<p>Tokom dojenja tijelu su potrebne dodatne kalorije i hranjive tvari, pa je važna raznovrsna i uravnotežena ishrana. Na jelovniku bi trebali biti zdrave masnoće iz lososa, avokada, jaja, orašastih plodova i sjemenki, kao i kvalitetni izvori proteina poput mesa, ribe, graha, leće i soje.</p><p>Voće i povrće osiguravaju vlakna, vitamine i antioksidanse, dok zob, ječam, kvinoja i smeđa riža daju složene ugljikohidrate i minerale.</p><p>Umjereno aktivnim ženama koje doje preporučuje se oko 330 do 400 dodatnih kalorija dnevno, ali potrebe zavise od dobi, težine, aktivnosti i načina dojenja.</p><p>Dodaci prehrani mogu biti potrebni, ali ih je najbolje uzimati nakon savjeta ljekara. Ako beba često bljucka, ima osip, ekcem, krv ili sluz u stolici, grčeve ili slabije napreduje, potrebno je obratiti se pedijatru.</p>

Tokom dojenja povećavaju se potrebe za energijom i hranjivim tvarima, pa je važno birati raznovrsne i kvalitetne namirnice

Šta jesti tokom dojenja: Namirnice važne za mamu i bebu

<p>Dojenje je period u kojem se mnoge majke suočavaju s promjenama u količini mlijeka. Ponekad se može činiti da ga ima manje nego ranije, ali postoje određeni postupci koji mogu pomoći u poticanju proizvodnje i olakšati cijeli proces.</p><p>Jedan od najvažnijih faktora za povećanje količine mlijeka jeste učestalost dojenja. Što beba češće doji, tijelo dobija snažniji signal da treba stvarati više mlijeka. Zbog toga je važno ponuditi dojku kada beba pokaže znakove gladi i omogućiti joj da doji onoliko dugo koliko joj odgovara.</p><h2>Hidratacija i odmor važni za majku</h2><p>Dovoljan unos tečnosti također ima važnu ulogu tokom perioda dojenja. Majkama se preporučuje da redovno piju vodu i da je imaju pri ruci tokom podoja. Osim toga, voće i povrće s visokim sadržajem vode mogu pomoći u održavanju hidratacije organizma.</p><p>Odmaranje je još jedan važan dio oporavka nakon poroda. Umor i nedostatak sna mogu otežati svakodnevne obaveze, pa podrška partnera, porodice ili prijatelja može biti od velike pomoći kako bi majka imala više vremena za san i brigu o sebi.</p><h2>Nježna masaža može pomoći protoku mlijeka</h2><p>Lagane masaže dojki tokom dojenja neke majke koriste kako bi poboljšale protok mlijeka. Pokreti se mogu izvoditi od područja bliže grudnom košu prema bradavici, uz pauze kako bi beba mogla nesmetano gutati.</p><p>Pojedine majke koriste i prirodne dodatke poput piskavice ili čička, vjerujući da mogu pomoći u povećanju proizvodnje mlijeka. Ipak, prije korištenja biljnih preparata važno je savjetovati se sa stručnom osobom i informisati se o njihovoj sigurnosti tokom dojenja.</p><p>Svaka majka i svaka beba imaju različite potrebe, pa uspostavljanje stabilnog ritma dojenja može zahtijevati vrijeme i strpljenje. Uz odgovarajuću podršku, odmor i brigu o zdravlju, mnoge majke lakše prevazilaze izazove koji se mogu pojaviti u ovom periodu.</p>

Učestaliji podoji, dovoljna hidratacija, odmor i pravilna njega mogu pomoći majkama da lakše uspostave stabilan ritam dojenja

Kako podstaći veću proizvodnju mlijeka tokom dojenja: Savjeti za majke koje se susreću s izazovima

<p>Prehrambene navike počinju se razvijati od najranije dobi, a upravo djetinjstvo predstavlja period u kojem se oblikuje odnos prema hrani koji često ostaje prisutan i kasnije u životu. Zbog toga stručnjaci sve više ističu važnost stvaranja zdravih navika od malih nogu.</p><p>Djeca ne dolaze na svijet s unaprijed formiranim ukusima. Njihove preferencije prema određenim namirnicama razvijaju se kroz svakodnevna iskustva, ponavljanje i okruženje u kojem odrastaju. To znači da se zdravi izbori mogu učiti i usvajati postepeno.</p><h2>Formiranje navika</h2><p>Posebnu pažnju roditelji često posvećuju trenutku kada dijete odbija određenu hranu, naročito povrće ili manje poznate namirnice. Međutim, stručnjaci ističu da je takvo ponašanje sasvim uobičajeno tokom razvoja. Umjesto prisile, preporučuje se strpljenje i višekratno upoznavanje djeteta s novim okusima.</p><p>Važnu ulogu u formiranju zdravih navika imaju roditelji i drugi članovi porodice. Djeca često usvajaju obrasce ponašanja koje vide kod odraslih, pa redovna konzumacija voća, povrća i uravnoteženih obroka u porodičnom okruženju može imati pozitivan utjecaj na njihove izbore.</p><p>Stručnjaci također preporučuju uključivanje djece u kupovinu i pripremu hrane. Kada učestvuju u odabiru namirnica ili pomažu u pripremi obroka, djeca razvijaju veću zainteresiranost za hranu i spremnija su probati nešto novo.</p><h2>Uloga porodice</h2><p>Jednako je važno na koji način se govori o prehrani. Umjesto zabrana i naglašavanja onoga što se ne smije jesti, korisnije je djeci objasniti prednosti nutritivno vrijedne hrane. Takav pristup može pomoći da razumiju kako pravilna prehrana doprinosi energiji, koncentraciji, rastu i općem zdravlju.</p><p>Stručnjaci zaključuju da se zdrave prehrambene navike ne usvajaju preko noći. Potrebni su vrijeme, dosljednost i podrška porodice, ali ulaganje u pravilnu prehranu od najranije dobi može imati dugoročne koristi za zdravlje i kvalitet života djece.</p>

