp;Zanimljiv je i zbog otvorene terase s koje se pruža fascinantan pogled na cijeli grad.

Još u antičko doba bila je poznata kao Ancyra, važna stanica na trgovačkim putevima Anadolije

Novinarka “Dnevnog avaza” u prijestonici Turske: Ankara, spoj tradicije i modernog u srcu Anadolije

Graditelji su u petak postavili završni dio na najveći toranj nedovršene bazilike Sagrada Familia u Barseloni, čime je najviša crkva na svijetu dostigla visinu od 172,5 metara.Završetak kompletne Sagrade Familie, međutim, očekuje se za otprilike deset godina.Ovaj značajan trenutak dolazi više od 140 godina nakon što je slavni katalonski arhitekt Antoni Gaudi osmislio monumentalno zdanje koje je postalo simbol drugog najvećeg grada u Španiji i svjetski poznata turistička atrakcija.Dovršetak bijelog krsta visine 17 metara, koji se nalazi na vrhu tornja Isusa Krista, dio je skupa od ukupno 18 tornjeva koje je Gaudí prvobitno zamislio.Mnoštvo turista danas je posmatralo postavljanje gornjeg kraka krsta, vidljivog među skelama i radnicima koji su obavljali završne radove.- Današnji dan smo s nestrpljenjem očekivali. Sve je prošlo dobro, veoma dobro - rekao je glavni arhitekt Jordi Fauli novinarima, među kojima je bio i AFP.Toranj Isusa Krista trebao bi biti blagoslovljen 10. juna, nakon uklanjanja skela, kako bi se obilježila stogodišnjica Gaudíjeve smrti.Kruže glasine da bi papa Lav XIV mogao prisustvovati ceremoniji, ali Vatikan još nije potvrdio posjetu Španiji.Dodatna visina tornja Isusa Krista znači da je bazilika u Barseloni sada nadmašila crkvu Ulm Minster u Njemačkoj i postala najviša crkva na svijetu.

"Glowcation" fenomen: Putujte za ljepotu, ne samo za odmor

Hotel plaća turistima ako pada kiša

Kampiranje: Prirodan način za bolje zdravlje

Novinarka "Dnevnog avaza" u prijestonici Belgije: Grad u kojem kuca srce Evrope

Snijeg na Bjelašnici dosegao 239 centimetara

Novinarka “Dnevnog avaza” u Konji, centru islamske duhovnosti i seldžučke slave

Ko je žena sa spomenika u centru Kardifa: Beti Kembel bila je pionirka Velsa

Crni taksiji: Jedan od zaštitnih znakova Londona

Nakon 50 godina griže savjesti: Turista poslao novac za „ukradenu“ kriglu

Melburn proglašen najboljim gradom na svijetu

U ovom gradu nalazi se najstarija kafana na svijetu: Godišnje ga posjete milione ljudi

Influencerica objavila da je na plažama Dubaija "odlična atmosfera", ljudi je napali

Spektakularni vatreni performansi obilježili Proljetni festival

Grci proslavili Čisti ponedjeljak tradicionalnom borbom brašnom u Galaksidiju

Novinarka “Dnevnog avaza” u prijestonici Turske: Ankara, spoj tradicije i modernog u srcu Anadolije

Završen najviši toranj Sagrada Familie: Najviša crkva na svijetu dostigla visinu od 172,5 metara

Putovanja

"Glowcation" fenomen: Putujte za ljepotu, ne samo za odmor

Hotel plaća turistima ako pada kiša

Kampiranje: Prirodan način za bolje zdravlje

Novinarka "Dnevnog avaza" u prijestonici Belgije: Grad u kojem kuca srce Evrope

Snijeg na Bjelašnici dosegao 239 centimetara

Novinarka “Dnevnog avaza” u Konji, centru islamske duhovnosti i seldžučke slave

Ko je žena sa spomenika u centru Kardifa: Beti Kembel bila je pionirka Velsa

Crni taksiji: Jedan od zaštitnih znakova Londona

Nakon 50 godina griže savjesti: Turista poslao novac za „ukradenu“ kriglu

Melburn proglašen najboljim gradom na svijetu

U ovom gradu nalazi se najstarija kafana na svijetu: Godišnje ga posjete milione ljudi

Influencerica objavila da je na plažama Dubaija "odlična atmosfera", ljudi je napali

Spektakularni vatreni performansi obilježili Proljetni festival

Grci proslavili Čisti ponedjeljak tradicionalnom borbom brašnom u Galaksidiju

Novinarka “Dnevnog avaza” u prijestonici Turske: Ankara, spoj tradicije i modernog u srcu Anadolije

Završen najviši toranj Sagrada Familie: Najviša crkva na svijetu dostigla visinu od 172,5 metara