Haris Pašović jedan je od najznačajnijih i najintrigantnijih bh. i regionalnih reditelja, čije stvaralaštvo već decenijama pomjera granice teatra i umjetnosti. Njegovi projekti često otvaraju pitanja društva, politike i identiteta, a kroz hrabre inscenacije, međunarodne saradnje i festivalske programe, Pašović je postao jedno od prepoznatljivih imena kulturne scene Balkana. S njim smo razgovarali o aktuelnim projektima, odnosu umjetnosti i društva, ali i o tome gdje danas vidi ulogu teatra u vremenu kada svijet prolazi kroz velike promjene.<h2>Fokus Festivala </h2>- Tema ovogodišnjeg Sarajevo Festa je mir. Prije svega, to se odnosi na 30 godina mira u Bosni i Hercegovini. Činjenicu da 30 godina živimo u miru, ponekad malo previše olako tretiramo. Mi smo prije 30 godina imali najveće stradanje u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Nakon takvog stravičnog stradanja mi 30 godina živimo u miru. Sve generacije koje su rođene nakon rata, one rat i ne znaju, to su generacije koje sada imaju 30 godina, koje su zreli ljudi, ali koje, zapravo, slušaju o nečijem tuđem ratu, o ratu njihovih roditelja ili njihovih deda i nana, ali to nije nešto što je njihov život, a što zapravo obilježava njihov život – kaže Pašović za „Dnevni avaz“. Pravo na sretan i prosperitetan život, kaže Pašović, je fokus ovogodišnjeg festivala. - Naravno, mir u ovom trenutku je važan i za druga strašna mjesta gdje se dešavaju užasi, prije svega u Gazi gdje se dešava genocid nad Palestincima, u Ukrajini gdje je ruska invazija i u Sudanu i još nekim afričkim zemljama gdje se stalno dešavaju ratovi ili glad za koje mi nismo toliko svjesni, kao što smo svjesni ova dva rata – ističe Pašović za „Avaz“. Govoreći o stanju u kulturi u BiH, Pašović potcrtava da je kultura značajan faktor za jedno društvo. <h2>Predstaviti državu </h2>- U samom ratu je bila značajan faktor, i poslije rata smo na razne načine pokušavali da ovu zemlju nekako predstavimo i u svijetu i u regionu, ali i da našoj publici ovdje omogućimo djela koja govore o smislu života, borbe, građenja Bosne i Hercegovine. Uprkos velikim uspjesima i velikim dostignućima u proteklom vremenu, kultura je sada na najnižem stepenu od rata na ovamo. Mislim da nikad u posljednjih 80 godina od kraja Drugog svjetskog rata kultura nije bila na nižim granama nego sada u BiH. To je jedan vrlo zabrinjavajući trend, i to što samo na trenutak zabljesne neka slika, nije nešto što govori o stvarnim kretanjima u kulturi, o produkciji, o umjetnicima, nažalost kultura je jako ugrožena u ovom trenutku u BiH.<h2>Novi projekti</h2>Govoreći o novim projektima, Haris Pašović je za naš list kazao: - Ja sada pripremam nekoliko projekata, još to nije u fazi da se o tome govori, tako da bih se ja za sada fokusirao na Sarajevo Fest, a poslije toga ćemo polahko onda i na druge projekte.

Činjenicu da 30 godina živimo u miru ponekad malo previše olako tretiramo

Pašović: Mir u ovom trenutku je važan i za druga strašna mjesta gdje se dešavaju užasi

Haris Pašović za "Avaz": Uprkos velikim uspjesima i velikim dostignućima u proteklom vremenu, kultura je sada na najnižem stepenu od rata

Priča mladića iz Maglaja Jasmina Pehića, koji je izjavio da već dva mjeseca spava pod vedrim nebom, šokirala je javnost.On je kazao da su svi ignorirali njegove zahtjeve, a spomenuo je i Centar za socijalni rad i Općinu Maglaj. Tim povodom kontaktirali smo i Općinu Maglaj, a pomoćnica načelnika Eldina Mehinagić nam je kazala da im se Pehić obraćao za pomoć jednom do dva puta godišnje i da je redovno dobijao, a pronađeno je i rješenje da mu se pronađe smještaj.<h2>Traži posao</h2>- To je mala pomoć, ali je pomoć koja je kriterijumima odobrena i pod uslovima pod kojim mi možemo odobriti. Ranije se obraćao vezano za stambeno zbrinjavanje i uvijek je problem kada ga tetka izbaci iz stana, predpostavljam zbog privatnih problema - kazala je za "Avaz" Mehinagić.Dodala je da se Pehić posljednji put obratio neposredno prije medijskih objava, kada je tražio jednokratnu pomoć, smještaj i zaposlenje.- Pomoć mu je uplaćena odmah taj dan kada nam se obratio. Načelnik je njemu savjetovao da ukoliko dođe u situaciju da vidi da negdje ima posao, da ode i zatraži isti, a da naša podrška neće izostati, te da tako sa svojom plaćom možda može iznaći mogućnost da negdje privremeno stanuje i plaća kiriju, a do tog momenta mi njemu možemo dati jednokratnu novčanu pomoć s kojom će on sebi pronaći neki smještaj i da plati sebi kiriju -&nbsp; navela je Mehinagić.