Prehrambene navike formiraju se od najranijeg djetinjstva, a stručnjaci ističu da se zdravi izbori usvajaju kroz primjer roditelja

Male promjene danas, zdravije navike sutra: Kako djecu usmjeriti ka zdravijem izboru hrane

<p>Zdrav rast i razvoj djece zavisi od pravilne i raznovrsne ishrane, bogate vitaminima i mineralima. Iako mnoga djeca unose dovoljno kalorija, često im nedostaju ključni mikronutrijenti poput željeza, vitamina A, cinka i joda, što može utjecati na mozak, imunitet i energiju.</p><p>Željezo je važno za prijenos kisika i rad mozga. Njegov nedostatak uzrokuje umor, blijedilo i slabiju koncentraciju. Nalazi se u mesu, mahunarkama i zelenom povrću.</p><p>Vitamin A podržava vid, kožu i imunitet. Nedostatak može izazvati probleme s vidom i česte infekcije.</p><p>Cink je ključan za rast i otpornost organizma. Njegov manjak može dovesti do sporijeg razvoja i slabijeg imuniteta.</p><p>Jod je važan za rad štitne žlijezde i razvoj mozga. Nedostatak može uzrokovati umor i usporen razvoj.</p><p>Stručnjaci savjetuju raznovrsnu ishranu, redovne obroke i konsultaciju s pedijatrom kada postoji sumnja na nutritivne nedostatke.</p>

Stručnjaci upozoravaju na ključne vitamine i minerale koji nedostaju mališanima te nude jednostavne savjete za zdrav rast i razvoj

Najčešći nedostaci hranjivih tvari kod djece i njihov utjecaj na razvoj

<p>Iako roditelji često žele ubrzati proces, prebrzo uvođenje raznih namirnica može izazvati probavne smetnje i odbijanje hrane. Bebi je potrebno vrijeme da se prilagodi na novu ishranu, stoga je važno postupno uvoditi nove namirnice.</p><h2>Zanemarivanje teksture hrane</h2><p>Roditelji ponekad smatraju da je fino pasirana kašica dovoljna, ali bebi je potrebno i iskustvo s različitim teksturama hrane kako bi razvila žvakanje i koordinaciju pokreta. Ovaj proces pomaže u prelasku na samostalno žvakanje. Davanje hrane pod pritiskom može stvoriti negativan odnos prema hrani. Bebe same prepoznaju kada su sita, pa je bitno pratiti njihove signale i omogućiti im da jedu u skladu s njihovim potrebama.</p><h2>Rizik od alergijskih reakcija</h2><p>Postepeno uvodite nove namirnice i pratite reakciju bebe. Prebrzo uvođenje više različitih namirnica može otežati prepoznavanje alergijskih reakcija. Svaku novu hranu dajte u malim količinama kako biste pratili kako beba reagira.</p><p>Dopuštanje bebi da dira, miriše i eventualno proba hranu važan je korak u razvoju pozitivnog odnosa prema hrani. Ovaj proces, uz sigurnu podršku roditelja, doprinosi zdravom odnosu prema hrani u budućnosti.</p>

Brzopletost u uvođenju hrane

Greške koje roditelji često prave prilikom uvođenja čvrste hrane bebama

<p>Ako vam je teško nagovoriti dijete da proba novu hranu, niste jedini. Izbirljivost u prehrani česta je pojava, a stručnjaci ističu da je u većini slučajeva riječ o normalnoj razvojnoj fazi u kojoj djeca kroz hranu izražavaju samostalnost i oprez prema nepoznatom.</p><p>Pedijatrijska nutricionistica Marina Čaparo (Chaparro) objašnjava da roditelji često osjećaju pritisak jer brinu jede li dijete dovoljno raznovrsno, no naglašava kako je podjela odgovornosti jasna: roditelji biraju i nude zdrave obroke, a dijete odlučuje hoće li ih pojesti. Iako to mnogima nije lako prihvatiti, posebno onima koji su odrasli uz pravilo da se tanjir mora isprazniti, strpljenje i dosljednost dugoročno daju bolje rezultate.</p><p>Važno je djetetu dopustiti da se s hranom upozna bez pritiska. Dodirivanje, mirisanje ili igranje hranom također su koraci prema prihvaćanju. Istraživanja pokazuju da djeca koja sudjeluju u pripremi obroka, kupovini namirnica ili čak uzgoju povrća lakše prihvaćaju nove okuse. Uključivanje djeteta u kuhinju može napraviti veliku razliku.</p><p>Stručnjaci savjetuju i da se nove namirnice nude postupno, uz one koje dijete već voli, te da se ne odustaje ako ih u početku odbije. Nova hrana često mora biti ponuđena više puta prije nego što je dijete prihvati. Umjesto prigovaranja, bolje je zadržati miran pristup kako se ne bi stvorio negativan odnos prema jelu.</p><p>Također se preporučuje svakodnevna raznolikost na tanjiru, ali bez forsiranja velikih porcija. Dovoljni su vrlo mali zalogaji nove hrane, uz ohrabrenje i osjećaj uspjeha. S vremenom se količina može povećavati, a poznata 'sigurna' hrana postupno smanjivati.</p>

Kako crtani film može postati lekcija ustrajnosti

<p>Iako proces zna biti spor i iscrpljujuć, dosljedan i opušten pristup pomaže djeci da razviju zdrav odnos prema hrani – bez borbe za stolom.&nbsp;</p>

