<p>Kompleks kasarne „Jajce“, smješten na atraktivnoj lokaciji na Vratniku, decenijama je stajao izvan upotrebe.&nbsp;</p>

<p>Odluka Vlade Federacije BiH, kojom se prostor daje na privremeno korištenje Općini Stari Grad Sarajevo, označila je ključni iskorak u njegovoj revitalizaciji. Ovo odobrenje rezultat je višegodišnjih nastojanja lokalne zajednice da zapušteni kompleks dobije novu funkciju.</p><h2>Mapa puta</h2><p>Kako je ranije za „Avaz“ kazao načelnik Irfan Čengić, kasarna „Jajce“ predstavlja nezaobilazan segment našeg zajedničkog kulturnog pamćenja.</p><p>- Obnova ovog objekta značit će vraćanje jednog dijela naše historije na svjetlo dana. Istovremeno, ovaj projekt ima veliki značaj za razvoj turističkog i hotelijerskog sektora - istakao je načelnik Čengić.</p><p>Shodno zaključku Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo, potrebno je izraditi Studiju opravdanosti i izvodljivosti projekta upravljanja kasarnom „Jajce“. Prema zaključcima navedene studije, pristupit će se razradi detaljno svakog koraka pojedinačno.</p>

<p>- Općinsko vijeće donijelo je mapu puta s jasno definisanim koracima, imenovanje stručne radne grupe, pribavljanje svih potrebnih mišljenja institucija za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa i usvajanje odluke o uslovima zakupa – pojasnili su iz Općine.</p><p>Kompleks neće biti predmet prodaje, već će javnim pozivom biti izabran investitor koji će objekat rekonstruisati i plaćati zakup. Posebno je važno da će Komisija za nacionalne spomenike i Federalno ministarstvo prostornog uređenja imati odlučujuću ulogu u određivanju vrsta i obima dozvoljenih građevinskih radova. Revitalizacija kasarne „Jajce“ prilika je da Stari Grad dobije novi sadržaj koji spaja naslijeđe i turizam. Uspješna realizacija projekta značit će očuvanje arhitektonskog dragulja i otvaranje vrata investicijama koje će ojačati kulturnu i ekonomsku vrijednost Sarajeva.</p><h2>Razvojne mogućnosti</h2><p>Ekipa „Dnevnog avaza“ obišla je i zabilježila impresivne kadrove monumentalnog kompleksa. Slike otkrivaju dramatične razmjere zapuštenosti, ali i skrivenu snagu prostora koji, obnovljen, može postati jedan od najatraktivnijih simbola turizma i kulture u srcu Sarajeva.</p><p>Značaj odluke Vlade ogleda se i u tome što je obuhvatila i kompleks „Bijela tabija“, čime se otvara prostor za integrisani razvoj kulturno-historijske cjeline Starog Grada. Upravo ovakvi projekti, koji spajaju očuvanje identiteta i kreiranje novih razvojnih mogućnosti, mogli bi ovu općinu učvrstiti kao jedno od najatraktivnijih turističkih odredišta u regionu.</p><h2>Nacionalni spomenik BiH</h2><p>Kasarna „Jajce“ je 2009. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, kompleks čine slijedeći objekti: kasarna, garaža, magazini i spremišta, kupatilo i praonica, kuhinja, magacin materijalno-tehničkih sredstava i objekt prijavnice.</p><p>Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika propisala je hitne mjere čišćenja, statičke analize i sanacije, kako bi se spriječilo urušavanje i očuvala graditeljska cjelina.</p>

Ekipa „Dnevnog avaza“ obišla je i zabilježila impresivne kadrove monumentalnog kompleksa

Snimak iz zraka / Iz ruševine u hotel: Kasarna "Jajce" budi novi Stari Grad

<p>Put do Lukomira nije jednostavan. Krivudavi makadamski putevi, prašina i poneki izazovni uspon stavljaju na kušnju i vozače i putnike. Ali kada se napokon ukažu kamene kuće s drvenim krovovima i pogledi na veličanstvene planinske horizonte, svaka kap truda isplati se. Jer Lukomir nije tek selo, to je živi muzej pod vedrim nebom i mjesto gdje se vrijeme kao zaustavilo. </p><h2>Običaji i legende</h2><p>Ekipa "Dnevnog avaza“ provela je dan u ovom posebnom selu, smještenom na nadmorskoj visini od gotovo 1.500 metara, koje s ponosom nosi titulu najvišeg i najautentičnijeg naselja u Bosni i Hercegovini. Turisti iz cijelog svijeta dolaze ovdje, da na trenutak pobjegnu od užurbane svakodnevnice i udahnu svjež, planinski zrak koji nosi mirise ljekovitog bilja i slobode.</p>

<p>Na kamenim avlijama, žene u tradicionalnim nošnjama nude ručno rađene pletene čarape, vunene prsluke i domaće specijalitete. Svaki osmijeh i rukovanje otkrivaju toplinu i gostoprimstvo koje ovdje nikad ne blijedi. Uživanje na čistom zraku upotpunjuju dugi razgovori s mještanima, koji rado prepričavaju legende i običaje svojih predaka.</p>

<h2>Ostavlja bez daha</h2><p>Poseban doživljaj je pogled na kanjon Rakitnice, jedan od najdubljih u Evropi, koji se pruža odmah iza sela. Ljubitelji avanture ovdje pronalaze svoju oazu kroz planinarenje, vožnje quadova i istraživanje skrivenih staza. Oni pak željni mira, pronalaze spokoj u jednostavnosti, šetnji kroz selo, fotografiranju bajkovitih kuća ili u tišini džamije koja čuva priče Lukomira.</p>

<p>Ovo selo je istovremeno i prošlost i sadašnjost, a ujedno i podsjetnik na ono što Bosna i Hercegovina nudi, ljepotu koja osvaja i ostavlja bez daha.</p>

Najviše bosansko selo, smješteno na Bjelašnici, osvaja svojom netaknutom prirodom