Istakla je da je precizirao da ima zgrada kolektivnog stanovanja u Maglaju "First", koja nije u nadležnosti Općine.<h2>Socijalni stan</h2>- Mi smo mu rekli da možemo porazgovarati s vlasnikom "Firsta" ali je problem s obzirom da tamo u tim prostorijama nema uslovnih stambenih jedinica, što znači bez vode, struje, bez svega - dodala je ona.Navela je i da je zatražio stambeno zbrinjavanje u zgradi socijalnog stanovanja.- Tamo imamo neka tri stana, koja pod određenim uslovima možemo izdati, nama je načelnik dao u obavezu da pogledamo kakve su mogućnosti da mu privremeno izdamo taj stan na korištenje, barem dok je zima - kazala je za "Avaz".<h2>Javna kuhinja</h2>Prema njenim riječima, u međuvremenu su našli rješenje da probaju da ga smjeste u jedan stan.&nbsp;- Ovo nas neće spriječiti da s njim razgovaramo i da mu damo tu prostoriju, te mu saopštimo pod kojim uslovima će mu biti ustupljena. Tu može da boravi i dalje traži posao. Pokušat ćemo da ga stavimo na javnu kuhinju, gdje ćemo vidjeti da li ima neki prehrambeni paket koji mu se može dodijeliti, a svakako da ćemo mu finansijski pomoći opet u određenom periodu, ako bude potrebe. U ovom stanu ako bude stanovao, neće morati plaćati niti struju, niti vodu, mi ćemo to regulisati - zaključila je Mehinagić za "Avaz".

Javljao se u Općinu do dva puta godišnje, problem nastane kad god ga tetka izbaci iz stana

Nije baš sve onako kako je Jasmin govorio: Općina mladiću više puta pomagala, dobit će krov nad glavom

U sarajevskoj ulici Adžemovića 31, stanar, čiji je identitet poznat redakciji, ali je želio ostati anoniman, već dvije godine vodi borbu sa prokišnjavanjem stana. Kako je ispričao za portal "Avaza" do sada se nikome nije obraćao za pomoć.- Sam sam to rješavao, stavljao sam kante i kupio vodu. Strah me većih kiša, da se taj dio krova ne sruši u potpunosti, a brine me i kabal od struje koji se nalazi gore - govori sagovornik "Avaza".Dodaje da je situacija za njega sve neizvjesnija, te da nema finansijskih sredstava da sam izvrši popravke na krovu.&nbsp;

Nije se do sada obraćao nikome za pomoć

Dio krova prijeti urušavanjem: Stanar u Sarajevu strahuje od kiše i strujnog udara

U Umjetničkoj galeriji BiH danas je predstavljen dio programa 7. Sarajevo Festa koji će ove godine biti realizovan pod sloganom "Mir“.&nbsp;Festival, čiji je direktor Haris Pašović, bit će održan od 5. do 19. septembra na nekoliko sarajevskih lokacija, među kojima su Narodno pozorište, Umjetnička galerija BiH, SARTR i Zemaljski muzej BiH.– Glavne festivalske scene bit će Narodno pozorište i Umjetnička galerija, dok će jedan dio programa ugostiti SARTR i Zemaljski muzej – istakao je Pašović.Premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk, istakao je da je Vlada KS ponosni partner ovog događaja.&nbsp;– Sarajevo je grad festivala, mnogo dobrih događaja se dešava u našem gradu, a Sarajevo Fest je jedan od novih festivala koji su uspjeli da se razviju kroz 7 godina i postanu prepoznatljivi. S ponosom podržavamo ovakve manifestacije – istakao je Uk.Posebnu pažnju privukla je šestodnevna radionica "Misli kritički“, namijenjene studentima umjetnosti, književnosti i društvenih nauka iz BiH i regije, ali i drugim zainteresovanim mladim profesionalcima od 18 do 35 godina.&nbsp;Polaznici će raditi sa renomiranim domaćim i stranim mentorima, gledati vrhunske predstave, učestvovati u panelima i pisati eseje, od kojih će tri najbolja biti nagrađena.Dio programa bit će realizovan u saradnji sa UNESCO-om, dok će segment „Evropski dijalozi“ biti održan uz podršku Republike Francuske.&nbsp;Organizatori naglašavaju da je ključna poruka festivala, očuvanje mira kroz umjetnost i dijalog.

Dio programa bit će realizovan u saradnji sa UNESCO-om

Sarajevo Fest pod sloganom "Mir“: Umjetnost u službi zajedništva i dijaloga

Pčelarstvo u Bosni i Hercegovini suočava se s velikim izazovima uzrokovanim vremenskim prilikama i prirodnim promjenama. Prošlogodišnja suša, obilne kiše značajno su smanjile prinos meda i broj pčelinjih zajednica. Na tržištu je sada osjetno manje domaćeg meda, što dodatno pogađa proizvođače.<h2>Novi izazovi</h2>Kako za „Avaz“ kaže Senad Hodžić, predsjednik Saveza pčelara TK, dugi period bez kiše prošle godine i visoke temperature ostavile su prirodu bez polena i nektara, što je zaustavilo prirodnu obnovu zajednica, a prenijelo se i na ovu godinu.