Istraživanja pokazuju da djeca koja sudjeluju u pripremi obroka, kupovini namirnica ili čak uzgoju povrća lakše prihvaćaju nove okuse

Izbirljiva djeca i hrana: Šta roditelji trebaju znati

<p>Zbog probavnog sistema koji je još uvijek u razvoju, bebama je potrebno više vremena da se prilagode hranjenju. Iako se zbog toga možete kao roditelj osjećati zbunjeno ili napeto, znajte da je to normalan dio procesa odrastanja.</p><p>Ako vaša beba plače, ponaša se nemirno nakon hranjenja, kašlje ili pokušava iskašljati, ili čak mijenja ton svog plača, to se može očitovati kao tihi refluks. Gledati&nbsp; bebu kako plače je jednako stresno i za bebu i za roditelje, no postoje načini koji mogu pomoći roditeljima u ovakvim situacijama.</p><p>Ako primijetite da vaša beba povraća mlijeko, to je vjerojatno znak refluksa. Važno je napomenuti da se ne pokazuju svi znakovi refluksa kao podrigivanje.&nbsp;</p><h2>Savjeti:&nbsp;</h2><p>Slijedite preporuke svog ljekara o hranjenju i prehrani vaše bebe. Majčino mlijeko najbolji je izvor prehrane za bebe. Odaberite majčino mlijeko i dojite na zahtijev, obratite se stručnjaku za laktaciju. Ako ne možete ili odlučite ne dojiti, vaš ljekar može preporučiti mlijeko za hranjenje sa specifičnim sastojcima za potporu nutricionističkom zbrinjavanju vaše bebe.</p><p>Pratite lagana podrigivanja bebe tokom hranjenja i nudite manje, a češće obroke kako biste olakšali bebin probavni proces.</p>

Devet savjeta za pripremu hrane

<p>Držite glavu svoje bebe podignutom tokom i nakon hranjenja, dopuštajući joj da ostane u uspravnom položaju kako bi se nelagoda svela na minimum.</p><p>Ako se ikada osjećate nesigurno ili primijetite da se simptomi vaše bebe pogoršavaju, vrijeme je da se obratite ljekaru. Vaš duševni mir jednako je važan kao i udobnost vaše bebe.</p>

Gledati  bebu kako plače je jednako stresno i za bebu i za roditelje

Refluks kod beba: Znakovi i savjeti za roditelje 

<p>Od malih nogu, prehrana oblikuje ne samo tijelo, nego i mozak. Pažnja u izboru namirnica, uravnoteženi obroci i zdrave navike u djetinjstvu mogu dugoročno utjecati na zdravlje i razvoj mozga. Upravo to uočio je Bajbing Čen (Baibing Chen), neurolog koji svakodnevno proučava ljudski mozak i dijagnosticira sve, od hroničnih glavobolja do složenih neuroloških bolesti.&nbsp;</p><p>Za njega, briga o mozgu počinje kod kuće, za kuhinjskim stolom, dok sa suprugom njeguje prehranu svoje djece i gradi temelje njihovog zdravog razvoja.&nbsp;</p><p>- Period od rođenja do ranog djetinjstva ključno je za neuroplastičnost i rast, a prehrana izravno utječe na dugoročno zdravlje mozga. Iako moja djeca jedu raznoliko poput svojih vršnjaka, čvrsto se držim tri ključna pravila, posebno u prvoj godini života - otkrio je u tekstu za CNBC.</p><h2>Bez meda&nbsp;</h2><p>Iako se događa rijetko, med za dojenče može biti iznimno opasan. Razlog je taj što med, čak i u malim količinama ili kuhan, sadrži spore bakterije Clostridium botulinum. Probavni sustav dojenčadi još nije dovoljno zreo da bi se borio protiv tih spora, što im omogućava da se razviju u aktivne bakterije koje proizvode botulinski neurotoksin. To može izazvati dojenački botulizam, rijedak, ali iznimno ozbiljan oblik trovanja hranom.</p><p>&nbsp;Simptomi kod beba uključuju slab plač, loš refleks sisanja i smanjen mišićni tonus. U najtežim slučajevima može doći do paralize dišnih mišića, zatajenja disanja, pa čak i smrti.</p><p>Centri za kontrolu i prevenciju bolesti te Američka akademija za pedijatriju ističu da se dojenčadi "ne bi trebalo davati nikakvu hranu koja sadrži sirovi ili kuhani med."</p><h2>Uobičajeni alergeni</h2><p>- Godinama se roditeljima savjetovalo da odgađaju upoznavanje djece s uobičajenim alergenima poput kikirikija i jaja. Danas znamo da je taj savjet bio pogrešan. Odgađanje zapravo može povećati rizik od razvoja teške alergije na hranu - ističe dr. Čen.</p><p>Smjernice su se promijenile nakon važne studije koja je pokazala da rano uvođenje kikirikija značajno smanjuje rizik od alergije kod visokorizične dojenčadi za čak 86%. Dodatna istraživanja potvrdila su da rano uvođenje i drugih alergena, poput kuhanog jaja, štiti od razvoja alergija.</p><p>Promjene u ponašanju, poput razdražljivosti ili hiperaktivnosti, ponekad se povezuju s alergijama na hranu. Iako ti učinci mogu biti posljedica nelagode zbog imunološkog odgovora, a ne izravnog neurološkog oštećenja, mogu utjecati na neurološki i bihevioralni ishod.</p><h2>Bez zaslađenih pića&nbsp;</h2><p>- Kod svoje djece mlađe od godinu dana izbjegavam sve oblike tekućih kalorija i nehranjivih zaslađivača. To znači - bez sokova, pića zaslađenih šećerom i pića s umjetnim sladilima. Prekomjeran unos šećera može uzrokovati metabolički stres i aktivirati sistem nagrađivanja u mozgu slično kao tvari koje izazivaju ovisnost. Povezuje se i s oštećenjem učenja i pamćenja - pojasnio je neurolog.</p><p>Čak i male količine slatkih napitaka u dojenačkoj dobi povezane su s povećanim rizikom od pretilosti kasnije u djetinjstvu. Rano izlaganje slatkim okusima može stvoriti doživotnu sklonost takvoj hrani, što potencijalno utječe na emocionalnu regulaciju i ponašanje.</p><p>Voćni sokovi mogu se činiti zdravima, ali su loša zamjena za pravo voće. Bez obzira na to jesu li prirodni ili organski, ne sadrže korisna vlakna koja usporavaju apsorpciju šećera. Djeci daju previše kalorija, ne zasićuju ih i mogu istisnuti nutritivno bogatije namirnice.</p>