Ekipa "Dnevnog avaza“ u Lukomiru: Tamo gdje planina diše, a ljudi žive srcem

<p>Reklame na točkovima već odavno su postale najvidljiviji gradski bilbordi. Ni Sarajevo nije izuzetak, tramvaji, autobusi i trolejbusi svakodnevno nose poruke kompanija koje žele biti viđene na ulicama glavnog grada. Na prvim linijama pažnje su upravo sarajevski tramvaji, pokretni simboli grada pretvoreni u bilborde na šinama.</p><h2>Široka vidljivost</h2><p>Preduzeće GRAS na svojoj zvaničnoj stranici nudi mogućnost iznajmljivanja reklamnog prostora na vozilima u svojoj floti, tramvajima, autobusima i trolejbusima, kao i na različitim javnim površinama koje su u njegovom vlasništvu, poput autobuskih stanica ili tramvajskih šina. </p><p>Kao glavne prednosti ovakvog oglašavanja navodi se široka vidljivost reklame tokom dana, činjenica da vozila stalno cirkuliraju gradom, te mogućnost usmjerenog obraćanja određenoj publici kroz izbor linija i ruta. </p><p>Prostor za reklamu može se zakupiti na različitim mjestima vozila, od bočnih strana tramvaja i autobusa, preko zadnjeg dijela vozila, pa sve do vrata. Oglašivači imaju opciju da iznajme površine na jednom vozilu, cijeloj liniji ili većem broju vozila u paketu. No, ono što građani i potencijalni oglašivači ne znaju jeste da GRAS ne određuje cijene za ovaj vid promocije niti s njima razgovarate na tu temu. Sve finansijske detalje vodi agencija „Info Media Group“ iz Banje Luke, s kojom GRAS ima zaključen ugovor.</p><p>- Ne mogu ništa reći za cijene, jer imamo ugovor s Agencijom „Info Media Group“ iz Banje Luke. Mi ovdje samo brendiramo, odnosno oslikavamo vozila. Prema ugovoru, oni vode finansijski dio i formiraju cijene i vrijeme oglašavanja, a mi u tome ne učestvujemo – ističu za „Avaz“ iz GRAS-a. </p><h2>Godišnji odmori</h2><p>Kada je riječ o oslikavanju novih tramvaja, iz GRAS-a poručuju kako iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo postoji zabrana.</p><p>To znači da će se sav potencijal oglašavanja odnositi isključivo na starija vozila, dok će nova ostati bez reklama. </p><p>Agenciji „Info Media Group“ je upućen zvaničan upit o visini cijena i uvjetima zakupa, no do zaključenja ovog teksta odgovor nije stigao zbog, kako su nam kazali, perioda godišnjih odmora. Prema dostupnim informacijama, oglašavanje se može ugovarati na tri, šest i 12 mjeseci, ali detaljne cijene, konkretni paketi zakupa i eventualne pogodnosti za veći broj vozila ili duže trajanje kampanja ostaju nejasni do daljnjeg.</p><h2>Efikasan način promocije</h2><p>Oglašavanje na sarajevskim tramvajima nesumnjivo je atraktivno, reklame su vidljive hiljadama ljudi svakog dana i predstavljaju efikasan način promocije brendova. Međutim, činjenica da cijene i uvjete određuje agencija iz Banje Luke, a ne preduzeće koje upravlja vozilima, otvara pitanje transparentnosti i raspodjele prihoda. Dok GRAS ostaje samo „domaćin“ vozila, oglašivači i dalje čekaju precizne informacije o troškovima i pogodnostima koje ovaj vid promocije donosi.</p>

Prostor za reklamu može se zakupiti na različitim mjestima vozila, od bočnih strana tramvaja i autobusa, preko zadnjeg dijela vozila, pa sve do vrata

Oglasni prostor na šinama: Cijene "brendiranja" sarajevskih tramvaja određuje banjalučka firma

<p>Nakon što je novinarka i radijska voditeljica Džana Omerović Zec na lokalnom facebook profilu kritikovala stanje u Kaknju i način trošenja javnog novca, protiv nje je podnijeta prekršajna prijava. Ovaj slučaj pokrenut je na osnovu prijave Edina Bjelopoljaka, direktora Turističke zajednice Kaknja, a daljnji postupak će voditi Općinski sud u Kaknju.</p><p>– Komentarisala sam kao obična građanka i mislim da imam pravo da ukazujem na probleme u svojoj zajednici. Nisam ovo uradila ni kao radijski voditelj, ni kao novinar, nego kao građanka koja ukazuje na ono što je svima pred očima – izjavila je za "Avaz" Džana Omerović Zec, dodajući da nije jedina te kako prijavljuju sve neistomišljenike.&nbsp;</p><h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Pogrešni prioriteti</span></h2><p>Sve je, kako kaže, počelo nakon njenog komentara na Facebooku na jedan satirični post vezan za "Kakanjske dane kulture" u kojem je kritikovala stanje u Kaknju, podsjećajući da se novac troši na pogrešne prioritete, dok istovremeno grad ima veliku listu zabrinjavajućih problema.&nbsp;</p><p>-&nbsp;Međutim vlast se pronašla prozvanim i na osnovu tog mog komentara odlučili da me prijave policiji, pozivajući se na neku odluku koja je donesena samo na nivou općine Kakanj , koja apolutno nije zakonom sprovedena - pojašnjava Omerović Zec.</p><p>Ističe kako prilikom razgovora u policiji jasno rekla da nije kriva i da nikoga nije imenovala, pa ni direktora Turističke zajednice koji je podnio prijavu.</p><p>– Apsolutno ne prihvatam nikakvu krivicu. Rekli su mi da oni ništa dalje ne mogu uraditi, osim da slučaj proslijede Sudu za prekršaje, koji će odlučiti ko je u pravu. Dobila sam i dokument sa suda kojim se potvrđuje da je postupak pokrenut i da ću biti obaviještena o raspravi na kojoj će se pojaviti i direktor Turističke zajednice – kazala je ona.</p><p>Dodaje da joj posebno znači podrška Udruženja BH novinari, jer, kako naglašava, ne stoje samo uz novinare nego i uz obične građane.</p><p>– Sloboda govora da, govor mržnje ne. Ali ako neko nije kriv, ne treba se prijavljivati policiji. Ljudi koji su na javnim funkcijama plaćeni su javnim novcem i trebaju raditi u interesu građana – poručila je Omerović Zec.</p><h2>Manipulativno tumačenje</h2><p>Podsjećanja radi, Upravni odbor Udruženja BH novinari i Linija za pomoć novinarima uputili su javni protest Policijskoj upravi Kakanj, ocjenjujući neprihvatljivim i protuzakonitim pokretanje ovog postupka.</p><p>– Ovim postupkom ograničava se sloboda izražavanja i pravo kritike osoba na javnim funkcijama. Posebno zabrinjava što policijski inspektori manipulativno tumače sadržaj napisanog komentara, a osjećaj uvrijeđenosti direktora Turističke zajednice predstavljaju kao uvredu svih uposlenika – stoji u saopćenju.</p><p>BH novinari su podsjetili da se cijeli postupak vodi na osnovu općinske odluke iz 2025. godine, čije su odredbe u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te su zatražili da policija hitno povuče prijavu, a lokalne vlasti sporne odredbe stave van snage.</p>

Kritika stanja u Kaknju i trošenja javnog novca završila prijavom Općinskom sudu, slučaj podigao buru u javnosti

Omerović-Zec za "Avaz": Ne prihvatam nikakvu krivicu, pisala sam kao građanka, a ne kao novinarka