- U tom periodu izgubili smo tri-četiri generacije pčela. Pčelinja društva nisu mogla proizvesti kvalitetnu dugovječnu pčelu koja će prezimiti i koja će preživjeti pet-šest mjeseci, i onda smo imali stradanja, počevši od 10 i 11 mjeseca prošle godine i sve kontinuirano do aprila ove godine. Već na nivou Bosne i Hercegovine otprilike negdje od 35 do 40 pčelinjih društava je uginulo prošle godine - rekao je Hodžić za naš list.Situacija u ovoj godini bila je srednje dobra, ali daleko od stabilne. Pčelari su, kako kaže Hodžić, jedva imali šta vrcati u proljetnoj sezoni.- Imali smo vrlo malo vrcanja bagremovog meda krajem maja, jer je tada padala kiša pa mnogo pčelara nije vrcalo taj proljetni med. U junu i julu je bila dobra paša lipe i medljike, a početkom avgusta pojavila se medljika koja nije dobra za prezimljavanje pčela, jer pčele ne mogu preživjeti zbog dosta nesvarljivih stvari koje su teške za probavu, i teško se vrca i vadi iz sača - kaže Hodžić.Kako dodaje, klimatske promjene postavljaju pčelare pred nove izazove, a problem dodatno otežava i nekontrolisana upotreba pesticida.- Pčelari se moraju prilagođavati uslovima. Moraju iskoristiti pašu u kratkom vremenskom roku, osigurati zalihe dohrane, hrane i meda. Pesticidi su poseban problem, jer direktno ugrožavaju pčelinji fond - upozorava Hodžić.<h2>Lažni med</h2>Zbog pomora pčela prošle godine, koji se prenio i na ovu, smanjen je broj pčelinjih zajednica, na tržištu je manje do 30 posto domaćeg meda, dok su police u trgovinama prepravljene lažnim medom.- Na tržištu je gotovo 70 posto lažnog meda, što nama pčelarima onemogućava korekciju cijene, iako je sve poskupjelo, od dohrane, lijekova pa i goriva. Zbog toga sve više pčelara napušta ovaj posao - upozorava Hodžić.<h2>Podrška postoji</h2>U Federaciji BiH pčelari dobijaju podsticaj od 15 KM po košnici, dok u Tuzlanskom kantonu imaju još dodatnih 10 KM za zdravstvenu zaštitu i očuvanje pčelinjeg fonda. Ipak, to nije dovoljno za pokrivanje gubitka.- Za 2025. godinu možemo reći da je srednje dobra godina. Ko je vozio pčele na više paša, bolje je prošao, a stacionirani pčelari svakako da su prošli slabije - poručuje Hodžić.

Zbog visokih temperatura nema polena i nektara u prirodi, kaže Hodžić

Pomor pčela desetkovao košnice: Na tržištu osjetno manje domaćeg meda

Iako većina ljudi povezuje zatezanje lica isključivo sa ženama, face-lift ili lifting lica i vrata postaje sve traženiji i među muškarcima. Prema američkim statistikama, čak 15 posto svih pacijenata koji se odluče za ovaj zahvat čine muškarci.O razlozima i specifičnostima ovog trenda za „Avaz“ govori prof. Dr. Sci. Reuf Karabeg, specijalista opšte i plastično- rekonstruktivne hirurgije.<h2>Muški lifting</h2>-	Dugo se vjerovalo da starenje uzrokuje isključivo opuštanje kože. Međutim, novija saznanja pokazuju da je glavni krivac atrofija mišića i njihovo opuštanje kao i atrofija kostiju lica, uz pušenje, stres i nezdrav život, koji dodatno ubrzavaju ove promjene- pojašnjava prof. dr. Karabeg.Kako kaže, tri ključne izdajničke tačke su: spuštene obrve, gubitak tonusa jagodičnih mišića i opuštanje tkiva ispod donje vilice. Kada su zahvaćene sve regije, potreban je kompletan face-lift, dok se kod lokaliziranih promjena može uraditi parcijalni lifting.-	Muška koža je deblja i čvršća, kostur lica jači, veća mišićna masa, a ligamenti snažniji. Hirurg mora voditi računa da pacijent zadrži muževnost- ističe Karabeg.Dodaje da se razlika ogleda i u samoj tehnici, posebno u postavljanju rezova zbog facijalne dlakavosti i linije kose, kao i u samim estetskim ciljevima. Prema Simalift studiji postoji i koncept „male- lifta“ dizajniran za naglašavanje maskulinih crta lica.<h2>Realna očekivanja</h2>Sam zahvat traje oko tri sata, najčešće u opštoj anesteziji, a oporavak 10 do 14 dana, nakon čega se pacijent može vratiti svakodnevnim aktivnostima.Rezultati, kaže Karabeg, mogu trajati i do deset godina.-	Face- lift neće učiniti da imate 30 godina, ali može osvježiti lice, ublažiti znakove stresa i umora, naglasiti muževne crte. Kod muškaraca je uvijek cilj prirodan rezultat, da okolina primijeti da izgledate bolje a ne operisano, zaključuje Karabeg.<h2>Pravo vrijeme</h2> Stručnjaci savjetuju da se fejslifting ne radi prije 45. godine života. Preporučuje se prethodno isprobati nehirurške metode poput lasera, dermoabrazije, filera ili botoksa. Nekada se lifting izvodio samo odstranjivanjem kože, danas se kombinuje resekcija kože sa učvršćivanjem površne fascije mišića. Rezovi se prave u prirodnim naborima, čineći ožiljke gotovo nevidljivima.&nbsp;