Prehrana izravno utječe na dugoročno zdravlje mozga

Ovo ne smijete davati djeci prije prve godine života

<p>Sаstаv i kоličinа majčinog mlijеkа prilаgоđеni su bebi i njеnim pоtrеbаmа. Zаtо mајčinо mlijеkо prеdstаvljа stаndаrd ishrаnе i pоtrеbu svаkоg nоvоrоđеnčеtа. Sаdrži svе štо је pоtrеbnо zа fizički, psihički, sоciјаlni, еmоciоnаlni i sаznајni rаzvој, rаzvој svih čulа (vid, miris, sluh, dоdir, ukus) i intеligеnciје (gоvоrа i јеzikа) i štiti оd mnоgih infеkciја i аlеrgiја.</p><h2>Pоvеzаnоst s mајkоm</h2><p>Dојеnjе је mnоgо višе оd hrаnjеnjа. Tо је prоcеs uzајаmnоsti. Dojenjеm, оsim štо zаdоvоljаvа pоtrеbu zа hrаnоm, dijеtе оstvаruје pоvеzаnоst s mајkоm i zаdоvоljаvа pоtrеbu zа bliskоšću, stimulira rаzvој svih svојih čulа, pоstižе bоlji psihоmоtоrni rаzvој i rаzvој intеligеnciјe.</p><p>Nоvоrоđеnčе trеbа dа budе nа mајčinim grudimа оdmаh pоslijе pоrоđаја kао prirоdni nаstаvаk spоnе mајkе i djеtеtа.</p><p>Prvi pоdој trеbаlо bi dа budе оdmаh pоslijе pоrоđаја, јеr је nоvоrоđеnčе vеć tаdа sprеmnо dа doji (sisа šаku ili оkrеćе glаvu kаkо bi prоnаšlо grudi – urоđеni rеflеks).</p><p>Stаvljаnjеm nоvоrоđеnčеtа nа grudi uspоstаvljа sе kоntаkt „kоžа nа kоžu” оdmаh pо rоđеnju, pоdstičе sе stvаrаnjе mlijеkа u dојkаmа i čini lаkšim kаsniјi prоcеs dојеnjа.</p><p>Pоsеbnо је vаžnа pоdrškа zаpоslеnim mајkаmа kоје zbоg prirоdе pоslа kојim sе bаvе mоrајu dа sе vrаtе nа pоsао vrlо brzо nаkоn pоrоđаја.</p><h2>Prеdnоsti dојеnjа</h2><p>Kada se govori o prеdnоstima dојеnjа zа nоvоrоđеnčе, tu se podrazumijeva osiguravanje prаvilnog rаsta i rаzvојa, pоdsticanje rаzvојa i sаzrijеvаnja оdbrаmbеnоg sistеmа, smаnjivanje rizika оd gојаznоsti, pоdsticanje rаzvојa intеligеnciје, zaštita оd mnоgih bоlеsti i infеkciја, ali se i smаnjuје rizik оd diјаrеје, pојаvе аlеrgiја i sindrоmа iznеnаdnе smrti novorođenčеtа.</p><p>Prеdnоsti dојеnjа zа mајku podrazumijevaju uspоstаvljаnje bliskоg kоntаktа s djеtеtоm, uštеda vrеmena i to što je bеsplаtnо. Dаје priliku dа sе mајkа оdmоri dоk hrаni bеbu, smаnjuје se rizik оd pојаvе diјаbеtеsа tipа 2, kаrdiоvаskulаrnih bоlеsti, mаlignih оbоljеnjа dојkе i јајnikа, pоstpоrоđајnе dеprеsiје i аnеmiје.</p>

Dojenje smanjuje rizik od pojave različitih bolesti i kod majke i kod bebe, a jača fizički, psihički, sоciјаlni, еmоciоnаlni i sаznајni rаzvој djeteta