<p>Politička scena u Bosni i Hercegovini ulazi u novu fazu duboke krize nakon što je Miloradu Dodiku pravosnažno oduzet mandat predsjednika RS, a on nastavlja da se ponaša kao da odluka ne postoji. O tome za „Avaz“  govori Ćamil Duraković, potpredsjednik Narodne skupštine RS, ocjenjujući da je urušen pravni poredak i da institucije slijede „političku avanturu Milorada Dodika“.</p><h2>To je nelegalno</h2><p>- Dodik godinama ruši Ustav BiH i podriva zakone, ne samo države nego i entiteta. On stavlja svoje interese ispred interesa građana i institucija. Presuda je pravomoćna, CIK mu je oduzeo mandat, ali on se i dalje ponaša kao predsjednik, saziva sjednice i predlaže mandatara. To je nelegalno – kaže Duraković, dodajući da je „situacija anarhična i bez ikakvog reda“. </p><p>Prema njegovim riječima, najava referenduma u RS dodatno urušava ustavni poredak. </p><p>- Oni govore o referendumu koji formalno ima uporište, ali je suštinski novo kršenje Ustava. Sve se dešava neoficijelno – bez akata, dokumenata, odluka. Ljudi se boje da se odupru Dodiku zbog njegove političke moći - ističe Duraković. </p><p>Duraković naglašava da su najveće žrtve ove krize Bošnjaci i Hrvati u RS te da im je oduzet politički subjektivitet. </p><h2>Nikakva prava </h2><p>- Po Ustavu bismo trebali biti ravnopravni i konstitutivni, ali to ovdje nije slučaj. Niko nas ne prepoznaje, isključeni smo iz procesa. To je diskriminacija koja jasno pokazuje da nemamo nikakva prava samo zato što smo Bošnjaci ili Hrvati – naglašava Duraković. </p><p>Opozicija u RS, dodaje, djeluje neujednačeno. </p><p>Dio je za prijevremene izbore, dio protiv. Čak i unutar SNSD-a postoje podjele. Sve to stvara dodatnu konfuziju – kaže Duraković.</p><h2>Potpuno isključeno i diskriminisano</h2><p>Za Durakovića, jedini izlaz je povratak pravnog poretka i poštivanje presuda. </p><p>- Milorad Dodik je pravosnažno osuđena osoba. Mandat mu je oduzet i ta priča je završena. Ako to ne bude prihvaćeno, imat ćemo anarhiju i potpuno gubljenje pravne države. On mora da ode i ostavi Narodnu skupštinu. Kriza u RS pokazuje potpunu dezintegraciju ustavnog i političkog poretka. Dok Dodik nastavlja da vlada mimo zakona, građani, posebno Bošnjaci i Hrvati, osjećaju se potpuno isključeno i diskriminisano. Sve oči uprte su u CIK i odluku o prijevremenim izborima, jer bez njih povratak pravnog reda ostaje iluzija – dodaje na kraju Duraković.&nbsp;</p>

Potpredsjednik NSRS Ćamil Duraković tvrdi da Milorad Dodik gubi legitimitet, a da su Bošnjaci i Hrvati potpuno isključeni iz političkog procesa u RS

 Duraković: Po Ustavu bismo trebali biti ravnopravni i konstitutivni, ali to ovdje nije slučaj

Ćamil Duraković za "Avaz": Presuda je pravomoćna, CIK mu je oduzeo mandat, ali Dodik se i dalje ponaša kao predsjednik

<p>Obilne kiše koje su pogodile Sarajevo u četvrtak i petak dodatno su natopile teren na lokalitetu Curine njive i pogoršale stanje klizišta. Voda se slijevala niz brdo, stvarala bare, potkopavala zemlju i ulazila u postojeće pukotine. Takvi prizori donijeli su dvije noći straha i neizvjesnosti za stanovnike Širokače, dok su budni osluškivali hoće li se tlo ponovo pokrenuti.</p><h2>Ostavljeni od svih</h2><p>- Naše porodice žive u stalnom strahu, naročito tokom noći kada se čuje šum vode i kada svaka nova kiša može donijeti katastrofu. Dok se u centru grada organizuju festivali, ovdje ljudi strepe hoće li dočekati jutro u vlastitim domovima ili pod vedrim nebom. Ovaj primjer najbolje pokazuje koliko su potrebe naše zajednice zanemarene – ističe predsjednik Savjeta MZ Širokača Armin Đono, dodajući kako je strah opravdan s obzirom na historiju klizišta.</p>

<p>Savjet MZ Širokača upozorava da su građani ostavljeni sami, iako je projekt sanacije klizišta odavno završen na Građevinskom fakultetu u Sarajevu, uključujući geotehnička istraživanja i prijedloge drenažnih mjera.</p>

<p>Drenažni sistemi, kako naglašavaju, nikada nisu izvedeni do kraja niti na adekvatan način, pa svaka obilnija kiša predstavlja novu noćnu moru za lokalno stanovništvo.</p><p>Oni zahtijevaju hitnu reakciju svih nadležnih institucija, od Općine Stari Grad, preko Kantona Sarajevo, do Federacije BiH i jasno preuzimanje odgovornosti. Traže transparentnost u objavljivanju izvještaja Civilne zaštite, osiguranje finansijskih i tehničkih resursa za implementaciju projekta sanacije, te pripremu plana za eventualnu evakuaciju.</p><h2>Siguran smještaj</h2><p>- Naša očekivanja i zahtjevi su jasni, tražimo da prestane ignorisanje i da se hitno obezbijedi prioritetna zaštita života i imovine građana Širokače. Potrebna nam je potpuna transparentnost kroz objavu izvještaja Civilne zaštite sa svim detaljima o trenutnom stanju, mjerama, rizicima i planovima za evakuaciju. Zahtijevamo implementaciju sanacionog projekta, aktiviranje drenaže, osiguranje finansijskih i tehničkih resursa i brz početak radova na sanaciji klizišta – naglašava Đono.</p>

<p>Neophodno je, kako kaže, osigurati hitne mjere za preseljenje najugroženijih porodica, uz siguran smještaj i podršku.</p><p>- Ovo je apel za spas jedne zajednice, a svako dalje odgađanje može imati nesagledive posljedice – poručio je Đono.</p><p>Ako ne bude reakcije, građani Širokače najavljuju organizaciju protestnih akcija i moguće blokade saobraćajnica. Ovo nije prijetnja, nego apel za hitnu reakciju i prevenciju humanitarne krize.</p><h2>Procjena rizika</h2><p>Civilna zaštita Općine Stari Grad obišla je lokalitet Curine njive. Prema njihovim informacijama, na terenu ima vode, ali nisu uočene nove pukotine. Ipak, ranija mjerenja pokazuju da se tlo sporo, ali kontinuirano pomjera, uz eroziju i stvaranje plavnih površina. Građani i dalje upozoravaju da izvedena drenaža nije urađena adekvatno te očekuju da Civilna zaštita što prije dostavi zvanični izvještaj s procjenom rizika i planom daljih mjera.</p>

Dok se tlo natapa i erozija širi, Savjet MZ upozorava na rizik od humanitarne krize i traži hitnu sanaciju i zaštitu života

Stanovnici Širokače na ivici neizvjesnosti: Voda potkopava Curine njive, a nadležni nadu mještana