Zahvat vraća svježinu, prirodan izgled i naglašava muževne crte lica

 Prof. dr. Reuf Karabeg za "Avaz": Muškarci sve češće biraju lifting

Uz blizu 350.000 uredno prijavljenog, posebno zabrinjavaju stotine hiljada komada nelegalnog naoružanja. Kao posljedica incidenata s vatrenim oružjem u periodu od 2021. do 2023. godine, prijavljeno je 714 žrtava, uključujući 359 žena i 174 muškarca, u slučajevima gdje se navodi spol žrtve.Ubijeno je 70 osoba (53 muškarca i 16 žena), dok je 50 osoba (47 muškaraca i tri žene) izvršilo samoubistvo. Također, 135 (106 muškaraca i 13 žena) je povrijeđeno kao rezultat incidenata koji uključuju vatreno oružje.<h2>Politička nestabilnost </h2>Ukupno 374 osobe (139 žena i 105 muškaraca) su dobile prijetnje vatrenim oružjem. Prema procjenama analitičara, u BiH na svakih 100 stanovnika spada 31,2 komada naoružanja. Bilo da je riječ o legalno prijavljenim komadima, naslijeđenom oružju iz ratnog perioda, činjenica je da BiH i dalje nosi teško breme militarizacije, koju dodatno otežava duboko ukorijenjeno nepovjerenje u institucije i trajna politička nestabilnosti.Prema riječima prof. dr. Nedžada Korajlića, stručnjaka iz oblasti sigurnosti, prisustvo vatrenog oružja u domaćinstvima rezultat je kombinacije više faktora.- Mislim da tu ima kombinacija i nepovjerenja u institucije i ratnih trauma koje su BiH i njeni građani imali. Politička nestabilnost tjera ljude da se sami organizuju, što je izuzetno loše. Sve se mora rješavati institucionalno, pa i ove krize koje doprinose nesigurnosti, upozorava Korajlić.Prema podacima nevladinih organizacija koje se bave kontrolom naoružanja, BiH je u samom vrhu evropskih zemalja po količini oružja u civilnom vlasništvu. Iako je dobar dio tog oružja legalizovan, veliki broj komada i dalje ostaje u sivoj zoni, bez kontrole i nadzora.<h2>Adekvatna procedura </h2>Zabrinjavajuća je i praksa prenošenja oružja unutar porodica, često bez adekvatne procedure, često bez adekvatne procedure.- Nije problem nasljeđivanje oružja ukoliko osoba koja ga dobije ispuni sve zakonske uslove i prođe neophodne provjere. Problem su oni koji ga posjeduju ilegalno. Statistike pokazuju da kada pogledamo slučajeve izvršene tipa ubistva, ranjavanja, nasilničko ponašanje vatrenim oružjem, po pravilu su to osobe koje nemaju odobrenje i koje drže oružje ilegalno. Prema tome to je ogroman broj ljudi koji su izvršili neko krivično djelo, a da nisu imali odobrenje, niti imali kvalitetnu promjenu, kada je u pitanju posjedovanje oružja najveći broj incidenata sa oružjem prave upravo oni bez dozvole - pojašnjava Korajlić.On ističe važnost stalnih provjera vlasnika, uključujući i ljekarske i psihološke procjene, kako bi se prevenirala zloupotreba. Kantoni u Federaciji ulažu napore u kontrolu, ali postoje i propusti. Najveću zabrinutost izazivaju slučajevi gdje djeca dolaze u kontakt sa oružjem. Sve češće svjedočimo tragedijama koje su mogle biti spriječene pravilnim odlaganjem i većim nadzorom.<h2>Sigurnosni prioritet</h2>Kombinacija represije i edukacije, uz ozbiljno shvatanje lične odgovornosti, jedini je put ka smanjenju rizika koji dolazi s vatrenim oružjem u kući. Prof. dr. Korajlić naglašava da ni prevencija ni represija same po sebi nisu dovoljne, već da sinergija ovih pristupa daje najbolje rezultate.

Ubijeno je 70 osoba (53 muškarca i 16 žena), dok je 50 osoba (47 muškaraca i tri žene) izvršilo samoubistvo

Oružje u domovima, zaštita ili opasna navika iz prošlosti: U BiH na svakih 100 stanovnika spada 31,2 komada naoružanja!

Visoke temperature koje su zahvatile BiH posljednjih dana uzrokovale su veći broj intervencija Hitne pomoći.Ljekari savjetuju građane da se pridržavaju mjera zaštite kako bi izbjegli zdravstvene komplikacije.Prema riječima dr. Melite Stanić iz ambulante Zavoda za Hitnu pomoć Sarajevo, za "Avaz" je potvrđeno da medicinski timovi bilježe povećan broj intervencija.- Sigurno da imamo više intervencija u smislu kolapsnih stanja, vrtoglavica i glavobolje, kao i hroničnih bolesnika sa pogoršanjem tegoba - kazala je Stanić.Kako ističe, veliki problem predstavljaju visoke temperature i izlaganje suncu u periodima kada je ono najjače.- Savjetujemo građane da se dovoljno hidriraju, rashlađuju, izbjegavaju boravak na otvorenom između 10 i 17 sati, redovno uzimaju svoju terapiju i ne izlažu se većim fizičkim naporima ako to nije neophodno - naglasila je ona.