Majčino mlijeko: Sve što je bebi potrebno

<p>Mајčinо mlijеkо је pоtrеbа svаkоg nоvоrоđеnčеtа. Ne sаmо sаstаv vеć је i kоličinа mlijеkа prilаgоđеnа bebi i njеnim pоtrеbаmа i zаtо mајčinо mlijеkо prеdstаvljа stаndаrd ishrаnе.</p><p>Majčino mlijeko sаdrži svе štо је pоtrеbnо zа fizički, psihički, sоciјаlni, еmоciоnаlni i sаznајni rаzvој, rаzvој svih čulа (vid, miris, sluh, dоdir, okus) i intеligеnciје (gоvоrа i јеzikа) te štiti оd mnоgih infеkciја i аlеrgiја.</p><h2>Prоcеs uzајаmnоsti</h2><p>Dојеnjе је mnоgо višе оd hrаnjеnjа. Tо је prоcеs uzајаmnоsti. Osim štо zаdоvоljаvа pоtrеbu zа hrаnоm, dijеtе dojenjem оstvаruје pоvеzаnоst s mајkоm i zаdоvоljаvа pоtrеbu zа bliskоšću, stimulira rаzvој svih svојih čulа, pоstižе bоlji psihоmоtоrni rаzvој i rаzvој intеligеnciјe.</p><p>Nоvоrоđеnčе trеbа dа budе nа mајčinim grudimа оdmаh pоslijе pоrоđаја kао prirоdni nаstаvаk spоnе mајkе i djеtеtа.</p><h2>Prvi pоdој</h2><p>Prvi pоdој trеbаlо bi dа budе оdmаh pоslijе pоrоđаја, јеr је nоvоrоđеnčе vеć tаdа sprеmnо dа doji (sisа šаku ili оkrеćе glаvu kаkо bi prоnаšlо grudi – urоđеni rеflеks).</p><p>Stаvljаnjеm nоvоrоđеnčеtа nа grudi uspоstаvljа sе kоntаkt „kоžа nа kоžu” оdmаh pо rоđеnju, pоdstičе sе stvаrаnjе mlijеkа u dојkаmа i čini lаkšim kаsniјi prоcеs dојеnjа.</p><h2>Prеdnоsti dојеnjа</h2><p>Kada se govori o prеdnоstima dојеnjа zа nоvоrоđеnčе, tu se podrazumijeva osiguravanje prаvilnog rаsta i rаzvојa, pоdsticanje rаzvојa i sаzrijеvаnja оdbrаmbеnоg sistеmа, smаnjivanje rizika оd gојаznоsti, pоdsticanje rаzvојa intеligеnciје, zaštita оd mnоgih bоlеsti i infеkciја, ali se i smаnjuје rizik оd diјаrеје, pојаvе аlеrgiја i sindrоmа iznеnаdnе smrti novorođenčеtа.</p><p>Prеdnоsti dојеnjа zа mајku podrazumijevaju uspоstаvljаnje bliskоg kоntаktа s djеtеtоm, uštеda vrеmena i to što je bеsplаtnо, dаје priliku dа sе mајkа оdmоri dоk hrаni bеbu, smаnjuје se rizik оd pојаvе diјаbеtеsа tipа 2, kаrdiоvаskulаrnih bоlеsti, mаlignih оbоljеnjа dојkе i јајnikа, pоstpоrоđајnе dеprеsiје i аnеmiје.</p>

Majčino mlijeko sаdrži svе štо је pоtrеbnо zа fizički, psihički, sоciјаlni, еmоciоnаlni i sаznајni rаzvој

Dojenje: Smanjuje rizik od različitih bolesti i majke i bebe

<p>Trudnoća je posebno razdoblje kada je pravilna ishrana od ključne važnosti za zdravlje majke i razvoj bebe. Voće je jedan od najzdravijih izbora, bogato vitaminima, mineralima i vlaknima, a evo šta je preporučeno jesti od voća tijekom trudnoće.</p><h2>Banane i jabuke</h2><p>Banane su odličan izvor kalija, koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka i smanjenju grčeva u mišićima. Također su bogate vitaminom B6, koji može pomoći u ublažavanju jutarnjih mučnina, dok su jabuke bogate vitaminima C i A. Vlakna jabuke su važna za probavu, a vitamin C jača imunološki sustav. Jabuke su također niskokalorične i pružaju dugotrajan osjećaj sitosti.</p><h2>Borovnice i jagode</h2><p>Borovnice su prepune antioksidansa i vitamina C kao i jagode. Studije sugeriraju da konzumacija borovnica i jagoda može pomoći u jačanju imunološkog sustava i poboljšanju zdravlja srca.&nbsp;</p><h2>Avokado i mango</h2><p>Avokado je bogat zdravim mastima, folnom kiselinom, vitaminima K, E i C. Ove zdrave masti važan su izvor energije za trudnice i pomažu u razvoju bebe. Avokado također može pomoći u smanjenju jutarnjih mučnina. Mango također sadrži folnu kiselinu. Ova tropska poslastica može pomoći u jačanju imunološkog sustava i poticanju zdravog rasta bebe.&nbsp;</p><p>Uključite razne vrste voća kako biste osigurali različite hranjive tvari. Odaberite svježe voće ili smrznuto bez dodanih šećera kako biste sačuvali hranjive tvari. Ako je moguće, birajte organsko voće kako biste smanjili izloženost pesticidima.</p>

Uključite razne vrste voća kako biste osigurali različite hranjive tvari

Voće u trudnoći: Najbolji izbori za zdravlje trudnice i bebe

<p>Pedijatri upozoravaju da nedostatak željeza u krvi djece dovodi do nepopravljivih negativnih posljedica po pamćenje i umnu sposobnost te savjetuju da se o tom pitanju posebno vodi pažnja pri ishrani djece.<br></p><h2>Ne ignorirati promjene</h2><p>Anemija smanjuje sposobnost pamćenja kod djece. Kasnije dovodi do različitih epileptičnih i drugih psihofizičkih oboljenja. Zato je od ključne važnosti da se na vrijeme detektuje problem i reagira na odgovarajući način. </p><p>Sindromi koji ukazuju na problem anemije kod djece se pretežno manifestiraju  malaksalošću, gubljenjem apetita i neraspoloženju, ali anemija može biti i tihi problem bez ikakavih simptoma. Generalno je najvažnije da roditelji čestim posjetama doktoru kontroliraju zdravlje svoje djece i ne ignoriraju nikakve promjene u ponašanju i stanju djeteta, tvrde pedijatri. </p><h2>Dovoljno proteina</h2><p>Djeci se mora osigurati dovoljno proteina kojih ima u namirnicama poput crvenog mesa i jaja. Također, djeci se, posebno u dobi do dvije godine, ne bi trebale davati više od dvije čaše mlijeka, jer i mlijeko kao dobra namirnica u prekomjernim količinama može dovesti do anemije.</p><p>Roditelji ili odgajatelji djece moraju biti pažljivi pri ishrani djece. Anemija kod najmlađih može imati nesagledive posljedice u njihovom kasnijem životu. Pravilnom ishranom i sprečavanjem pojave anemije odgajamo zdraviju, ali i inteligentniju djecu.</p>