<p>Stanovnici Breke, Višnjika i okolnih naselja već sedmicama svakodnevno vode borbu za izmještanje Centra za supstitucijsku terapiju iz Bolničke ulice. Njihov otpor postao je simbol istrajnosti, a protesti se održavaju svakog četvrtka ispred Centra, gdje okupljeni jasno poručuju da neće dozvoliti da sigurnost njihove djece i život u naselju budu ugroženi. U toj borbi, koja traje bez prekida, građani su uspjeli okupiti i institucije.&nbsp;</p><p>Na sastanku s načelnikom Općine Centar Srđanom Mandićem i općinskim vijećnikom, ujedno i predsjedavajućim Gradskog vijeća Sarajeva Alenom Girtom, dogovoreno je da Općina daje punu podršku inicijativi.</p><h2>Adekvatna lokacija</h2><p>- Općina Centar stoji uz vas i spremna je pomoći, čak i finansijski, ukoliko Kanton iskaže potrebu – istakao je Mandić.</p><p>Građani su podsjetili da se od Vlade i Ministarstva zdravstva KS zahtijeva hitno izmještanje Centra i pronalazak adekvatne lokacije, te da se sazove vanredna sjednica Skupštine KS. Model decentralizacije liječenja, kakav je već usvojen u mnogim evropskim zemljama, predstavljen je kao jedino trajno i humano rješenje. </p><p>Amra Močević iz neformalne grupe građana naglašava da je njihova snaga u zajedništvu i solidarnosti. </p><p>- Naš otpor nije samo lokalna priča. Stalno smo u kontaktu sa stanovnicima Crnog Vrha koji su sve ovo prošli i njihovo iskustvo nam daje dodatnu snagu. Ne odustajemo dok se ne pronađe trajno rješenje – kazala je Močević. </p><p>Posebno je istaknuta potreba da se čitav proces vodi odgovorno, bez politizacije i stigmatizacije korisnika Centra.</p><h2>Borba za sigurnost</h2><p>- Naša borba je za sigurnost, a ne protiv liječenja. Ljude koji primaju terapiju treba zaštititi, ali to mora biti na mjestu koje neće ugrožavati škole i naselja – poruka je stanovnika Višnjika, Breke, Koševa i okolnih naselja. </p><p>Dodatna pažnja usmjerena je na dogovor s osnovnim školama u blizini da kapija dvorišta bude zaključana tokom velikog odmora, dok će druga smjena počinjati od 13 sati. Mjesne zajednice su, zbog narušene sigurnosti, uputile i zahtjev MUP-u za 24-satnim patroliranjem na ovom području.</p>

<p>- Mi smo tražili da Centar bude izmješten do početka školske godine, ali premijer KS nam je kazao kako je to neizvodivo, ali da će učiniti sve da bude premješten što prije. Nećemo odustati – dodala je Močević.</p><p>Borba stanovnika Breke, Višnjika, Koševa i okolnih naselja postala je simbol odlučnosti u zaštiti zajednice. Njihova poruka je jasna, sigurnost djece i naselja nema alternativu. Svakim protestom i sastankom raste pritisak na vlasti da djeluju, jer građani neće stati dok Centar ne bude izmješten na adekvatnu i sigurnu lokaciju</p>

<h2>Nalaz inspekcije</h2><p>Nakon što su posumnjali da ambulanta nema dozvolu za rad, inspekcija je bila na terenu.</p><p>- Čekamo nalaz nadležnih organa o uslovima rada Centra. Očekujemo da će potvrditi ono na šta upozoravamo mjesec. Svakim protestom i svakim sastankom naša borba postaje snažnija i šira – poručila je Močević.</p>

Svakim protestom i sastankom raste pritisak na vlasti da djeluju, jer građani neće stati

Borba stanovnika Višnjika i okolnih naselja postala je simbol odlučnosti u zaštiti zajednice

<p>U vremenu brzih vijesti i digitalnog preopterećenja, čitaoci u Bosni i Hercegovini i regionu sve više traže smisao i istinu u knjigama koje donose svjedočanstva o prošlosti. Historijska literatura, memoari i djela domaćih autora ponovo zauzimaju centralno mjesto na policama.</p><p>Knjižare, biblioteke i izdavači bilježe rast interesovanja za literaturu koja tematizira ratove, raspad Jugoslavije, političke prevrate i lične priče preživjelih. </p><h2>Izabrana djela </h2><p>Takve knjige ne donose samo suhe činjenice, već i emotivni uvid u identitet, pravdu i kolektivnu memoriju. Publika traži odgovore na pitanja sadašnjosti upravo u djelima koja osvjetljavaju prošlost.</p><p>Čitanje je ponovo znak ozbiljnosti i kulture, a historijska izdanja vode glavnu riječ.</p><p>- Najviše se prodaju historijske knjige i teme vezane za Bosnu i rat 1992.–1995., te politička izdanja. I dalje prednjače domaći autori poput Dževada Karahasana, Meše Selimovića, Ive Andrića i Abdulaha Sidrana -  kazali su iz izdavačke kuće Connectum d.o.o. za "Avaz". </p><p>Posebno naglašavaju interesovanje za izabrana djela Envera Čolakovića. Od četiri naslova koja su objavljena iz ove izdavačke kuće, najtraženiji je roman Melun, potom Legenda o Alipaši, Knjiga majci i Jedinac.&nbsp;</p>

<p>Iz knjižare Kultura potvrđuju sličan trend.</p><p>- Naši kupci se najviše vraćaju domaćim autorima i knjigama koje nas podsjećaju na historiju. Najprodavaniji su Meša Selimović, Ivo Andrić i Miljenko Jergović, dok je nova knjiga Vuka Draškovića Suđenje izazvala veliku pažnju - ističu iz ove knjižare.</p>

<p>Kada je riječ o stranim autorima, iz "Kulture" poručuju da je najveću pažnju čitalaca privukla knjiga Elif Šafak "I nebom teku rijeke", dok beletristika i "lakši“ romani ostaju dopuna, ali ne i konkurencija historijskim naslovima.</p>

<p>Historijske knjige ne tražimo samo radi učenja datuma i događaja, već da bismo osjetili priče iza njih. One su dokaz i dokument, ali i emotivni podsjetnik koji gradi empatiju i razumijevanje. Knjiga ostaje trajni svjedok vremena, most između prošlosti i sadašnjosti.</p><h2>Književni trendovi</h2><p>U svijetu prepunom površnih sadržaja, upravo knjige vraćaju osjećaj ozbiljnosti i daju mogućnost da se suočimo s pitanjima identiteta i kolektivne odgovornosti. Zato ne čudi da su naslovi o prošlosti među najprodavanijima, jer čitanje nije samo bijeg, već i način da bolje razumijemo sebe i društvo u kojem živimo.</p><p>Na sajmovima knjiga, koji iz godine u godinu okupljaju sve više posjetilaca, upravo naslovi vezani za historiju privlače najveću pažnju. Redovi pred štandovima izdavača pokazuju da čitaoci traže memoare, svjedočanstva i publicistička djela koja nude dublje razumijevanje prošlosti. </p><p>Tako knjiga i u dinamičnom sajamskom okruženju potvrđuje svoju ulogu, ostaje svjedok vremena i ključ za razumijevanje društva.</p>

Čitanje nije samo hobi nego potraga za identitetom: sve više čitalaca okreće se djelima o historijskim događajima, ratovima i sudbinama

Knjiga kao svjedok vremena: Zašto ponovo tražimo historiju u koricama?