Izbjegavajte boravak na otvorenom u periodu od 10 do 17 sati

Iz Hitne pomoći Sarajevo za "Avaz": Bilježi se povećan broj intervencija

Dalida Azinović, regionalno poznata astrologinja, za portal "Avaza" prokomentarisala nam je svijet u kojem živimo kao i neizbježne promjene koje oblikuju našu budućnost.Kako objašnjava, od 2020. godine, nakon velike astrološke konjukcije, svijet je krenuo potpuno novim i suprotnim putem.- Ovaj proces, koji će svoje završne faze imati do kraja 2026. godine, donosi promjene svjesti i koncepta na globalnom nivou. Promjene su neumoljive, zahtjevaju hrabrost i spremnost da se zakorači u nepoznato, a podrška univerzuma prati one koji se usude na takav korak - ističe Azinović.<h2>Palestina ogledalo globalnih promjena</h2>Jedan od naupečatljivijih primjera ove transformacije, jeste tragedija Palestinaca.- Na tom putu apsolutne promjene svijesti i koncepta, svijet nažalost svjedoči ogromnom i besmislenom uništenju, kolosalnom ljudskom stradanju Palestine. Nijedan izgubljen život nije nikad vrijedan ničega ali je činjenica da je ovaj krvavi put promjene ispak uspio promjeniti narativ i svijest ljudi u političkom smislu i u uvriježenim uvjerenjima koja su vrijedila do sad i zato sada i gledamo cijeli svijet koji se ujedinjuje u protestima za Palestinu, što je bilo nezamislivo prije nekoliko godina, bez obzira na činjenicu da su palestinci ovo prolazili 40tih godina prošlog vijeka - dodaje Azinović.Ovaj primjer je prava slika promjena koju ćemo gledati, a nažalost jake promjene koncepta svijeta i globalnih uvjerenja uvijek odnose najviše žrtava.<h2>Lične i kolektivne transformacije</h2>Astrologija upozorava da ćemo ovu i narednu godinu prolaziti kroz lična mjenjanja struktura i transformaciju.- Ove godine će biti neumoljive za dolazak do ličnih i kolektivnih istina, bilo milom ili silom, što će hrabri a to su u ovom slučaju oni koji su sposobni iskoračiti u nepoznato, imati definitivno podršku univerzuma - dodaje ona.

Oni koji su sposobni iskoračiti u nepoznato imat će podršku univerzuma

Astrologinja Dalida Azinović za "Avaz": Svijet na raskrsnici velike transformacije do 2026. godine

Kod Mostarskog raskrća je došlo do saobraćajne nesreće u kojoj se automobil zabio u bankinu.&nbsp;Na licu mjesta je i ekipa hitne pomoći.Za sada nema informacija o povrijeđenima. Više detalja bit će poznato nakon završetka uviđaja.

Na licu mjesta je i ekipa hitne pomoći

Saobraćajna nesreća kod Mostarskog raskrća: Automobil udario u bankinu

Građani BiH sve teže pune svoje frižidere, jer cijene mesa u mesnicama obaraju rekorde.&nbsp;Kilogram teletine u pojedinim mesnicama sada se prodaje između 33&nbsp; i 40 KM, junetina se kreće od 21 KM do 26 KM, a pileći file od 14 do 15 KM.U zemlji u kojoj prosječna plata jedva pokrije osnovne troškove, ovakve cijene znače da meso polahko postaje privilegija, a ne svakodnevna namirnica.

Već sada imamo situacije da dosta građana sve češće okreću glave od vitrina i zaobilaze ih u širokom luku.Sudeći po cijenama i kilogram najjeftinijeg mesa je preskupo za određene stanovnike, te ih sebi mogu priuštiti samo u nekim specijalnim prilikama.

Prosječna plata jedva pokrije osnovne troškove

Provjerili smo cijene mesa u tri mesnice: Ko ovo može sebi priuštiti

Naši reprezentativci upravo su izašli na parket dvorane "Mirza Delibašić" u Sarajevu i zagrijavaju se za prijateljski meč protiv Crne Gore. Atmosfera polako raste, a publika već pristiže u Skenderiju spremna da bodri Jusufa Nurkića, Džanana Musu i ostatak bh. tima.

Susret je zakazan za 18 sati, ali neće biti televizijskog prenosa. To znači da svi koji žele uživo pratiti duel između naše selekcije i Crnogoraca, predvođenih NBA zvijezdom Nikolom Vučevićem, moraju doći u dvoranu.Ovaj meč je važan dio priprema za predstojeći Eurobasket, gdje Bosna i Hercegovina želi ostaviti dobar utisak. Navijači će imati priliku vidjeti vrhunski košarkaški spektakl, uživo, u srcu Sarajeva.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Atmosfera polako raste, a publika već pristiže u Skenderiju spremna da bodri Jusufa Nurkića, Džanana Musu i ostatak bh. tima

Video / Zagrijavanje naših košarkaša pred okršaj s Crnom Gorom u Skenderiji

Ifet Mahmutović, selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci, ime je koje s razlogom ulijeva poštovanje na domaćoj i međunarodnoj sportskoj sceni.Pod njegovim stručnim vodstvom, naš nacionalni tim nastavlja nizati uspjehe i potvrđivati status jednog od najuspješnijih kolektiva koje BiH ima.Beskompromisna posvećenost, vrhunska priprema i jasna vizija, Mahmutović je utjelovljenje sportskog autoriteta koji zna prepoznati potencijal, izgraditi tim i voditi ga do vrha.Njegov pristup ne trpi improvizaciju. Sve je podređeno disciplini, uigranosti i kolektivnom duhu koji iznova donosi medalje.U vrijeme kada sport u BiH često grca u problemima, Mahmutović i njegova selekcija predstavljaju rijetku svijetlu tačku, simbol kontinuiteta, uspjeha i profesionalizma.Rezultati koje postiže sa reprezentacijom nisu slučajnost, već proizvod predanog rada, taktičke mudrosti i nepokolebljivog sportskog duha.Ifet Mahmutović ne traži pažnju, ali je svakako zaslužuje. Njegovo ime danas stoji kao sinonim za šampionsku dosljednost, a reprezentacija pod njegovim vodstvom, kao ponos nacije.