Najvažnije je da roditelji čestim posjetama doktoru kontroliraju zdravlje svoje djece i ne ignoriraju nikakve promjene u ponašanju

Evo kako anemija utječe na razvoj djece

<p>Djeca s rođenjem percipiraju navike svojih roditelja u svakom pogledu, te su tada podležna za kreiranje svih oblika ponašanja. Dešava se da nakon najčešće dvije godine života, djeca počnu sa odbijanjem određene vrste hrane, tražeći isključivo onu koju vole i preferiraju.<br></p><p>Roditelji im nastoje udovoljiti, praveći grešku koja će djecu pratiti veliki dio života. Međutim postoje trikovi s kojima ovo možemo spriječiti, te adaptirati djecu na sve vrste hrane.</p><h2>Biti dobar uzor&nbsp;</h2><p>Kao roditelj, da bi dijete privikli na različite vrste hrane, moramo ih sami više konzumirati. Naša kuhinja mora biti obogaćena svim vrstama voća i povrća na koje ćemo djecu naviknuti, jer oni oponašaju roditelje. Ukoliko su roditelji izbirljivi u izboru hrane, potrebno je raditi na sopstvenim ciljevima, ako ne zbog sebe, zbog pružanja kvalitetne prehrambene raznolikosti svojoj djeci.</p><h2>Ponuditi djeci "mito"&nbsp;</h2><p>U periodu razvijanja i percepcje okoline, dok ne ostvare prve školske korake, djecu uvijek možemo uslovljavati na principu "nema igranja ili izlaska napolje, dok ne pojedeš neku vrstu hrane". Takvim pristupom, dijete neće razmišljati o vrsti hrane, ukusu, umišljenim neugodnostima koje osjeti prilikom konzumacije, već isključivo fokus će mu biti igra i izlazak.</p><h2>Ponuditi raznolikost&nbsp;</h2><p>Djeca vole da kontroliraju i sami odlučuju. Ali i tu ih možemo prevariti tako da svaki mogući izbor hrane bude ispravan. Postavljajući im veliki izbor kvalitetnih namirnica, selektivno izbacujući ono što smatramo da nije za njihov uzrast, rezultirat će da će se dijete samo adaptira na različite vrste prehrambenih proizvoda.</p>

Dešava se da nakon najčešće dvije godine života, djeca počnu sa odbijanjem određene vrste hrane, tražeći isključivo onu koju vole

Adaptirajte djecu da sve jedu: Ovo su načini

<p>Sprovedena su brojna istraživanja koja se tiču dovoljnog unosa tečnosti, a većina je pokazala da ukoliko se dijete ne hidrira dovoljno u djetinjstvu, može doći do nepovoljnih rezultata kasnije u školi, slabiji kognitivni performans i probleme sa zdravljem.</p><h2>Zdraviji životni stil</h2><p>Postotak vode u organizmu sedmogodišnjaka iznosi oko 75 posto, stoga je unošenje tekućine izuzetno važno.</p><p>Iako smo tokom ljetnih mjeseci već navikli na učestala upozorenja o važnosti hidratacije, ova je tema jednako važna tokom cijele godine. Naime, s vremena na vrijeme važno je zapitati se unosimo li dovoljno tekućine u organizam, pogotovo vode, koja je neizostavan dio zdravijeg životnog stila.</p><p>Jeste li znali da je djetetu uzrasta do osam godina potrebno 4 do 5 čaša vode dnevno, a onim malo starijima preporučuje se čak 6 do 8 čaša?</p><p>Unošenje vode važno je za sretno i zdravo odrastanje, ali postoji i nekoliko dodatnih razloga zbog kojih je voda za one najmlađe jednako važna, kao i za odrasle, ako ne i važnija.</p><h2>Djeca brže dehidriraju</h2><p>Ako ste roditelj, nana, djed ili ste barem jednom u svom životu čuvali nekog mališana, znate koliko su aktivni i živahni.</p><p>One najmlađe sve zanima, oni otkrivaju svijet na način da stalno trčkaraju, jure, skaču i igraju se.</p><p>Uz sve te aktivnosti, oni, naravno, puno brže gube vodu iz organizma u poređenju s prosječnom odraslom osobom, pa je važno voditi računa o tome da vodu unose u optimalnim količinama.</p><p>Imajte na umu da je oko 60 posto organizma prosječne odrasle osobe voda, a kod mališana je taj postotak još veći te iznosi oko 80 posto pri rođenju, a oko 75 posto do trenutka kada, uglavnom, kreću u prvi razred.</p><h2>Zaborave žeđ</h2><p>Od mnoštva zabavnih avantura, možemo razumjeti zašto djeci ne ostaje previše vremena za jednu tako “dosadnu” aktivnost poput čaše vode.</p><p>Stoga, obratite pažnju i svog mališana naučite da vam kaže kada je žedan, isto kao što govori kada je gladan, avanture neće nigdje pobjeći, a uz pravilnu hidrataciju za njih će imati samo još više elana.</p><p>Rješenje leži u tome da i vi u početku budete „dosadni” te ih stalno pitate jesu li žedni i nudite im vodu, dok oni sami ne steknu naviku redovne hidratacije.</p><h2>Izbjegavati gazirano</h2><p>Nedovoljna hidratacija može imati negativan utjecaj na dječje zdravlje. Neka istraživanja pokazala su kako neadekvatno i nedovoljno unošenje vode može imati nepovoljan utjecaj na zdravlje mališana, uključujući njihov kognitivni performans i rezultate u školi.</p><p>Primjerice, neke studije pokazale su kako mališani čiji je organizam dobro hidratiziran, to jest oni koji redovno unose dovoljno vode, pokazuju značajno bolje rezultate u kognitivnim testovima.</p><p>Dodatno, kada govorimo o unošenju tekućine, nutricionisti uvijek preporučuju da djeca piju vodu i svježe cijeđene sokove (sokove od svježeg voća i povrća), a izbjegavaju gazirane napitke i slatke sokove.</p><p>Ne zaboravite, zdrava djeca odrastaju u zdrave odrasle osobe, a izbori koje im ponudite dok su mali itekako utječu na njihove samostalne izbore u zreloj dobi.<br></p>