<p>Na svjetskoj sceni ljepote, gdje se najčešće govori o glamuru, humanitarnom radu i kulturi, ove godine posebno će se izdvojiti susret dvije takmičarke, predstavnice Palestine Nadin Ajub (Nadeen Ayoub) i Izraela Melani Širaz (Melanie Shiraz).&nbsp;</p><p>Njihov zajednički nastup na izboru za Miss Universe 2025. u Tajlandu već se najavljuje kao simboličan trenutak koji prevazilazi samu estetiku.</p><p>Nadin Ajub, 26-godišnja trenerica fitnesa i savjetnica za ishranu, ponosno ističe kako se na svjetsku scenu penje “s istinom, a ne samo titulom”. Još 2022. godine postala je prva Palestinka koja je osvojila međunarodnu titulu na izboru za Miss Earth Water, a njena misija od tada je jasna, rušenje stereotipa o Palestincima i Arapima.&nbsp;</p><h2>Snažne i lijepe</h2><p>&nbsp;- Mi Palestinci imamo bogatu kulturu i mnogo toga da ponudimo svijetu. To nije samo priča o patnji, već i o otpornosti, ljepoti i snazi - istakla je Ajub.</p><p>Njena životna priča nosi elemente dijaspore, odrasla je između Palestine, SAD-a i Kanade, ali se uvijek vraćala korijenima u Jafi i na Zapadnoj obali. Danas radi na humanitarnim projektima i podučava mlade žene kako da budu snažne i samosvjesne.</p><p>S druge strane, Melani Širaz (poznata i kao Melanie Asor), 26-godišnja izraelska poduzetnica i umjetnica, u fokus stavlja inovacije, žensko liderstvo i povezivanje izraelskog društva. Diplomirala je na prestižnom UC Berkeleyju i završila MBA u Tel Avivu, a iza sebe ima iskustvo u Silicijskoj dolini i osnivanje vlastite FinTech kompanije.&nbsp;</p><p>Shiraz ističe da Miss Universe vidi kao priliku da pokaže multidimenzionalnost izraelskih žena.&nbsp;</p><p>- Mi smo inovatorice, vizionarke i liderice. Ova platforma nije o savršenstvu, već o autentičnosti i prisutnosti - naglašava Širaz.</p><p>Ono što ih povezuje jeste želja da kroz titulu budu glas svojih naroda i žena, iako dolaze iz društava koja su već decenijama u konfliktu.&nbsp;</p><h2>Trenutak simbolike</h2><p>Dok Ajub naglašava glas “naroda koji odbija da bude ušutkan”, Shiraz svoju misiju vidi u “osnaživanju žena i izgradnji mostova između različitih kultura”.</p><p>Njihov eventualni susret na sceni mogao bi privući pažnju javnosti jednako kao i same krune. Za jedne će to biti trenutak simbolike, dvije žene, dva svijeta, dvije priče na istom podijumu. Za druge, podsjetnik da se iza velikih političkih sukoba kriju pojedinci s vlastitim snovima i porukama.</p><p>Bez obzira na konačan ishod izbora, jasno je da će Miss Universe 2025. biti upamćen po tome što Palestina i Izrael šalju svoje predstavnice u istom trenutku, a obje biraju govoriti o miru, otpornosti i snazi žene.</p>

Nadin Ajub i Melani Širaz, predstavnice dva naroda čiji je sukob obilježio savremenu historiju, u novembru će rame uz rame nastupiti na izboru za mis 

Misice Palestine i Izraela na istoj sceni: Dvije priče, jedan podijum

<p>Na hercegovačkom kamenu, tamo gdje se vjetar i sunce nadmeću, skriven je krug savršeno složenih stijena. U njegovom centralnom dijelu, mirna i zelena, počiva voda koja odolijeva i najvećim sušama. To je Neveš bunar, čuvar života i priča, koji vijekovima gleda nebo iz svog kamenog okvira.  Na ulazu u bunar stoji kamenica iz koje se nekada napajala stoka, a niz stepenice, izlizane od koraka generacija, silazilo se po vodu. </p><h2>Troja u Gabeli</h2><p>Prema riječima mještanina Marinka Šutala, bunar, koji mnogi nazivaju “grčkim”, potiče iz srednjeg vijeka. </p><p>- Neveš bunar ima amfiteatralni oblik i sazidan je od 1.364 kamena raznih oblika i dimenzija. Sastoji se od dvadeset redova stepenica u krugu i još sedamnaest redova nagnutih, kako bi se lakše silazilo do dna. Na vrhu ima prečnik od deset metara, a pri dnu tri metra, dok mu je dubina šest metara. Rijetko presuši, a puni se kišnicom koja se sliva iz okolnog terena. Sjećam se da su ovdje žene prale veš, vunu i deke. Danas je tiše, ali bunar i dalje diše - priča Šutalo, dodajući kako naziv “Neveš” mnoge asocira na nevjestu, “neva voda”.</p>

<p>Arheološki nije ispitan, a o njegovoj starosti nema pouzdanih podataka. Ipak, Šutalo naglašava, kako je meksički autor Roberto Salinas Price, poznat po teoriji „Troja u Gabeli“, bio toliko impresioniran ovim zdanjem da je satima sjedio na njegovoj kamenici.</p><p>Samo nekoliko metara iznad bunara nalazi se nekropola stećaka. Bijeli kameni spavači leže u travi i čuvaju tajne srednjovjekovnih stanovnika ovog kraja.</p><h2>Voda i kamen</h2><p>Vjeruje se da je bunar građen upravo u vrijeme kada su stećci podizani, kako bi živima i mrtvima osiguravao ono najvažnije, vodu. Danas, ta blizina bunara i nekropole stvara osjećaj da stojiš na mjestu gdje se prošlost i sadašnjost dodiruju, a voda i kamen zajedno pričaju priču dužu od ljudskog vijeka.</p><p>- Na području Hercegovine postoje četiri takva bunara, uvijek u blizini nekropola stećaka, ali je Neveš bunar najbolje očuvan. To je zahvaljujući tome što se konstantno čistio sve do prije 20–30 godina. Ostali su, nažalost, zatrpani. Nadamo se da će država prepoznati ovo bogatstvo i pomoći da se očiste i ostali bunari, kako bi jednog dana bili proglašeni nacionalnim spomenikom BiH – kaže Šutalo.</p>

<h2>Muzej na otvorenom</h2><p>Neveš bunar je samo jedan od bezbrojnih tragova prošlosti koje Bosna i Hercegovina nosi u svom krilu. Svaki kamen, svaka stepenica i svaka kap vode pričaju priču o narodu koji je znao živjeti u skladu s prirodom. Takvi spomenici nisu samo turistička atrakcija, oni su podsjetnik da je naša zemlja muzej na otvorenom, čija vrijednost raste što je više čuvamo.&nbsp;</p>

<p>Kad bi se ovo blago prepoznalo i zaštitilo kako zaslužuje, Bosna i Hercegovina bi stajala rame uz rame s najpoznatijim svjetskim destinacijama.</p>

Kod Boljuna, nedaleko od Stoca, nalazi se bunar jedinstvene gradnje, povezan sa stećcima i pričama starim stotinama godina 