Vratio je sjaj bh. sjedećoj odbojci

Ifet Mahmutović: Selektor s misijom

Dok cijene stanova u BiH rastu, a plate ostaju iste, sve više višečlanih porodica prinuđeno je da život organizira na svega nekoliko desetina kvadrata.U brojnim naseljima širom zemlje svakodnevnica peteročlanih porodica odvija se u stanovima od samo 35 kvadrata, gdje dnevni boravak postaje spavaća soba, a kuhinjski sto postaje školska klupa u isto vrijeme.Iako se čini gotovo nemogućim, uz dobar raspored i promišljen dizajn i najmanji stan može postati funkcionalan, udoban i topao dom.<h2>Stan nije trend</h2>Porodice se sve češće suočavaju sa ograničenim stambenim prostorom, pitanje koje se nameće jeste – može li petočlana porodica zaista živjeti na 35 kvadrata bez osjećaja tjeskobe? Inžinjerka arhitekture Elmedina Imamović u razgovoru za „Avaz“ otkriva da ne samo da može, već da takav prostor, uz dobar dizajn, može postati i topao i funkcionalan dom.

- Prostor mora odgovarati čovjeku, naglašavajući važnost razumijevanja potreba, navika i ritma života svakog pojedinca. U slučaju kada imamo više korisnika, važno je uzeti u obzir njihove karaktere, specifičnosti, dnevni ritam i način na koji koriste prostor - ističe Imamović za "Avaz".Međutim, mnogi i dalje prave istu grešku, pokušavaju pratiti trendove koji nisu dugoročni, a ni prilagođeni stvarnom životu.- Ljudi često prate trendove koji nemaju ni dugoročnost ni održivost. Rezultat je prostor bez karaktera, a time i bez osjećaja doma - upozorava ona.<h2>Svaki ćošak vrijedi</h2>Rješenje nije u kvadraturi, već u načinu korištenja prostora. Modularnost i transformabilnost enterijera su ključni elementi u stvaranju funkcionalnog doma, posebno kada je broj korisnika veći od prosjeka. Svaki ćošak mora imati svrhu.- Akcenat stavljam na modularnost, prostor za odlaganje, ali i oslobođeni prostor u kojem se realizuju hodne linije i cirkulacija - pojašnjava Imamović za "Avaz".

Dodaje i da prostor ne smije biti prenatrpan, jer to stvara osjećaj tjeskobe. Naprotiv, mora djelovati otvoreno i protočno, čak i kad služi višestrukim namjenama tokom dana.<h2>Funkcionalan zajednički prostor</h2>Iako zvuči nevjerovatno, u tako malo kvadrata može postojati prostor za druženje, dnevni boravak koji se transformiše prema potrebama korisnika.- Kreiranje dnevnog boravka u malim prostorima moguće je uz primjenu modularnog namještaja. Ovisno o fazama dana, jedna prostorija može služiti više funkcija - navodi ona.Imamović kao pozitivan primjer navodi japansku arhitekturu, gdje se tradicionalno svaki prostor koristi više puta tokom dana, zavisno od aktivnosti.- Kroz historiju su mnogi narodi, naročito Japanci, usavršili korištenje malih prostora kroz modularni pristup koji omogućava transformaciju.

U fizički ograničenim prostorima, svaki komad namještaja mora imati više funkcija i doprinijeti osjećaju prostornosti. Okrugli stolovi, kako u dnevnom boravku, pokazali su se kao pun pogodak. Oni olakšavaju kretanje i bolje iskorištavaju ćoškove a odlična ideja može biti i ekstenzija kuhinjske ploče koja ima dualnu funkciju, a to je kuhinjska radna površina, te sto u formi pulta koji može biti jako praktičan za obroke.Manje je često više i to važi i za sofe i dvosjede. Mali, ali elegantan dvosjed sa visokim rukohvatima može unijeti dozu sofisticiranosti u čak i najmanji stan.

Ako prostor dopušta, sofa se ne mora nužno stavljati uza zid. Postavljanjem u centar prostorije može se vizualno odvojiti dnevni boravak od kuhinje ili radnog dijela, čime se stvara osjećaj višezonskog stanovanja i u najmanjem prostoru.<h2>Pametne dječije sobe</h2>Uređenje dječije sobe može biti izazovno, posebno kada je prostor ograničen. - Ključ leži u pametnom iskorištavanju svakog centimetra, od vertikalnih ploha poput zidova, do skrivenih niša koje se lako mogu pretvoriti u dodatne ormariće ili police - navodi Imamović.- Kreveti na sprat, ladice ispod ležajeva i radni stolovi koji se izvlače ili sklapaju nude idealna rješenja za funkcionalan prostor.&nbsp;

Mobilni elementi i modularni dizajn omogućavaju brzo prilagođavanje potrebama djeteta, od igre do učenja. Na taj način se stvara okruženje koje je istovremeno praktično, organizirano i poticajno za razvoj, zaključuje ona.<h2>Život po mjeri</h2>Iako građani Bosne i Hercegovine još uvijek rijetko biraju modularni ili namještaj po mjeri zbog bojazni od većih troškova i komplikacija, jasno je da je potencijal ovakvih rješenja neosporan. -Stručna uloga arhitekata ključna je za maksimalno iskorištavanje prostora, dok kvalitetna komunikacija i nadzor omogućavaju uspješnu realizaciju - ističe ona.