Rješenje leži u tome da i vi u početku budete „dosadni” te ih stalno pitate jesu li žedni i nudite im vodu, dok oni sami ne steknu naviku da traže

Važnost hidratacije u djetinjstvu: Nedovoljan unos izaziva kognitivne probleme

<p>Jaja su najzdravija namirnica koju možete ujutru pripremiti svojoj djeci. Kajgana ili jaja na oko ugasit će glad pa su djeca sita gotovo do ručka. Osim toga, puna su proteina, zbog kojih neće ići u potragu za dodatnim kalorijama do ručka.<br></p><p>Istraživanja koja su obuhvatila prehrambene navike 48 mališana ne starijih od 10 godina, pokazala su kako djeca koja ujutru jedu jaja, za ručak unesu 70 kalorija manje od onih koji, na primjer, doručkuju ovsenu kašu.</p><p>Nutricioniste koji su sprovodili istraživanje nije iznenadilo to što su se baš jaja pokazala najboljim odabirom za doručak djeteta. Ono što nisu mogli da objasne bilo je da se djeca nisu osjećala sitijima jer su jela jaja, a ne naprimjer mlijeko ili griz. Da jesu, to bi objasnilo zašto su jeli manje za ručak.</p><p>- Očekivali smo kako će jesti manje za ručak jer se osjećaju izrazito sitima, budući da su pojeli doručak bogat proteinima. Međutim, to nije bio slučaj - rekla je nutricionistica Tanja Kral.</p><p>Ovo istraživanje usmjereno je na pronalaženje onih namirnica koje djeci umanjuju osjećaj gladi, istovremeno pomažući im da smanje unos kalorija.</p><p>&nbsp;</p>

Jaja su puna proteina zbog kojih neće ići u potragu za dodatnim kalorijama do ručka