Neveš bunar od 1.364 kamena čuva vodu vijekovima 

<p>Sarajevo je grad kojem se dive svi, osim onih koji u njemu žive. Gostima pokazujemo sve, Vijećnicu, žičaru, Tunel spasa, Baščaršiju, kao da su samo oni pozvani da ga otkriju. A mi? Mi jurimo ulicama, ne dižemo pogled, ne zastajemo. Kao da nam je previše blizu da bismo ga vidjeli.</p><p>Ali kad ostanemo sami, kada je vikend, sunčan dan, kad nema žurbe, ne idemo nikud. Ne penjemo se na Tabiju. Ne svraćamo u muzej. Ne zastanemo kod Sebilja. Prođemo pored, sa mislima na režije, telefon, tržni centar i ponedjeljak koji opet pritiska.</p><h2>Bijela tabija</h2><p>Bijela tabija nije samo razglednica Sarajeva, ona je tihi svjedok njegovih burnih vijekova. S nje se vidi sve , minareti, krovovi, Miljacka koja dijeli grad. Turisti je ne preskaču, jer ko se jednom popne uz stari zid, ponese u sebi taj pogled zauvijek. A mi? Mi je pamtimo iz đaćkih izleta, ali rijetko se popnemo sami. Kao da je predaleko, a samo nas dijeli nekoliko koraka strpljenja.</p>

<h2>Tunel spasa&nbsp;&nbsp;</h2><p>Tunel spasa , mjesto gdje je preživljavanje bilo čudo, a mi nikad nismo kročili. Turisti izlaze nijemi i potreseni. Mi? Znamo za njega, ali mnogi nikad nisu prošli kroz tih 800 metara tišine i borbe. Neki iz straha. Neki iz nelagode. Neki jer se “ne stigne”.</p>

<h2>Vijećnica</h2><p>Vijećnica, orjentir i simbol, za turiste znamenitost, a za nas tek mjesto dogovora.</p><p>- Vidimo se kod Vijećnice - kažemo. Ili je slikamo s druge strane Miljacke. A da uđemo, zastanemo, poslušamo ono što zidovi pamte, to odlažemo. Jer "bit će prilike“. A vrijeme, znamo, ne čeka.</p>

<h2>Sarajevska žičara&nbsp;</h2><p>Dok turisti redovno kupuju kartu za Trebević, mnogi od nas godinama ne sjednu u kabinu žičare koja vodi ka najljepšem balkonu grada.</p><p>- Na TikToku mi izlaze klipovi o Sarajevu, i divim se snimcima stranaca. A ja nikad nisam snimila ništa. Kao da mi grad nije više zanimljiv -&nbsp; kaže Lejla Mekić, 22-godišnja studentica iz Sarajeva.&nbsp;</p><p>I nije ona jedina.</p>

<h2>Baščaršija</h2><p>Za strance je Baščaršija obavezna stanica, mjesto gdje možete osjetiti miris kafe, čuti zveket bakra i zvuk ezana. Mi je uzimamo zdravo za gotovo. Prolazimo kroz nju žureći na posao, kupujemo somun pa odemo dalje. Zaboravljamo da je to živo srce grada, koje je preživjelo požare, opsade i vrijeme, i i dalje neumorno kuca.</p>

<h2>Vodopad Skakavac&nbsp;</h2><p>Na svega dvadesetak kilometara od centra Sarajeva nalazi se jedno od najvećih prirodnih čuda u BiH,&nbsp; vodopad Skakavac, visok 98 metara. Turisti ga otkrivaju s oduševljenjem, penju se šumskim stazama, snimaju video klipove i vraćaju se puni utisaka. A mi, koji mu živimo najbliže, često nikada nismo odvojili vrijeme da dođemo do njega. Kao da zaboravljamo da ljepota nije uvijek na drugom kontinentu, ponekad je na sat hoda od našeg doma.</p>

<p>Kažu da "sve vrijedi zbog tog pogleda“, ali većina nas ostaje u pidžami. Lijeni. Umorni. Oguglali.</p><p>Vrijeme je da se vratimo kući. Neće grad nestati ako ne dođemo, ali nešto u nama se gubi. Gubimo pripadnost, zahvalnost, povezanost. Zaboravljamo koliko je važno usporiti, podići glavu i prošetati vlastitim pamćenjem. Zato ovog vikenda ne idi po inat, po naviku, po tržni centar. Idi po dušu. Idi do Tabije. Uđi u Vijećnicu. Prođi kroz Tunel. Posjeti vodopad Skakavac i uživaj u noćnoj šetnji Baščaršijom.&nbsp;</p><p>Budi turista u svom gradu i avanturista i životu.</p>

Znamo ih napamet, Tabiju, Vijećnicu, Tunel spasa, ali umjesto da ih posjetimo, prolazimo pored njih s prepunim rukama i praznim srcem

Turisti u vlastitom gradu: Nikad da stanemo i pogledamo koliko je lijepo

<p>Na ulicama Višnjika i Breke, posljednjih sedmica vlada napetost. Svakog četvrtka stanovnici tih naselja organizuju proteste, kako bi ukazali na probleme s kojima se susreću. Nekadašnje mirne ulice sada prate prizori odbačenih šprica, ljudi koji se skrivaju ispod mostova i u grmlju, te sumnjivih okupljanja na javnim površinama.</p><h2>Isti prilaz </h2><p>Sve je počelo kada je, bez ijedne javne najave i konsultacije sa stanovnicima, Metadonski centar premješten u prostorije bivše Očne klinike, svega nekoliko metara od škole, vrtića i Kliničkog centra.</p>

<p>Amra Močević, iz neformalne grupe građana, koji su podigli svoj glas, kaže da je zajednica ujedinjena u zahtjevu da se centar izmjesti prije nego što zazvoni prvo školsko zvono.</p><p>- Ovo je postalo pitanje sigurnosti, ne samo odraslih, nego prvenstveno naše djece. Prilaz je isti za stanare, pacijente ambulante Višnjik i korisnike centra. Već sada imamo incidente, provale, napadi, i ne želimo čekati da se dogodi nešto gore. Rok je jasan, a to je prije početka nove školske godine – ističe Močević.</p><p>Iskustvo stanovnika Crnog Vrha, gdje su godinama bezuspješno tražili izmještanje centra, dodatno pojačava strah.</p><h2>Odlučnost stanovnika</h2><p>- Oni su se borili, godinama ukazivali na problem i nisu uspjeli, a sada odjednom, kao riješen. A samo je prebačen nama pred vrata. Čak su iz Centra kazali kako mu nije ovdje mjesto te kako je dio korisnika stabilan, a dio još koristi droge, što nas je dodatno uznemirilo. Ovo nije rješenje, ovo je odgađanje odgovornosti – naglašava Močević.</p>

<p>Protesti, na kojima se okupljaju stotine roditelja, djece i starijih stanovnika, održavaju se svakog četvrtka. Na licima okupljenih vidljiva je odlučnost. Poruka je jasna, ako institucije ostanu nijeme, građani će im “podići ton” na ulici.</p><p>Vrijeme neumoljivo curi, a fotografije iz naselja postaju mračna svakodnevica koja jasno pokazuje zašto stanovnici insistiraju.</p><h2>Otvoreno upozorenje</h2><p>Ono što se danas događa u Višnjiku, Breki i okolnim naseljima jasno pokazuje kako se problemi ne rješavaju, nego premještaju. Danas je to Breka, sutra možda druga općina. Metadonski centar je izmješten bez ikakve javne rasprave, ravno pred škole, vrtiće i domove građana. Fotografije odbačenih šprica i ljudi koji se skrivaju po grmlju nisu samo ružna slika grada, nego i otvoreno upozorenje na opasnost koja prijeti. Ovo nije samo borba protiv loše odluke, nego i protiv šutnje institucija koje su je omogućile.&nbsp;</p>