Trenutna ponuda na našem tržištu nije dovoljna, a odsustvo poznatih svjetskih brendova dodatno usporava razvoj ovog segmenta. Ipak, potražnja za modularnim i višenamjenskim namještajem postoji, te je nužno da proizvođači i kupci zajedno prepoznaju i iskoriste ovu priliku za stvaranje funkcionalnijih i prilagođenijih prostora zaključuje Imamović.

Arhitektica Elmedina Imamović otkriva kako se uz pametan dizajn i najmanji stan se može pretvoriti u funkcionalan porodični dom

Pet članova porodice u 30-ak kvadrata, kako organizirati život: Modularnost kao spas

Voće i povrće na bh. trpezama sve češće izgleda savršeno, ali iza blistavog paradajza i sjajnih paprika krije se ozbiljno pitanje, da li su sigurni za konzumaciju?Dok inspekcijski organi i Agencija za bezbjednost hrane tvrde da su kontrole redovne i u skladu sa evropskim standardima iz struke dolazi upozorenje da laboratorijske analize kasne, da domaća proizvodnja nije pod nadzorom i da građani jedu ono što im tržište servira, bez stvarne garancije kvaliteta. <h2>Sistem postoji</h2> Iz Agencije za bezbjednost hrane BiH navode da ne vrše direktan nadzor nad tržištem, već da kontrolu sprovode nadležni inspekcijski organi entiteta i Brčko distrikta.-	Sve pošiljke voća i povrća koje se uvoze u BiH podliježu obaveznoj kontroli. Učestalost analiza zavisi od stepena rizika, porijekla i historijskih podataka. Ako pošiljka ne zadovolji standarde, vraća se ili uništava pod nadzorom inspektora - naveli su iz Agencije.Dodaju da, prema rezultatima višegodišnjeg programa kontrole pesticida, voće i povrće uglavnom zadovoljava propisane parametre, a odstupanja su, kažu u skladu sa onima iz zemlje EU.Međutim, i sami ističu da je primarna odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane na samim proizvođačima i trgovcima, što u praksi znači da krajnji potrošač mora vjerovati, ili imati sreće.<h2>Deklaracija bez povjerenja</h2>Sa druge strane, struka ima ozbiljne zamjerke. Profesorica Lutvija Karić sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta upozorava da iako na papiru sve djeluje uredu, stvarnost je sasvim drugačija.-	Uvozno povrće je kvarljivo i dok analize budu gotove, ono je već na trpezama građana. Vizuelno se ne može prepoznati zdravo povrće. Samo laboratorija može potvrditi kvalitet. A takve kontrole, naročito za domaću proizvodnju, praktično ne postoje - istakla je Karić za „Avaz“.

Ističe i zabrinjavajući trend „plastičnog povrća“ koje izgleda lijepo, ali prazno iznutra, bez ukusa, bez nutritivne vrijednosti i bez informacija o tretiranju hemikalijama.- Proizvođači danas igraju na izgled, a ne na kvalitet. Tako da će proizvođač uzeti, uzgojiti i ici na sigurno, da ima duže vrijeme za njegov plasman, samim time da on ostane duže plastičan u nekom periodu od mjesec dana i u prihvatljivom obliku za potrošača - dodaje ona.<h2>Tržište nas jede</h2>Sumnje u kvalitet dijele i građani. Redovna čitateljka „Avaza“, Selma H., kaže da kupuje ono što mora, jer izbora nema.- Što ne uzgojim sama, kupim na pijaci. Cijene su visoke, a kvalitet nezadovoljavajući. Povrće je lijepo na oko, ali bez ukusa. I niko ti ne garantuje šta jedeš - dodaje ona.Profesorica Karić upozorava da je BiH postala pogodno tlo za uvoz robe nižeg kvaliteta, jer kako kaže, tržišta u razvoju nemaju oštre kontrole kao EU. Tako dolazimo u situaciju da postajemo skladište za povrće koje ne bi prošlo u razvijenim zemljama.- Hrana je postala oružje. Sjemena se uvoze bez veće kontrole, u njima dolaze bolesti, štetočine, a mi nemamo znanje ni sistem da se zaštitimo. Zato moramo očuvati domaće sorte i učiti nove generacije da uzgajaju svoju hranu - poručuje profesorica Karić.<h2>Rizik na trpezi</h2>Iako nadležne institucije tvrde da sistem funkcioniše, istina je da su kontrole često nepravovremene, deklaracije manjkave, a građani nezaštićeni.Kupujemo ono što lijepo izgleda, a često ne znamo odakle je došlo, čime je tretiramo, ni koliko je sigurno. Hrana u BiH postala je pitanje sreće, a ne sistema. Dok ne budemo imali funkcionalnu labaratorijsku mrežu, jasne procedure i odgovornost u lancu, od proizvođača do prodavca- pitanje „šta jedemo“, ostati će bez odgovora.