Ovo je namirnica koja je najbolja djeci za jutarnji obrok

<p>Željezo je izuzetno važno tokom razvija djeteta kako bi zdravo raslo, ali se postavlja pitanje koliko su roditelji svjesni njegove važnosti?</p><h2>Uloga željeza</h2><p>Nedostatak željeza smatra se jednim od najraširenijih nutritivnih nedostataka u svijetu i jednim od najčešćih uzroka anemije u trudnoći, stoga se već na samom početku trudnoće rade prve krvne analize na željezo kako bi se otklonila sumnja na anemiju majke ili po potrebi prepisala suplementacija željezom i izbjegla mogućnost prijevremenog poroda, manja porođajna težina djeteta, poremećaji u razvoju i funkcioniranju mozga, što utječe na kognitivno i motoričko funkcioniranje dojenčadi, a kasnije i školske djece i adolescenata. </p><p>U trudnoći se povećava volumen krvi za otprilike 50 posto pa su potrebe za željezom povećane za 100 posto.</p><p>Preporuke su da se u trudnoći unosi do 27 miligrama željeza dnevno.</p><p>Željezo je uključeno u mnoge metaboličke procese u tijelu, uključujući prijenos energije unutar stanica,  stoga ne čudi kako je jedan od znakova nedostatka željeza (anemije) i hroničan umor koji jednostavno ne prolazi.</p><p>Glavni zadatak željeza je transport kisika u tijelu, zajedno s hemoglobinom, crvenim krvnim pigmentom. Zajedno s proteinom mioglobinom koji veže željezo, željezo doprinosi skladištenju kisika u mišićima. Željezo je odgovorno i za pravilno funkcioniranje imunološkog sistema i metabolizma dobijanja energije. </p><p>Nadalje, željezo je važno za razvoj mozga. Njegova funkcija ističe se izrazito u fetalnom razdoblju, posebno krajem drugog i tokom trećeg tromjesečja kada dijete (fetus) ubrzano raste, i u neonatalnom razdoblju kada se ono primarno ugrađuje u eritrocite, a tek onda u ostala tkiva pa tako i mozak. Što dovodi do zaključka, ako su zalihe željeza nedostatne za potrebe svih organskih sistema, moguć je rizik za oštećenje mozga iako dojenče nije anemično.</p><p>Manjak željeza može smanjiti tjelesnu efikasnost, zbog čega je važno obratiti pažnju na unos željeza i osigurati da tijelo uvijek dobije dovoljne količine. Djeca su u posebno rizičnoj skupini zbog brzog rasta. U prvim godinama života stvaraju se osnove za razvoj inteligencije, vida i govora, no temeljni procesi razvoja započinju već u trenutku začeća. Nedostatak željeza utječe i na otpornost organizma prema infekcijama.</p><h2>Pravilna ishrana</h2><p>Iskoristivost željeza u organizmu ovisi o njegovom obliku. Dva su oblika prehrambenih izvora željeza:</p><p>1. organsko željezo (hem željezo), nalazi se u životinjskim proizvodima, crveno meso, iznutrice, jaja, školjke, riba lako je dostupno i biološki iskoristivo</p><p>2. anorgansko željezo (ne-hem željezo) koje se nalazi u  u pojedinom voću (jagode, maline i kajsije, suhe kajsije, smokve) i povrću ( blitva, cvekla, brokula ) , mahunarkama (grah, grašak) i cjelovitim žitaricama i koje je teže biološki iskoristivo  pa ga je potrebno kombinirati sa namirnicama bogatim vitaminom C (naranča, limun, kivi, nar…) koji pomaže i olakšava apsorpciju anorganskog željeza. </p><p>Cvekla i špinat također sadrže željezo, ali ne baš toliko koliko možda mislite na temelju priča o Popaju i njegovim limenkama špinata. Naprimjer, grah i leća sadrže puno više željeza od špinata.</p><h2>Smanjena apsorpcija&nbsp;</h2><p>Važno je znati da apsorpciju, iskoristivost, željeza smanjuje:</p><p>1. kalcij – preporučuje se odijeliti obrok bogat željezom od namirnica bogatih kalcijem (kravlje mlijeko i proizvodi na bazi kravljeg mlijeka)</p><p>2. kofein, tein iz čaja, polifenoli iz kakaoa, izbjegavati davanje čaja, kakao napitka, slatkiša prije i nakon obroka</p><p>3. oksalna kiselina, iz tamnozelenog povrća</p><p>4. fitinska kiselina, iz žitarica bogatih vlaknima, sjemenki mahunarki, a potrebno je prethodno namakanje.</p><p>Prehrana bogata žitaricama i povrćem, koja isključuje meso, može povećati vjerojatnost razvoja deficita željeza pa i anemije. </p><p>Majčino mlijeko je siromašno željezom, ali je visoke biološke raspoloživosti, mliječni pripravci su obogaćeni željezom i zadovoljavaju potrebe za željezom. Koncentracija željeza u mozgu je najveća pri porodu pa zdravo dojenče ima dovoljnu koncentraciju željeza do dobi od šest mjeseci, a nakon toga je potrebno uvođenje dohrane (uvođenje nemliječnih namirnica u prehranu u trenutku kada mlijeko ne može zadovoljiti prehrambene potrebe dojenčeta)  i dojenoj djeci i djeci na mliječnom pripravku kako bi pravovremeno počeli konzumirati hranu bogatu željezom.</p><p>Posebno je važna prevencije manjka željeza tokom trudnoće, dojenja, te kod djece, posebno u prve dvije godine života, potrebno se  pridržavati propisanih preventivnih mjera zdravstvenog osiguranja ( odlazak na redovne kontrole krvnih nalaza, tačnije, hemoglobina).</p><p>I na kraju postavimo si još jedno pitanje, želimo li imati sretno i zadovoljno dijete, dijete koje nije malaksalo, umorno, iscrpljeno, koje voli provoditi vrijeme aktivno s nama igrajući se s loptom, trčkarajući s ekipom iz naselja, vrtića, škole, dijete kojemu se nije teško koncentrirati, dijete koje bez poteškoća prati nastavu, koje je zdravo i veselo?</p><p>Pobrinimo se da mu to i osiguramo pravilnim odabirom namirnica.</p>

Šta jesti tokom dojenja: Namirnice važne za mamu i bebu

Kako podstaći veću proizvodnju mlijeka tokom dojenja: Savjeti za majke koje se susreću s izazovima

Male promjene danas, zdravije navike sutra: Kako djecu usmjeriti ka zdravijem izboru hrane

Najčešći nedostaci hranjivih tvari kod djece i njihov utjecaj na razvoj

Greške koje roditelji često prave prilikom uvođenja čvrste hrane bebama

Izbirljiva djeca i hrana: Šta roditelji trebaju znati

Refluks kod beba: Znakovi i savjeti za roditelje

Ovo ne smijete davati djeci prije prve godine života

Majčino mlijeko: Sve što je bebi potrebno

Dojenje: Smanjuje rizik od različitih bolesti i majke i bebe

Voće u trudnoći: Najbolji izbori za zdravlje trudnice i bebe

Evo kako anemija utječe na razvoj djece

Adaptirajte djecu da sve jedu: Ovo su načini

Važnost hidratacije u djetinjstvu: Nedovoljan unos izaziva kognitivne probleme

Ovo je namirnica koja je najbolja djeci za jutarnji obrok

Važnost željeza za zdrav razvoj djeteta: Posebno obratite pažnju na ishranu

Prehrana

Šta jesti tokom dojenja: Namirnice važne za mamu i bebu

Kako podstaći veću proizvodnju mlijeka tokom dojenja: Savjeti za majke koje se susreću s izazovima

Male promjene danas, zdravije navike sutra: Kako djecu usmjeriti ka zdravijem izboru hrane

Najčešći nedostaci hranjivih tvari kod djece i njihov utjecaj na razvoj

Greške koje roditelji često prave prilikom uvođenja čvrste hrane bebama

Izbirljiva djeca i hrana: Šta roditelji trebaju znati

Refluks kod beba: Znakovi i savjeti za roditelje

Ovo ne smijete davati djeci prije prve godine života

Majčino mlijeko: Sve što je bebi potrebno

Dojenje: Smanjuje rizik od različitih bolesti i majke i bebe

Voće u trudnoći: Najbolji izbori za zdravlje trudnice i bebe

Evo kako anemija utječe na razvoj djece

Adaptirajte djecu da sve jedu: Ovo su načini

Važnost hidratacije u djetinjstvu: Nedovoljan unos izaziva kognitivne probleme

Ovo je namirnica koja je najbolja djeci za jutarnji obrok

Važnost željeza za zdrav razvoj djeteta: Posebno obratite pažnju na ishranu