Fotografije iz naselja postaju mračna svakodnevica koja jasno pokazuje zašto stanovnici insistiraju

Stanovnici traže hitno izmještanje Metadonskog centra: Šprice na ulici i sumnjiva okupljanja svakodnevica je naselja Breka i Višnjik

<p>Povodom dešavanja vezanih za slučaj Sanina Muse, vođe radikalnog pokreta "Vjera Narod Država", i insistiranja na obavljanju namaza u Širokom Brijegu, Izet ef. Čamdžić, imam iz Zavidovića, uputio je snažnu poruku o suštini vjere i međusobnom poštovanju u Bosni i Hercegovini.&nbsp;</p><p>Naglašava kako suživot različitih naroda i vjera nije slabost, nego prednost, te da vjernici trebaju poznavati i razumjeti jedni druge, bez nametanja svojih običaja na način koji može izazvati uznemirenje.</p><p>- Mi u Bosni i Hercegovini živimo zajedno, ja ne vidim da je to naš hendikep, naprotiv, to je naša komparativna prednost. Trebali bismo više upoznati jedni druge, više razumjeti jedni druge i shvatiti da ovdje u Bosni i Hercegovini tako smo izmiješani da ne postoji ničiji ekskluzivni teritorij. Nikada nikoga i ničim ne treba uznemiravati. Omer, radijallahu anhu, kad je ušao u Jerusalem, nije želio, iako je imao dozvolu, da obavi namaz u crkvi. Rekao je, mogu muslimani pomisliti da to i oni mogu raditi. Bogobojaznost je ne razmetati se bogobojaznošću - kazao je za "Dnevni avaz" ef. Čamdžić.</p>

Mi u Bosni i Hercegovini živimo zajedno, ja ne vidim da je to naš hendikep, naprotiv, to je naša komparativna prednost, kaže ef. Čamdžić

Ef. Čamdžić: Bogobojaznost je ne razmetati se bogobojaznošću

Izet ef. Čamdžić za "Avaz": Nikada nikoga i ničim ne treba uznemiravati

<p>Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo, postao je sinonim za političku neozbiljnost, promašene prioritete i grandiozne izjave koje vrijeđaju zdrav razum građana.</p><p>Dok se Sarajevo svakodnevno suočava s ozbiljnim infrastrukturnim i sigurnosnim problemima, on ponosno govori o “generacijskim projektima” poput obnove vodovodnih cijevi koje prokišnjavaju još od Austro-Ugarske, a to je tek “krpljenje rupa”, nikako historijska prekretnica koja će promijeniti živote građana.</p><p>U isto vrijeme poskupljuje voda koja dodatno opterećuje kućne budžete, dok realnih i dugoročnih rješenja nema ni na vidiku. Vlada koju predvodi opterećena je hapšenjima ministara, ali premijer umanjuje ozbiljnost korupcijskih afera i javno štiti stranačke kolege, umjesto da im okrene leđa i pokaže političku odgovornost.</p><p>Umjesto da energiju i resurse usmjeri na rješavanje gorućih problema u glavnom gradu, Uk se bavi PR potezima van granica BiH, poput slanja pomoći Crnoj Gori, dok u njegovom dvorištu, stanovnici MZ Širokača već godinu čekaju potpunu sanaciju klizišta koje prijeti da im uništi domove i ugrozi živote. Omiljena fraza ove vlade? Grandiozno, ali beskorisno.</p>

Od „generacijskog projekata“ obnove vodovodnih cijevi do generacijske sramote

Nihad Uk: Premijer grandioznih iluzija

<p>Nekadašnji vojni kompleks Žunovnica u Hadžićima, površine više od 1,7 miliona kvadratnih metara, &nbsp;sa izgrađenim objektima i infrastrukturom od 15 zidanih i četiri montažna objekata mogao je postati mjesto okupljanja sportista, rekreativaca i turista. Umjesto toga, prostor se godinama pretvara u deponiju građevinskog i opasnog otpada, upozoravaju mještani.</p><h2>Stvarni korisnici </h2><p>Prema riječima Sedika Selimovića, mještanina, od kada je kasarna Žunovnica predata Općini Hadžići prije više od 10 godina, na korištenje, odlažu se razni opasni materijali. </p><p>- Na samom ulazu nekada su bili sportski tereni, a cijeli prostor imao je ogroman potencijal da se pretvori u sportsko-rekreativni centar. Umjesto toga, pretvoren je u smetljište. U jednoj udolini, vrtači, dubokoj oko 20 metara, koja je nekada služila i kao prirodni upojni bunar za oborinske vode, napravljena je ogromna deponija. Tu se bacaju boje, lakovi, azbest i drugi opasni materijali. Sav otpad se potom zatrpava slojevima zemlje, pa se izvana stvara privid urednog terena, dok ispod leži ekološki neprihvatljiv materijal. Više od milion kubika takvog otpada. Sve to su potencijalni zagađivači podzemnih voda u Hadžićima i samo je pitanje vremena kada će otrovi prodrijeti u tlo i ugroziti cijelo područje općine – ističe Sadiković. </p><p><br></p>

<p>Kako je kazao, neko od ovoga zarađuje ogroman novac, a građani ne znaju ko i na koji način.</p><p>- Godinama upozoravamo, ali kada inspekcija dođe, sve se rješava iza zatvorenih vrata, bez prisustva mještana – kaže Sedik Selimović.</p>

<h2>Bez saglasnosti</h2><p>Iz Službe za zajedničke poslove potvrđuju da Općina Hadžići nikada nije dobila saglasnost za prenamjenu kasarne Žunovnica u deponiju.</p><p>- Prilikom redovne kontrole predmetne nekretnine, izvršene 9. maja 2025. godine od ovlaštenih lica Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine za kontrolu korištenja pokretne i nepokretne imovine s obzirom na veličinu kasarne „Žunovnica“ izvršena je kontrola dijelova koji su adaptirani i koriste se, na navedenom prostoru nije zatečena deponija građevinskog otpada – kazao je direktor Službe Adnan Džindo.</p><p>S obzirom na saznanja i prijave mještana, kako nam je rekao, ovaj organ će u skladu sa svojim nadležnostima izvršiti kontrolu kompletne kasarne „Žunovnica“, te utvrditi stvarno stanje. Uprkos tome, Žunovnica je danas vizuelno i ekološki devastirana, sportski tereni izbrisani, a u središtu kompleksa vrtača pretvorena u ekološku tempiranu bombu.</p><p><br></p>

<h2>Drugi biraju razvoj</h2><p>Dok Hadžići gledaju kako „Žunovnica“ propada, bivša kasarna Jajce u Sarajevu ulazi u proces prenamjene u hotel, uz javni poziv, plan rekonstrukcije i stroge uslove zaštite. U drugim općinama bivši vojni objekti postaju turistički centri, sportske zone ili poslovni inkubatori, uz nove investicije i radna mjesta. Žunovnica je, po svim prostornim i infrastrukturnim parametrima, mogla slijediti isti put. Umjesto da se razvije sportsko-rekreativni centar koji bi služio cijelom kantonu, prostor se pretvorio u deponiju koja prijeti zdravlju i okolišu. Razlika između ta dva pristupa mjeri se ne samo u izgubljenim godinama, nego i u trajnoj šteti po okoliš i reputaciju općine.</p>

