Bledsko jezero u Sloveniji dragulj je u Julijskim Alpama, a mnogi tvrde da je najljepše na svijetu, jer zaista oduševljava nestvarnom ljepotom. Pravi je mali raj na Zemlji, s netaknutom prirodom koja oduzima dah, od planinskih vrhova prekrivenih snijegom do kristalno čiste vode koja se prelijeva u svim nijansama tirkizne i smaragdne boje. Svi vodeći svjetski mediji Bledsko jezero uvrštavaju na liste obaveznih destinacija, a nedavno ga je posjetila novinarka “Dnevnog avaza” te otkrila djelić skrivenih ljepota i malo manje poznatih jezerskih tajni koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.

Jezero je nastalo na mjestu gdje je nekad bila ogromna tektonska rupa koju je napravio bohinjski ledenjak, koji se otopio te čitavu kotlinu napunio vodom. Istočna strana ovog slovenskog čuda prirode bogata je i ljekovitim termalnim izvorima, u kojima temperatura ne pada ispod 20 Celzijusovih stepeni. 

Pletna i pletnari

Bledsko jezero nudi mnoštvo turističkih atrakcija, od idilične šetnje šest kilometara dugačkom stazom oko jezera, uživanja u vožnji fijakerom ili turističkim vozićem, do otočića smještenog u centru jezera na koji se stiže tradicionalnom brodicom zvanom pletna. Ovaj drveni čamac ravnog dna dizajnom podsjeća na venecijansku gondolu, ali ima šiljati pramac i krmu proširenu stepenicom za ulazak putnika. Pletnu izrađuju lokalni stanovnici i tipična je za Bled, a potječe još iz 1590. godine. Opremljena je šarenom tendom koja štiti od sunca i drugih vremenskih uvjeta, a njome upravlja pletnar.

Ali ne može svako biti pletnar. Naime, legenda kaže da je carica Marija Terezija 1740. godine dodijelila ekskluzivno pravo prijevoza hodočasnika brodom preko jezera na bogoslužje na Bledskom otoku samo za 22 seljačke porodice koje su u vlasništvu imale najmanje plodna poljoprivredna zemljišta. Titula pletnarskog veslača prenošena je s generacije na generaciju pa se u pojedinim porodicama kroz stoljeća zadržala sve do danas. Pletnar tokom čitave plovidbe stoji i pokreće brodicu uz pomoć dva vesla.

Na Bledskom jezeru voze 23 pletne, a vožnja do otočića i nazad košta 20 eura (otprilike 39 KM).

Bledski otok

Kad pletnom stignete do bajkovitog otočića, dočeka vas njegov najprepoznatljiviji simbol, unikatna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Na tom mjestu nekad je bio staroslavenski hram posvećen Živi, božici života i plodnosti, koji je nakon pokrštavanja, 745. godine, zamijenjen crkvom koja je s vremenom dobila i 52 metra visok zvonik.

Postoji zanimljiva legenda o zvonu u zvoniku. Navodno je udovica Poliksena bila neutješna zbog smrti supruga, zloglasnog Hartmana Kreighona koji je ugnjetavao stanovnike Bleda, zbog čega je govoreno da su ga ubili ili pljačkaši ili sami seljani, te je sve svoje zlato i srebro dala za izradu zvona njemu u spomen. Ali tokom prenošenja zvona na otok, brod je zahvatila oluja i zvono je potonulo. Slomljena žena je tada otišla u Rim, gdje se zaredila u samostanu. Nakon njene smrti, Papa, dirnut ovom tužnom pričom, na otočić je poslao novo zvono, ali iz dubine Bledskog jezera navodno se i dan-danas može čuti zvonjava onog potopljenog… Danas je ova bledska legenda prava turistička atrakcija. Naime, posjetitelji koji zazvone zvonom na otočiću izriču svoje želje Majci Božijoj u nadi da će ih ona uslišiti.

Do crkvice u kojoj se nalazi “zvono želja” vodi 99 kamenih stepenica, a postoji tradicija prema kojoj mladoženja mora nositi mladenku uz sve stepenice ako se želi oženiti baš u toj crkvi na Bledskom otoku.

Bledski dvorac

Na litici iznad Bledskog jezera izdiže se Bledski dvorac, najstariji dvorac u Sloveniji. Historija ovog veleljepnog ljepotana seže u 1004. godinu, kad je njemački kralj Henrik II posjed Bled dodijelio biskupu Albuinu od Briksena. U to vrijeme na mjestu današnjeg kaštela stajala je samo romanička kula zaštićena zidom, dok su prvi dvorac oko 1011. sagradili upravo biskupi, u svrhu odbrane, iako oni sami nikad nisu živjeli u dvorcu.

Dodatne kule i fortifikacijski sistem sa zidom izgrađeni su tek u srednjem vijeku. Utvrđeni glavni dio dvorca bio je namijenjen za stanovanje feudalaca, dok je vanjski dio sa zidinama i svojim prostorijama bio rezerviran za poslugu. Godine 1511., dvorac je teško stradao u potresu, ali je nakon obnove ponovo zasjao u punom sjaju. Dodatnim renoviranjem, koje je trajalo od 1951. do 1961., ovaj historijski spomenik dobio je dvorsku štampariju i vinski podrum.

Danas se u gornjem dvorištu dvorca nalazi muzej koji dočarava daleku prošlost Bledskog jezera, a tu su i gotička kapelica iz 16. stoljeća, suvenirnica te restoran. Ljeti se u dvorištu organiziraju brojna kulturna događanja, od kojih valja izdvojiti Srednjovjekovne dane tokom kojih “drevni vitezovi” posjetiteljima pokazuju kako se u tom kraju živjelo u srednjem vijeku. S Bledskog dvorca pruža se i veličanstven panoramski pogled na čitavo jezero, ali i širu okolicu, sve do planine Triglav.

Bledska kremšnita

Uz sve znamenitosti i atrakcije koje pruža ovo čarobno jezero, turistima je nezaobilazna originalna bledska kremšnita. Hrskava korica i pahuljasta krema koja se topi u ustima pruža savršenstvo okusa. Slovenske vlasti su 2016. godine bledsku kremšnitu proglasile zaštićenim jelom s oznakom porijekla.