Laboratorijske analize često kasne

Neusklađenost standarda kvaliteta: Znamo li uopšte šta jedemo

Iako su posljednjih dana temperature znatno pale, što većini građana odgovara, promjenjivo vrijeme ipak je ostavilo traga na zdravstveno stanje pojedinih grupa pacijenata.Ljekari savjetuju dodatni oprez, posebno hroničnim bolesnicima, i apeliraju na građane da prate svoje simptome i, u slučaju pogoršanja, na vrijeme potraže medicinsku pomoć.<h2>Smanjen broj intervencija</h2>&nbsp;Iz Službe hitne medicinske pomoći Tuzla za portal "Avaz" poručuju da je broj intervencija smanjen, ali se bilježi porast određenih sezonskih tegoba.– Svima više gode niže temperature nego više. Istina, oscilacije su velike, ali se to kod nas nije odrazilo na povećanje broja pacijenata. U večernjim satima bilo je nešto više djece. Dominiraju slučajevi gastroenterokolitisa, izjavila je dr. Lejla Kuluglija-Memišević, načelnica Hitne medicinske pomoći u Tuzli.<h2>Bez alarmantnih situacija</h2>Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo kažu da alarmantnih situacija nema, ali su tegobe kod meteoropata u porastu.– Najčešće se pacijenti žale na glavobolje, vrtoglavice i opću malaksalost. Uobičajeno stanje za ovaj period. Preporučujemo da se građani ne izlažu velikim fizičkim naporima, da redovno uzimaju terapiju i češće dolaze na ljekarske kontrole, ističe dr. Melita Stanić iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS.<h2>Otežano disanje</h2>Slična situacija je i u Zenici gdje ističu da se javlja više pacijenata sa otežanim disanjem, posebno oni koji imaju hronične respiratorne tegobe.– Radi se o pacijentima sa astmom i bronhitisom. Sa promjenom vremena raste broj respiratornih kriza. Imamo i dosta gastrointestinalnih tegoba – proliva i povraćanja. Kod srčanih bolesnika česte su i hipertenzivne krize, naveo je dr. Eldin Husanović iz Hitne medicinske pomoći.

Haris Pašović za "Avaz": Uprkos velikim uspjesima i velikim dostignućima u proteklom vremenu, kultura je sada na najnižem stepenu od rata

Nije baš sve onako kako je Jasmin govorio: Općina mladiću više puta pomagala, dobit će krov nad glavom

Dio krova prijeti urušavanjem: Stanar u Sarajevu strahuje od kiše i strujnog udara

Sarajevo Fest pod sloganom "Mir“: Umjetnost u službi zajedništva i dijaloga

Pomor pčela desetkovao košnice: Na tržištu osjetno manje domaćeg meda

Prof. dr. Reuf Karabeg za "Avaz": Muškarci sve češće biraju lifting

Oružje u domovima, zaštita ili opasna navika iz prošlosti: U BiH na svakih 100 stanovnika spada 31,2 komada naoružanja!

Iz Hitne pomoći Sarajevo za "Avaz": Bilježi se povećan broj intervencija

Astrologinja Dalida Azinović za "Avaz": Svijet na raskrsnici velike transformacije do 2026. godine

Saobraćajna nesreća kod Mostarskog raskrća: Automobil udario u bankinu

Provjerili smo cijene mesa u tri mesnice: Ko ovo može sebi priuštiti

Video / Zagrijavanje naših košarkaša pred okršaj s Crnom Gorom u Skenderiji

Ifet Mahmutović: Selektor s misijom

Pet članova porodice u 30-ak kvadrata, kako organizirati život: Modularnost kao spas

Neusklađenost standarda kvaliteta: Znamo li uopšte šta jedemo

Tegobe kod meteoropata u porastu: Pacijenti se žale na glavobolje, vrtoglavice i malaksalost

Haris Pašović za "Avaz": Uprkos velikim uspjesima i velikim dostignućima u proteklom vremenu, kultura je sada na najnižem stepenu od rata

Nije baš sve onako kako je Jasmin govorio: Općina mladiću više puta pomagala, dobit će krov nad glavom

Dio krova prijeti urušavanjem: Stanar u Sarajevu strahuje od kiše i strujnog udara

Sarajevo Fest pod sloganom "Mir“: Umjetnost u službi zajedništva i dijaloga

Pomor pčela desetkovao košnice: Na tržištu osjetno manje domaćeg meda

Prof. dr. Reuf Karabeg za "Avaz": Muškarci sve češće biraju lifting

Oružje u domovima, zaštita ili opasna navika iz prošlosti: U BiH na svakih 100 stanovnika spada 31,2 komada naoružanja!

Iz Hitne pomoći Sarajevo za "Avaz": Bilježi se povećan broj intervencija

Astrologinja Dalida Azinović za "Avaz": Svijet na raskrsnici velike transformacije do 2026. godine

Saobraćajna nesreća kod Mostarskog raskrća: Automobil udario u bankinu

Provjerili smo cijene mesa u tri mesnice: Ko ovo može sebi priuštiti

Video / Zagrijavanje naših košarkaša pred okršaj s Crnom Gorom u Skenderiji

Ifet Mahmutović: Selektor s misijom

Pet članova porodice u 30-ak kvadrata, kako organizirati život: Modularnost kao spas

Neusklađenost standarda kvaliteta: Znamo li uopšte šta jedemo

Tegobe kod meteoropata u porastu: Pacijenti se žale na glavobolje, vrtoglavice i malaksalost