Mještani upozoravaju, bivša kasarna mogla je biti sportsko-rekreativni centar, a danas je zatrpana šutom, azbestom, bojama i lakovima

Državni resurs pretvoren u ekološku bombu: Žunovnica postaje opasna deponija i prijetnja podzemnim vodama u Hadžićima


<p>Sarajevo ovih dana živi u znaku sporta, prijateljstva i mladalačke energije, u okviru 15. jubilarnih Sportskih igara mladih (SIM) u Bosni i Hercegovini, najveće amaterske sportske manifestacije za djecu i mlade u zemlji i regiji.</p><p>Tokom ove sezone Igre su obišle više od 50 gradova i općina, okupile 71.243 djece, a 1.806 učesnika iz svih krajeva BiH stiglo je u glavni grad na Veliko finale.</p>

<h2>Utakmica sa zvijezdama</h2><p>Ispred Sarajevo City Centra 21. avgusta bit će održana All-Star utakmica sa zvijezdama, a nastupit će finalisti iz četiri zemlje, dok će se 22. augusta manifestaciji pridružiti legendarni košarkaški trener Željko Obradović, koji će biti predstavljen i kao ambasador Igara.</p><p>Kenan Magoda, ministar kulture i sporta KS, istakao je da su SIM najbolji projekat u Sarajevu i poručio učesnicima:</p><p>- U sportu nema granica, nema opredjeljenja, a uvijek ima ljubavi, simpatije i prijateljstva. Uživajte, i kad je dobro i kad je teško.</p><p>Predsjednik Turističke zajednice KS Haris Fazlagić naglasio je turistički značaj događaja te dodao kako je Sarajevo grad kulture, sporta i filma. </p><p>- Sportske igre mladih šalju predivnu sliku našeg grada kao velikog, olimpijskog centra. Ovo je odličan marketinški iskorak i za turističku zajednicu. Sama činjenica da će direktni prijenos iz Sarajeva biti u 12 zemalja daje sliku najbolje destinacije za 2025. godinu - istakao je Fazlagić.</p>

<p>Atletski as Amel Tuka poručio je mladima da nastave trenirati:</p><p>- Sport je ljubav, prijateljstvo i solidarnost. Možda baš vi jednog dana budete nečiji uzori, kao što je nekada Džanan Musa bio učesnik ovih Igara.</p><p>Lidija Bradara, predsjednica FBiH, naglasila je da je ponosna što je Sarajevo domaćin finala:</p><p>- Ovo je najljepša priča koja se priča u BiH, okuplja najviše amaterskih mladih sportista i nadam se da će se nastaviti. Dodala je kako u proračunu Federacije ova manifestacija ima svoje mjesto.</p><p>Osnivač Sportskih igara mladih Zdravko Marić podsjetio je na impresivne rezultate:</p><h2>Simbol zajedništva</h2><p>- U BiH Igre traju 15 godina, a zahvaljujući malom, predanom timu okupljamo na hiljade djece. Sportaši najbolje predstavljaju zemlju. Slogan ‘Igre su zakon’ nije samo fraza, nego poruka da sport bude ljubav uz obrazovanje.</p><p>Sportske igre mladih već 29 godina mijenjaju živote djece širom regije, a u BiH su postale simbol zajedništva i pozitivne energije. Ove godine, uz takmičenja, mladi imaju priliku upoznati sportske legende, graditi nova prijateljstva i ponijeti uspomene koje će trajati cijeli život.</p>

<p>Direktan TV prijenos biće emitovan u 12 zemalja, dodatno šireći poruku da je sport univerzalni jezik koji povezuje generacije i nacije.</p>

Snimak iz zraka / Iz ruševine u hotel: Kasarna "Jajce" budi novi Stari Grad

Ekipa "Dnevnog avaza“ u Lukomiru: Tamo gdje planina diše, a ljudi žive srcem

Oglasni prostor na šinama: Cijene "brendiranja" sarajevskih tramvaja određuje banjalučka firma

Omerović-Zec za "Avaz": Ne prihvatam nikakvu krivicu, pisala sam kao građanka, a ne kao novinarka

Ćamil Duraković za "Avaz": Presuda je pravomoćna, CIK mu je oduzeo mandat, ali Dodik se i dalje ponaša kao predsjednik

Stanovnici Širokače na ivici neizvjesnosti: Voda potkopava Curine njive, a nadležni nadu mještana

Borba stanovnika Višnjika i okolnih naselja postala je simbol odlučnosti u zaštiti zajednice

Knjiga kao svjedok vremena: Zašto ponovo tražimo historiju u koricama?

Misice Palestine i Izraela na istoj sceni: Dvije priče, jedan podijum

Neveš bunar od 1.364 kamena čuva vodu vijekovima

Turisti u vlastitom gradu: Nikad da stanemo i pogledamo koliko je lijepo

Stanovnici traže hitno izmještanje Metadonskog centra: Šprice na ulici i sumnjiva okupljanja svakodnevica je naselja Breka i Višnjik

Izet ef. Čamdžić za "Avaz": Nikada nikoga i ničim ne treba uznemiravati

Nihad Uk: Premijer grandioznih iluzija

Državni resurs pretvoren u ekološku bombu: Žunovnica postaje opasna deponija i prijetnja podzemnim vodama u Hadžićima

Sportske igre mladih u BiH slave 15 godina: Sarajevo domaćin velikog finala

Snimak iz zraka / Iz ruševine u hotel: Kasarna "Jajce" budi novi Stari Grad

Ekipa "Dnevnog avaza“ u Lukomiru: Tamo gdje planina diše, a ljudi žive srcem

Oglasni prostor na šinama: Cijene "brendiranja" sarajevskih tramvaja određuje banjalučka firma

Omerović-Zec za "Avaz": Ne prihvatam nikakvu krivicu, pisala sam kao građanka, a ne kao novinarka

Ćamil Duraković za "Avaz": Presuda je pravomoćna, CIK mu je oduzeo mandat, ali Dodik se i dalje ponaša kao predsjednik

Stanovnici Širokače na ivici neizvjesnosti: Voda potkopava Curine njive, a nadležni nadu mještana

Borba stanovnika Višnjika i okolnih naselja postala je simbol odlučnosti u zaštiti zajednice

Knjiga kao svjedok vremena: Zašto ponovo tražimo historiju u koricama?

Misice Palestine i Izraela na istoj sceni: Dvije priče, jedan podijum

Neveš bunar od 1.364 kamena čuva vodu vijekovima

Turisti u vlastitom gradu: Nikad da stanemo i pogledamo koliko je lijepo

Stanovnici traže hitno izmještanje Metadonskog centra: Šprice na ulici i sumnjiva okupljanja svakodnevica je naselja Breka i Višnjik

Izet ef. Čamdžić za "Avaz": Nikada nikoga i ničim ne treba uznemiravati

Nihad Uk: Premijer grandioznih iluzija

Državni resurs pretvoren u ekološku bombu: Žunovnica postaje opasna deponija i prijetnja podzemnim vodama u Hadžićima

Sportske igre mladih u BiH slave 15 godina: Sarajevo domaćin velikog finala